{"id":64876,"date":"2013-02-04T14:45:21","date_gmt":"2013-02-04T13:45:21","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=64876"},"modified":"2013-02-05T00:26:14","modified_gmt":"2013-02-04T23:26:14","slug":"ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/","title":{"rendered":"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Mnoga od najuzbudljivijih otkri\u0107a na svim nau\u010dnim poljima ve\u0107 odavno se dje\u0161avaju u ljudskom tijelu. Od DNK do atoma unutar nas, ljudsko tijelo je pravi dragulj.<\/em><\/strong><\/p>\n

Slepo crevo<\/strong><\/p>\n

Slepo crevo se tretira kao dio tijela koji je odavno izgubio svoju funkciju i koji povremeno mo\u017ee da se inficira i dovede do upale. Me\u0111utim, nedavno je otkriveno da je slepo crevo izuzetno korisno bakterijama koje poma\u017eu funkcionisanju digestivnog trakta. One ga koriste kako bi do\u0161le do predaha nakon obavljanja svoje du\u017enosti u digestivnom traktu, a to je tako\u0111er i mejsto gdje se razmno\u017eavaju i dopunjuju svoj broj.<\/p>\n

Ogromni molekul<\/strong><\/p>\n

Prakti\u010dno sve \u0161to se nalazi oko nas sa\u010dinjeno je iz molekula. Oni se razlikuju u svojoj veli\u010dini, od prostog para atoma, poput molekula kiseonika, do kompleksnih organskih struktura. Me\u0111utim, najve\u0107i molekul u prirodi nalazi se u na\u0161em tijelu. U pitanju je hormozom 1. Normalna ljudska \u0107elija sadr\u017ei 23 para hromozoma u svom jezgru, a svaki je veoma duga\u010dak molekul DNK. Hromozom 1 je najve\u0107i i sadr\u017ei oko 10 milijardi atoma.<\/p>\n

Ukupan broj atoma<\/strong><\/p>\n

Veoma je te\u0161ko shvatiti koliko su mali atomi koji \u010dine ljudsko tijelo dok ne vidite njihov ukupan broj. Odrasla osoba sa\u010dinjena je iz 7,000,000,000,000,000,000,000,000,000 atoma.<\/p>\n

Gubitak krzna<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda se \u010dini te\u0161ko za poverovati, ali ljudi imaju podjednak broj dlaka na tijelu kao \u0161impanze. Me\u0111utim, na\u0161e dlake su beskorisne i toliko tanke da su gotovo nevidljive. Nauka jo\u0161 nije apsolutno sigurna za\u0161to su ljudi izgubili za\u0161titni\u010dko krzno. Pretpostavlja se da je to zbog toga kako bi se rani ljudi lak\u0161e znojili ili da bi se ote\u017ealo parazitima kao \u0161to su krpelji da se ka\u010de za ljude, ili mo\u017eda \u010dak i zbog toga \u0161to su na\u0161i preci bili vodozemci.<\/p>\n

Evolucija jeze<\/strong><\/p>\n

Jeza predstavlja posljednji trag na\u0161ih evolucionih predaka. Do jeze dolazi kada se maleni mi\u0161i\u0107i oko korena svake dlake zgr\u010de, \u0161to dodatno u\u010dvr\u0161\u0107uje dlaku. Dok je \u010dovek imao krzno, jeza bi ga dodatno u\u010dvrstila \u0161to ga je \u010dinilo odli\u010dnim izolatorom. Me\u0111utim, sa tankom dlakom dana\u0161njih ljudi, jeza samo \u010dini da na\u0161a ko\u017ea izgleda \u010dudno.<\/p>\n

Tako\u0111e, dlake nam se usprave kada smo upla\u0161eni. Mnogi sisari nakostr\u0161e svoje krzno kada se nalaze u opasnosti kako bi izgledali ve\u0107e, a samim tim i opasnije. Ljudi su tako\u0111e to \u010dinili u pro\u0161losti, ali sada je i taj efekat jeze uni\u0161ten iako i dalje osje\u0107amo dizanje dlaka, samo \u0161to ne dolazi do na\u0161eg vizuelnog pove\u0107anja.<\/p>\n

Svemirska trauma<\/strong><\/p>\n

U nau\u010dno-fantasti\u010dnim filmovima u\u017easne stvari se de\u0161avaju sa ljudskim tijelom kada ono napusti svemirski brod bez za\u0161titnog odela. Me\u0111utim, to je samo fantastika. U stvarnom \u017eivotu postojala bi mala neprijatnost usled \u0161irenja vazduha unutar tijela, ali ne bi bilo ni\u0161ta od holivudskih eksplozija.<\/p>\n

Iako te\u010dnost zaista klju\u010da u vakuumu, pritisak krvi kod \u010dovjeka reguli\u0161e cirkulativni sistem tako da bi sve bilo u redu.<\/p>\n

U svemiru zaista jeste hladno, ali \u010dovek ne bi izgubio svoju tjelesnu temperaturu toliko brzo, a kao \u0161to to termos boce pokazuju, vakum je odli\u010dan izolator.<\/p>\n

U praksi, ono \u0161to bi vas u svemiru ubilo jeste nedostatak vazduha.<\/p>\n

Kolaps atoma<\/strong><\/p>\n

Atomi koji sa\u010dinjavaju na\u0161e tijelo uglavnom su prazan prostor. Uprkos njihovom velikom broju, bez tog prostora ljudi bi bili znatno sitniji, znatno. Jezgro koje \u010dini ve\u0107i dio materije atoma toliko je manje od cijele strukture da se mo\u017ee porediti sa muvom u katedrali. Ukoliko bi izgubili sav prazan prostor, na\u0161e tijelo moglo bi da se smjesti u kocku \u010dije strane su manje od petstotog dijela centimetra.<\/p>\n

Elektromagnetno odbijanje<\/strong><\/p>\n

Atomi koji sa\u010dinjavaju materiju nikada se ne dodiruju. \u0160to su bli\u017ei jedan drugom, to je ve\u0107e odbijanje izme\u0111u njih. To se de\u0161ava \u010dak i kada su objekti u direktnom kontaktu \u2013 kada sedimo na stolici, mi je zapravo ne dodirujemo. Mi levitiramo na maloj udaljenosti od nje. Ova elektromagnetna sila je znatno ja\u010da od sile gravitacije \u2013 oko milion milion milion milion puta ja\u010da.<\/p>\n

Mi smo svemirska pra\u0161ina<\/strong><\/p>\n

Svaki atom u na\u0161em tijelu je star milijardama godina. Vodonik, naj\u010de\u0161\u0107i element u univerzumu i va\u017ean dio na\u0161eg tijela, stvoren je u Velikom prasku pre 13.7 milijardi godina. Te\u017ei atomi kao \u0161to su ugljenik i kiseonik skovani su u zvezdama pre 7 i 12 milijardi godina. Nakon \u0161to su neke od tih zvezda eksplodirale oni su rasuti po svemiru. neke od tih eksplozija bile su toliko mo\u0107ne da su stvorile elemente te\u017ee od gvo\u017e\u0111a, koje zvezde nisu u stanju da stvore. Sve ovo zna\u010di da su komponente na\u0161eg tijela zaista drevne, mi smo svemirska pra\u0161ina.<\/p>\n

Kvantno tijelo<\/strong><\/p>\n

Jedna od nau\u010dnih misterija jeste kako ne\u0161to \u010dvrsto i jasno kao \u0161to je ljudsko tijelo mo\u017ee da bude sa\u010dinjeno iz kvantnih \u010destica koje se \u010dudno pona\u0161aju kao \u0161to su atomi i njihovi sastavni dijelovi.<\/p>\n

Ukoliko tra\u017eite od nekoga da vam nacrta jedna od atoma iz na\u0161eg tijela, najverovatnije \u0107ete dobiti sliku sli\u010dnu solarnom sistemu \u2013 sa jezgrom kao Suncem i elektronima koji orbitiraju oko njega poput planeta.<\/p>\n

Ovo je zaista bio rani model atoma, ali je otkriveno da bi se takvi atomi raspali u trenutku.<\/p>\n

U relanosti elektroni su osu\u0111eni na odre\u0111ene orbite, kao da se kre\u0107u po \u0161inama. Oni ne mogu da postoje nigde izme\u0111u ovih orbita tako da je potrebno da napravi \u201ekvantni skok\u201c od jedne do druge. Kvantne \u010destice, elektroni postoje vi\u0161e kao kolekcija verovatno\u0107a nego kao specifi\u010dna lokacija.<\/p>\n

Crvena krv<\/strong><\/p>\n

Kada vidite kako krv te\u010de iz posekotine mo\u017eete pretpostaviti da je crvena. To je zato \u0161to u njoj ima gvo\u017e\u0111a. Me\u0111utim, prisustvo gvo\u017e\u0111a je samo slu\u010dajnost. Crvena boja se pojavljuje zbog toga \u0161to je gvo\u017e\u0111e vezano u prstenu atoma u hemoglobinu nazvanom porifirin i oblik njegove strukture je zaslu\u017ean za boju.<\/p>\n

Strani DNK<\/strong><\/p>\n

Iznena\u0111uju\u0107e, sav koristan DNK u na\u0161im hromozomima ne dolazi od na\u0161ih evolucionih predaka \u2013 ne\u0161to od toga je pozajmljeno sa drugih mjesta. Na\u0161 DNK sadr\u017ei gene barem osam retrovirusa. To su virusi koji koriste mehanizme \u0107elije za kodiranje DNK kako bi je preuzeli. U nekom trenutku ljudske istorije ovi geni su postali deo ljudske DNK. Ovi viralni geni obavljaju va\u017ene funkcije u ljudskoj reprodukciji, a opet, potpuno su strani na\u0161em genetskom nasle\u0111u.<\/p>\n

Drugi \u017eivot<\/strong><\/p>\n

Ukoliko pogledamo brojke, unutar \u010dovjeka postoji vipe bakterijskog \u017eivota nego ljudskog \u2013 otprilike 10 puta vi\u0161e. Mnoge od bakterija koje nas zovu domom su prijateljske u smislu da nam ne \u010dine zlo. Neke su i korisne.<\/p>\n

Osvaja\u010di trepavica<\/strong><\/p>\n

U zavisnoti od va\u0161ih godina, veoma je verovatno da va\u0161e trepavice imaju grine. Ova mala stvorenja \u017eive u starim \u0107elijama ko\u017ee. Uglavnom su bezopasne, iako kod malog broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije.<\/p>\n

Ove grinje izuzetno su sitne, mogu narasti do tre\u0107ine milimetra, i skoro su providne pa ih je nemogu\u0107e uo\u010diti golim okom. Skoro polovina populacije ih ima.<\/p>\n

Fotonski detektori<\/strong><\/p>\n

Na\u0161e o\u010di vrlo su osetljive,i mogu da detektuju svega nekoliko fotona svjetlosti. Ukoliko prilikom vedre ve\u010deri pogledate sazve\u0111\u017ee Andromedu, mali mutan djeli\u0107 svetla vidljiv je golim okom, ukoliko mo\u017eete da ga primjetite, dosegli ste maksimum ljudskog vida bez upotrebe tehnologije.<\/p>\n

Mno\u0161tvo senzora<\/strong><\/p>\n

Uprkos tome \u0161to su vam rekli, imate vi\u0161e od pet \u010dula. Stavite va\u0161u ruku nekoliko centimetara od vrelog gvo\u017e\u0111a. Nijedno od va\u0161ih \u010dula nije u stanju da vam ka\u017ee da \u0107ete se ope\u0107i. A ipak osje\u0107ate da je gvo\u017e\u0111e vrelo sa distance i ne\u0107ete ga dodirnuti. To je zahvaljuju\u0107i dodatnom \u010dulu \u2013 toplotnim senzorima u ko\u017ei. Na sli\u010dan na\u010din mo\u017eemo da detektujemo bol ili da primetimo da se nalazimo naglava\u010dke.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan brz test. Zatvorite va\u0161e o\u010di i dodirnite nos. Prilikom ovoga ne koristite veliku petorku \u010dula kako bi ga prona\u0161li ve\u0107 propriocepciju. Ovo je \u010dulo koje detektuje gdje se nalaze dijelovi tjela u odnosu jedno na drugo. U pitanju je meta-\u010dulo koje kombinuje znanje va\u0161eg mozga o tome \u0161ta rade va\u0161i mi\u0161i\u0107i sa osje\u0107ajem za veli\u010dinu i oblik va\u0161eg tijela.<\/p>\n

Prave godine<\/strong><\/p>\n

Poput pileta, ljudski \u017eivot po\u010dinje sa jajetom. Me\u0111utim, postoji zna\u010dajna razlika izme\u0111u ljudskog i koko\u0161ijeg jajeta koji uti\u010de na va\u0161e godine. Ljudsko jaje se stvara u na\u0161oj majci \u2013 ali iznena\u0111uju\u0107e je to \u0161to je ono formirano kada je ona bila embrion. Formiranje va\u0161eg jajeta i polovina DNK dolazi od majke i mo\u017ee se smatrati prvim momentom va\u0161eg postojanja. I desio se prije nego \u0161to je va\u0161a majka bila ro\u0111ena.<\/p>\n

Epigenetski uticaj<\/strong><\/p>\n

Mislili smo da su geni klju\u010dan faktor u odre\u0111ivanju na\u0161eg fizi\u010dkog izgleda, me\u0111utim, oni su samo mali dio DNK. Verovali smo da je ostalih 97 odsto samo \u0111ubre ali sada shvatamo da epigenetika \u2013 procesi koji se odvijaju van gena, tako\u0111e imaju jako velik zna\u010daj na na\u0161 razvoj. Neko vreme bili smo zbunjeni kako je mogu\u0107e da je 20.000 gena (znatno manje od broja u pojedinim vrstama pirin\u010da) zadu\u017eeno za na\u0161e specifikovanje. Pravo saznanje jeste da je ostalih 97 odsto podjednako va\u017eno.<\/p>\n

Svesna akcija<\/strong><\/p>\n

Ukoliko ste kao ve\u0107ina ljudi, locira\u0107ete va\u0161u svijest odmah iza o\u010diju, kao da se tamo nalazi mala osoba koja upravlja znatno ve\u0107im ure\u0111ajem \u2013 va\u0161im tijelom. Znate da to zapravo nije istina, ali va\u0161a svjest ima nezavisno postojanje i govori tijelu \u0161ta da radi.<\/p>\n

U stvarnosti, mnogo toga dolazi iz va\u0161e podsvijesti. Neki zadaci uz prasku postaju automatski, tako da vi\u0161e ne moramo da razmi\u0161ljamo o svakodnevnim akcijama. Kada se to de\u0161ava, procesi se predaju jednom od najprimitivnijih dijelova mozga.<\/p>\n

Opti\u010dka varka<\/strong><\/p>\n

Slika svijeta koju vidimo je ve\u0161ta\u010dka. Na\u0161 mozak ne stvara slike na isti na\u010din kao i kamera. Umjesto toga, mozag konstrui\u0161e model svijeta uz pomo\u0107 modula koji mjere svetlo i senke, zakrivljenost itd… Ovo upro\u0161\u0107ava mozgu da sam upi\u0161e potrebne informacije u mrtav ugao, dio na\u0161ih mre\u017enja\u010da gdje se opti\u010dki nervi spajaju i koji nema senzore. On tako\u0111e kompenzuje brze i nagle pokrete na\u0161ih o\u010diju odaju\u0107i la\u017enu sliku konstantnog vida.<\/p>\n

Lo\u0161a strana svega ovoga jeste to \u0161to je na\u0161e o\u010di lako prevariti. Filmovi i opti\u010dke iluzije funkcioni\u0161u tako \u0161to obmanjuju mozak kada je ono \u0161to o\u010di vide u pitanju.<\/p>\n

(B92)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnoga od najuzbudljivijih otkri\u0107a na svim nau\u010dnim poljima ve\u0107 odavno se dje\u0161avaju u ljudskom tijelu. Od DNK do atoma unutar nas, ljudsko tijelo je pravi dragulj. Slepo crevo Slepo crevo se tretira kao dio tijela koji je odavno izgubio svoju funkciju i koji povremeno mo\u017ee da se inficira i dovede do upale. Me\u0111utim, nedavno je […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":64877,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2695],"tags":[],"class_list":{"0":"post-64876","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zanimljivo"},"yoast_head":"\nLjudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mnoga od najuzbudljivijih otkri\u0107a na svim nau\u010dnim poljima ve\u0107 odavno se dje\u0161avaju u ljudskom tijelu. Od DNK do atoma unutar nas, ljudsko tijelo je pravi dragulj. Slepo crevo Slepo crevo se tretira kao dio tijela koji je odavno izgubio svoju funkciju i koji povremeno mo\u017ee da se inficira i dovede do upale. Me\u0111utim, nedavno je […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-02-04T13:45:21+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2013-02-04T23:26:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"428\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja\",\"datePublished\":\"2013-02-04T13:45:21+00:00\",\"dateModified\":\"2013-02-04T23:26:14+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\"},\"wordCount\":1810,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg\",\"articleSection\":[\"Zanimljivo\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\",\"name\":\"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg\",\"datePublished\":\"2013-02-04T13:45:21+00:00\",\"dateModified\":\"2013-02-04T23:26:14+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg\",\"width\":616,\"height\":428},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja","og_description":"Mnoga od najuzbudljivijih otkri\u0107a na svim nau\u010dnim poljima ve\u0107 odavno se dje\u0161avaju u ljudskom tijelu. Od DNK do atoma unutar nas, ljudsko tijelo je pravi dragulj. Slepo crevo Slepo crevo se tretira kao dio tijela koji je odavno izgubio svoju funkciju i koji povremeno mo\u017ee da se inficira i dovede do upale. Me\u0111utim, nedavno je […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-02-04T13:45:21+00:00","article_modified_time":"2013-02-04T23:26:14+00:00","og_image":[{"width":616,"height":428,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja","datePublished":"2013-02-04T13:45:21+00:00","dateModified":"2013-02-04T23:26:14+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/"},"wordCount":1810,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg","articleSection":["Zanimljivo"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/","name":"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg","datePublished":"2013-02-04T13:45:21+00:00","dateModified":"2013-02-04T23:26:14+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/5234063575106765aa92eb127690224_orig.jpg","width":616,"height":428},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljudsko-telo-cinjenice-vredne-divljenja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ljudsko telo: \u010cinjenice vrijedne divljenja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64876"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64876"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64876\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/64877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}