{"id":64042,"date":"2013-01-26T23:41:14","date_gmt":"2013-01-26T22:41:14","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=64042"},"modified":"2013-01-26T23:41:14","modified_gmt":"2013-01-26T22:41:14","slug":"bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/","title":{"rendered":"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Formiranju Muslimanske narodne organizacije (MNO) prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija D\u017eabi\u0107a iz Bosne i Hercegovine u Istanbul.\u00a0Naime, 03. maja 1899. godine izvr\u0161eno je konspirativno pokatoli\u010denje i udaja djevojke Fate Omanovi\u0107.<\/strong><\/p>\n

Radi boljeg razumijevanja ovog eseja, na samom po\u010detku je neophodno, ukratko, definisati politi\u010dke stranke i pokrete.\u00a0Politi\u010dke stranke<\/em> nastaju u 19 st., razvojem gra\u0111anskog (kapitalisti\u010dkog) dru\u0161tva koje se bazira na slobodnom tr\u017ei\u0161tu i kapitalu \u2013 profitu. Predstavljaju takve organizovane grupe pojedinaca koji se organizuju na bazi svoje ideologije. Politi\u010dke stranke su dinami\u010dke organizacije koje animiraju ljude, institucije, procese i sl. Imaju za cilj da izraze (artikuliraju) odre\u0111enu potrebu. Na\u010din na koji artikuli\u0161u svoje ciljeve odre\u0111uje njihov karakter. One su \u010dist oblik politi\u010dke volje legitimiran pred bira\u010dkim tijelom. Predstavljaju konkretnu artikulaciju konkretnih interesa \u010dlanstva. Za njih je primarni interes dr\u017eava, tj., izgradnja dr\u017eavno-pravnog sistema. Za razliku od njih,\u00a0politi\u010dki pokreti<\/em> su \u0161iroke organizacije, asocijacije koje okupljaju velike mase sa jednokratnim ciljem ograni\u010denog trajanja (oslobodila\u010dki pokreti protiv kolonijalizma, okupacije i sl.). Kasnije se u pokretima javljaju frakcije koje ih razaraju. U pokretima je slabija disciplina, ne postoji hijerarhija i organizacija. Umjesto discipline, postoji lojalnost. U pokretima ideologija fluidna, sastoji se samo od nekoliko postavki i ciljeva. Kasnije se pokreti transformi\u0161u u vi\u0161e politi\u010dkih stranaka. Dakle, pokreti su jednokratni politi\u010dki projekti koji imaju za cilj ostvarenje strate\u0161kih zadataka, npr:, oslobo\u0111enje dr\u017eave i sli\u010dno. Za Muslimansku narodnu organizaciju (MNO) mo\u017eemo re\u0107i da je ona, ustvari, vi\u0161e politi\u010dki pokret nego politi\u010dka stranka, \u0161to se ne odnosi na npr., Jugoslavensku muslimansku organizaciju JMO.<\/p>\n

U razdoblju od 1946. do 1949.godine komunisti\u010dke vlasti\u00a0 su\u00a0 ukinule bosanskomuslimansko nacionalno ime priznato u toku NOR-a. Muslimani kao naorod nisu unijeti u prvi Ustav BiH, 1946. godine. Nakon toga, 1947. godine, ukinut je Glavni odbor Muslimana u BiH. Popisom stanovni\u0161tva 1948. godine slu\u017ebena politika Muslimane tretira kao neopredijeljene, o\u010dekuju\u0107i da ih se ve\u0107ina opredijeli u srpskom ili hrvatskom pravcu. Naredne godine, 1949., ukinuto je i KDM \u201cPreporod\u201d, MDD \u201eMerhamet\u201c koja su\u00a0 obnovljena, prvo u oktobru 1990. godine, a drugo 2.2.1991. godine.<\/p>\n

Ustavom BiH, 1946. godine, Muslimani su priznati kao posebna nacionalno-politi\u010dka kategorija. Popisi stanovni\u0161tva 1981. i 1991. godine sadr\u017ee odrednicu-popisnu kategoriju Musliman kao nacionalnu oznaku. Na Drugom bo\u0161nja\u010dkom saboru, odr\u017eanom u Sarajevu 28.09.1993.godine, donijeta je i potvr\u0111ena odluka kojom je bosanskohercegova\u010dkim muslimanima vra\u0107eno staro historijsko ime \u2013 Bo\u0161njaci. Od tada su i skoro sve dotada\u0161nje bosanskohercegova\u010dke\u00a0 muslimanske institucije slu\u017ebeno uzele bo\u0161nja\u010dko ime. Pored naziva Bo\u0161njak, za pripadnika bo\u0161nja\u010dke nacije, koriste se i nazivi: Musliman, Bo\u0161njak-musliman, Bosanski Musliman, sa istim zna\u010denjem. Rukovode\u0107i se nastojanjem da ovo izlaganje\u00a0 ne bude previ\u0161e duga\u010dko, izostavio sam \u0161iri osvrt na etnogenezu i historiju Bo\u0161njaka.<\/p>\n

U pripremi eseja kori\u0161\u0107ena je brojna literatura od koje posebno izdvajamo knjigu rahmetli Atifa Purivatre:\u00a0Jugoslavenska muslimanska organizacija<\/em> (JMO) u politi\u010dkom \u017eivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca<\/em>, Svjetlost, Sarajevo, 1977.<\/p>\n

\"\"<\/a>Politi\u010dke prilike u BiH u doba Austro-Ugarske<\/strong><\/p>\n

U razvoju politi\u010dkog \u017eivota razlikuju se politike koje inicira i vodi austrougarska uprava i one koje nastaju me\u0111u samim bosanskohercegova\u010dkim stanovni\u0161tvom. Austrougarska politika postepene liberalizacije javnog \u017eivota omogu\u0107ila je da se ve\u0107 relativno oformljeni nacionalni pokreti konstitui\u0161u u politi\u010dke stranke. Krajem 1906. godine osnovana je Muslimanska narodna organizacija, 1907. godine Srpska narodna organizacija, a 1908. godine Hrvatska narodna zajednica. Istovremeno do\u0161lo je do sindikalnog i politi\u010dkog organizovanja radnika. Prvi op\u0107i javni radni\u010dki zbor odr\u017ean je u Sarajevu, 27.08.1905. godine, na kojem su usvojena pravila Glavnog radni\u010dkog saveza (GRS). Vlasti su tek 21.09.1906. godine odobrile ova pravila, \u010dime je legalizovan sindikalni pokret. Iz sindikalnog pokreta izrasla je Socijaldemokratska stranka za BiH (SDS), osnovana 28-29.06.1909. godine. Vlada je 1908. godine uspostavila Inspekciju rada, a od 01.01.1910. godine radnici su dobili zdravstveno osiguranje.<\/p>\n

Austrougarska vlast nastoji odr\u017eati unutra\u0161nju ravnote\u017eu, svjesna da bi svaki njen poreme\u0107aj u korist nekog od tri naroda ugrozio polo\u017eaj Monarhije u BiH. Napori u tom pogledu svodili su se na sprje\u010davanje i kontrolisanje nacionalnih te\u017enji lokalnog stanovni\u0161tva, te izolaciju BiH od nacionalo-politi\u010dkih kretanja u susjednim dr\u017eavama. U vrijeme Kalajeve uprave, u BiH je dugo vremena bila zabranjena upotreba hrvatskog imena. Onemogu\u0107eno da svoje nacionalne ideje realizuje osnivanjem politi\u010dkih dru\u0161tava i ustanova, posebno u prvo vrijeme Kalajeve uprave, doma\u0107e stanovni\u0161tvo preduzima inicijative okupljanja na konfesionalnoj osnovi, organizuju\u0107i pjeva\u010dka dru\u0161tva, \u010ditaonice, \u0161kole i privredne institucije.<\/p>\n

Primjera radi, katolici su godine 1893. u Sarajevu formirali pjeva\u010dko dru\u0161tvo s nazivom \u201cNarodno pjeva\u010dko dru\u0161tvo\u201d, a zatim u Vare\u0161u \u201cZvijezda\u201d (1894) i u Travniku \u201cVla\u0161i\u0107\u201d (1899), itd. Sli\u010dno je bilo i kod Srba i muslimana.<\/p>\n

Nakon okupacije, general Josip Filipovi\u0107 poku\u0161avao je, osloncem na \u010dinovni\u010dki aparat doveden iz Hrvatske, u upravi provoditi hrvatsku politiku. Takva politika nai\u0161la je na odlu\u010dan otpor, zbog \u010dega je Filipovi\u0107 ve\u0107 u decembru 1878. godine morao odstupiti sa du\u017enosti zemaljskog poglavara. Njega, 1882. godine, naslje\u0111uje Benjamin Kalaj koji posebnu pa\u017enju poklanja srpskom nacionalnom pokretu, smatraju\u0107i ga najrazvijenijim, te da je potrebno neutralisati njegove nacionalne-politi\u010dke te\u017enje. S tim u vezi, dozvoljena je slobodna upotreba srpskog imena, pokrenut je list \u201cProsvjeta\u201d (\u0161tampan \u0107irilicom) i dr. Ovakvim kursom vlasti su nastojale pridobiti za svoju politiku vode\u0107e krugove srpskog gra\u0111anstva.<\/p>\n

Dr\u017ee\u0107i se vjerske ravnote\u017ee, austrougarska politika imala je za cilj da u cjelokupnom lokalnom stanovni\u0161tvu razvije i u\u010dvrsti osje\u0107anje zemaljske, bosanske posebnosti i narodnosti. To je bio poku\u0161aj da se, nasuprot razli\u010ditim nacionalnim idejama u BiH, istakne koncept koji bi pod bosanskim (\u201cbo\u0161nja\u010dkim\u201d) imenom okupio sve etni\u010dke zajednice u BiH. Kalaj je po\u0161ao od ideje Osman Topal-pa\u0161e vezane za interkonfesionalno bo\u0161nja\u0161tvo. Nastojao je onemogu\u0107iti razvijanje postoje\u0107ih nacionalnih pokreta i izolovati BiH od politi\u010dkih uticaja okolnih ju\u017enoslavenskih zemalja. Na isticanje \u201cbosanske posebnosti\u201d i usmjeravanje aktivnosti u pravcu stvaranja \u201cbosanske nacije\u201d i \u201cbo\u0161nja\u0161tva\u201d, Kalaja su, u stanovitoj mjeri, silile okolnosti koje su proizilazile iz interesa austrougarske dr\u017eavne politike. Me\u0111utim, sva njegova nastojanja ostala su uzaludna, budu\u0107i da je nacionalna misao ve\u0107 bila uhvatila duboki korijen. Politika bo\u0161nja\u0161tva odba\u010dena je poslije gotovo 30 godina austrougarske uprave, kada\u00a0 je 1906. godine objavljen op\u0161iran Izvje\u0161taj o upravi u BiH. Nakon smrti Benjamina Kalaja, 1903. godine, postepeno je ubla\u017eavan okupacioni re\u017eim. Ukinuta je preventivna cenzura \u0161tampe, sprovodi se poreska reforma, okon\u010dava se pitanje vjersko-prosvjetne autonomije te se priznaju zahtjevi da BiH dobije izvjesnu samoupravu. Nakon toga, pojedini nacionalno-politi\u010dki pokreti pristupaju novom strana\u010dkom organizovanju i konstituisanju.<\/p>\n

Kalajev nasljednik, I\u0161tvan Burian, je polahko i oprezno, razli\u010ditim mjerama, gu\u0161io politiku bo\u0161nja\u0161tva. Bo\u0161nja\u0161tvo kao op\u0107ebosansku nacionalnu ideju i protute\u017eu nacionalnim pokretima, u politi\u010dkom \u017eivotu propagirao je i Mehmed-beg Kapetanovi\u0107 Ljubu\u0161ak u svom listu \u201cBo\u0161njak\u201d. Poznato je da je Mehmed-beg prvi musliman koji je objavio tekst\u00a0 \u0161tampan latinicom.<\/p>\n

Gra\u0111anska politika na podru\u010dju BiH imala je nekoliko razvojnih etapa. Prva se odnosila na aktivnosti vezane za vjersko-prosvjetnu autonomiju. U drugoj fazi iz vjersko-prosvjetnih pokreta formiraju se gra\u0111anske politi\u010dke stranke koje su po svojoj ideologiji odgovarale tipu narodnih organizacija. Ve\u0107ina tada\u0161njih politi\u010dkih stranaka, s obzirom na to da nije bilo \u201cparlamentarne podloge\u201d, smatrala je da u BiH nema uvjeta za djelatnost klasi\u010dnih politi\u010dkih stranaka. Prema tom konceptu, smatralo se da svaki narodni pokret treba ostati jedinstven dok ne ostvari svoje nacionalno-politi\u010dke i dr\u017eavno-pravne ciljeve, a tek nakon toga mogu\u0107e je rje\u0161avanje socijalnih pitanja.<\/p>\n

Prva gra\u0111anska politi\u010dka stranka u BiH koja je konstituisana bila je Muslimanska narodna organizacija (MNO), osnovana 03.12.1906. godine, koju je vodio Egzekutivni obor na \u010delu s Ali-begom Firdusom. Iz bo\u0161nja\u010dkog autonomnog pokreta izrasla je politi\u010dka organizacija Bo\u0161njaka konstituisana na principu tada\u0161njih gra\u0111anskih politi\u010dkih stranaka. Pored zahtjeva za vjersko-mearifsku (prosvjetnu) autonomiju, ova stranka zahtijevala je i autonomiju BiH pod sultanovim suverenitetom. Podr\u017eavali su je svi slojevi muslimanskog stanovni\u0161tva, iako su joj u vo\u0111stvu uglavnom bili krupni zemljoposjednici, koji su svoje agrarne interese postavili kao op\u0107emuslimansko pitanje. Nasuprot MNO, djelovali su re\u017eimski orijentisani gra\u0111ani, nezavisni intelektualci i dr\u017eavni \u010dinovnici, koju su sami sebe nazivali \u201cneprednim muslimanima\u201d. Oni su 24. do 26.08.1908. godine osnovali Muslimansku naprednu stranku (MNS). Njen program u osnovi nije se razlikovao od programa MNO, ali ona je u nacionalnom pitanju zastupala prohrvatski stav. Uvidjev\u0161u da zbog toga ne u\u017eiva podr\u0161ku \u0161irih muslimanskih slojeva, rukovodstvo ove stranke revidira svoj program i odri\u010de se hrvatske nacionalne ideje. Istovremeno, vr\u0161e promjenu imena stranke u Muslimansku samostalnu stranku (MSS). Pred prve saborske izbore u aprilu 1910. godine, poku\u0161ale su se objediniti MNO i MSS ali su, zbog ambicija pojedinaca, pregovori propali. Istovremeno se iz MNO izdvaja grupa mladih aktivista, prosrpski orijetisanih, koji pokre\u0107u list \u201cSamouprava\u201d, u kojem isti\u010du da je vo\u0111stvo MNO zanemarilo socijalne i kulturne probleme muslimanskog naroda, prije svega selja\u0161tva. Ova grupa nije se konstituisala u politi\u010dku stranku, a njen kandidat na izborima, Osman \u0110iki\u0107, iz Mostara, dobio je zanemariv broj glasova.<\/p>\n

Srpski politi\u010dki pokret utemeljen je formiranjem Srpske narodne organizacije (SNO) koja je osnovana 27. \u2013 31.10.1907. godine, ujedinjenjem triju politi\u010dkih grupa koje su se me\u0111u srpskim stanovni\u0161tvom oformile sredinom prve decenije XX st. Prvu grupu \u010dinile su vo\u0111e autonomne borbe na \u010delu sa Jeftanovi\u0107 Gligorijem i \u0160ola Vojislavom. Kasnije im se pridru\u017euje i intelektualac Sr\u0161ki\u0107 Milan. Ta grupa je 1905. godine pokrenula list za politiku, prosvjetu i privredu, \u201cSrpska rije\u010d\u201d, u kojem je uglavnom zastupala svoje ekonomske interese. Mlada srpska gra\u0111anska inteligencija ih je kritikovala tra\u017ee\u0107i da se sa crkveno-\u0161kolskog interesa pre\u0111e na politi\u010dka pitanja. Ova druga grupa se, zbog opstrukcija u Sarajevu, okuplja u Mostaru gdje Risto Radulovi\u0107 i Vasilj Gr\u0111i\u0107 pokre\u0107u list \u201cNarod\u201d. Ovoj grupi priklju\u010duje se najve\u0107i dio srpske inteligencije. Tre\u0107a grupa djelovala je uglavnom u Sjeverozapadnoj Bosni. Poznata je po listu \u201cOtad\u017ebina\u201d, kojeg je ure\u0111ivao Petar Ko\u010di\u0107. Ova grupa odbacuje ideju o samostalnoj politi\u010dkoj ulozi inteligencije i vezuje se sa selja\u0161tvom, tra\u017ee\u0107i, u prvom redu, rje\u0161enje agrarnog pitanja. Nakon du\u017eih pregovora, predstavnici sve tri navedene grupe su na sastanku u Sarajevu, 11.05.1907. godine, usvojili rezoluciju kojom su tra\u017eili formiranje srpske politi\u010dke organizacije, \u0161to je zajedni\u010dki ministar finansija, I\u0161tvan Burian, odobrio, pa su na osniva\u010dkoj skup\u0161tini stavovi iz razolucije usvojeni kao program SNO. Pored navedenih srpskih politi\u010dkih stranaka, i doktor Lazar Dimitrijevi\u0107, iz Sarajeva, formirao je u maju 1907. godine Srpsku narodnu samostalnu stranku, koja je poslije izbornog neuspjeha 1910. godine prestala postojati. Srpsko gra\u0111anstvo, koje je stajalo na \u010delu srpskog nacionalnog\u00a0 pokreta, u krajnjoj liniji, \u017eeljelo je isto \u0161to i srpsko selja\u0161tvo, rje\u0161enje agrarnog pitanja i sjedinjenje sa Srbijom.<\/p>\n

Hrvatski politi\u010dki pokret sporo i oprezno pristupa formalnom organizovanju. Po\u010detkom XX st. jasno se ispoljavaju dvije politi\u010dke opcije: klerikalna i gra\u0111ansko-liberalna. Inicijativu za stvaranje hrvatske politi\u010dke oprganizacije dala je gra\u0111ansko-liberalna opcija uz koju su pristali i franjevci. Konstituiraju\u0107a sjednica Sredi\u0161njeg odbora Hrvatske narodne zajednice (HNZ) odr\u017eana ja 21.02.1908. godine, a prva radna sjednica Sredi\u0161njeg odbora od 22. do 25.02.1908. godine, na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Mandi\u0107, advokat iz Sarajeva. Osnova strategije njenog programa bila je da su BiH po \u201cplemenu starosjedilaca i po dr\u017eavnom pravu hrvatske zemlje, pa je prirodno da se priklju\u010de Hrvatskoj\u201d. Upozorenjima na malobrojnost Hrvata u BiH vr\u0161ili su homogenizaciju hrvatskog stanovni\u0161tva. Kao natkonfesionalna organizacija, ra\u010dunali su i na pridobijanje muslimana za hrvatsku nacionalnu ideju. Ova stranka o agrarnom pitanju nije zauzela nikakav stav. Zbog opredjeljenja da vjeru ne treba uplitati u politiku, do\u0161li su u sukob sa sarajevskim nadbiskupom Josipom \u0160tadlerom, koji je smatrao da je osnovni zadatak hrvatske politike u BiH da okupi sve katolike. \u0160tadler je 18.01.1910. godine osnovao svoju politi\u010dku stranku\u00a0 utemeljenu na ideolo\u0161ko-politi\u010dkim na\u010delima katoli\u010dkog klerikalizma, Hrvatsku katoli\u010dku udrugu za BiH (HKU). Njega su podr\u017eavali austrijski hri\u0161\u0107anski socijalisti i slovena\u010dki klerikalci. U programu, ova stranka tra\u017eila je priklju\u010denje BiH Hrvatskoj\u00a0 \u201cna osnovu dr\u017eavnog prava i narodnog na\u010dela\u201d.<\/p>\n

U opoziciji prema austrougarskoj upravi bile su SNO i MNO, a ostale stranke dr\u017eale su se lojalno. HNZ i HKU odobrile su akt okupacije. Vremenom su ove stranke dobivale obilje\u017eja savremenih politi\u010dkih organizacija koje su s izvjesnim modifikacijama nastavile svoj \u017eivot i poslije zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata. One su okupljale pristalice na principima iste vjerske pripadnosti, \u0161to je u krajnjoj konzekvenci ostala karakteristika politi\u010dkog okupljanja i organizovanja ve\u0107ine politi\u010dkih stranaka na podru\u010dju BiH, izuzimaju\u0107i SKJ, SDP i ostale multietni\u010dke politi\u010dke stranke.<\/p>\n

Prvi Ustav progla\u0161en je 20.02.1910. godine, a prvi saborski izbori odr\u017eani su od 12. do 28.02.1910. godine. Tada je SNO osvojila svih 31 \u201cpravoslavna mandata\u201d, MNO svih 24 \u201cmuslimanska mandata\u201d, a od ukupno 16 \u201ckatoli\u010dkih mandata\u201d HNZ je dobila 12, a HKU 4 mandata. Ustav nije donio zna\u010dajnije promjene u upravi BiH. Vrhovna vlast i dalje je ostala u rukama Zajedni\u010dkog ministarstva finansija u Be\u010du i njegove agencije-\u010dinovni\u010dke Zemaljske vlade u Sarajevu. Ustav i njegovi prate\u0107i zakoni uveli su u politi\u010dki \u017eivot tri nove institucije: Sabor, Zemaljski savjet i Katarsko vije\u0107e. Bosanski sabor po ustavu nije imao zakonodavnu vlast, koja je i dalje ostala u nadle\u017enosti Cara i Kralja, odnosno Vlade u Be\u010du i Pe\u0161ti. Prestankom rada Bosanskog sabora, krajem juna 1914. godine, i izbijanjem Prvog svjetskog rata, prestaje i strana\u010dko-politi\u010dki \u017eivot u BiH u to doba.<\/p>\n

Muslimanska narodna organizacija<\/strong><\/p>\n

MNO je prva gra\u0111anska politi\u010dka stranka u BiH koja istakla svoj program i sprovela formalnu organizaciju sa glavnim, okru\u017enim i mjesnim odborima. Nastala je iz autonomnog pokreta nakon progona muftije D\u017eabi\u0107a. Marta 1905.godine Zemaljska vlada donijela je odluku da se za izdr\u017eavanje islamskih \u0161kolskih zavoda uvede porez od 5% na prihode. Narod je na to odgovorio: \u201eNi pare bez vjersko-prosvjetne (mearifske) autonomije\u201c. Ohrabreni ovim, vo\u0111e MNO koje su ostale u BiH, 24.03.1905.godine predale su namjesniku I\u0161tvanu Burijanu predstavku u kojoj tra\u017ee: \u201eUkidanje vanrednih policijskih mjera, koje ograni\u010davaju slobodu rada i kretanja, Dozvolu povratka u domovinu licima progla\u0161enim neovla\u0161tenim iseljenicima (D\u017eabi\u0107 i ostali), Pu\u0161tanje interniranih na slobodu, itd.\u201c. Posebno su se aktivirali veleposjednici koji su ocijenili da je to prilika za isticanje agrarnih zahtjeva. Muslimanska deputacija (\u0160erif Arnautovi\u0107, Muhamed-beg D\u017eini\u0107, \u0160emsi-beg Zaimovi\u0107 i Dervi\u0161-beg Miralem) u februaru 1906.godine, preko Beograda, otputovala je u Istanbul da od muftije D\u017eabi\u0107a primi dokumente i ovla\u0161tenja za daljnje vo\u0111enje autonomnog pokreta, \u0161to im je muftija D\u017eabi\u0107 i uru\u010dio. Po povratku u BiH, u aprilu 1906.godine, \u0160erif Arnautovi\u0107 i navedeni preduzimaju korake za pokretanje naroda u akciju i ponovno otvaranje Kancelarije u Budimpe\u0161ti, radi upoznavanja javnosti sa programom i akcijama autonomnog pokreta.<\/p>\n

Zemaljsko-vakufsko povjerenstvo, imenovano od strane Vlade, pru\u017ea podr\u0161ku autonomnom pokretu. Na sjednici u maju 1906.godine, na prijedlogu Akifa Biserovi\u0107a, usvojena je peticija kojom se od Vlade tra\u017eilo da do kraja 1906.godine rije\u0161i pitanje autonomije BiH.<\/p>\n

I\u0161tvan Burijan izdao je Izjavu delegacijama navode\u0107i da \u0107e spornim pitanjima me\u0161ihata izi\u0107i u susret, nagla\u0161avaju\u0107i dva zahtjeva:<\/p>\n

Da ulema bude podvrgnuta halifi (sultanu) i njegovom savjetniku \u0161ejhu-l-islamu i<\/p>\n

Da \u0107e se pitanje vakufsko-mearifska autonomije rije\u0161iti kada se muslimani definitivno slo\u017ee oko svojih zahtjeva i reprezentativnih zastupnika.<\/p>\n

Muslimani su brzo ispunili oba zahtjeva i istakli pitanje \u201ehljeba i dru\u0161tvenog polo\u017eaja\u201c. Posebno su istakli: materijalno smo opali i dru\u0161tveno zaostali, trgnimo se i po\u0111imo naprijed. Moramo povesti politi\u010dku organizaciju, da bi smo mogli slo\u017eno na jedna usta zatra\u017eiti svoja prava, ali moramo, ako ne prije, a ono uporedo s tim povesti i ekonomsku organizaciju, koja bi bila sigurno i jako uto\u010di\u0161te na\u0161e borbe\u201c.<\/p>\n

Formiranju Muslimanske narodne organizacije prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija D\u017eabi\u0107a iz Bosne i Hercegovine u Istanbul. Naime, 03. maja 1899.godine izvr\u0161eno je konspirativno pokatoli\u010denje i udaja djevojke Fate Omanovi\u0107. Dva dana nakon toga, oko 1.000 Mostaraca odr\u017ealo je protestnu skup\u0161tinu, a 06. maja u kiraethani (\u010ditaonici) Krcine medrese konstituisan je odbor dvanaestorice, na \u010delu s muftijom D\u017eabi\u0107em. Ovaj odbor je 14.10.1899.godine u Be\u010du podnio predstavku Benjaminu Kalaju, a 19.10. iste godine Caru i Kralju Franji Josipu I., koji je dana 02.02.1900.godine u odgovoru istakao: \u201eDr\u017eava ne nalazi razloga da i\u0161ta preduzme, jer za to nema razloga\u201c.<\/p>\n

Nedugo nakon skup\u0161tine u Mostaru, u Travniku je aktivirana opozicija D\u017eabi\u0107evom pokretu pod imenom \u201eDer hailige mufti\u201c. U prolje\u0107e 1900.godine ovaj pokret stupio je u vezu sa srpskim politi\u010darima, a u avgustu 1901.godine, u ku\u0107i Ahmet-age Hende u Kiseljaku u tajnosti su se sastali bo\u0161nja\u010dke i srpske vo\u0111e na \u010delu s muftijom D\u017eabi\u0107em i Gligorijem-Gli\u0161om Jeftanovi\u0107em. Dogovarali su organizaciju vlasti na na\u010din da bi uva\u017eavali visoku portu, s tim da bi u BiH bili guverner i njegov zamjenik\u00a0 (Bo\u0161njak i Srbin) koji bi se na ovim pozicijama mijenjali prema dogovoru.<\/p>\n

U januaru 1902.godine, muftija D\u017eabi\u0107 sa jo\u0161 pet prijatelja odlazi u Istanbul radi obavljanja vjerskih poslova i kupovine \u0107ilima za mostarske d\u017eamije, \u0161to austro-ugarske vlasti koriste da bi mu zabrane povratak u BiH. Zabranu su propagandno obrazlo\u017eili da je muftija D\u017eabi\u0107 pobjegao iz BiH.<\/p>\n

Dva mjeseca nakon toga i \u0160erif Arnautovi\u0107 je interniran u Ra\u0161ku Goru. On, nakon toga, sa grupom Bo\u0161njaka la\u0111om, preko Save, Dunava i Crnog Mora odlazi kod muftije D\u017eabi\u0107a, prognanog u Istanbul, i ukazuju mu na te\u0161ke prilike u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom muftija D\u017eabi\u0107 ih je savjetovao i instruisao da osnuju politi\u010dku stranku, \u0161to su oni i u\u010dinili u povratku u Slavonskom Brodu. Na\u017ealost, na osniva\u010dkoj skup\u0161tini, kada je formiran Egzekutivni odbor, do\u0161lo je do podjele na dvije frakcije: ko\u0161\u0107uni-tvrdi\u0161i i mehki\u0161e.<\/p>\n

Dana 03.12.1906.godine, u Slavonskom Brodu, na pismeni poziv Ali-bega Firdusa odr\u017ean je sastanak muslimanskih prvaka iz cijele BiH, na kojem je formirana MNO. Ve\u0107ina prisutnih (ko\u0161\u0107uni) tra\u017eili su da se borba za autonomiju pro\u0161iri pitanjima politi\u010dkih sloboda i agrarnih odnosa. Manjina (mehki\u0161i) bili su za to da se borba nastavi isklju\u010divo za vakufsku i vjersko-prosvjetnu (mearifsku) autonomiju. Na ovoj sjednici je izabran Egzekutivni odbor, \u010dije je sjedi\u0161te bilo u hotelu \u201eParis\u201c u Budimpe\u0161ti. Za predsjednika odbora izabran je Ali-beg Firdus, zemljoposjednik iz Livna.<\/p>\n

Agrarni odnosi istaknuti su kao op\u0161te-muslimansko pitanje. Vladi je zamjereno na pretvaranju privatnog (mulk) u dr\u017eavni (erazi mirije) posjed. Tra\u017eilo se izvr\u0161enje Saferskog zakona, ukidanje pau\u0161alizacije desetine, vra\u0107anje prava na ispa\u0161u i kori\u0161tenje op\u0161tinskih \u0161uma, ukidanje naredbe o neovla\u0161tenim iseljenicima i dozvola za njihov povratak u BiH. Zahtijevano je uvo\u0111enje gra\u0111anskih sloboda, sloboda javnih korporacija i op\u0161tinska samouprava. Istaknuto je da muslimani moraju biti u vezi sa halifatom, odnosno \u0161ejhu-l-islamom. Zaklju\u010dili su da je \u201eneodr\u017eivo da inovjerna vlada upravlja vjerom muslimana\u201c. Ustali su protiv davanja dr\u017eavne zemlje i preduze\u0107a strancima, stvaranju besku\u0107nika i bezzemlja\u0161a muslimana, hap\u0161enju muslimana u vrijeme dok Hrvati dr\u017ee javne manifestacije i sl. Demantovali su vladinu propagandu da muslimanski prvaci formiraju MNO (po naputku Srba i u korist Srbije). List MNO zvao se \u201eMusavat\u201c (jednakost). MNO je smatrala da je \u201eBiH dio turske carevine, a Austro-Ugarska opunomo\u0107enicom evropskih sila koje su joj na Berlinskom kongresu samo povjerile upravu i ure\u0111enje ovih pokrajina\u201c.<\/p>\n

Prvi izbori u BiH obavljeni su po\u010detkom 1907.godine. U\u010destvovalo je oko 130.000 odraslih muslimana. U svim mjestima izabrani su Milletski odbori MNO, koji su poslali svoje delegate (njih oko 100) na Prvu skup\u0161tinu MNO u Budimpe\u0161tu, na kojoj je izabran i pro\u0161iren Egzekutivni odbor od 18 \u010dlanova kojima je povjereno da o svim pitanjima zastupaju muslimane BiH.<\/p>\n

Narodnu kancelariju MNO u Budimpe\u0161ti namjesnik I\u0161tvan Burijan stalno je zaobilazio, mada je Egzekutivni odbor sara\u0111ivao sa Zemaljskim vakufskim povjerenstvom, ali mu je isto odbilo saradnju, obrazla\u017eu\u0107i to da ne mogu govoriti u ime naroda, po\u0161to su imenovani od strane Zemaljske vlade. Javnost van BiH otpo\u010dela se sve vi\u0161e interesovati za muslimansko pitanje i stanje u BiH.<\/p>\n

MNO je uspjela dobiti kulturno-vjersku autonomiju, ali je kao stranka, zbog njene procjene da su austro-ugarske vlasti bile najbolji garant zemljoposjedni\u010dkih privilegija, ostala vjerna monarhiji.<\/p>\n

Prof. dr. sci. Najetovi\u0107 D\u017eemal<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Formiranju Muslimanske narodne organizacije (MNO) prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija D\u017eabi\u0107a iz Bosne i Hercegovine u Istanbul.\u00a0Naime, 03. maja 1899. godine izvr\u0161eno je konspirativno pokatoli\u010denje i udaja djevojke Fate Omanovi\u0107. Radi boljeg razumijevanja ovog eseja, na samom po\u010detku je neophodno, ukratko, definisati politi\u010dke stranke i pokrete.\u00a0Politi\u010dke stranke nastaju u 19 st., razvojem gra\u0111anskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":64043,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":{"0":"post-64042","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-novine"},"yoast_head":"\nBo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-\u2013-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Formiranju Muslimanske narodne organizacije (MNO) prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija D\u017eabi\u0107a iz Bosne i Hercegovine u Istanbul.\u00a0Naime, 03. maja 1899. godine izvr\u0161eno je konspirativno pokatoli\u010denje i udaja djevojke Fate Omanovi\u0107. Radi boljeg razumijevanja ovog eseja, na samom po\u010detku je neophodno, ukratko, definisati politi\u010dke stranke i pokrete.\u00a0Politi\u010dke stranke nastaju u 19 st., razvojem gra\u0111anskog […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-\u2013-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-01-26T22:41:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"409\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107\",\"datePublished\":\"2013-01-26T22:41:14+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\"},\"wordCount\":3522,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg\",\"articleSection\":[\"Novine\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\",\"name\":\"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg\",\"datePublished\":\"2013-01-26T22:41:14+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg\",\"width\":616,\"height\":409},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-\u2013-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107","og_description":"Formiranju Muslimanske narodne organizacije (MNO) prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija D\u017eabi\u0107a iz Bosne i Hercegovine u Istanbul.\u00a0Naime, 03. maja 1899. godine izvr\u0161eno je konspirativno pokatoli\u010denje i udaja djevojke Fate Omanovi\u0107. Radi boljeg razumijevanja ovog eseja, na samom po\u010detku je neophodno, ukratko, definisati politi\u010dke stranke i pokrete.\u00a0Politi\u010dke stranke nastaju u 19 st., razvojem gra\u0111anskog […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-\u2013-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-01-26T22:41:14+00:00","og_image":[{"width":616,"height":409,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107","datePublished":"2013-01-26T22:41:14+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/"},"wordCount":3522,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg","articleSection":["Novine"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/","name":"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg","datePublished":"2013-01-26T22:41:14+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/2_dr._najetovic_dr._meta_dr._zvrko._dogovic.jpg","width":616,"height":409},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-u-20-stoljecu-od-alije-firdusa-do-alije-izetbegovica-%e2%80%93-od-fate-omanovic-do-fate-orlovic\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bo\u0161njaci u 20. stolje\u0107u: Od Alije Firdusa do Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 od Fate Omanovi\u0107 do Fate Orlovi\u0107"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64042"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64042"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64042\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/64043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}