{"id":84668,"date":"2013-08-12T17:34:25","date_gmt":"2013-08-12T15:34:25","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=84668"},"modified":"2013-08-12T17:34:25","modified_gmt":"2013-08-12T15:34:25","slug":"rozajske-vodenice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/","title":{"rendered":"Ro\u017eajske vodenice"},"content":{"rendered":"
\"100_Fadilw\"
Autor: Fadil M. Kardovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Teritorija Ro\u017eaja raspola\u017ee raznovrsnim i bogatim vodenim resursima, prirodnim izvorima i izvori\u0161tima rijeka i rije\u010dnim tokovima. Jaka vrela se nalaze u visokoj oblasti ro\u017eajskih planina i pored Ibra i njegovih pritoka.<\/p>\n

Izda\u0161ni i kvalitetni izvori voda i veliki vodotoci u gornjem i sredi\u0161njem dijelu jednog broja rijeka, su sa povoljnom prirodnom konfiguracuijom, zna\u010dajan potencijal i pru\u017eaju mogu\u0107nost izgradnje vodenica.<\/p>\n

Vodenice u Ro\u017eajskom kraju su postojale od davnina, a smatra se da su na\u0161ozemske vodenice izgra\u0111ivali askeri za vrijeme turske vladavine, kao \u0161to su bile na\u0161e stare ku\u0107e i avlije u tom staroturskom stilu, sa strmim krovovima. Ovakve vodenice su bile uobi\u010dajen prizor u na\u0161em kraju do po\u010detka industrijske revolucije i bile su \u010deste do kraja 70-tih godina dvadesetog vijeka.
\nNekada je u Ro\u017eajama od vrela Ibra i na pritokama do u\u0161\u0107a Bukovi\u010dke rijeke, u du\u017eini od oko dvadesetak kilometara, bilo vi\u0161e porodi\u010dnih, plemenskih i vodenica koje su radile za svoje potrebe i uzimale ujam. Spolja\u0161nji i unutra\u0161nji izgled i na\u010din rada svih Ro\u017eajskih vodenica, brvnara i kamenih, pokrivenih \u0161indrom na dvije ili \u010detiri vode, bili su sli\u010dni.<\/p>\n

Porodi\u010dne vodenice bile su: Band\u017eova, Dre\u0161aja, Mustafe Nik\u010da, Hajdarzogina, \u0160abanMuslina, Geca Dedei\u0107a, Ba\u0161a, Uke i Mustafe Ljai\u0107a, Juse Daci\u0107a, Amira Sutovi\u0107a, Buljanova, Emrova, Surova, Rehova, Hivzova, Sima, Mili\u0107a-Bojovi\u0107a-Zeki\u0107a, Husi\u0107a-Zukina, Mine, Vukote i Dobrije Garovi\u0107a, Jevra Ratkovi\u0107a, Stanoja, Jani\u0107ija i Rafaila \u0110urovi\u0107a, Mu\u0161anova, Destova, Habova, Hamzina, Etemova i Ragipa Kala\u010da, Hamida Noki\u0107a, Rasima Kardovi\u0107a iz Crnokrpa, Vejsela i Alju\u0161a Had\u017ei\u0107a, Hamze Hamzi\u0107a, Tufa Muri\u0107a, Red\u017ee Kujevi\u0107a, Hazira Grli\u0107a, Iljaza, Ajdina i Pa\u0161a Kurpejovi\u0107a vodenica,
\nU Ro\u017eajskom kraju bilo je plemenskih ili redovni\u010dkih vodenica koje su mljele bra\u0161no obdanice, od jedne hefte do deset dana za potrebom. Skoro svako selo je imalo jednu, dvije ili tri vodenice a one su: Red\u017ei\u0107a vodenica, Bukeljska, Daci\u0107ka, Kalu\u0111erskog Laza redovni\u010dka vodenica (koja i sada postoji), Radeve mahale, Re\u010dkovi\u0107a redovni\u010dka vodenica, \u0110ulova, Rizvanova, D\u017eeljova i \u0160erifa Kala\u010da – redovni\u010dka vodenica, Br\u0111anska, Skarepa\u010dka, Mujevi\u0107a, Meda i \u0106erima Nurkovi\u0107a, Kujevi\u0107a, Red\u017eepovi\u0107a, Ibar\u010danska, Halilovska,Vukelja, Ramovska, Zeki\u0107a – redovni\u010dka vodenica, Zloglavska, \u0106osovska – Rugovska, Fele\u0107a, Agi\u0107a, Bijelo – Crkvanska, Njegu\u0161anska, Besni\u010danska-(Ahma\u010devska vodenica), Radetinska – mahale Ledini\u0107a i \u0160utkovi\u0107a, a druga mahale Bibi\u0107a – redovni\u010dka vodenica, Avdi\u0107a, Sinanovi\u0107a, \u010colovska, \u0110ozovska, Bukovi\u010dka – redovni\u010dka vodenica, Ivanovska, Ka\u010darska, Beloi\u010dka, Husovska, Ali\u0107a, Meljovi\u0107a, Mane Seferovi\u0107a i Cami\u0107a vodenica.<\/p>\n

Kada bi mljevenje iz ruke, ili jedan redovnik zavr\u0161avao svoj red mljevenja, morao je da o\u010disti i sredi vodenicu. Ukoliko bi slede\u0107i redovnik do\u0161ao jo\u0161 dok je prvi redovnik u vodenici, morao bi ga upoznati o stanju vodenice, dali dolazi dovoljna koli\u010dina vode, imali ili nema kvarova.
\nVodenice koje su bile ne\u0161to malo ve\u0107e, u odnosu na takozvane poto\u010dare sa jednim kamenom, na ja\u010dim talasima vode sa dva vodeni\u010dka kamena, radile su preko cijele godine. Uporedo su se pravile i pilane zvane \u0161are kojima su rezali gra\u0111u. Ovakve pilane \u0161are i vodenice imali su: Husein \u0160abovi\u0107, i \u0160a\u0107ir Balota u Ibarcu, \u017dujo Daci\u0107 i Oso Daci\u0107 u Bukelju, Sadrija Ljai\u0107 na vrelu Grlje, Iljaz Daci\u0107 u Bukovici. Proizvodni kapacitet ovih pogona bio je mali, ali je ipak uz vodenice donosio zna\u010dajan dohodak.<\/p>\n

Izgra\u0111ivane su ve\u0107e vodenice na Ibru, Lovni\u010dkoj rijeci i Gragova\u010di kao mala ali za \u017eivot vrlo va\u017ena narodna fabri\u010dica, koja se sastoji od jedne drvene zgrade veli\u010dine oko 6 x 5 metara, koji su mljeli drugima pod ujam bile su u vlasni\u0161tvu pojedinaca: Be\u0161ira Gusinjca, Aga Agovi\u0107a, Abazage Kardovi\u0107a, Red\u017eepefendije Zejnelagi\u0107a, Ethema Gani\u0107a-Ha\u0107ima Pepi\u0107a vodenica i \u0160efka Muri\u0107a vodenica i valjaonica.<\/p>\n

Sve ro\u017eajske vodenice skoro u potpunosti odgovarale su istom stilu i pribli\u017enom stanju, a je\u010dam i kukuruz prolaze od ko\u0161eva, \u010dekatala, izme\u0111u vodeni\u010dkog kamenja, pored drvenih okvira, u \u010damove na\u0107ve, odakle su se punili d\u017eakovi bra\u0161nom.<\/p>\n

Unutra\u0161nji ambijent ro\u017eajskih vodenica upotpunjavali su priru\u010dni alati, drvena lopata, drveno sito, (re\u0161etka) brezove metlice, baland\u017ea, kantar, stala\u017ee i \u010diviluk a u drugom dijelu vodenice, mala sobica sa svojim starinama koja predstavlja poseban kutak u kojem se vodeni\u010dar odmara u slamarici na drvenom krevetu, a na suprotnoj strani stari zidni sat ispod kojeg je pend\u017eer\u010di\u0107 do kojeg je stol\u010di\u0107 sa drvenom klupom i trono\u017ecem. Malo ve\u0107a furuna, iza vrata sa \u010dekmed\u017eetom punim ogrevnim drvetom, zagrijavala je sobicu dok je fitilja\u010da, lamba ili fenjer osvjetljavao.<\/p>\n

Vodenice su vjekovima bile mali centri oko kojih se odvijao \u017eivot bli\u017eih i udaljenih ro\u017eajskih naselja. Vodeni\u010dari su \u010dineli velike napore da pobolj\u0161aju efikasnost tih vodenica uslu\u017euju\u0107i stanovni\u0161tvo zdravim bra\u0161nom.<\/p>\n

Po polo\u017eaju vodeni\u010dnog to\u010dka u Ro\u017eajama postojale su dva tipa vodenica: sa jednim ili sa dva horizontalna to\u010dka. U oba slu\u010daja vodeni\u010dki kamen se uvijek kre\u0107e horizontalno, direktno pomo\u0107u vratila jer tada su rijetko pravljene vodenice pomo\u0107u sistema zup\u010danika da ih preure\u0111uju i za druge funkcije (proizvodni pogoni na vodi i za proizvodnju struje ili nekog drugog pogona). Ro\u017eajske vodenice su pravljene na tradicionalan na\u010din i imaju efikasnost od svega tridesetak procenata (bukve za mlaznice su postavljene skoro vertikalno).<\/p>\n

U ro\u017eajskim podru\u010djima nije imalo struje pa se izgradnjom fabrike za drvopreradu \u010dinilo sve da se obezbijedi barem nu\u017eno osvetljenje preko alternativnih izvora ibarske pogonske snage do nekoliko stotina kilovata. Po\u0161to je pilana imala turbinu (voda je doturana drvenim korabovima iz brane koja je bila napravljena u Ibru u Suhom polju-Gusinjska brana), 1943. godine sa te turbine je razvedena mre\u017ea po Ro\u017eajama i tako su Ro\u017eaje dobile struju za po neku sijalicu po ku\u0107ama.<\/p>\n

Predpostavlja se da je najstarija vodenica, na ro\u017eajskoj teritoriji u Band\u017eovu ispod Hajle, u neposrednoj blizini Derman Dola na sama Maljisorska vrela. Jo\u0161 postoji vodenica poto\u010dara napravljena prije 200 godina! Vodenicu su napravili i pokrenuli potomci Band\u017ea, koji se doselio od Selca. Od tada u Band\u017eovu, vi\u0161e od dva vijeka potomci Band\u017ea neprekidno melju kukuruz i je\u010dam. Ja\u0161ar Nik\u010d pri\u010da;\u201d \u010cuo sam od deda koji je \u017eivio vi\u0161e od sto godina da je njegov pradjed Zeka, potomak Band\u017eov, ovdje na Band\u017eovu sagradio vodenicu prije vi\u0161e od 200 godina i da je tu vodenicu odnijela bujica sa olujnim vjetrom. Zatim je na istom mjestu podigao drugu vodenicu koja je izgorela u jednom po\u017earu, a tre\u0107u, ovu koja i dan-danas postoji sagradio je Murseljov sin Ajdin. Ajdin je vodenicu ostavio sinu Mustafi, a on svojim sinovima Ramu i Muhamedu. Od tada, koliko znam, vodenica nije stajala do kraja pedesetih godina, a potom je radila sezonski sve manje i manje. Vodenica je nekoliko puta obnavljana jer su je u svoje vrijeme malo o\u0161tetili Italijani\u201d- prepri\u010dava Ja\u0161ar Nik\u010d dugu i zanimljivu istoriju poto\u010dare na Band\u017eovu.<\/p>\n

Poslednja vodenica na re\u010dnom toku Lovni\u010dke rijeke, ili prva od njenog u\u0161\u0107a u Ibar, po prilivu i koli\u010dini vode, nije bila jedina u Ro\u017eajama sa dva vitla (kola), ili dva kamena.<\/p>\n

Abazagina vodenica, nadaleko poznata i \u010duvena brvnara na Lovni\u010dkoj rijeci, na samom u\u0161\u0107u u rijeku Ibar po stilu gradnje i starosti datira iz vremena 1820. god. prije izgradnje Ku\u010danske d\u017eamije, a izgradili su je potomci Had\u017ei Jusa Had\u017ei\u0107a. Zvani\u010dnih podataka nema, ali po upam\u0107enoj pri\u010di Ja\u0161arage Kardovi\u0107a, \u010duveni trgovci, na\u0161i brastvenici Had\u017ei\u0107i iz Ro\u017eaja bili su najimu\u0107niji u tom vremenu, bili su vlasnici i obli\u017enjih sela. Had\u017ei\u0107i kao trgovci, pri svakoj trgovini, pogotovo nepokretne imovine, prvo su ponudili svoje bratstvenike Kardovi\u0107e. Abazaga Kardovi\u0107 otkupljuje vodenicu od Ra\u0161itage Had\u017ei\u0107a 1930. godine. Svojevremeno je vodeni\u010darski posao bio mnogo unosan. Radila su dva kamena i ljudi su \u010dekali na red, \u010dak su u vodenici i no\u0107ijevali.<\/p>\n

Vrijedna otkupljena imovina, od koje i dio \u010daireva i Band\u017eovog brda, Abazagin amanet je da se “Abazagina vodenica” ne prodaje, jer joj je i on i narod vidio veliki hair pogotovo za vrijeme gladnih godina. Vodenica je mljela sve do 65-tih godina pro\u0161log vijeka, kada su ro\u017eajske op\u0161tinske vlasti oduzele zemlji\u0161te i ja\u017eu i dali na kori\u0161\u0107enje O \u0160 \u201eMustafa Pe\u0107anin\u201c za dvori\u0161te, a nemarom vodenica biva zatvorena, zapu\u0161tena i dovedena do propadanja. Jedan dio zemlji\u0161ta potom je prodat Spahu Kali\u0107u a vodenica i vodeni\u010di\u0161te sa avlijom Uki-Rifu Nurkovi\u0107u.<\/p>\n

<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n
\"\"<\/center><\/td>\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tapija Abazagine vodenice<\/center><\/p>\n

Kada je u prolje\u0107e 1930 godine tada poznati kasap Abazaga Kardovi\u0107 kupio vodenicu na Lovni\u010dkoj rijeci u centru varo\u0161ice Ro\u017eaja, planirao je da zaposli prijatelja Bi\u0161evac Deliju za vodeni\u010dara. Abazaga je imao dosta obaveza na imanju i u jo\u0161 jednom hanu i du\u0107anu, tako da nije imao uvijek vremena sa sinovima da bude u vodenici da melje bra\u0161no i uslu\u017euje mu\u0161terije. Kako ni mu\u0161terije ni posao u vodenici ne bi trpjeli, vrijedni i po\u0161teni Delija se prihvatio vodeni\u010darskog posla i mu\u0161terije su svi mogli \u017eito slobodno da ostave da \u0107e ga samleti u me\u0111uvremenu, a kada preuzimaju heljdino, je\u010dmeno ili kukuruzno bra\u0161no, mu\u0161terije su znali da je posao odra\u0111en dobro i po\u0161teno.
\n\u201eVodeni\u010dar sam od osamnaeste godine, posao nije mnogo te\u017eak, ali zahtijeva veliku odgovornost, pa sam moj rad i red u vodenici uvijek odr\u017eavao. Ovo je najpoznatija vodenica u ro\u017eajskom kraju, pa \u010dak i dalje. Vode ima dovoljno. Samo kada su velike su\u0161e omanji voda, sredinom avgusta, ali i to ne traje dugo.<\/p>\n

Prije mljevenja provijem kukuruz ili je\u010dam da odstranim svu ne\u010disto\u0107u, pa je zato bra\u0161no uvijek \u010disto. U d\u017eakovima sva\u0161ta se mo\u017ee na\u0107i, \u010dak i kamen\u010di\u0107i, pa zato pro\u010di\u0161\u0107avam \u017eito\u201c- pri\u010da Delija.
\nNekada nije bilo dosta dr\u017eavnih prodavnica pa se hljeb nije kupovao kao danas i morao se praviti. U Abazaginu vodenicu mladi Delija melje sa puno elana i uz pjesmu; \u201cMelje melje Abazagina vodenica, ovce \u010duva Mejra \u010dobanica….\u201c i tako samljeo bi za dan i no\u0107 oko 300 do 400 kilograma \u017eita. Vodeni\u010dar Delija ostvario bi h dnevni prihod od 30 do 40 kilograma ujma. I tako je Abazagina vodenica funkcionisala vi\u0161e od tri decenije u najte\u017eim, predratnim i poslijeratnim godinama bez velikih pote\u0161ko\u0107a, a dugogodi\u0161nji vodeni\u010dar Delija Bi\u0161evac, iz sela Donjeg Bi\u0161eva, vremenom postaje vlasnik jednog dijela Mulali\u0107a \u010daira u neposrednoj blizini Abazagine vodenice gdje je i \u017eivio u \u010dardaku, do kraja svog \u017eivota sa sedmoro djece i trideset i dvoje unu\u010dadi i nikada se nije vratio na selo.<\/p>\n

Vodeni\u010darski posao je odgovoran, neophodno je apsolutno povjerenje izme\u0111u trgovca i kupca, pri\u010dao bi Delija uz osmjeh odmahuju\u0107i rukom i pokazuju\u0107i parolu u vodenici \u201c\u017divot i po\u0161tenje se samo jednom gube\u201d. \u201eSve sam mu\u0161terije do\u010dekao s osmjehom, nikoga ja rade\u0107i u ovoj vodenici nisam povrijedio niti sam htio da se nepristojno na\u0161alim s nekim, pa mi se isto poruka zahvalnosti i vra\u0107ala\u201c. Abazagina porodica a i mu\u0161terije u vodenici su imali nevjerovatan osje\u0107aj sresti i raditi sa vodeni\u010darom koji ima neograni\u010deno povjerenje u ljude i uredno radio i obavljao svoje vodeni\u010darske obaveze.<\/p>\n

Abazagina vodenica je gra\u0111evina u kojoj se nalazi struktura sa\u010dinjena od vodeni\u010dnog to\u010dka, mlinskog kamena i nasipne kupe (ko\u0161a). Voda iz Lovni\u010dke rijeke, kod ku\u0107e Sutovi\u0107 Bedrijage, na napravljenoj brani ra\u010dvala se u ja\u017eu koja mehani\u010dki pokre\u0107e vodeni\u010dni to\u010dak koji tako\u0111e sistemom vratila pokre\u0107e mlinski kamen. Mlinski kamen rotira na stacioniranom kamenu, a \u017eito, je\u010dam ili kukuruz polagano ulaze u sredinu mlinskog kamena iz nasipne kupe.<\/p>\n

Stari autenti\u010dni izgled vodenica dobija zahvaljuju\u0107i novom vlasniku, bratstveniku Abazagi Kardovi\u0107u, koji je otkupio od Ra\u0161itage Had\u017ei\u0107a i potpuno renovirao 1935. godine, a iste godine je pustio u rad i sa pravom i ponosom je nazvao “Abazagina Vodenica”.<\/p>\n

<\/p>\n\n\n\n
\"\"
\nAbazaga Kardovi\u0107<\/center><\/td>\n
\"\"
\nVodeni\u010dki kamen<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/center><\/p>\n

U davnim vremenima u dolini Ibra pod Hajlom ljudi su imali te\u017eak \u017eivot, kao da nije imalo ni \u017eivota ni smrti. Odavde sve \u0161to je moglo i imalo gdje da ode, poodavno je oti\u0161lo i ostavilo sve, kao da ne ostavlja ni\u0161ta. I ono malo Muslimana koji su u Ro\u017eajama preostali, ne \u017eele\u0107i da zapuste staro ognji\u0161te pradjedova, jedva je sastavljalo dan sa danom, koliko da pre\u017eivi.
\nPo pri\u010di starog vodeni\u010dara Delije Bi\u0161evca \u017eivot stanovni\u0161tva Ro\u017eaja i okoline izme\u0111u dva svjetska rata bio je na veoma niskom nivou, a za mnoge porodice i izrazito te\u017eak. Jedva se sastavljao kraj sa krajem. Bilo je doma\u0107instava koja su uzimala livade i njive podnapolje, i po tre\u0107inu, i time nadokna\u0111ivali djelimi\u010dno nedostatak \u017eita. Hrana je bila deficitarna pa se i \u017eitu znalo reda. Prilikom \u017eetve sakupljali su se po njivi i pokidani klasovi \u017eita i zrnevlje. Ro\u017eajci su prete\u017eno gajili je\u010dam, ovas, ra\u017e, konoplju i heljdu.<\/p>\n

Selmanaga Kardovi\u0107 tada poznati ro\u017eajski karavand\u017eija donosio je robu iz Pe\u0107i, i ostali su se uglavnom, snabdijevali \u017eitom iz Duka\u0111ina. Bilo je i gubljenja \u017eivota na tom putu, kao i u zimskim danima i me\u0107avama ljudi su se smrzavali, jer je planinu, a pogotovo mjesto Stubica zimi bila te\u0161ko prohodna. Sa \u017eitom se putovalo u ve\u0107im grupama, izbegavaju\u0107i pravi put gdje je to bilo mogu\u0107e, jer su na tim putevima \u010dekale grupe naoru\u017eanih ljudi koje su otimale \u017eito, a ponekad u odbrani bi i poginuli. Pod tako te\u0161kim uslovima i malim koli\u010dinama \u017eita koje bi samljeli u Abazaginoj vodenici i tako mu\u010dno do\u0161li do hrane, nije bilo razbacivanja, svakoj sakupljenoj trohi hljeba se znao kimet.<\/p>\n

\u201ePonekad su\u201c, pri\u010da vodeni\u010dar Delija, \u201epred Abazaginom vodenicom stajale desetine zaprega, volovskih i konjskih drvenih kola natovarenih \u017eitom, je\u010dmom. I za vrijeme Drugog svetskog rata vodenica je radila svakodnevno. Sadik Seferovi\u0107, \u017eiveo je kao podstanar kod Arifage Kardovi\u0107a sa vi\u0161e\u010dlanom porodicom, nije bio jedini u tim gladnim godinama da se zamoli Abazagi, da iz njegove vodenice obri\u0161e na\u0107ve kako bi imao hljeba za taj dan, na \u010demu je bio zahvalan do kraja \u017eivota.
\nKolobotno i crno je\u010dmeno hljebno bra\u0161no iz ove Abazagine vodenice nahranili su za ovih najte\u017eih tridesetak godina, hiljade gladnih usta\u201c, ka\u017ee stari vodeni\u010dar Delija.<\/p>\n

Abazagini unuci, kada su poodrasli; Murat, Ahmet i Izo pomagali su vodeni\u010daru da u prolje\u0107nim danima o\u010diste ja\u017eu, i poprave ne\u0161to oko vodenice. Tako\u0111e su bili vje\u0161ti vodeni\u010dari, pa kada je Delija bio zauzet ku\u0107nim poslovima, onda oni melju. Izo je i danas \u017eiv pa pri\u010da; \u201cOdmarao sam se u vodeni\u010dkoj sobi sa bratom od amid\u017ee, neko je predve\u010de pokucao na vrata vodenice. Pomerio sam mandal i otvorio sam ih i nije nikog bilo. Kada sam htio ponovo da u\u0111em vidjio sam vla\u017ene velike otiske ne\u010dijih stopala, kao da je neko gazio vodu, pa u\u0161ao u vodenicu. Zaustavio sam vodenicu i pobjegao ku\u0107i\u201c. Od tada Izo i Ahmet melju samo danju, a uve\u010de je u vodenici radio stari brat od amid\u017ee Murat.
\nBivalo bi i drugih neobi\u010dnih i lijepih doga\u0111aja u Abazaginoj vodenici. Murat i Ahmet u \u0161ali bi rekli da su jedino, dok su bili momci, dolazile djevojke iz Noki\u0107a i okolnih mjesta.
\nPri susretu i razgovoru sa Abazaginim najstarijem unukom Muratom protutnja mi u mislima sve \u0161ta se ranije de\u0161avalo u Abazaginoj vodenici u samom vrhu ku\u010danske mahale, brojni stari ljudi koje sam poznavao a vi\u0161e nisu me\u0111u \u017eivima. O\u010di mi najednom zasu\u017ei\u0161e a senka nespokoja pohodi mi pomalo radoznalu du\u0161u.<\/p>\n

Upla\u0161io sam se, iskreno, da ovaj moj razgovor sa starim ocem Muratom ne bude i poslednji na\u0161 dunjalu\u010dki razgovor, kako se svakom ljudskom stvoru, prije ili kasnije, mora desiti poslednji razgovor, na \u0161to me podsjeti\u0161e i premudre rije\u010di prije petnaestak godina koje sam \u010duo od rahmetli djeda devedesetogodi\u0161njaka, Ja\u0161arage, koji mi je rekao: \u201eKod Allaha je knjiga svih tajni nad tajnama, a u njoj stoji kad \u0107e ko od nas do\u0107i na ovaj svijet i kad \u0107e ko preseliti na ahiret, \u0161ta je bilo i \u0161ta mora biti\u201c.<\/p>\n

Kao \u0161to uvijek biva pri dru\u017eenju sa starim ljudima, uz \u010deketanje \u010deketala na vodeni\u010dnom kamenu i mumlanje zapenu\u0161ane vode ispod vodeni\u010dnog kola, poteklo je mnogo pri\u010da, a neke sam pribilje\u017eio: \u201eEto, moje unu\u010de, bilo je i toga, kad su se nerijetko mijenjala vremena imanja, nemanja, dobra i zla.\u201c<\/p>\n

Te no\u0107i, na nebu su se kovitlali tamni oblaci no\u0161eni olujnim vjetrom i davali planinskom gorju prijete\u0107i i misti\u010dni izgled od kojeg \u010dovjeka hvata istinska strahomora i ostavlja ga u nedoumici sa ve\u010ditim pitanjem bez odgovora.<\/p>\n

Bilo je vremena kada je oko Abazagine vodenice, bilo kao oko narodne institucije u kojoj je odjekivao ljudski \u017eagor. U velikoj vodeni\u010dkoj avliji se sastajalo, dogovaralo i pregovaralo, a pogotovo uo\u010di \u0110ur\u0111evdana bilo je mnogo naroda; djece, momaka i \u0111evojaka oko vodeni\u010dkog kola, da uzimaju omahu iza vodeni\u010dkog to\u010dka, bilo je kao pravi \u201eva\u0161ar\u201c. Tada se vjerovalo da uzimanje vode iza vodeni\u010dkog kola uo\u010di \u0110ur\u0111evdana, zvana omaha, u kojoj se stavlja da preno\u0107i behar od drijena, mace, d\u017eanarike i cvije\u0107a, a u ranom \u0111ur\u0111evdanskom jutru majka bi djecu isprskala jo\u0161 dok spavaju u posteljini, a potom bi se umivali i kupali u vodi iz vodenice, smatraju\u0107i da \u0107e biti zdravi, ja\u010di, o\u010deli\u010deni i napredni. U jesen kiselila bi se komoplja u ja\u017ei blizu vodenice a na istom mjestu u hladnim zimskim danima \u017eene su u cije\u0111 kuvale ve\u0161 (haljine) i sa peraljkom ispirale na kamenoj plo\u010di pored razbijenog leda.<\/p>\n

Avlija ispred Abazagine vodenice, nekad nam je bila i kafana i ku\u0107a, i va\u0161ari\u0161te, mjesto za okupljanje naroda, mjesto gde su se ra\u0111ale ljubavi, poznanstva, gdje su stari Ro\u017eajci, dolazili da sjede u hladu ispod lipe na duga\u010dkim drvenim klupama da se ispri\u010daju, slu\u0161aju\u0107i prijatno \u010deketanje \u010deketala i gledaju\u0107i zapenu\u0161ane vodopade ispod vodeni\u010dnog kola.<\/p>\n

Bi\u0161evac Delija rekao bi da je posao vodeni\u010dara naljlep\u0161i, samo treba dobro znati na koji na\u010din podesiti mlin da bi se dobilo dobro bra\u0161no, bra\u0161no za ka\u010damak, jer svaka vrsta bra\u0161na ima odre\u0111enu fino\u0107u. Ka\u010damak napravljen od bra\u0161na mljevenog na vodeni\u010dkom kamenu ne mo\u017ee uop\u0161te da se uporedi sa onim od bra\u0161na iz prodavnice. Neuporedivo je ukusnije i zdravije bra\u0161no koje se melje neodvajaju\u0107i klicu i koru zrna, u kojem je mnogo vitamina.<\/p>\n

Tada je vodenica dobro radila jer su ljudi \u010desto kupovali bra\u0161no. Danas vodenica i vodeni\u010dara nema i prava su rijetkost, jer je poljoprivreda propala. Iz godine u godinu vodenice su nestajale, odnose\u0107i sa sobom u zaborav vi\u0161egodi\u0161nje tradicije. Danas Ro\u017eajci koji se po\u017eele dobrog starog je\u010dmenog, heljdinog ili kukuruznog bra\u0161na, kupuju petkom na pijaci po kilogram od preprodavaca iz Bijelog Polja. Doma\u0107icama je lak\u0161e da u prodavnici kupe naduvane kiflice i pitice nego da odvoje deset minuta i naprave pravi, zdrav, kvalitetan ka\u010damak od heljdinog ili kukuruznog bra\u0161na. Poslije im \u010dudno \u0161to su im djeca blijeda i stalno bole\u0161ljiva.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
\nVodeni\u010dar Delija Bi\u0161evac<\/center><\/td>\n
\"\"
\nVodeni\u010dki kamen naslonjen na zid koji i danas stoji kao spomenik jednog vremena<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tro\u0161an i oronuo, vodeni\u010dki kamen, \u0161\u0107u\u0107uren uz zidine vodeni\u010di\u0161ta odolijeva vremenu. Na njegovim kamenim osnovama vidljivi su ostaci pro\u0161losti. Stari vodeni\u010dki kamen svjedo\u010di o dobru i zlu, o davno uga\u0161enim lijepim i zdravim ljudskim \u017eivotima.<\/p>\n

Ro\u017eajske vodenice, koje su do kraja sedamdesetih godina danono\u0107no mljele na brzacima planinske vode, nije preostala nijedna. Danas bi svaki Ro\u017eajac po\u017eelio da u\u017eiva u mirisu starih vremena, kada se u mutvaku pekla kolobotnjica ili je\u010dmenica.<\/p>\n

Ja\u017ee i vodeni\u010di\u0161ta su zarasla u koprive i glogovo trnje, naru\u0161enih krovova, i vodeni\u010dki kamen je pao, mir odavno, oko Ibra vlada, nema vi\u0161e vodeni\u010dkog bra\u0161na, preselio vodeni\u010dar, svuda vodenica proki\u0161njava, a kraj oronule vodenice porasla je trava, a na njenim temeljima izgra\u0111ena je nova stambena zgrada vi\u0161espratnica, ili zatrpanog vodeni\u010di\u0161tva naslagama \u0161ljunka, lagano raspadaju i krune ro\u017eajske vodenice u zaborav.<\/p>\n

Na\u0161i preci su maksimalno iskori\u0161\u0107avali ro\u017eajske vode iz prirodnih izvori\u0161ta za potrebe vodosnabdijevanja stanovnika i izgradnje vodenica. Danas je red da sada\u0161nja generacija savremeno koristi ovo nama bo\u017eje davanje vodoprivrednog potencijala koji pru\u017ea veliku mogu\u0107nost izgradnje proizvodnih kapaciteta na bazi proizvodnje, tj. prerade i fla\u0161iranja vode za pi\u0107e, za kojom je izra\u017eena velika potreba na doma\u0107em i na svjetskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Posebno je zna\u010dajan kapacitet nekih pritoka i rijeke Ibra za koji je izvr\u0161ena analiza izgradnje hidroelektrane na par lokacija, kao i za izgradnju turisti\u010dkih kapaciteta, kako smje\u0161tajnih tako i izletni\u010dkih. Ekonomska upotreba, za\u0161tita i racionalan pristup vodnim potencijalima, mo\u017ee imati veoma pozitivne efekte u budu\u0107em ro\u017eajskom razvoju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fadil M. Kardovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":84669,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[398,10196],"tags":[10300],"class_list":{"0":"post-84668","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-rozaje","8":"category-iz-pera-nasih-autora","9":"tag-fadil-m-kardovic"},"yoast_head":"\nRo\u017eajske vodenice<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ro\u017eajske vodenice\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Fadil M. Kardovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-08-12T15:34:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"100\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"143\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Ro\u017eajske vodenice\",\"datePublished\":\"2013-08-12T15:34:25+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\"},\"wordCount\":3742,\"commentCount\":4,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg\",\"keywords\":[\"Fadil M. Kardovi\u0107\"],\"articleSection\":[\"Ro\u017eaje\",\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\",\"name\":\"Ro\u017eajske vodenice\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg\",\"datePublished\":\"2013-08-12T15:34:25+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg\",\"width\":100,\"height\":143},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ro\u017eajske vodenice\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ro\u017eajske vodenice","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Ro\u017eajske vodenice","og_description":"Fadil M. Kardovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-08-12T15:34:25+00:00","og_image":[{"width":100,"height":143,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Ro\u017eajske vodenice","datePublished":"2013-08-12T15:34:25+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/"},"wordCount":3742,"commentCount":4,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg","keywords":["Fadil M. Kardovi\u0107"],"articleSection":["Ro\u017eaje","Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/","name":"Ro\u017eajske vodenice","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg","datePublished":"2013-08-12T15:34:25+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/100_Fadilw.jpg","width":100,"height":143},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozajske-vodenice\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ro\u017eajske vodenice"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84668"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=84668"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/84668\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/84669"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=84668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=84668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=84668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}