{"id":66578,"date":"2013-02-18T08:01:44","date_gmt":"2013-02-18T07:01:44","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=66578"},"modified":"2013-02-18T17:18:43","modified_gmt":"2013-02-18T16:18:43","slug":"crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/","title":{"rendered":"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Tafilj MARKOVI\u0106: Za\u0161to histori\u010dari ve\u0107 100 godina \u0161ute ili daju krivu sliku o ovome doga\u0111aju? Za\u0161to se zvani\u010dna Crna Gora nikada nije ogradila i za\u0161to se nije izvinila za ovaj zlo\u010din genocida?! Ako se zna da se zvani\u010dna Crna Gora (za u\u010de\u0161\u0107e sa Srbijom) izvinila Hrvatskoj za u rat u toj dr\u017eavi, za\u0161to se nebi ogradila i izvinila za zlo\u010din koji se desio nad Bo\u0161njacima i Albancima u Pavu i Gusinju, na tada\u0161njoj \u201cnovooslobo\u0111enoj\u201d teritoriji od tada\u0161nje crnogorske vojske. Po mnogim iskazima tada\u0161njih stanovnika plavsko-gusinjskog kraja se govorilo da je kralj Nikola s namjerom prikrivanja li\u010dne odgovornosti za zlo\u010dine nad Bo\u0161njacima i Albancima u Plavu i Gusinju otrovao ili naru\u010dio da bude likvidiran krvolok Avro Cemovi\u0107. To je tvrdio i Avrov brat Marko \u010dak da mu je kralj Nikola obe\u0107ao ministarsku poziciju u vrhu dr\u017eave samo da zavr\u0161i posao u Plavu i Gusinju.<\/span><\/strong><\/p>\n

Historija nam izgleda kao popri\u0161te nagona i moda pohotljivosti, gramzivosti i po\u017eude za vla\u0161\u0107u, ubistava, nasilja, razaranja i ratova, slavoljubivih ministara, potkupljenih generala, pucnjavom razorenih gradova, a isuvi\u0161e lahko zaboravljamo da je to samo jedan od mnogih njenih aspekata. A prije svega zaboravljamo da smo mi sami komad historije, ne\u0161to postalo i ne\u0161to \u0161to je osu\u0111eno na izumiranje kada izgubi sposobnost za dalje postojanje i samopreobra\u017eavanje. Mi sami smo historija i suodgovorni smo za svjetsku historiju i svoj polo\u017eaj u njoj. Veoma nam nedostaje svijest te odgovornosti. <\/em> (Herman Hese)<\/p>\n

Zlo\u010din 1912. i 1913. godine u Plavu i Gusinju, i 100 godina poslije, na\u017ealost je tabu tema u Crnoj Gori. Mnogo je aspekata zbog kojih je to i dalje nepoznanica time i tabu tema. Pored politi\u010dkog estabili\u0161menta koji je kroz vrijeme iza nas sijao strah da se o tome ne govori, dakako odgovornost snose i crnogorski histori\u010dari koji su \u0161utjeli i pre\u0161utjeli ili su pak krivu sliku dali o pokolju na Previji, nasilnom masovnom pokr\u0161tavanju muslimana, Bo\u0161njaka i Albanaca, i zlo\u010dinu koji je po\u010dinjen 1912. -1913. u plavsko-gusinjskom kraju. Iako, histori\u010dari nisu, Bog zna, kakav zna\u010daj davali ovom planetranom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu crnogorske dr\u017eave i vojske, te i ono malo \u0161turo istra\u017eivanje i objavljivanje je krivo interpretirano i unijeto kao podatak u historijskim arhivama. Pominje se da je zlo\u010din vezan za Prvi balkanski rat, da je bio \u201cincident\u201d i dosta nejasno se isti\u010du uticaji i djelovanja tada\u0161nje crnogorske vlasti na \u010dijem \u010delu je bio kralj Nikola.<\/p>\n

Dakako, namjera nam je predo\u010diti mi\u0161ljenje koje proisti\u010de iz \u010dinjenica svjedo\u010denja, pre\u017eivjele \u017ertve, odnosno \u010dovjeka koji je bio svjedok tih doga\u0111aja i koji je svojim o\u010dima gledao zlo\u010dine koji su se sistematski de\u0161avali od oktobra 1912. do tamo negdje krajem mjeseca maja 1913. godine. Prije nego u drugom dijelu pro\u010ditate svjedo\u010denje, napisat \u0107emo par rije\u010di o doga\u0111anjima prije jednog stolje\u0107a.<\/p>\n

Dakle, krenimo redom.
\nPrvi balkanski rat (15.okt 1912.), se desio u istom periodu kada i zlo\u010din u Plavu, to je ta\u010dno. Me\u0111utim, ako se ve\u0107 govorlo i pisalo da je crnogorska vojska okupaciju Plava i Gusinja izvr\u0161ila u drugoj polovici oktobra mjeseca 1912. i da je prepri\u010davano kako je do\u010dekana od plavsko-gusinjskih \u017eitelja sa rezervom i strahom, ali i novom realno\u0161\u0107u za taj kraj. Vjerovatno je u to vrijeme bila realnost da poslije 34 godine, nakon Berlinskog kongresa (1878), crnogorska vojska u\u0111e u Plav i Gusinje sa namjerom da uspostavi svoju vlast i postave ljude u vlasti po svom izabru, pa iako su zbog protivljenja plavsko-gusinjskog stanovni\u0161tva za zamjenu Crnoj Gori ustupljene druge teritorije. Ipak od ulaska crnogorske kraljevske vojske, zbog straha ili bilo \u010dega drugog, gra\u0111ani plavsko-gusinjskog kraja ipak pokazuju lojalnost toj dr\u017eavi, time i vlast koja je tada uspostavljena je funkcionisala po tada\u0161njim zakonima Crne Gore. Ulaskom crnogorske vojske prepri\u010davano je i dokazano da se nijedan incident od strane \u017eitelja prema vojsci nije desio. To je dovoljna \u010dinjenica da \u017eitelji Plava i Gusinja nisu bili sukobljena strana u balkanskim ratovima i tu smatramo da pada u vodu svako vezivanje ovog doga\u0111aja za balkanske ratove, jer Plav i Gusinje nisu imali naoru\u017eanu vojsku i policiju koji bi bili jedna od sukobljenih strana u ratu. Ako je tako, onda se logi\u010dki name\u0107e pitanje, \u0161ta je onda bio uzrok da crnogorska kraljevska vojska naoru\u017eana do zuba, u \u010dijem sastavu je bila Donjo-vasojevi\u0107ka brigada koju je predvodio zloglasni Avro Cemovi\u0107, naprave takav zlo\u010din koji je smi\u0161ljeno i planski ra\u0111en skoro vi\u0161e od pola godine, ta\u010dnije od oktobra 1912. do kraja maja 1913. godine.<\/p>\n\n\n\n
Krvoloci
\n\"\"
\nKralj Nikola je isplanirao okupaciju Plava i Gusinja, i naredio genocid nad Bo\u0161njacima i Albancima
\n\"\"
\nIzvr\u0161ioc zlo\u010dina genocida: krvolok Avro Cemovi\u0107 <\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Odgovor se sastoji u \u010dinjenici da je crnogorska vojska i zloglasni Avro Cemovi\u0107 sa svojim zloglasnim bataljonom imao naredbu iz vrha dr\u017eave, a time i jedani cilj, pokrstiti ili pobiti bo\u0161nja\u010dko-albansko stanovni\u0161tvo na podru\u010dju plavsko-gusinjskog kraja!<\/p>\n

Dokaz za to je, nasilno pokr\u0161tavanje skoro \u010ditavog tada\u0161njeg stanovni\u0161tva, a one koje nisu uspjeli pokrstiti \u2013 brutalno su ih pobili. Taj crnogorski zlo\u010din, bez dvojbe ima genocidne indicije, jer je krajni cilj bio nestanak jedne religije, pripadnika islama, odnosno smrt svih onih koji nisu htjeli prihvatiti nasilni prelazak na drugu vjeru, tj. pravoslavlje. Zar mo\u017ee biti sumnje, kod bilo kojeg \u010dovjeka, bez obzira na pripadnost vjeri ili naciji, kako treba tretirati taj zlo\u010din koji se dogodio u Plavu i Gusinju prije jednog stolje\u0107a?!?<\/p>\n

Za\u0161to histori\u010dari ve\u0107 100 godina \u0161ute ili daju krivu sliku o ovome doga\u0111aju? Za\u0161to se zvani\u010dna Crna Gora nikada nije ogradila i za\u0161to se nije izvinila za ovaj zlo\u010din genocida?! Ako se zna da se zvani\u010dna Crna Gora (za u\u010de\u0161\u0107e sa Srbijom) izvinila Hrvatskoj za u rat u toj dr\u017eavi, za\u0161to se nebi ogradila i izvinila za zlo\u010din koji se desio nad Bo\u0161njacima i Albancima u Pavu i Gusinju, na tada\u0161njoj \u201cnovooslobo\u0111enoj\u201d teritoriji od tada\u0161nje crnogorske vojske. Po mnogim iskazima tada\u0161njih stanovnika plavsko-gusinjskog kraja se govorilo da je kralj Nikola s namjerom prikrivanja li\u010dne odgovornosti za zlo\u010dine nad Bo\u0161njacima i Albancima u Plavu i Gusinju otrovao ili naru\u010dio da bude likvidiran krvolok Avro Cemovi\u0107. To je tvrdio i Avrov brat Marko \u010dak da mu je kralj Nikola obe\u0107ao ministarsku poziciju u vrhu dr\u017eave samo da zavr\u0161i posao u Plavu i Gusinju. Neko \u0107e re\u0107i da je zapisano da je kralj Nikola naredio da se prestane sa nasilnim pokr\u0161tavanjem i da se svi pokr\u0161teni mogu vratiti vjeri kojoj su pripadali?! Sasvim je jasno da je kralj Nikola to uradio pod prisilom tada\u0161njih velikih sila koje su bile obavije\u0161tene o obimu zlo\u010dina i izvr\u0161ili su pritisak na njega. Dakle, zlo\u010din je i od tada\u0161nje vlasti bio prepoznat ali nije javno priznat. Za\u0161to se to nije uradilo, zaista ni danas nije jasno. Ako bi izvinjenje bilo danas upu\u0107eno iz vrha \u201cgra\u0111anske\u201d dr\u017eave bila bi jedna moralna satisfakcija napravljena prema \u017ertvama ali i potomcima koji su bez broj puta dokazali kakav odnos imaju prema Crnoj Gori, pa iako ona nikada prema njima nije bila pravedna.<\/p>\n

Zvani\u010dna Crna Gora se ponosi sa me\u0111unacionalnim odnosima i isti\u010de da je to jedan od najve\u0107ih dostignu\u0107a ove vlasti, pa iako dobro znamo kako se ista vlast pona\u0161ala ratnih 90-tih. Mo\u017ee se re\u0107i da su narodi u CG sami izme\u0111u sebe sa\u010duvali dobre odnose dok ih je ista vlast hu\u0161kala na rat i mr\u017enju. Nadajmo se je to sve iza nas, ali zato smatramo da ovoj vlast nebi trebao biti problem, ni u politi\u010dkom ni u bilo kojem drugom smislu, da se izvini i ogradi od zlo\u010dina genocida u plavsko-gusinjskom kraju, ali i u \u0160ahovi\u0107ima (1924)…<\/p>\n

Bio bi dobar potez Vlade Crne Gore da bude pokreta\u010d i obilje\u017ei taj zlo\u010din, time pomogne op\u0161tinsku vlast u Plavu u izgradnji spomen obilje\u017eja za sve \u017ertve 1912-1913. Sve drugo bilo bi prema Bo\u0161njacima i Albancima licemjerno, a prema svim \u017ertvama jedna velika nepravda koji su bez pru\u017eanja otpora poubijani od strane crnogorske vojske, a oni su samo \u017eeljeli da budu svoji i na svome.<\/p>\n

Autenti\u010dna pri\u010da: Tako je govorio Red\u017eo Fetov Red\u017eepagi\u0107<\/strong>
\nPri\u010de koje su mnogo puta ispri\u010dane (u usmenim predanjima) ali veoma malo zapisane, tipi\u010dno su vezane za na\u0161 plavsko-gusinjski kraj. Be\u0161eskija je rekao: \u201cOno \u0161to nije zapisano kao i da se nije dogodilo\u201d. Doga\u0111alo se u historiji mnogo toga na podru\u010diju plavske op\u0161tine, ali se, na\u017ealost, veoma malo zabilje\u017eilo.<\/p>\n

Imao sam sre\u0107u, da sam krajem 80-tih godina pro\u0161log vijeka bio u gostima kod Red\u017ea Fetova Red\u017eepagi\u0107a, u Bi\u0161evu kod Ro\u017eaja. Sre\u0107u, jer sam tada za par dana \u010duo toliko mnogo iz perioda 1912.-1913. Godine, kajem i dan danas \u0161to nisam imao mugu\u0107nosti da snimim ili bar da sam zapisivao sve njegove pri\u010de i vi\u0111enja mnogih doga\u0111aja, jer bi to, veoma sna\u017eno, koristilo nama ali budu\u0107im generacijama.<\/p>\n

Red\u017eo je bio jako mudar \u010dovjek koji je \u017eivo u periodu kada su se de\u0161avala mnoga nasilja, plja\u010dke, ubistva i svakovrsni zlo\u010dini u Plavu, Gusinju i okolini. Znao je to, jako lijepo, do detalja da ispri\u010da i opi\u0161e. Zapisao sam samo neke bitnije detalje koje su me u tom trenutku najvi\u0161e interesovali a ti\u010du se doga\u0111anja na Racini marta 1913. godine.<\/p>\n

Kineska poslovica ka\u017ee: “Jedan razgovor sa mudrim \u010dovjekom vrijedi vi\u0161e od mjeseci u\u010denja iz knjiga.”<\/em> U ovom slu\u010daju se potvrdilo, jer sam vi\u0161e od rahmetli Red\u017ea \u010duo i saznao o 1913. godini nego iz bilo kog drugog izvora a knjige, na\u017ealost, u ovom slu\u010daju skoro da nije ni bilo.
\nOronuli, tada ve\u0107 u poodmaklim godinama starac dje\u010dijeg pogleda izuzetno, kako bi mi rekli, o\u0161trouman, mudar i jo\u0161 uvijek bistrih sje\u0107anja. Kako mi on, premudro, tada re\u010de: ”Sine Tafilje, ja sam ti samouki fakultet u\u010dio i jo\u0161 ga u\u010dim a diplomirat \u0107u kad mi na d\u017eenazu do\u0111e\u0161”. <\/em>
\nTada, bija\u0161e mi malo \u010dudno a i, iskren da budem, u tom trenutku i neugodno. No, te rije\u010di sam tek mnogo godina kasnije shvatio, kada sam malo pomalo, istra\u017euju\u0107i, izu\u010davao i\/ili prou\u010davao historiju plavsko-gusinjskoga kraja, saznav\u0161i, usput, mnoge detalje koji se nekada nisu smjele javno govoriti a i mi smo ba\u0161 neki \u010dudan narod pa se odri\u010demo stvari kojim bi se mnogo ja\u010di i brojniji narodi zasigurno ponosili.<\/p>\n\n\n\n
\u00bbSlika govori vi\u0161e od hiljadu rije\u010di\u00ab
\n\"\"
\nUmjetni\u010dka kompozicija umjetnika Ibrahima Rekovi\u0107a: Strijeljanje plavskih prvaka na Racini, 5.mart 1913.<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kako mi tada Red\u017eo re\u010de borba za goli \u017eivot, vje\u010dito \u017eivotarenje u strahu od ‘vla\u0161kog’ zuluma, prkos prema tada\u0161njem neprijatelju, borba za o\u010duvanje vjere i borba za skoro goli opstanak su mu bili osnova za taj njegov fakultet koji eto zavr\u0161i krajem osamdesetih godina dvadesetog vijeka.
\nU ovom slu\u010daju se potvrila Spenserova misao: \u201cBol potsti\u010de \u010dovjeka da misli. Misao \u010dini \u010dovjeka mudrim. Mudrost \u010dini \u017eivot podno\u0161ljivim\u201d.<\/p>\n

Kako mi i rahmetli Red\u017eo kaza: ”Kada je muka i rat samo misli\u0161 na lijepe stvari kojih je malo, ali te, na neki na\u010din, odr\u017eavaju u \u017eivotu”. <\/em>Ovo, njegovo mi\u0161ljenje se ravna sa najja\u010dim svjetskim misliocima! I ne\u0161to je najsjajnije \u0161to sam \u010duo od jednog obi\u010dnog starine koji se sam znanjem usavr\u0161avao, do onog \u017eivotnog fakulteta, kako re\u010de da \u0107e ga zavr\u0161ti onog momenta kada se tahte u kaburu sklope.<\/p>\n

Red\u017eo, nije bio siguran koliko je ta\u010dno godina imao te nesretne 1913., 14 ili 15-est, ali je sa sigurno\u0161\u0107u tvrdio, uz dodatne detalje, da se rodio pred sam kraj 19 vijeka jer mu je tako majka kazala a i mla\u0111a sestra Bahta je bila 1900. godi\u0161te. Kako re\u010de, puno ju je volio, ali je ona, na\u017ealost, umrla u tre\u0107oj ili \u010detvrtoj godini \u017eivota. Na osnovu toga tvrdio je da je morao biti stariji, od sestre Bahte, bar godinu-dvije.<\/p>\n

Red\u017eo Fetov, kako ve\u0107 re\u010de te 1913., skoro dva mjeseca pod prisilom se zvao Radosav Red\u017eepagi\u0107. Ali, kako mi ispri\u010da, bez obzira \u0161to su bili pokr\u0161teni, njegovi su se u ku\u0107i pravim imenima dozivali. Sje\u0107a se dobro svih doga\u0111aja iz marta 1913. godine. Datum, ka\u017ee ne zna, ali zna da je bio po\u010detak mjeseca marta. Toga dana je bio u Prnjavor, i kako re\u010de, kada je vidio svu tu gu\u017evu, htio je da ku\u0107i pobjegne. Iz Prnjavora je trebalo samo most da pretr\u010di i eto ga u Magaze, ku\u0107i, ali su ga ba\u0161 na mostu pokupili i u masu ugurali te na Racinu poveli.<\/p>\n

”Nikad nisem vidjeo toliko naroda na jednome mjestu, \u010dudan je to osje\u0107aj bio. Narod prepla\u0161en, zbunjen, a da Boga mi, i jadan, pravo da ti ka\u017eem, nije se ni\u0161ta imalo pa smo, tako, izgljedalji vi\u0161e upla\u0161eni no i \u0161to smo taj put, mo\u017eda i bili. Vojska stroga, gledaju nas kao krvnike. Ta vojska ”Vasojevi\u0107ka brigada”, kako su je zvali je do\u0161la odjednom u Plav i vidjelo se to, odmah, nekako neprijateljski je bila nastrojena.<\/em><\/p>\n

Plavljani tiput vikahu: vlah Avro je do\u0161ao s vojskom to neide na dobro! Tiput su bez nekoga povoda narod hapsili, tobo\u017e kao saradnja sa Kaca\u0107ima koji su bili protiv Kralja, su vikali i nije bilo nikakvog suda no su hi ubijali gdje su kog stizali. Mnoge su ubili a da im se ni za groba nije znalo. Toga dana zapamtio sam jednog visokog brkajliju, na konju jaha\u0161e gore dolje, kao da tra\u017ei nekoga, u masu koja je bila stavljena na stranu, konjem samo \u0161to ne naleti pravo na nas, da me nije povukao moj kom\u0161ija Ka\u010damakovi\u0107, iza sebe, konjom bi me zgazio, od njega sam se najvi\u0161e i bojao.
\nNa drugu stranu su bili neki koje nisam ranije vi\u0111ao u Plav? Mora da su taj put odnekud do\u0161li da pomognu oko toga \u0161to se de\u0161avalo tih dana; oko nasilnog pokr\u0161tavanja. U jednom trenutku u narodu nastade kome\u0161anje, \u0161ta je nisam odmah mogao vidjeti, tek ked se pribli\u017ei\u0161e; vidjeh vode Emina Ferovi\u0107a, sina velikog junaka Jakupa, krvav, neko re\u010de da su mu ispred ku\u0107e, to su mu \u017eena i djeca vidjeli, bajonetom lobanju razbilji i da je bez oka ostao.<\/p>\n

Drhtimo od straha, jeden mlad vojnik nam \u0161apu\u0107e, ne bojte se(!), nisam ga poznavao, ali sam vidjeo da mu je malo neprijatno i kao da mu nije milo \u0161to to njegovi radahu. Emin se dr\u017ea\u0161e, Boga mi, dobro. Nepro\u0111e mnogo vremena dovedo\u0161e jo\u0161 Aga Ferovi\u0107a i Junuza i Hajra Omeragi\u0107a. Gurnu\u0161e ih na stranu na kojoj su bili jo\u0161 \u0161estorica, nisam ih poznavao, osim Maza Had\u017eimu\u0161ovi\u0107a. Zadnje su doveli: mulla Sada Musi\u0107a i Dema Markovi\u0107a. Narod se sve vi\u0161e, nekako, uskome\u0161ao. Svi taoci su bili svezani.<\/p>\n

Dr\u017ee njih jedanaestoricu zavezane konopcima, na stranu, a mi \u010dekamo. To \u010dekanje je bilo najgore. Pitali smo se \u0161ta \u0107e biti sa njima a Boga mi i sa nama. Jedan njihov starje\u0161ina kundrom udari Maza, on Boga mi i du\u0161e ni da trepne, jo\u0161 mu se kao nasmija, pa onda taj ode i pita Emina-Jakupova:
\n– \u00abTo kao da te ne bolji\u00bb, ono gdje je Emin krvav.
\n– Emin mu odgovori \u00ab ne vallahi, od katilja me ne mo\u017ee ni\u0161ta zaboljeti!\u00bb
\nZatim, stavi mu bajonet pod grlo, mislio sam da \u0107e ga ubosti, no on se odma\u010de od njega.
\nDo\u0111o\u0161e popovi i neke tada\u0161nje glave\u0161ine stavi\u0161e neki veliki hastal i bile su tu i stoljice te, sjedo\u0161e na njih. Mi, \u0161utimo i gljedamo \u0161ta \u0107e da usljijedi. Vidim i neku dvojicu na\u0161ih muslimana, zajedno sa njima, a me\u0111u njima su bili mulla Hajro Ba\u0161i\u0107 i Be\u0107o Osmanov, \u010dini mi se da se Ota\u0161evi\u0107 prezivao i jo\u0161 neki koje nisam poznavao. Za hastal je sjeo mulla Hajro sa nekim Dragovi\u0107em i Ve\u0161ovi\u0107em – bili su kao neki sud.<\/p>\n

Poslije, \u010dujem da je mulla Hajro, koji se me\u0111u prvima pokrstio, u Bal\u0161u, mnogo zla nanio na\u0161ima i \u010dak \u0161ta vi\u0161e, li\u010dno nare\u0111ivao ubistva. Valla me to \u010dudi kad znam da mu je mu je ad\u017eo Arif Ba\u0161i\u0107 bio jeden od organizatora i me\u0111u prvima je poginuo kad je bio boj na Nok\u0161i\u0107e i Ba\u0161i\u0107i su se taj put juna\u010di pokazali.<\/p>\n

Popova je bilo mo\u017eda 15-20, me\u0111u njima je bio glavni pop \u0160ekularac se zvao, imali su one njihove vodice i \u010dekali da po\u010dnu. Jedan, \u010dini mi se Pantovi\u0107 se prezivao, po\u010de da se obra\u0107a i vi\u010de: \u00abNarode ako ovi va\u0161i plavski prvaci danas prihvate pravoslavnu vjeru i vrnu se pradjedovskoj vjeri a i vi svi za njima mi \u0107emo vas sve ku\u0107i pustiti i garantujemo vam da se ne\u0107e nikom ni\u0161ta desiti\u00bb. Mazo Had\u017eimu\u0161ovi\u0107 viknu: \u00abJa nikad vlah ne\u0107u biti\u00bb! Tada taj Dragovi\u0107 naredi \u00abdovedite ih ovamo\u00bb! Dovedo\u0161e ih do hastala gdje su ovi sjedjeli. Naredi\u0161e nam da vi\u010demo \u00ab\u017eivio kralj!\u00bb Mi moradosmo svi uglas nekoliko puta to ponavljati \u00ab\u017eivio kralj!\u00bb<\/p>\n

Kad u tom viknu\u0161e mulla Sado i Demo \u00abCigani mu od\u017eak kovali\u00bb i ostali to prihvati\u0161e i njih jedanaest uglas viknu\u0161e: \u00abCigani mu od\u017eak kovali\u00bb. U to jeden vojnik iz revolvera pogodi pravo u \u010delo mulla Sada Musi\u0107a. Po\u010de\u0161e kundacima da ih vezane udaraju dok jeden ne naredi da stanu, te pri\u0111e taocima i obrati se Demu Markovi\u0107u, zapamtio sem, od a do \u0161, ovako mu velji:
\n– \u00abDemo Markovi\u0107u, tebi prezime kazuje da si bio na\u0161 i da si na\u0161e krvi, evo ti danas ovdje nudimo, ako prihvati\u0161 da se vratis u pradjedovsku vjeru, slobodu i privilegije \u0107e\u0161 imati.\u00bb
\n– Demo ga gleda i veli mu: \u00abAma, slu\u0161aj, vi radite \u0161ta ho\u0107ete a moj odgovor znate; Demo sam se rodio i Demo \u0107u umrijeti.\u00bb
\n– A on mu veli: \u00abNemoj Demo \u017ealosno je da ta tvoja lijepa glava truhne sa ovim pasijim glavama, tebe molimo a ove druge ne\u0107emo\u00bb
\n– Na to Demo pljunu i viknu: \u00abOvo su \u010dasne glave i bilo bi me sramota da i moja glava ne truhne sa ovim glavama, ako treba glavu dati da\u0107u je \u010dasno\u00bb! Pa se Demo nama masi, koji smo to nijemo gledali, obrati malo ja\u010dim glasom: \u00abUz nas je dragi Allah, ne bojte se, Plavljani (!) ni\u0161ta nam ne mogu, ne\u0107e sve gazije danas izginuti, nemojte se krvnicima podati!\u00bb Onaj brkajlija \u0161to nas je kao krvnike gledao stavi mu crnogorsku kapu na glavu a on re\u010de: \u00abMi\u010di mi to da me ne o\u0161uga\u00bb, te ju nekako smaknu sa glave. U to ti pu\u0161ke u njih uperi\u0161e.<\/p>\n

Neko iz one mase ljudi vika: \u00abMulla Hajro, Allaha ti u\u010dini bar ti ne\u0161to za ove po\u0161tene ljudje\u00bb.
\nKad \u0107e ti, opet, Demo: \u00abMulla Hajro je umro a ovo je vlah, nemojte od njega milost tra\u017eiti. On je ve\u0107i katilj od ovih koji su do\u0161lji da nas pokrste\u00bb. To bijahu zadnje rije\u010di. Zapuca\u0161e! Sve ih strijelja\u0161e. I jo\u0161 jednom u njih mrtve puca\u0161e! Vallahi mi se to vr\u0107a puno puti i kad god se toga sjetim vidim ih kao sad pred o\u010dima, Boga mi i du\u0161e mi nijednoga od njih, dvanaestorice, nisam vidjeo da je upla\u0161en, no su i nas hrabrili. Bilji su velki junaci!<\/p>\n

Tog dana bilo je jo\u0161 ubistava svuda naokolo. Mnogo je ubijenija, nedu\u017enih civila bilo! Ja ne znam ta\u010dno, ali neki pri\u010daju petsto-\u0161est ili ko zna koliko stotina iz Plava i Gusinja, \u0161to muslimana \u0161to Albanaca je ubijeno u tih nekoliko mjeseci. Velki je to zulum bio!<\/p>\n

Kasnije sem \u010duo, od dajd\u017ee, da su nekoliko dana prije ovoga \u0161to je na Racinu bilo dolazili sa parama i zlatom kod Dema i bra\u0107e Ferovi\u0107a da im plate samo da oni prihvatu drugu vjeru, govore\u0107i da ih li\u010dno kralj \u0161alje kod njih, kao najuglednijih plavskih prvaka, i ako oni pristanu da \u0107e cio narod za njima krenuti. To za kralja ne znam da li je ta\u010dno (?) ali su njima tako kazivali. Znam da su im Emin Ferovi\u0107 i Demo rekli da oni nisu kao mulla Hajro i da nikad to ne\u0107e prihvatiti pa da im cio Plav dadnu.<\/p>\n

Velike su ti to gazije bili, takvih junaka nigdje nije bilo. Pri\u010dali su po Plavu da je Demo bio takav junak da je jednom, zajedno sa bratom od amid\u017ee Maljom-Tahirovim, koji je imao, tada, mo\u017eda, 17-18 godina sprije\u010dio plja\u010dku i zulum, koji su spremali tada\u0161nji vlasi iz Vasojevi\u0107a, sa hajdukom Ve\u0161ovi\u0107em. Nekud su se na konjima uputili kad su ugledali tu bandu, negdje kod Brezojevi\u0107a kako idu ka Plavu, a to je Suma Bejtova sa djecom gledala preko rijeke, kad je haljine na rijeku prala pa se od straha sa djecom u \u017ebunje sakrila i sve je vidjela i \u010dula. Oni su pravo na njih i\u0161li i stali ispred njih. Ne znam koliko ih je ta\u010dno bilo, ali u svakom slu\u010daju bilo ih je mnogo.<\/p>\n

I kako su na njih nai\u0161lji taj Ve\u0161ovi\u0107 viknu da se pomaknu sa puta a njemu \u0107e Demo: \u00abMi idemo svojim putem a vi samo preko nas mrtvih mo\u017eete dalje i da znate vidjeli smo vas, spremni vas \u010dekamo pa hajte bujrum ako ste toliki junaci, a tebe (Ve\u0161ovi\u0107u) po\u0161to vidim da si vo\u0111a evo nudim da se ti i ja pofatamo pa da vide ovi tvoji kako \u0107e im vo\u0111a projti\u00bb. Boga mi, nisu smjeli dalje, samo su kazali: Videjt \u0107emo se mi jo\u0161\u201d; a Demo im je uzvratio: \u00abK'o lju\u0111i uvijek bujrum a takvima kakvi ste o\u010di vi se nevidjele\u00bb. Veliki je gazija bio a ljepote mu se nije moglo nagljedati.<\/p>\n

U neko doba, kad se snijeg istopio, mislim da je bio kraj aprila ili po\u010detek maja, do\u0161la je depe\u0161a od kralja Nikole sa Cetinja da se mogu, svi koji su na silu kr\u0161teni, ponovo vratiti u svoju vjeru i d\u017eamije se mogu ponovo otvoriti. Vallahi ti ne mogu ta\u010dno re\u0107i, ali znam da su samo njih nekoliko ostali sa njima i nisu htjeli da vra\u0107aju ime i vjeru. Ja ih nikad nisam poslije toga vi\u0111ao kao da su se krilji jer, Boga mi, su toliko zuluma uradili da im nije ba\u0161 sigurno bilo da dolaze u \u010dr\u0161iju. I mnogi pravoslavci koji su u\u010destvovali, a bilo ih je dosta, poslije su se odselili, ne znam gdje su oti\u0161lji, ali izgleda u Vasojevi\u0107e ili za Srbiju (?) jer nisu mogli tu ostati. Ne mogu re\u0107i, imalo je i njih koji su nam pomagali, ali, Boga mi, malo ih je bilo. Moga daid\u017eu je jedna kom\u0161inica Zorka u kacu sakrila i rekla vojsci da tu nema Turaka. Da su na\u0161e kom\u0161ije pravoslavci htjeli mogli su da dosta zla sprije\u010de, no nisu a mlogi su, i\u0161li sa oru\u017eijem i kupili kom\u0161ije te pomagali vojski da ih sprovodi.<\/p>\n

<\/em><\/p>\n

Po Plavu se prenijela pri\u010da, kako je kralj Nikola bio zbog ovih doga\u0111aja ljut na Avra \u0106emovi\u0107a i da ga je na kraju otrovao. On jeste poslije posjete kralju umro, ali ko \u0107e mu ga znati da li je to bilo tako. Boga mi, ja u to sumnjam, morao je kralj Nikola znati oko svega \u0161ta se de\u0161avalo.
\nJada smo silnog vi\u0111eli! Puno smo godina morali da se suprostavljamo napadima sa svih strana, ali ta 1913. nam je bila najgora. Te plja\u010dke i pokr\u0161tanja oni su pripremali jo\u0161 od jeseni 1912. Tada su ve\u0107 po\u010deli oduzimati oru\u017eje, uz naredbu da svi muslimani i Albanci moraju predati li\u010dno naoru\u017eanje. Ljudi su morali, pod prijetnjom, predavat’ oru\u017eje, poneki su pone\u0161to i sakrili, zakopali u zemlju, ali, Boga mi, malo. Prevarili su nas! Da smo znali \u0161ta se sprema ja vjerujem ne bi ih te na\u0161e gazije tako lako do\u010dekalji, no bi im otpor pru\u017eili, kao i ranijih godina. Zna se, nisu nas tako lako godinama mogli pokoriti. Eh, tako ti je bilo i da Bog da se neponovilo, nikad vi\u0161e!\u201d<\/em><\/p>\n

Kako sam na po\u010detku teksta zapisao, da \u017ealim \u0161to nisam snimao ili zapisao mnoge detalje koje mi je rahmetli Red\u017eo ispri\u010dao. Tako\u0111e, mogu da \u017ealim, \u0161to se i prilikom pisanja teksta nisam raspitao ko je bila recimo Suma Bejtova, kom\u0161inica Zorka… kako se prezivala, koji su jo\u0161 Plavljani i Gusinjani Bo\u0161njaci, osim mulla Hajra Ba\u0161i\u0107a, bili toga dana na njihovoj osvaja\u010dkoj strani? Kad i ko je strijeljane Plavljane ukopao i koliko je Plavaljana bilo na d\u017eenazi? Ko je kom\u0161ije, pravoslavci, bilo ih je puno, dakle morao je neko nekoga imenom znati, one koji su pravili hajku i u\u010destvovali u tim zlo\u010dinima, tih mjeseci. A ko je, osim kom\u0161inice Zorke, od pravoslavaca kojih je bilo, ali ih je tako malo pomoglo na\u0161im Bo\u0161njacima. I jo\u0161 puno detalja sam trebao a i morao pitati i saznati. Me\u0111utim moram re\u0107i da u tom trenutku, zbog moje starosne dobi, tek mi je bilo 17 godina, na\u017ealost, vjerovatno nisam bio dorastao ovoj temi.<\/p>\n

To je vi\u0161e bila dje\u010da\u010dka radoznalost nego neko stru\u010dno historijsko saznavanje od \u010dovjeka koji je bio svjedok mnogih doga\u0111anja koji su se desili u jednom od najte\u017eih perioda od nastanka Plava i Gusinja. \u017dao mi je \u0161to nisam zapisao, a pri\u010dao mi je da se, kako re\u010de, \u201cvlasi\u201d nisu smjeli nakaniti da, kada su pravili pokolje u \u0160ahovi\u0107ima, i na Plav krenu jer, kako re\u010de, znali su tada da ih spremni \u010dekamo i da se nikada vi\u0161e ne\u0107e ponoviti 1913.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
\nistrebljenje i genocid pod crnogorskom zastavom, koja je i danas aktuelna zastava “gra\u0111anske dr\u017eave”<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Dakle, \u017ealim \u0161to sam imao priliku a nisam je iskoristio, kako bih mogao mnogo vi\u0161e autenti\u010dnih detalja da prenesem na papir. Ali ako sam na neki na\u010din doprinio mojim tekstom ili makar i jednim slovom, imenom ili podatkom neko novo \u2018otkri\u0107e\u2019, saznanje, prisje\u0107anje… bi\u0107u jako sretan. Jer moramo zapamtiti i na\u0161im novim generacijama prenijeti historijska saznanja koja, na\u017ealost, na\u0161a djeca i nove generacije ne mogu na\u0107i u ud\u017ebenicima ili \u0161kolskoj literaturi u \u201cgra\u0111anoskoj dr\u017eavi\u201d u kojoj \u017eive.<\/p>\n

Red\u017eo osta u Bi\u0161evu gdje se sasvim slu\u010dajno doselio. Njegovi su bili krenuli za Tursku i stigli do Skoplja, ali nije bilo sudbine da idu dalje. Poslije nekoliko godina su se uputili natrag za Plav a zavr\u0161ili u Bi\u0161evu kraj Ro\u017eaja. Tu je Red\u017eo i na ahiret preselio.
\nNeka svim \u017ertvama genocida iz 1912-13. godine i rah. Red\u017eu, Allah d\u017e.\u0161. podari vje\u010dni rahmet. Amin!<\/p>\n

(Bosnjaci)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tafilj MARKOVI\u0106: Za\u0161to histori\u010dari ve\u0107 100 godina \u0161ute ili daju krivu sliku o ovome doga\u0111aju? Za\u0161to se zvani\u010dna Crna Gora nikada nije ogradila i za\u0161to se nije izvinila za ovaj zlo\u010din genocida?! Ako se zna da se zvani\u010dna Crna Gora (za u\u010de\u0161\u0107e sa Srbijom) izvinila Hrvatskoj za u rat u toj dr\u017eavi, za\u0161to se nebi […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":66579,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,399],"tags":[],"class_list":{"0":"post-66578","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-plav_"},"yoast_head":"\nCrna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tafilj MARKOVI\u0106: Za\u0161to histori\u010dari ve\u0107 100 godina \u0161ute ili daju krivu sliku o ovome doga\u0111aju? Za\u0161to se zvani\u010dna Crna Gora nikada nije ogradila i za\u0161to se nije izvinila za ovaj zlo\u010din genocida?! Ako se zna da se zvani\u010dna Crna Gora (za u\u010de\u0161\u0107e sa Srbijom) izvinila Hrvatskoj za u rat u toj dr\u017eavi, za\u0161to se nebi […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-02-18T07:01:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2013-02-18T16:18:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"396\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju\",\"datePublished\":\"2013-02-18T07:01:44+00:00\",\"dateModified\":\"2013-02-18T16:18:43+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\"},\"wordCount\":4685,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Plav\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\",\"name\":\"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg\",\"datePublished\":\"2013-02-18T07:01:44+00:00\",\"dateModified\":\"2013-02-18T16:18:43+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg\",\"width\":616,\"height\":396},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju","og_description":"Tafilj MARKOVI\u0106: Za\u0161to histori\u010dari ve\u0107 100 godina \u0161ute ili daju krivu sliku o ovome doga\u0111aju? Za\u0161to se zvani\u010dna Crna Gora nikada nije ogradila i za\u0161to se nije izvinila za ovaj zlo\u010din genocida?! Ako se zna da se zvani\u010dna Crna Gora (za u\u010de\u0161\u0107e sa Srbijom) izvinila Hrvatskoj za u rat u toj dr\u017eavi, za\u0161to se nebi […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-02-18T07:01:44+00:00","article_modified_time":"2013-02-18T16:18:43+00:00","og_image":[{"width":616,"height":396,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"23 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju","datePublished":"2013-02-18T07:01:44+00:00","dateModified":"2013-02-18T16:18:43+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/"},"wordCount":4685,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Plav"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/","name":"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg","datePublished":"2013-02-18T07:01:44+00:00","dateModified":"2013-02-18T16:18:43+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/GUSINJE_REFERENDUM.jpg","width":616,"height":396},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crna-gora-treba-da-se-izvini-za-genocid-u-plavu-i-gusinju\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Crna Gora treba da se izvini za genocid u Plavu I Gusinju"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66578"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66578"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66578\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/66579"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}