{"id":83503,"date":"2013-07-30T17:27:39","date_gmt":"2013-07-30T15:27:39","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=83503"},"modified":"2013-07-30T17:27:39","modified_gmt":"2013-07-30T15:27:39","slug":"bosna-bez-nacije-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/","title":{"rendered":"Bosna bez nacije"},"content":{"rendered":"
\"fatmir-baci\"
Autor: Fatmir S. Ba\u0107i<\/figcaption><\/figure>\n

\u017divimo u jednom vremenu koje u svojoj strukturi sadr\u017ei niz politi\u010dkih formatiziranih diktata, koje vr\u0161e pritisak na koncepte i konceptualizacije, semantiku i semantizacije, znanje i prepoznavanja, polazne i krajnje ta\u010dke, na formu mi\u0161ljenja, pa \u010dak i na same na\u010dine mi\u0161ljenja, te nas na taj na\u010din tjeraju da budemo jednoumno ustrojeni i konvencionalno \u201epode\u0161eni\u201c. Taj \u010deli\u010dni dres \u0161to su navukli po svim meridijanima, te\u017ei da dovede \u010dovjeka do politi\u010dki stiliziranog mi\u0161ljenja, u kojem Onaj drugi, druga\u010diji, onaj s \u201edivljim mi\u0161ljenjem\u201c, dakle sva dualizirana priroda \u010dovjeka, onaj istiniti \u010dovjek koji se \u017eestoko suprotstavlja bilo kakvom monisti\u010dkom konvencionalizmu bude potla\u010den, te se kao takav upusti u doga\u0111aj, u savremenu \u201eteatarsku predstavu\u201c kao da je gladijator.<\/p>\n

Naravno, povijest je zapa\u017eeno prethodila i napredovala kroz razvoj situacija i doga\u0111aja; sva je \u201eigra\u201c sada preba\u010dena na jednu super-infrastrukturu koja, onako golim okom gledano, slobodno mo\u017eemo priznati da je ne\u0161to, ili mnogo teatralnija nego \u0161to je bila daleko prije u drevnim doga\u0111ajima, dok prethodno ugovorena smrt i dalje ostaje ista, nimalo teatralna, a nikako ni izmi\u0161ljotina nije, dok s\u00e0m protagonista smrti i dalje traje da bude onaj \u0161to je jo\u0161 od starina bio, ona ista osoba: Onaj drugi.<\/p>\n

U vremenu politi\u010dke globalizacije i globalne politizacije, Nacija, bez sumnje, bilo to u fakti\u010dkom smislu postojanja, bilo u semanti\u010dkom ishodu shvatanja, sa\u010dinjava jedno od lica Ovog drugog, gdje teatralna dramatizacija \u010ditave njegove sudbine, slijedi istu strukturu dramatizacije gladijatorove sudbine iz duboke pro\u0161losti.<\/p>\n

Vjerujem da svi prizivamo spoznaju amfiteatra, i vjerujem da svi imamo spoznaju onoga \u0161to se doga\u0111alo u njihovoj drevnoj \u201eteatarskoj\u201c areni; vjerujem tako\u0111er, da se svi podsje\u0107amo izreke koja se ponavlja ve\u0107 stolje\u0107ima:\u00a0Ave, Caesar, morituri te salutant! (Zdravo, Cezare, pozdravljaju te\u00a0Oni\u00a0<\/b>koji \u0107e umrijeti!),\u00a0<\/i>koja istovremeno, i kao sama izreka, govori puno toga. Zapravo isti su ti gladijatori koji svoju stvarnu istinitu smrt, teatralno pripisuju Onom drugom, kao da se ustvari ne radi o njima, nego kao da se radi o nekom drugom koji nije tu na samom platou arene, a da sa njima samim pomenuta smrt nema nikakve veze.<\/p>\n

Kao prvo, ona predstavlja prethodno \u201epotpisani\u201c smrtni ugovor, ugovor jedne nimalo \u201eteatralne\u201c smrti – taj ugovor za koji su gledaoci bili svjesni, i vi\u0161e nego sigurni, \u010dak i prije nego je njihova noga kro\u010dila u amfi-teatar<\/i>, \u0161to veoma jasno obja\u0161njava ne samo njihove ovacije u trenutku gore spomenute izreke, ve\u0107 i samo njihovo prisustvo u amfi-teatru.\u00a0<\/i><\/p>\n

Kao drugo, ona daje do znanja da spomenuti ugovor nije \u201epotpisan\u201c sa samom smr\u0107u kao u slu\u010daju jednog biolo\u0161kog prestanka procesa, niti u formi jednog brutalnog samoubistva, niti u formi jednog slatkog samoubistva (eutanazije), ve\u0107 se radi o jednoj otvoreno tra\u017eenoj smrti, prethodno uslovljenoj, dakle i ugovorene i upravljane smrti od stranecivitasa.\u00a0<\/i><\/p>\n

Kao tre\u0107e, ona izra\u017eava \u010dinjenicu da je \u201eonoj\u201c smrti prethodila jedna druga smrt: smrt individualnosti. Spomenuti izraz ne ostavlja nimalo mjesta za sumnju u ovom smjeru; dok sve izlazi iz usta nekih koji su svakako\u00a0\u201eJa\u201c\u00a0<\/b>(Ave… \u2013 Zdravo…\u00a0<\/i>), ona nimalo ne upozorava o \u201enjihovoj\u201c smrti, ve\u0107 smrti \u201enjih\u201c, smrti nekih i nekoliko \u201enjih\u201c (salutant<\/i>), ukazuju\u0107i da se neobi\u010dno nalazimo ispred jedne ne samo obi\u010dne \u201eformalizacije\u201c, \u201eteatralne\u201c, nego da smo zapravo i ispred jedne \u201eempirijske\u201c potvrde smrti\u00a0Onoga<\/b>\u00a0drugog.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de \u201edramati\u010dnog\u201c aspekta, strukture drame iz anti\u010dkog perioda, \u010dak bi se i sam Aristotel na\u0161ao u te\u0161koj situaciji, jer spomenuti izraz pored po\u010detnog znaka, istovremeno je ozna\u010davao i katarzu, tako da u jednom amfi\u00ac-teatru dramati\u010dna situacija unutar arene nije bio sami doga\u0111aj smrti, \u0161to se prethodno znalo, ve\u0107 poenta je u tome ko \u0107e umrijeti.<\/p>\n

Postavljena u areni politi\u010dke globalizacije i globalne politizacije, sudbina Nacije historijski slijedi identi\u010dnu \u201eteatarsku\u201c dramatizaciju, podijeljenu na dvije faze, dok njen svr\u0161etak nije nimalo \u201eteatralan\u201c. I ne samo to, osim vanjske dramati\u010dne strukture, sudbina Nacije prolazi kroz iste strukturalne doga\u0111aje teatarske predstave; isto kao gladijator u areni koji se kasnije po\u010deo ogla\u0161avati njegovim uzvikom \u201eMoriturus te saluto!\u201c (Pozdravljamo te\u00a0mi<\/b>\u00a0koji \u0107emo umrijeti!), postaje mentalni sklop koji je sasvim svjestan da treba umrijeti, da to na kraju krajeva, i zaslu\u017euje.<\/p>\n

Na areni politi\u010dke globalizacije i globalne politizacije na\u0161eg vremena svjedo\u010dimo da se Nacija izra\u017eava u prvom licu, mentalni sklop koji postaje svjestan da treba umrijeti, da zaslu\u017euje takav svr\u0161etak, te na ovaj na\u010din mijenja prirodu \u201esmrti\u201c, od ubistva u samoubistvo, bar na prvi pogled naravno, jer postoje i ubistva koja su teatralizirana kao samoubistva.<\/p>\n

U ovom smjeru \u0107e biti dovoljno da se prisjetimo ne samo primjera, dvije Njema\u010dke, dvije Koreje i dva Sudana, ve\u0107 i mnogobrojnih separatisti\u010dkih pokreta koji o\u017eivljavaju u dana\u0161njoj Europi, gdje mo\u017eemo vidjeti ljude iste Nacije kako se divlje i patolo\u0161ki mrze.<\/p>\n

Bez obzira na to da, hvala Bogu, ovaj posljednji primjer nije dio svebo\u0161nja\u010dkog na\u010dina \u017eivota, opet bi, mislim bilo po zdravom redu da ipak postavimo pitanje: \u201eZa\u0161to, i pored velikog odcepljenja ljudi i teritorija, takva mr\u017enja nije prisutna me\u0111u Bo\u0161njacima, da li je to zbog \u017eitkog ili gustog tkiva nacionalnog ubje\u0111enja, da li zbog slabosti same zajednice i jakih pojedinaca ili suprotno, ili je to sve skupa zbog izgubljenog sje\u0107anja na sebe?\u201c. Ovakva pitanja nisu radi toga da bi se probudila neka frka, niti frka radi frke, ali da bi se dokazalo da Bo\u0161njaci imaju usmjerenu volju i slo\u017een projekat prema jasnom cilju, i kao takvi, da gaje svoju nekretninu unutar sebe, koja i ako se dokazala sa jakim osobinama za opstanak, nije u stanju sa takvim kvalitetima u posjedu da pokrene novu dinamiku da bi se i ujedinila.<\/p>\n

U mjeri u kojoj jedan dubok i analiti\u010dki ispravan odgovor prema ovim pitanjima i strujama koje bi \u017euborile poslije samih odgovora, dinamikom koja \u0107e da je slijedi, o\u010dekivanja i iznena\u0111enja na na\u0161em putu u budu\u0107e, mnoge od pojava koje vidimo ili ne vidimo da se kre\u0107u unutar konteksta svebo\u0161nja\u010dkog odgovora, valja staviti pod jasnom urbanom arhitekturom ideja i znanja, da bi izvukli svijetlu stranu na\u0161ih osobina. Valja ista\u0107i, da se radi o odgovorima koji treba harmoni\u010dno da sadr\u017ee u sebi, i to na su\u0161tinski na\u010din, daleku i blisku pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost ne samo Bosne, ve\u0107 prije i iznad svega samih Bo\u0161njaka, jer \u0107e Bosna kao Nacija nestati onoga trena kada nestane i posljednji Bo\u0161njak.<\/p>\n

Odgovori na postavljena pitanja ne bi nam samo jasno pomogli da shvatimo u potpunosti samu su\u0161tinu unutar spomenutog okvira, ve\u0107 bi razjasnili smjer i stav koji trebamo zauzeti prema samim odgovorima i perspektivama njihove primjene \u2013 bilo da se radi o prihvatljivom ili neprihvatljivom stavu, prikladnom ili suprotstavljaju\u0107em. Da bismo mogli dati odgovor na ova pitanja dubinski i kroz analiti\u010dke istine, jedini na\u010din je da pokrenemo binarnu, diakronalnu\/sinkronalnu ma\u0161ineriju, dakle od drevnih bosanskih pojmova i koncepcija i njihove primjene, pa sve do promjene i aktuelnog zna\u010denja, i tek poslije da izvr\u0161imo klasifikaciju prema vremenu i doga\u0111aju.<\/p>\n

Ta klasifikacija koja ne\u0107e samo neutralizirati haos, oslanjaju\u0107i se na op\u0107e ili posebno suprotstavljanje, ve\u0107 \u0107e jasno iznijeti prisustvo dubokih dihotomija, onih dihotomija uprljanih od strane nekih hegemonisti\u010dkih sinteza koje su u svojoj su\u0161tini izmi\u0161ljene protiv na\u0161ih interesa od strane na\u0161ih okupatora i nemaju nikakvu istinu, osim toga \u0161to su plod homogenisti\u010dkih diktatura i diktata, epistemolo\u0161kih diktatura i politi\u010dkih diktata.<\/p>\n

Na ovom prostoru \u0107u poku\u0161ati da detaljno slijedim jedan takav metodolo\u0161ki i analiti\u010dki okvir, sa ciljem da ponudim jedan pristup o kojem, koliko je meni poznato, niko nije nimalo govorio \u2013 niti istra\u017eivao \u2013 da bi barem zvu\u010dalo prihvatljivo za ostale: ovo je jednostavno jedna meditacija pokrenuta nekim pojavama: uznemiravanja, pitanja i raskr\u0161\u0107a koja, iako u prvom pogledu imaju individualni vrelo doga\u0111anja, mislim da mo\u017eemo zapaziti unutar cjelokupne ideografije svebo\u0161nja\u010dkog pitanja.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Status quaestionis<\/b><\/center>
\nNa areni politi\u010dke globalizacije i globalne politizacije, \u201epolitika\u201c se bez najmanje sumnje ne predstavlja kao dominiraju\u0107i element, ve\u0107 kao homogeniziraju\u0107i. Ovo je jedan od glavnih razloga zbog kojih nam ne predstavlja kao \u010dudna \u010dinjenica, da se krajnja sudbina jedne Nacije vidi na onim mjestima gdje koncept Dr\u017eave ne samo da vlada iznad koncepta Nacije, ve\u0107 je preokrenut u jedan ako ne u sasvim besmislen koncept, onda u najmanju ruku, u njegov koncept surogat.<\/p>\n

O\u010digledan primjer zna\u010denja u ovom smjeru mo\u017eemo bez sumnje na\u0107i kod jedne od najva\u017enijih institucija za razvoj svjetske politike na\u0161eg vremena: Organizacija Ujedinjenih Nacija, koja priznaje i prima kao svoje \u010dlanice dr\u017eave Ju\u017enog Sudana i Sjevernog Sudana, ali ne i sudansku Naciju; dr\u017eave Sjevernu Koreju i Ju\u017enu Koreju, ali ne i korejsku Naciju.<\/p>\n

Razlog je jednostavan, mislim: politika se ne mo\u017ee konceptualizirati, \u010dak i vi\u0161e od toga, ona se ne mo\u017ee shvatiti preko iskustva i savjesti zapadnja\u010dke politike osim pod svjetlom Dr\u017eave, i to u toj mjeri, da se mo\u017ee re\u0107i slobodno da spomenuto zapadno iskustvo i savjest nisu u mogu\u0107nosti konceptualizirati jedno politi\u010dko ure\u0111enje izvan koncepta Dr\u017eave.<\/p>\n

A takva jedna pojava i taj na\u010din shvatanja, koja nam se postavlja i kao\u00a0granica\u00a0<\/i>i\u00a0ograni\u010denje\u00a0<\/i>politi\u010dkih mi\u0161ljenja i percepcija, \u0161to vrijedi i mo\u017ee se na\u0107i ne samo kod najradikalnijih marksisti\u010dkih teoreti\u010dara, ve\u0107 i kod neoliberalnih \u201eproroka\u201c globalizacije, a su\u0161tina toga nije dr\u017eava ve\u0107 superdr\u017eava, koja je prema njima i \u201eujedinjavaju\u0107i\u201c element spomenut u poznatoj izreci Heraklita \u201ejedinstvo u razli\u010ditosti\u201c.<\/p>\n

Dvije stvari su mi skrenule pa\u017enju na gore spomenuti proces: prvo, namjera da se posmatraju ne samo gore spomenuta de\u0161avanja, ve\u0107 i sami koncept Dr\u017eave i Nacije kao ne\u0161to \u201emoderne\u201c pojave; i kao drugo, namjera za stvaranje jedne Dr\u017eave bez Naroda.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Ethnos vs demos<\/b><\/center>
\nJedini na\u010din da vidimo istinitost ili neistinitost prve ta\u010dke je da krenemo od relevantnih formulacija koje se danas postavljaju u povezanosti sa Dr\u017eavom i Nacijom. Konkretnije:
\nDr\u017eava: jedan institutcionalni i administrativni entitet koji upravlja i ure\u0111uje \u017eivot preko zakona unutar jedne odre\u0111ene teritorije;
\nNacija: Zajednica ljudi koji dijele isto porijeklo, jezik, vjeru, kulturu, tradiciju, navike i obi\u010daje.
\nGledaju\u0107i pod prizmu \u201eklasi\u010dnih\u201c definicija, Dr\u017eava i narod nisu nimalo moderni koncepti i \u010dak \u0161tovi\u0161e, doga\u0111aji dana\u0161njice se su\u0161tinski ne razlikuju od doga\u0111aja na\u0161ih prethodnika, ve\u0107 su samo nijanse u pitanju.<\/p>\n

Kao prvo, sude\u0107i po spomenutim definicijama, koncept Dr\u017eave i Naroda mo\u017eemo sresti u najranijim periodima zapadnja\u010dke civilizacije, konkretnije u djelima Homera, koji nikada nije povukao liniju podjele izme\u0111u demos-a i ethnos-a, a isti koncept postoji tako\u0111er i u djelima Aristotela i prisustvo ovih termina u rimskoj kulturi, odakle su i uzeti termini koje i dan danas koristimo. Isto kao i demos prija\u0161njeg perioda, tako i dana\u0161nja Dr\u017eava bilje\u017ei jednu objektivizaciju veza i odnosa jedne zajednice iznad na\u010dela teritorije unutar koje se sprovodi autoritet njenih upravitelja, odakle je proiza\u0161ao termin\u00a0\u201edemo\u201c<\/i>\u00a0kod Mikenaca: teritorijalni i administrativni prostor.<\/p>\n

Teritorijalna dimenzija\u00a0demos<\/i>-a, isto kao i ona Dr\u017eave, je direktno povezana sa njenom politi\u010dkom dimenzijom; pojamdemos<\/i>-a prema ovoj definiciji je potpun sve dok stoji u su\u0161tinu ideala gra\u0111anina \/ spartanskog vojnika; upravo zbog takve nijanse, termin\u00a0\u201edemos\u201c\u00a0<\/i>bio je sr\u017e i definicija politi\u010dke zajednice, koja je sa\u010dinjavala ljudsku su\u0161tinu polis-a, \u0161to je tako\u0111er jasno izra\u017eeno i kod\u00a0civitas romana.\u00a0<\/i><\/p>\n

Me\u0111utim, isto kao i\u00a0ethnos\u00a0<\/i>prethodnog perioda, tako i Nacija na\u0161eg vremena bilje\u017ei subjektivizam povezanosti i odnosa uop\u0107e, zna\u010di samu volju ljudi za su\u017eivot, ljudi koji se me\u0111usobno ve\u017eu radi ne\u010deg visinski sublimnijeg od jedne cjeline elemenata koji ne formiraju jedan paket\u00a0inter pares,\u00a0<\/i>ve\u0107\u00a0supra pares<\/i>, i kao takva neovisna od\u00a0principium territorialis,<\/i>ili od pripadnosti jednom\u00a0demos<\/i>-u.<\/p>\n

Ta\u010dno ova prva razlika je veoma mnogo uticala u odre\u0111enim historijsko-politi\u010dkim momentima pri vladanju koncepta Dr\u017eave iznad koncepta Nacije,\u00a0demos<\/i>-a iznad\u00a0ethnos<\/i>-a, uvijek na teret sudbine ovog drugog. Upravo to je ujedno i prednost data\u00a0principium territorialis<\/i>-u koja je davala za pravo Rimu da gleda na\u00a0principium nationalis\u00a0<\/i>kao bezna\u010dajnim i inferiornim napram\u00a0civitas romana,\u00a0<\/i>koji je, isto kao i helenski polis, bilje\u017eio okru\u017eenu teritoriju \u2013territorium\u00a0<\/i>\u2013 od prirode \u2013\u00a0terra,\u00a0<\/i>onu teritoriju koja je pripadala\u00a0territor<\/i>-u,\u00a0imperium<\/i>-u.<\/p>\n

Zapravo, ovaj\u00a0principium territorialis<\/i>\u00a0sa\u010dinjava i bazalnu osnovu Dr\u017eave dana\u0161njice, u vremenu kada se sjenaimperium romanum<\/i>-a ve\u0107 godinama \u0161eta me\u0111u nama i podr\u017eava okvire projekta globalne Dr\u017eave, i ta\u010dno je to jedan od razloga koji nas je natjerao da skrenemo pa\u017enju na primjer gladijatora, \u010dovjeka koji nije bio dio\u00a0civitas<\/i>-a, niti zajedni\u010dkih institucija.
\nIsto na\u010delo ne stoji samo na osnovama svih primjera koje smo spomenuli ranije, gdje je na\u010delo nacionalne nezavisnosti sasvim otvoreno i u potpunosti zamijenjeno na\u010delom teritorijalne nezavisnosti, ali gdje se prema istom principu gaju doniraju i separatisti\u010dki pokreti, po\u0161to iza njih ne stoje samo jaki politi\u010dki i ideolo\u0161ki razlozi i motivi, ve\u0107 i dobro ispleteni ekonomski interesi.<\/p>\n

Sa ove ta\u010dke gledi\u0161ta, vjerujemo da je vi\u0161e nego jasno obznanjeno da jedna od su\u0161tinskih promjena na osnovu koje se grade i brane razlike izme\u0111u Dr\u017eave i Nacije, da je sve vezano sa stavom prema zemlji, gdje u prvom slu\u010daju imamo njenu (zemljinu) pripadnost prema nama, dok u drugom slu\u010daju imamo na\u0161u pripadnost toj zemlji.<\/p>\n

Zemlja kao takva je zna\u010dajno osjetljiva svojina, svakako prihvatljivo i lahko shvatljivo u etimolo\u0161koj vezi koja postoji izme\u0111u\u00a0natio\u00a0<\/i>i\u00a0natura<\/i>; me\u0111utim, jedan takav stav stoji u su\u0161tini razlike izme\u0111u gra\u0111anin\/\u010dovjek (jer prvi (gra\u0111anin) odre\u0111uje se takvim sa nekom vrstom robovanja koji se kre\u0107e i stoji prema\u00a0territorium<\/i>-u, dok je drugi (\u010dovjek) u stalnom pokretu i promjeni i stoji iznad\u00a0terra<\/i>, iznad\u00a0natura<\/i>, prirode), isto kao \u0161to civilizacija predstavlja smrznuto stanje i zatvorenu strukturu, a kultura sa druge strane je sama po sebi dinamika i pokret, i predstavlja otvorenu strukturu.<\/p>\n

Gore spomenuti okvir je ostavio jaki i veliki utisak, \u010dak i u Bosni, da za izgradnju jedne Dr\u017eave u dana\u0161nje vrijeme nije nimalo potrebno da se pridr\u017eavamo\u00a0principium nationalis<\/i>-a, same Nacije, koja se od strane dr\u017eavokratije jednostavno predstavlja u ovom slu\u010daju kao jedan prazan i surogat koncept Dr\u017eave, dok u me\u0111uvremenu li\u010dno smatram, da ta\u010dno jedno takvo ubje\u0111enje stvara mogu\u0107nost za plitki tretman pojedinaca i zajednica, i da zapravo to jeste glavni uzrok krvavih konflikata dana\u0161njice koje svjedo\u010dimo.<\/p>\n

Kao prvo<\/i>, zbog jednog bitnog \u017eivotnog i psiholo\u0161kog razloga. Ukoliko se stvaranje jedne Dr\u017eave podudara sa ujedinjenjem etni\u010dkih skupina po zahtjevu i pritisku jednog\u00a0tertium<\/i>-a (tre\u0107ega), onda kod samih etni\u010dkih skupina, stavljene pod pritiskom da zajedni\u010dki \u017eive sa drugima na osnovu politi\u010dko-ekonomskih zakona, ne\u0107e postojati \u0161ansa da se postigne zajedni\u010dko shvatanje, niti jedna homogena cjelina, koja ima svoje duboke korijene ne prosto i samo historijske, ve\u0107 iznad svega, vjerske, kulturne, kolektivno psiholo\u0161ke itd.<\/p>\n

I upravo zbog toga razloga, uvijek \u0107e se jedna etni\u010dka grupa osje\u0107ati potla\u010denom i pod prijetnjom druge grupe koja se privremeno nalazi na vlasti, i ovo sa\u010dinjava jednu od onih prilika koje primje\u0107ujemo dok sjedimo ukr\u0161tenih nogu u areni \u017eivotnih doga\u0111aja.
\nNeko ovdje mo\u017ee dati primjer \u010dinjenicu da je trenutno najmo\u0107nija dr\u017eava na svijetu, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, osnivana na multietni\u010dkoj realnosti i koju sa\u010dinjavaju dijametralno suprotne kulture. Jedan takav primjer done\u0161en u formi prigovora ne bi bio opravdan sa historijskog aspekta i kroz analizu same pojave o kojoj je rije\u010d, iz sljede\u0107ih razloga:
\n1) SAD su zaista osnovane od strane ljudi koji su bili iz razli\u010ditih mjesta, nacionalnosti i kultura, ali su imali jedan zajedni\u010dki element: minimalne egzisticijalne mogu\u0107nosti i neizbje\u017enu zajedni\u010dku dinamiku za osiguravanje osnovnih \u017eivotnih potreba, ali i osje\u0107aj osvete, jer su mjesta odakle su dolazili ostavljali bez mogu\u0107nosti povratka, time i bez osigurane budu\u0107nosti u ti mjestima;
\n2) naseljavanje tih oblasti je opravdano jednim pragmati\u010dnim pristupom i iz \u017eelje da se izgradi na mjestima gdje je bilo mnogo prostora i za mnoge druge ljude;
\n3) na samim po\u010decima su osnivane male dr\u017eave koje su odustale od svoje individualnosti, sa ciljem da budu punopravno primljene od strane novoformiranih dr\u017eava;
\n4) \u010dak i dan danas, ukoliko neko ima cilj da bude punopravno primljen, prije svega mora pokazati da posjeduje sva na\u010dela vezana za su\u017eivot.<\/p>\n

Kao drugo<\/i>, iz razloga pragmati\u010dne prirode. Formiranje gra\u0111anina i njegovog osje\u0107aja pripadnosti ne\u010demu, zna\u010di prihvatanju i po\u0161tivanju institucionalnih sfera koje sadr\u017ei u sebi, \u010dak je ne\u0161to tako zaista i obavezno, prethodno postojanje kulture, eti\u010dkih na\u010dela, tolerancije i otvaranje prema Drugome, koje se formiraju i budu stavljene samo pod jedan \u010disto Nacionalni kontekst i sa\u010dinjavaju jedro spomenutog konteksta.
\nU ovom smjeru,\u00a0ethnos\u00a0<\/i>sa svom njegovom socio-antropolo\u0161kom pozadinom (kultura, jezik, vjera, osnovne \u0107elije dru\u0161tva, etika itd.), ne mo\u017ee da ne uti\u010de, pa i jo\u0161 vi\u0161e\u00a0ethnos<\/i>\u00a0je du\u017ean modelirati do negdje, samo pona\u0161anje zajednice i politi\u010dke stavove. Ukoliko se udubimo u ovaj pristup,\u00a0ethnos\u00a0<\/i>nije prikazan samo kao obaveznim, ve\u0107 i dijalekti\u010dim elementom prema kojem se treba dr\u017eati i na kojeg se\u00a0d\u00e9mos\u00a0<\/i>treba oslanjati.<\/p>\n

Vjerujemo da ova dva razloga treba uzeti u obzir i smatrati orijentirom, posebno u ovom vremenu kada ne samo Nacija ve\u0107 i nacionalna Dr\u017eava predstavljaju, u svakom pogledu, entitete koje se tope unutar okvira o\u010dekivane nove politi\u010dke konfiguracije.
\nTaj smjer novog svjetskog poretka koji se namjerava nametnuti preko globalisti\u010dkog projekta, kao i svaki drugi\u201cstatus\u201d\u00a0<\/i>(smrznuto stanje) bi\u0107e privremen, imat \u0107e svoj po\u010detak, razvoj i kraj, da bi na kraju iza sebe ostavio, niti manje niti vi\u0161e, osim jedne emblemati\u010dne sjene\u00a0territorium<\/i>-a, strogo odvojene od zemlje i od prirode, a nipo\u0161to sjedinjenje zemlje sa prirodom. Tada ne\u0107e biti potrebe za ponovne antropolo\u0161ke odrednice i obrade, iz \u010distog razloga \u0161to, podsje\u0107amo, tada ne\u0107e postojati\u00a0anthropos,\u00a0<\/i>\u010dovjek.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fatmir S. Ba\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":83504,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2860,10196],"tags":[10277],"class_list":{"0":"post-83503","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi","8":"category-iz-pera-nasih-autora","9":"tag-fatmir-s-baci"},"yoast_head":"\nBosna bez nacije<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bosna bez nacije\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Fatmir S. Ba\u0107i\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-07-30T15:27:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"304\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"295\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"16 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Bosna bez nacije\",\"datePublished\":\"2013-07-30T15:27:39+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\"},\"wordCount\":3134,\"commentCount\":2,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg\",\"keywords\":[\"Fatmir S. Ba\u0107i\"],\"articleSection\":[\"Bosna i Hercegovina\",\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\",\"name\":\"Bosna bez nacije\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg\",\"datePublished\":\"2013-07-30T15:27:39+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg\",\"width\":304,\"height\":295},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bosna bez nacije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bosna bez nacije","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Bosna bez nacije","og_description":"Fatmir S. Ba\u0107i","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-07-30T15:27:39+00:00","og_image":[{"width":304,"height":295,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"16 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Bosna bez nacije","datePublished":"2013-07-30T15:27:39+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/"},"wordCount":3134,"commentCount":2,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg","keywords":["Fatmir S. Ba\u0107i"],"articleSection":["Bosna i Hercegovina","Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/","name":"Bosna bez nacije","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg","datePublished":"2013-07-30T15:27:39+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/fatmir-baci.jpg","width":304,"height":295},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosna-bez-nacije-2\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bosna bez nacije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83503"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83503\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/83504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}