{"id":58414,"date":"2012-12-16T17:21:26","date_gmt":"2012-12-16T16:21:26","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=58414"},"modified":"2012-12-16T17:21:26","modified_gmt":"2012-12-16T16:21:26","slug":"kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/","title":{"rendered":"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka"},"content":{"rendered":"<p><em><strong><a href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-58415\" title=\"bitno_je_biti_bosnjak\" src=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" \/><\/a>BIH- Zna\u0161 Bo\u0161nja\u010de nije davno bilo<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>Sveg\u2019 mi sv\u2019jeta nema petnaest ljeta<\/em><\/p>\n<p><em>Kad u na\u0161oj Bosni ponositoj<\/em><\/p>\n<p><em>I juna\u010dkoj zemlji Hercegovoj<\/em><\/p>\n<p><em>Od Trebinja do Brodskije vrata<\/em><\/p>\n<p><em>Nije bilo Srba ni Hrvata<\/em><\/p>\n<p><em>A sad se kroza svoje hire<\/em><\/p>\n<p><em>Oba stranca ko u svome \u0161ire<\/em><\/p>\n<p><em>Oba su nas gosta saletila<\/em><\/p>\n<p><em>Da nam otmu najsvetije blago<\/em><\/p>\n<p><em>Na\u0161e ime ponosno i drago<\/em><\/p>\n<p><em>(Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107, 1891.)<\/em><\/p>\n<p>Nacionalna identifikacija, predstavlja jednu od osnovnih \u010dovjekovih kolektivnih odrednica, koje ga odre\u0111uju na polju individualnog i dru\u0161tvenog djelovanja. Teoreti\u010dari nacije i nacionalnog razilaze se po pitanje nastanka, prirode i karaktera same nacije pa su se tako u nau\u010dnom diskursu profilirale dvije struje u tretiranju ove problematike. Prva teza, koju zastupa Entoni Smit govori o nacionalnoj identifikaciji kao o prirodnoj dru\u0161tvenoj pojavi koja svoje korijene nalazi u dubokoj pro\u0161losti dok Benedikt Anderson tretira naciju kao \u201ezami\u0161ljenu zajednicu\u201c formiranu u posebnim dru\u0161tvenim okolnostima. Sadr\u017einski, naciju bi smo mogli definirati kao: historijski formiranu zajednicu ljudi, nastalu na bazi zajedni\u010dkog jezika, teritorija, ekonomskog \u017eivota, psiolo\u0161kih karakteristika i \u0161to je mo\u017eda i najva\u017enije, pro\u017eetu svije\u0161\u0107u o zajedni\u010dkoj nacionalnoj pripadnosti.<\/p>\n<p>Nacionalno ime Bo\u0161njaka kroz historiju, shodno politi\u010dkim promjenama i kontekstima, do\u017eivljavalo je razli\u010dite upotrebe i promjene. U drugoj polovini XIX stolje\u0107a (iako su posjedovali sna\u017enu kolektivnu svijest o posebnosti) njihov nacionalni pokret zbog specifi\u010dne situacije nije bio razvijen kao kod Srba odnosno Hrvata, \u0161to \u0107e ih naposlijetku i dovesti u podre\u0111eni polo\u017eaj u doba Austro-Ugarske okupacije a kasnije i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada bo\u0161nja\u010dki etnos biva izlo\u017een sna\u017enim pritiscima i zahtjevima za kroatizacijom odnosno srbizacijom.\u00a0<em>\u201eBo\u0161njaci, u procesu svoje emancipacije, susretali su se sa negativnim stavom susjednih im naroda spram njihovog prava na nacionalni identitet, kao i njhovog prava da budu u punom smislu ravnopravni\u201d<\/em> napisao je prof. dr. \u0160a\u0107ir Filandra. \u00a0Me\u0111utim, svijest o zajedni\u010dkoj nacionalnoj pripadnosti nikada nije nestala bilo da se on nazivao imenima (koliko god neka od njih bila proizvod predrasuda, nerazumijevanja i nedostatka tolerancije i politi\u010dke volje): Bo\u0161njak, tur\u010din, muhamedanac, Jugosloven, neopredjeljen, Jugosloven-neopredjeljen, Musliman i u kona\u010dnici ponovo Bo\u0161njak. Historijske promjene nacionalnog imena oslikavaju jedino \u010dinjenicu, najbla\u017ee re\u010deno \u2013 netolerantnog okru\u017eenja u kome su se Bo\u0161njaci nalazili u svojoj borbi za nacionalnu afirmaciju i priznanje.<\/p>\n<p>Tretiraju\u0107i problem nacionalne identifikacije i nacionalnog imena Bo\u0161njaka suo\u010davamo se sa \u010dinjenicom smije\u0161tanja istog u kontekste odre\u0111enih historisjkih razdoblja koja su neminovno utjecala na razvoj, odre\u0111ivanje i imenovanje bo\u0161nja\u010dkog identiteta. Na osnovu toga naciobnalni identitet tretira\u0107emo najprije kroz razdoblje srednjeg vijeka, zatim doba osmanske uprave nad Bosnom, periodu Austro-Ugarske okupacije, Kraljevine Jugoslavije, Socijalisti\u010dke federativne republike Jugoslavije i na koncu period nezavisne i suverene Republike BiH.<\/p>\n<p><strong>Srednji vijek<\/strong><\/p>\n<p>Etnogeneza Bo\u0161njaka, bitno odre\u0111ena Bosnom kao njihovom mati\u010dnom zemljom i geopoliti\u010dkim prostorom, zapo\u010dela je jo\u0161 u ranom srednjem vijeku nastanjivanjem jednog broja slavenskih plemena oko gornjeg toka rijeke Bosne. Na tom podru\u010dju formirala se bosanska feudalna dr\u017eava kao osnovni geopoliti\u010dki i etni\u010dki okvir Bosne i Bo\u0161njaka. Za vrijeme srednjovjekovne bosanske dr\u017eave najvi\u0161e se upotrebljava termin \u201eBo\u0161njani\u201c (nekada sa prefiksom \u201edobri\u201c) koji ozna\u010dava podanike srednjovjekovne bosanske dr\u017eave. Brojni su historijski izvori koji potvr\u0111uju ovu \u010dinjenicu. U povelji bana Stjepana II Kotromani\u0107a iz 1332. godine pi\u0161e:\u00a0<em>\u201eAko Bo\u0161njanin bude du\u017ean, a pobjegne iz Bosne s dugom \u2013 da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana.\u201d<\/em> U pismu bosanskog kralja Stjepana Toma\u0161evi\u0107a papi iz 1461. godine navodi se:\u00a0<em>\u201cJere, ako\u00a0<strong>Bo\u0161njani<\/strong> budu vidjeli da u ovoj rati ne\u0107e biti sami i da \u0107e im mnogi ini pomio\u0107i \u2013 hrabrije \u0107e u rat iti i vojevati.\u201d<\/em> Bez obzira na svoj teritorijalni obim, srednjovjekovna Bosna je predstavljala teritorijalno-politi\u010dki okvir u kome se razvijao bo\u0161nja\u010dki etnos. Presudnu ulogu u ovome razvoju su imala dva odlu\u010duju\u0107a faktora: bosansko kraljevstvo i Crkva bosanska koja je bitno utjecala na ostvarenje bosanske dr\u017eavne samostalnosti ali i osobene bosanske duhovnosti.<\/p>\n<p><strong>Period osmanske vladavine<\/strong><\/p>\n<p>Kada govorimo o postupanju Osmanlija prema drugim narodima najva\u017enija odrednica njihove dr\u017eavne politike na ovom polju ogledala se u inkorporiranju razli\u010ditih naroda, koji su sa osvajanjima ulazili u sastav Osmanske dr\u017eave. Osmanlije uop\u0107e nisu vodili ra\u010duna o imenima tih naroda, niti su ih po toj osnovi razlikovali, niti im po toj osnovi davali mjesto u sistemu mo\u0107ne dr\u017eave. Svak je mogao nositi ime kakvo je htio, ali to nije nikako smjelo i\u0107i na \u0161tetu dr\u017eave koja je bila osmanska, bez obzira da li ti narodi imali islamsku, kr\u0161\u0107ansku ili pravoslavnu vjersku odrednicu. Svi su oni ulazili u klase dru\u0161tva onako kako je to odgovaralo Osmanskoj Dr\u017eavi. \u00a0Kroz \u010ditavo vrijeme osmaske vladavine za muslimane u Bosni \u00a0upotrebljavala su se dva naziva. Prema Turcima i osmanskim vlastima u Carigradu oni su sebe nazivali Bo\u0161njacima kako su ih tretirali i mnogi dokumenti Porte koji ih imenuju u razli\u010ditim varijantama kao: Bo\u0161naklar, Bo\u0161nak taifesi, Bosnalu takimi, Bosnalu kavm \u2013 bosanski narod itd. \u00a0Istovjetan naziv, Bo\u0161njaci, upotrebljavao se i prilikom pokreta Husejn-kapetana Grada\u0161\u010devi\u0107a u prepisci sa austrijskim vlastima i srbijanskim knezom Milo\u0161em. Sa druge strane, terminolo\u0161ki odrednica \u201ctur\u010din\u201d upotrebljavala se u vjerskom smislu za Bo\u0161njake \u0161to ih je razlikovalo od katoli\u010dkog odnosno pravoslavnog stanovni\u0161tva. Ova odrednica ozna\u010davala je Bo\u0161njake samo kao pripadnike islamske ili \u201cturske vjere\u201d, nikako u nacionalnom smislu, \u0161to se u kasnijim vremenima zna\u010dajno zloupotrebljavalo nastoje\u0107i bo\u0161nja\u010dkom narodu osporiti njihov teritorijalni subjektivitet i pravo da Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom. Tako\u0111er, bitno je napomenuti i \u010dinjenicu da su se osmanski \u010dinovnici u Bosni \u010desto pe\u017eorativno nazivali \u201cturku\u0161ama\u201d, rijetki su na prostoru Bosne ostajali, a oni koji bi i ostali brzo su asimilirani u doma\u0107e stanovni\u0161tvo.<\/p>\n<p>U drugoj polovini XIX stolje\u0107a, pod utjecajem susjednih nacionalnih ideologija, stanje u Bosanskom ejaletu\/vilajetu se bitno zao\u0161trava usljed ekonomskih sukoba upakovanih u ideologije nacionalnih oslobo\u0111enja. Te \u010dinjenice \u0107e bitno utjecati na budu\u0107i polo\u017eaj Bo\u0161njaka, koji sa krajem osmanske vladavine u Bosni ulaze u period osporavanja nacionalne posebnosti.<\/p>\n<p><strong>Doba Austro-Ugarske okupacije<\/strong><\/p>\n<p>U trenutku okupacije, Monarhija nije imala nikakav zvani\u010dni koncept u vo\u0111enju nacionalne politike u Bosni i Hercegovini. Socijalni i konfesionalni sukobi koju su se u Bosni i Hercegovini razvili u drugoj polovini XIX natjerali su zvani\u010dne krugove Monarhije da problem pristupe kroz odr\u017eavanje ravnote\u017ee u BiH, (izuzetak je kratak poku\u0161aj generala Filipovi\u0107a na po\u010detku okupacije u promoviranju prohrvatskog kursa) na \u010demu se i temeljila stabilna pozicija Monarhije u zemlji. U cilju slabljenja srpskog nacionalnog pokreta, zajedni\u010dki ministar finansija Benjamin Kalay uvodi novu nacionalnu politiku koja se temeljila na osje\u0107aju zamaljske odnosno bosanske narodnosti i pripadnosti. Ovakva politika nije uhvatila zna\u010dajnog korijena zbog nacionalnih pokreta, (prvenstveno srpskog) koji su uhvatili jak korijen u zemlji. Srpski i hrvatski nacionalni program Bo\u0161njake nisu tretirali kao posebni nacionalni entitet smatraju\u0107i da su oni Srbi ili pak Hrvati \u0161to se odrazio na jedan broj inteligencije koji prihvata ove imputirane ideologije. Sa druge strane, bo\u0161nja\u010dki narod je i dalje ostao \u010dvrsto na uvjerenjima i stavovima nacionalne posebnosti.<\/p>\n<p>Nakon okupacije 1878. godine slu\u017ebeno se po\u010deo upotrebljavati termin\u00a0<em>muhamedanac <\/em>(njem. Muhammedaner) za muslimane Bosne i Hercegovine. Iako je ovaj termin upotrebljavala \u0161tampa i administracija, narod ga nije prihvatio nastavljaju\u0107i da upotrebljava nazive Bo\u0161njak ili tur\u010din odnosno musliman. Vremenom termin \u201cMusliman\u201d potiskuje sve druge pa tako muslimanska javnost 1900. godine otvoreno zahtjeva da se naziv muhamedanac, kao neta\u010dan i neadekvatan, izbaci iz slu\u017ebene upotrebe i zamijeni nazivom Musliman. Od tada naziv Musliman kao nacionalna odrednica postaje dominantan \u0161to je sa sobom nosilo nove problem na koje je jo\u0161 1886. godine godine upozoravao Mehmed-beg Kapetanovi\u0107 Ljubu\u0161ak u tekstu \u201c\u0160to misle muhamedanci u Bosni\u201d, rije\u010dima:\u00a0<em>\u201cBa\u0161ka je vjera, ba\u0161ka je narodnost!\u201d<\/em><\/p>\n<p><strong>Period Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije<\/strong><\/p>\n<p>Nakon zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata, prvodecembarskim aktom 1918. godine Bosna i Hercegovina i Bo\u0161njaci ulaze u novi dr\u017eavno-pravni okvir pod nazivom Kraljevina SHS koji im je u samom nazivu nijekao bilo kakvu nacionalnu osobenost, priznavanjem narodnosti samo Srbima, Slovencima i Hrvatima. U novonastalim politi\u010dkim okolnostima unutar bo\u0161nja\u010dkog korpusa nastaje nekoliko politi\u010dkih grupacija koje su imale razli\u010dite nacionalne programe. Najutjecajnija grupacija bila je JMO, na \u010dijem \u010delu je bio dr. Mehmed Spaho, koja je u svojim programskim ciljevima po pitanju nacionalne politike zagovarala stav da muslimani Bosne i Hercegovine nisu svjesni samo svog nacionalnog imena te\u00a0 da to pitanje treba skinuti sa nivoa politi\u010dkih rasprava. Rukovodstvo JMO zagovaralo je i jugoslovenstvo, ne kao nacionalnu orijentaciju, ve\u0107 kao najbolje prakti\u010dnu nacionalnu politiku koja u datim prilikama ideolo\u0161kih nasrtaja sa istoka i zapada najbolje odgovara muslimanima, politiku koja je bila jedina mogu\u0107a brana bujanju srpskog i hrvatskog nacionalizma. Tretiraju\u0107i politi\u010dki rad JMO i njenu nacionalnu programsku orjentaciju, Muhamed Filipovi\u0107 u knjizi \u201cBo\u0161nja\u010dka politika\u201d napisao je sljede\u0107e:\u00a0<em>\u201cPovijest stvaranja prve moderne politi\u010dke stranke bo\u0161nja\u010dkih muslimana, a to je bila JMO, najbolje pokazuje da su se Bo\u0161njaci od po\u010detka procesa svoje emancipacije susretali sa negativnim stavom susjednih im naroda spram svojih prava na nacionalni identitet, kao i na priznavanje njihovog prava da budu u punom smislu ravnopravni sa svim ostalim narodima koji su svoj nacionalni razvoj u modernoj epohi po\u010deli ne\u0161to prije ili u isto vrijeme kad i Bo\u0161njaci\u201d,<\/em> te je po njegovom mi\u0161ljenju JMO bila\u00a0<em>\u201cjedna vrsta azila u kojoj su se Bo\u0161njaci jedino i mogli za\u0161tititi od asimilacije u \u010dekanju povoljnijih politi\u010dkih strujanja.\u201d<\/em> Va\u017eno je napomenuti da je u me\u0111uratnom periodu bio jedan broj intelektualaca, \u0161kolovanih prvenstveno u Beogradu ili Zagrebu koji su prihva\u0107ali i propagirali prohrvatsku odnosno prosrpsku nacionalnu orjentaciju, me\u0111utim ovakvo izja\u0161njavanje nije imalo utjecaja u narodu a i broj \u201cosvije\u0161tenih\u201d Srba odnosno Hrvata uglavnom je zavisio od politi\u010dke situacije na terenu. U cilju spre\u010davanja ovakvih tendencija kao i sve ja\u010dih nacionalisti\u010dkih nasrtaja sa istoka i sa zapada koju su od muslimana zahtjevali nacionalnu identifikaciju sa srpstvom ili hrvatstvom, JMO je propagirala ideju jugoslovenstva, ne kao nacionalnu politiku, ve\u0107 kao prakti\u010dno sredstvo odbrane bo\u0161nja\u010dkog korpusa od srpskih i hrvatskih nasrtaja.<\/p>\n<p><strong>Period Socijalisti\u010dke federativne Republike Jugoslavije<\/strong><\/p>\n<p>Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u proglasima KPJ Muslimani se ravnopravno spominju sa Srbima, Hrvatima, Slovencima, Crnogorcima i Makedoncima gdje se isti\u010de njihova narodnost pod imenom Musliman. \u00a0Ovakva nacionalna politika napu\u0161tena je nakon rata pa je tako Husaga \u010ci\u0161i\u0107, narodni poslanik, biv\u0161i senator i gradona\u010delnik Mostara protestovao u Beogradu 18. januara 1946. godine zbog \u010dinjenice da Muslimana u novom ustavu nema i pored toga \u0161to im se priznavala nacionalna posebnost u narodnooslobodila\u010dkoj borbi. Nakon rata Bo\u0161njacima je priznata samo etni\u010dka, ali ne i nacionalna osobenost tako da R. \u010colakovi\u0107 pi\u0161e:\u00a0<em>\u201cU njoj (Bosni i Hercegovini A.L.) \u017eive izmije\u0161ani Srbi i Hrvati, dijelovi davno formiranih jugoslovenskih nacija, i bosansko-hercegova\u010dki Muslimani, koji su slovenskog porijekla, ali su u ve\u0107ini nacionalno neopredjeljeni\u201d<\/em>te im u budu\u0107nosti treba\u00a0<em>\u201cdati mogu\u0107nost da se slobodno nacionalno opredjele.\u201d<\/em><\/p>\n<p>Na prvom poslijeratnom popisu stanovni\u0161tva Bo\u0161njaci su imali izbor da se opredijele kao pripadnici neke druge nacije ili da ostanu neopredijeljeni. Na popisu iz 1948. godine u Jugoslaviji je bio 810.126 neopredjeljenih Bo\u0161njaka. Na popisu iz 1953. godine uvedena je nova kategorija, prvenstveno za Bo\u0161njake, \u201cJugosloven \u2013 neopredjeljen\u201d. Takvih je u Jugoslaviji bilo 998.697. Godine 1961. uvedena je odrednica \u201cMusliman u etni\u010dkom smislu\u201d. Takvih je bilo 972.960 dok se pod kategorijom \u201cJugosloven \u2013 neopredjeljen\u201d izjasnilo 265.731 Bo\u0161njaka.<\/p>\n<p>Poslije pada A. Rankovi\u0107a 1966. godine, u Jugoslaviji dolazi do liberalizacije koja se ogledala u ja\u010danju periferija, pa \u0107e tako kroz 70-e do\u0107i do priznavanja nacionalnog subjektiviteta Bo\u0161njaka. Najprije \u0107e se odustati od nacionalnog opredjeljivanja muslimana \u0161to \u0107e rezultirati saveznim ustavom 1963. godine kada \u0107e se u savezni grb dodati \u0161esta buktinja kao simbol Muslimanskog naroda. Sve dileme u vezi toga odba\u010dene su na 17. sjednici CK SK BiH u februaru 1968. u \u010dijem se zaklju\u010dku izri\u010dito ka\u017ee da su \u201cMuslimani poseban narod\u201d. Na popisu iz 1971. godine u Jugoslaviji je \u017eivjelo 1.729.932. Muslimana, koji su po brojnosti \u010dinili tre\u0107u naciju Jugoslavije.<\/p>\n<p><strong>Nezavisna i suverena Republika BiH<\/strong><\/p>\n<p>U zenitu komunisti\u010dkog re\u017eima Jugoslavije, krajem 80-ih godina 20. vijeka dolazi sve vi\u0161e do ponovne artikulacije bo\u0161nja\u0161tva kroz razli\u010dite politi\u010dke, akademske i druge rasprave. Jedan dio bo\u0161nja\u010dke liberalne emigracije ve\u0107 se 60-ih godina 20. vijeka opredijelio za bo\u0161nja\u0161tvo kao nacionalnu odrednicu, \u0161to su u novonastalim okolnostima pada komunisti\u010dkog re\u017eima odlu\u010dno propagirali. Prilikom popisa stanovni\u0161tva 1991. godine, Bo\u0161njaci su se posljednji put izja\u0161njavali pod nacionalnim imenom \u201eMusliman\u201c. Nakon izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu aprila 1992. godine dolazi do ubrzanja prirodnog procesa vra\u0107anja historijskog nacionalnog imena Bo\u0161njaka. Genocid, organizacija Armije BiH i herojski otpor agresoru utjecali su na sve ve\u0107u upotrebu naziva Bo\u0161njak, kao nacionalne odrednice bosanskih muslimana. Historijski proces plebiscitarno je prihva\u0107en na zasijedanju Drugog bo\u0161nja\u010dkog sabora 28. Septembra 1993. godine nakon \u010dega je naziv Bo\u0161njak potvr\u0111en i Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. te kao takav uvr\u0161ten u ustav BiH.<\/p>\n<p>(Akos)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BIH- Zna\u0161 Bo\u0161nja\u010de nije davno bilo Sveg\u2019 mi sv\u2019jeta nema petnaest ljeta Kad u na\u0161oj Bosni ponositoj I juna\u010dkoj zemlji Hercegovoj Od Trebinja do Brodskije vrata Nije bilo Srba ni Hrvata A sad se kroza svoje hire Oba stranca ko u svome \u0161ire Oba su nas gosta saletila Da nam otmu najsvetije blago Na\u0161e ime [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":58415,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2860],"tags":[],"class_list":{"0":"post-58414","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"BIH- Zna\u0161 Bo\u0161nja\u010de nije davno bilo Sveg\u2019 mi sv\u2019jeta nema petnaest ljeta Kad u na\u0161oj Bosni ponositoj I juna\u010dkoj zemlji Hercegovoj Od Trebinja do Brodskije vrata Nije bilo Srba ni Hrvata A sad se kroza svoje hire Oba stranca ko u svome \u0161ire Oba su nas gosta saletila Da nam otmu najsvetije blago Na\u0161e ime [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-12-16T16:21:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"200\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka\",\"datePublished\":\"2012-12-16T16:21:26+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\"},\"wordCount\":2268,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Bosna i Hercegovina\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\",\"name\":\"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\",\"datePublished\":\"2012-12-16T16:21:26+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg\",\"width\":300,\"height\":200},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka","og_description":"BIH- Zna\u0161 Bo\u0161nja\u010de nije davno bilo Sveg\u2019 mi sv\u2019jeta nema petnaest ljeta Kad u na\u0161oj Bosni ponositoj I juna\u010dkoj zemlji Hercegovoj Od Trebinja do Brodskije vrata Nije bilo Srba ni Hrvata A sad se kroza svoje hire Oba stranca ko u svome \u0161ire Oba su nas gosta saletila Da nam otmu najsvetije blago Na\u0161e ime [&hellip;]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-12-16T16:21:26+00:00","og_image":[{"width":300,"height":200,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka","datePublished":"2012-12-16T16:21:26+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/"},"wordCount":2268,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Bosna i Hercegovina"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/","name":"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg","datePublished":"2012-12-16T16:21:26+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/bitno_je_biti_bosnjak.jpg","width":300,"height":200},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kratak-historijski-pregled-razvoja-nacionalnog-imena-kod-bosnjaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kratak historijski pregled razvoja nacionalnog imena kod Bo\u0161njaka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58414"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=58414"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58414\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/58415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=58414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=58414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=58414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}