{"id":55987,"date":"2012-11-29T22:38:43","date_gmt":"2012-11-29T21:38:43","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=55987"},"modified":"2012-11-29T22:40:48","modified_gmt":"2012-11-29T21:40:48","slug":"moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/","title":{"rendered":"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Selamun alejkum i dobro do\u0161li! Ja se radujem \u0161to ste do\u0161li. Ovo je vrlo slo\u017eena tema. Mora\u0107u iz jednog ugla da napravim presjek, isje\u010dak. Nastoja\u0107u da budem blizak temi koliko je to mogu\u0107e, a to je, ustvari, ono \u0161to se ne mo\u017ee ni izraziti. Ljudskost je na\u0161a mnogo dublja nego \u0161to bi to moglo da se prika\u017ee jednim sistemati\u010dnim izlaganjem koje bi trajalo jedna cijeli semestar.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Autor: Predsjednik BANU, dr Ferid Muhi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Problematiziranje identiteta Bo\u0161njaka je nepristojno pitanje<\/h3>\n

Problem identiteta Bo\u0161njaka je, ustvari, pitanje koje je u krajnjoj liniji nepristojno pitanje. Ko jo\u0161 koga pita o njegovom identitetu. To bi trebalo biti odavno apsolvirano pitanje. U krajnjoj liniji pitati ko su Bo\u0161njaci je zaista nepristojno. Kako to niko ne pita ko su to Englezi ili ko su Francuzi, ko su Amerikanci, \u0161to je, zaista, zanimljivo pitanje, jer su tu rase, sve nacije i sve religije, a opet to niko ne provjerava. Ko su Brazilci ili Argentinci!? Ali ko su Bo\u0161njaci, to se pita!?<\/p>\n

\u010cak u regionu se ne pita ko su Srbi. Recimo, u Makedoniji imate Srbe i to nije problem. U Slovenije imamo Srbe i to nije problem. Nije zanimljivo kao pitanje ni kao problem. To ne pita niko. Ali kad ka\u017eete da su u Sand\u017eaku Bo\u0161njaci, onda svi ka\u017eu otkud to \u2013 pa to je Srbija, otkud tamo Bo\u0161njaci? A u Makedoniji otkud Bo\u0161njaci, ili na Kosovu, to je ve\u0107 standardno pitanje. Zato ka\u017eem postoji jedan specifi\u010dno, kako bih rekao, podcjenjuju\u0107i pristup. Mi to ne smijemo prihvatiti! Ja o tome odbijam da govorim na drugim tribinama. Upravo iz ovih razloga. Ali sa svojim Bo\u0161njacima ja o tome govorim rado i mnogo. To je iz one duboke osje\u0107ajnosti zajedni\u010dkog identiteta, i to je ono \u0161to mislim da trebamo da imamo u sebi. Ja sam pri jednom susretu u Sarajevu kao savjetnik predsjednika, prisustvovao jednom razgovoru neformalnom, zapravo formalnom, nije bitno sada. Jedan od na\u0161ih ljudi u Parlamentu obja\u0161njava predsjedniku Makedonije: \u201eZnate, u BiH smo mi \u017eivjeli svi zajedno. Naprimjer u mom razredu su u\u010dili, ka\u017ee, mi smo u\u010dili da su ovdje Srbi, Hrvati i Muslimani.\u201c Ja ka\u017eem niste. On se zaprepasti. To je diplomatski skandal. Predsjednik me pogleda i ka\u017ee: \u201eKako to?\u201c \u201eJesmo\u201c, ka\u017ee ovaj. \u201eNiste\u201c, rekoh, \u201esasvim sigurno\u201c. \u201ePonovite\u201c, ka\u017eem, \u201ekako ste u\u010dili\u201c. Ka\u017ee: \u201eSrbi, Hrvati i Muslimani\u201c. E, rekoh: \u201eU\u010dili ste\u201c, ka\u017eem i to ovim redom: \u201eBo\u0161njaci, Srbi i Hrvati ili ste u\u010dili Muslimani, Pravoslavci i Katolici.\u201c \u201ePa, ne\u201c, ka\u017ee, \u201eznate ali mi to zovemo tako.\u201c \u201eTo ste zvali ali ne\u0107ete vi\u0161e zvati\u201c, rekoh!<\/p>\n

U tom smislu te\u0161ko \u0107u izbje\u0107i da budem mo\u017eda i osje\u0107ajan, jer kad govorim sa svojim Bo\u0161njacima onda \u010dovjeku, u neku ruku, izbiju na povr\u0161inu one rane koje pravi \u010dovjek ne pokazuje drugima. I onda treba da se osna\u017eimo iz toga zajedni\u010dkog razumijevanja KO SMO I \u0160TA SMO. Eto, ja sada pristupam temi sa ovim malim obja\u0161njenjem koje nisam ni planirao da vam dam, ali nekako atmosfera ovdje, mada su kontra svjetla, ja vas ne vidim direktno u lica, samo siluete, ali dolazi, da ka\u017eem taj trepet lijepe zajednice i identiteta koji nas vezuje; neka nevidljiva tajna veza, \u0161to bi se reklo. I stoga sam sada ovo rekao, da imate u vidu karakter mog izlaganja.<\/p>\n

Euzu billahimine\u0161-\u0161ejtanir-rad\u017eim!<\/p>\n

Bismillahir-rahmanir-rahim!<\/p>\n

Negdje po\u010detkom \u201930-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a (1930. g.) jedan profesor sa Harvarda je stupio u kontakt sa jednim \u010dovjekom sa ovih prostora, balkanskih, zbog istra\u017eivanja. Okolnosti su bile takve da je to dogovaranje trajalo par godina, i kona\u010dno 1938. g. profesor sa Harvarda Milman Peri je sa asistentom Lordom do\u0161ao da posjeti tog \u010dovjeka. \u010covjek je bio narodni pjeva\u010d, guslar. \u0160ta bi profesor sa Harvarda tra\u017eio kod guslara? Tra\u017eio je odgonetku na jedno pitanje, koje mu\u010di \u010ditavu povijest svjetske knji\u017eevnosti. Naime, da li je Homer mogao napisati, jer nije znao pisati i to je poenta, da li je mogao biti autor Ilijade i Odiseje, jer je bio slijep. Nije mogao pisati. Nije dugo sa\u010duvana (zapisana op.a), prenosila se samo usmeno.<\/p>\n

Kako su ljudi mogli zapamtiti 10 000 stihova? Kako je jedan \u010dovjek mogao to smisliti? On mo\u017ee re\u0107i 10 000 stihova, ali ih ne mo\u017ee sve zapamtiti. Zaboravi\u0107e one prve. Ali to (tekst Ilijade i Odiseje op.a) se nije mijenjao dugo. Onda je \u010duo o jednom pjeva\u010du koji bi mogao da bude neka vrsta indirektnog dokaza da je to ipak mogu\u0107e, da je u granicama ljudske memorije i ljudskog kreativnog kapaciteta. Ovaj \u010dovjek je otpjevao od petnaest sati, recimo, pjesme sa 4-5 000 stihova. Onda bi ga profesor sa Harvarda sa svojim asistentom preslu\u0161avao poslije 5-6 dana (ostao je 6 mjeseci s njim), i vidio je da ovaj \u010dovjek od rije\u010di do rije\u010di ponavlja pjesmu od 4 000 stihova, da nije ni\u0161ta izmijenio. Poslije nekog vremena pitao ga je koja mu je najdu\u017ea pjesma koju zna. Rekao je to je jedna koju sam ja sam ispjevao. Ta pjesma je imala 12 367 stihova. Zajedno Ilijada i Odiseja imaju oko 10 000 stihova. Dakle, za \u010detvrtinu vi\u0161e od oba ova spjeva. Taj \u010dovjek je \u010detiri dana pjevao tu pjesmu. Oni su je snimili. Poslije jednu nedjelju dana odmora pitali su ga ponovo. \u010covjek je ina\u010de bio nepismen. Mo\u017ee li je ponovo ispjevati? Kontrolisali su oba (audio op.a) zapisa. U 12 367 stihova, ne jedan stih, pasus, nego ni jednu jedinu rije\u010d nije ni po redoslijedu promijenio. To je ve\u0107 bilo previ\u0161e. Za Harvardskog profesora to je bio dovoljan dokaz da ljudski um mo\u017ee kreirati, zapamtiti i zapamtiti i takve spjevove kao \u0161to su Ilijada i Odiseja, Ramajana i Mahabharata, Gilgame\u0161 itd\u2026, i mnogi drugi spjevovi. Tad je on oti\u0161ao u Ameriku i po\u010deo je projekat u kojem je htio predstaviti novog Homera svjetskoj javnosti. Desila se nesre\u0107a, on je poginuo. Njegov asistent 1951. g. je do\u0161ao ponovo. Zatekao je tog \u010dovjeka, poslije 13. g. Ovaj \u010dovjek je imao ve\u0107 82 godine. Trinaest godina kasnije on je ispjevao svih 12 367 stihova bez ijedne gre\u0161ke. Pri tome je rekao: Nisam je od tada nikad pjevao. Ko bi slu\u0161ao \u010detiri dana!<\/p>\n

Sve propada osim kraljevskog lica<\/h3>\n

Na prvom izdanju koje je iza\u0161lo na Harvardu, ovaj Homer sa Balkana, kako ga je nazvao asistent, koji je u me\u0111uvremenu i sam magistrirao i doktorirao i postao profesor na Harvardu, objavio je njegovu fotografiju iz 1951. g. To je u jednom, zaista, izlizanom, otrcanom sakou, o\u010digledno pozajmljenom ili dva tri broja ve\u0107em\u2026, sa ko\u0161uljom bez kragne, u izgu\u017evanim pantalonama, sjedi uza zid jedne ku\u0107e u gumenim opancima. Sve je na njemu, takore\u0107i, dokaz dru\u0161tvene propasti. Neka vrsta defetizma. Ni\u0161ta tu nema \u0161to se vidi u tom odijelu \u0161to bi moglo potvrditi da je to taj \u010dovjek, osim lica. Lice je impresivno. Lice jeste zrelog \u010dovjeka, starog \u010dovjeka ali lice koje je kraljevsko u su\u0161tini. To je lice \u010dovjeka koji je vi\u0161e pra\u0161tao nego \u0161to je pamtio zlo. \u010covjek koji je vi\u0161e volio, vidi se, nego \u0161to je mrzio, \u010dovjek koji je, o\u010digledno, mnogo se ra\u0111e odazivao i pomagao nego \u0161to je pomo\u0107 tra\u017eio. Istinski kraljevski lik.<\/p>\n

Taj \u010dovjek se zvao Avdo Me\u0111edovi\u0107. Taj \u010dovjek ima jo\u0161 nekoliko pjesma koje su fascinantne, i nekoliko dokaza u koje ne\u0107u ulaziti, ali sam htio da ka\u017eem da po\u010dinjem sa ovom pri\u010dom, jer to je u neku ruku epitomizacija, su\u0161tinska slika ne\u010dega \u0161to se desilo sa Bo\u0161njacima. Zadr\u017eana je kraljevska du\u0161a Bo\u0161njaka, ona da, ka\u017eem, plemenita du\u0161a. Ali mnogo \u0161to\u0161ta je od ovog plemenitog duha ustvari stvorilo socijalnog, politi\u010dkog, kako god ho\u0107ete, dru\u0161tvenog autsajdera. Mnogo \u0161to\u0161ta u ovih, posebno, posljednjih sto godina. Njega posebno smatram izvanredno zna\u010dajnim uvodom za ovaj na\u0161 razgovor, u jednu ruku postmodernisti\u010dkim uvodom, ali veoma zna\u010dajnim. Jer njegove pjesme pjevaju o vremenu koje ja nisma mogao vidjeti ni u jednim knjigama o Bo\u0161njacima. Njegovi likovi su nevjerovatno karakterno, jasno ocrtani, izuzetno borbeni, smjeli, izuzetno ponositi na sebe, izuzetno sa\u017ealjivi prema slabijem. Upravo onaj mentalitet koji se vidi na licu ovoga pjeva\u010da. S druge strane, ti ljudi su \u017eivjeli u takvom bogatstvu. Njegova pjesma od 12 367 stihova se zove \u017denidba Smailagi\u0107 Mehe ili Meha u njegovoj varijanti. Opisuje ku\u0107e nevjerovatno precizno, svaku baglamu, direke, mutvake, sve \u0161to ima u toj ku\u0107i, od \u010dega je i kako je. Opisuje opremu jaha\u010dku, odje\u0107u djevojaka i odje\u0107u momaka, do detalja kiti jatagane, zulfikare, tufeke, pu\u0161ke, sablje i to sa toliko preciznosti da je to, prosto re\u010deno, fotografska memorija, kao da je to u njegovoj du\u0161i negdje sve snimljeno. I on vam to samo vrlo precizno, pedantno pokazuje. Njegovi konji, njegovi dvorci, sukobi, razgovori, to je nevjerovatna preciznost. I sve su to Bo\u0161njaci. Njegovi Bo\u0161njaci \u2013 Smailagi\u0107 Meho i njegova svadba, on skuplja ljude od Krajine, Hrnjice, Gojenog Halila, Tala od Ora\u0161ca kao \u0161to skuplja i lokalne junake. Oni idu do Budimpe\u0161te. Idu u Bagdad. Idu u Stambol. To je takva herojska epopeja da je \u010dovjek ne mo\u017ee povezati sa onim\u2026, ja bar \u0161to sam u\u010dio u \u0161koli o Bo\u0161njacima, jer sve su to bili junaci sa Kosova. O Bo\u0161njacima nema ni\u0161ta, protivnici su Turci koje ovaj po dva i dva na koplje nabada preko sebe u Sitnicu baca\u2026, ili jednom rukom britkom sabljom mahne pa dvadeset odsje\u010de glava. To su muhe, ali oni ih bri\u0161u\u2026, ali nema njihova ni karaktera i nema od Bo\u0161njaka ni traga. Gdje je taj svijet? Negdje je bio sa\u010duvan. Mora da ga je bilo, jer je sa\u010duvan na licu ovoga \u010dovjeka iz 1951. g. I onda je tu, u meni, po\u010dela ta potraga, taj osje\u0107aj.<\/p>\n

\u0160ta se desilo sa Bo\u0161njacima?<\/h3>\n

Ustvari \u0161ta se desilo sa Bo\u0161njacima? Kako to da su gotovo izbrisani sa historijske scene? Kako to da nas je gotovo nestalo? Ka\u017eem gotovo nas nestalo, jer ja znam sebe. Hajde \u0161to su u ovim svjedo\u010danstvima nestali, mi smo se kao familija mnogo selili. Kad smo \u017eivili u \u0160ibeniku\u2026, ja sam nedavno gledao moje svjedod\u017ebe, ne znam, ja sam tada bio \u0161esti ili sedmi razred osmogodi\u0161nje \u0161kole, tamo pi\u0161e nacionalnost Hrvat, a nisu me nikad pitali. Kad smo se \u0161kolovali u Srbiji ili u Drvaru u Bosni, pi\u0161e nacionalnost Srbin. Isto takao nisu me nikada pitali. A ja se sje\u0107am da ve\u0107 mi nismo sebe zvali Bo\u0161njacima. Za mene je bio veliki \u0161ok kad sam do\u0161ao prvi put u Makedoniju da meni odmah ka\u017eu: A, Bo\u0161njak!!!<\/p>\n

Ja sam u Bosni bio prvih dvanaestak godina i nisam nikad \u010duo da me neko zove Bo\u0161njak. Na Kosovu i Makedoniji Bo\u0161njak! E, Bo\u0161njak, gdje si!? Meni je to bilo skoro vrlo \u010dudno i skoro uvredljivo, osim \u0161to je vezivalo za Bosnu, ali Bo\u0161njak nekako\u2026. Dakle, mi smo gotovo sebe zaboravili. Dakle, govorim, (pro domo sua) ja znam sebe. Znam da sam bio gotovo na pragu da smatram to ne samo prevazi\u0111enom pri\u010dom iz moje kosmopolitske perspektive, \u0161to smo mi Bo\u0161njaci najvi\u0161e prihvatali, a \u0161to drugi uporno nisu prihvatili, nego \u0161to mi se \u010dinilo da je to ne\u0161to, ko zna koliko anahrono, da toga nema vi\u0161e. Koji Bo\u0161njaci, ako ih je ikada i bilo!?<\/p>\n

Ta je pri\u010da, ustvari pri\u010da, mo\u017eda najdramati\u010dnija u savremenom svijetu, ja bih rekao, u posljednjih sto godina. Ja li\u010dno se osje\u0107am u jednom su\u0161tinskom smislu kod sebe ku\u0107i, bilo gdje u Japanu ili Arizoni, u Anadoliji ili u Rumuniji, jer ovaj svijet je na\u0161 dom. Ne mo\u017ee me niko prisvajati. Ali je interesantno da to u neku ruku svako razumije, osim da to ne va\u017ei za Bo\u0161njake. Oni se ne bi smjeli osje\u0107ati nigdje ku\u0107i, pa ni u Bosni. Mi smo, tako re\u0107i, pod kirijom svugdje. Tako smo dovedeni. Moramo razumjeti \u0161ta se desilo. Koliko smo bili blizu tog ambisa ili ivice. Stajali smo, bar moja generacija je bila, na toj ivici. Mnogi se sa nje nisu ni vratili u bukvalnom smislu i dalje ne priznaju i ne razumiju i ka\u017eu \u0161ta je to, \u0161ta \u0107e ti to Bo\u0161njak? Dakle, taj unutra\u0161nji pad je ve\u0107 zavr\u0161en kod njih!<\/p>\n

Kako je tekao tok brisanja Bo\u0161njaka kao nacije<\/h3>\n

Mora se pokazati \u0161ta se ustvari dogodilo. Kako se moglo desiti da cijeli jedan narod tako slavan, sa takvom kraljevskom du\u0161om, sa takvom nevjerovatnom historijom, ustvari bude prakti\u010dno izbrisan?! Ja sam danas imao veliku sre\u0107u da budem u Muslibegovi\u0107evoj ku\u0107i, i da vidim ta\u010dno ono o \u010demu pjeva Avdo Me\u0111edovi\u0107. To je to. To je taj red unutra\u0161njosti, unutra\u0161nji kosmos u toj ku\u0107i. To je to sredi\u0161te sa svim onim \u0161to je oko i sa savr\u0161enom harmonijom. To je ona vrijednost, snaga, \u010dvrstina, kvalitet izrade, to je harmonija odnosa. To je ne\u0161to \u0161to je relikt iz onoga svijeta o kome ja, recimo 1991.-1992., nisam ni znao ni\u0161ta.<\/p>\n

Dakle, ja ho\u0107u sada sasvim kratko, poslije ovog, u neku ruku, emotivnog i, takore\u0107i, dramski vo\u0111enog uvoda, da poku\u0161am sa vama podijeliti razloge. Ne\u0107u da sataniziram nikoga. Ho\u0107u samo da poku\u0161am pokazati, kako mi se \u010dini da je tekao, tok brisanja Bo\u0161njaka kao nacije i brisanje njihove historije i prisvajanje njihove zemlje. Razumije se, i prisvajanje njihovog jezika. Kako je tekao i koji su bili motivi za to? Jer, Bo\u0161njaci se, moramo toga biti svjesni, i danas u regionu, ali i od Evrope, ustvari do\u017eivljavaju, odnosno gleda se na njih kao na bebu u trbuhu ma\u0107ehe. Sva su druga djeca, sve su druge bebe u maj\u010dinom trbuhu, samo su Bo\u0161njaci nekako stalno u trbuhu ma\u0107ehe. Kao da nisu imali mater, kao da nisu odavde, kao da nigdje nisu. Mi jesmo, kao ljudi, shvataju\u0107i istinu o \u017eivotu kroz islam, na nekom putu i ovdje i na ovom svijetu, ali Bo\u0161njak je na dvostrukom putu. On je stalno u dijaspori. Ako je ovaj svijet dijaspora od onoga svijeta, Bo\u0161njak je i u ovom svijetu u dijaspori. Nigdje ga ne priznaju da je kod ku\u0107e. I ono \u0161to sam rekao da va\u017ei za sve, osim za Bo\u0161njake, taj kosmopolitski duh koji ljudi razumiju kad pri\u010da\u0161 o nekom drugom. Ali kad pri\u010da\u0161 o Bo\u0161njacima, naravno ako pri\u010date s nekim iz Japana koji ne poznaje problematiku, koji o tome ne zna ni\u0161ta i to nije ni instanca koja bi bila kompetentna, me\u0111utim, oni koji znaju, to ne priznaju. To je izmi\u0161ljena nacija. To je izmi\u0161ljeni jezik. Otkud vam sad to? To je od ju\u010der nacija. Vi ste pokr\u0161teni Srbi. Vi ste cvije\u0107e hrvatstva?!<\/p>\n

Priznati im da su drugo, to jest da su ono \u0161to jesu, to je gotovo bilo nemogu\u0107e do prije nekoliko godina. Kako se to mo\u017ee objasniti? Ja bih morao sad napraviti jedan mali izlet u generalni tretman Evrope prema muslimanima, u sistematski, ideolo\u0161ki gra\u0111en i ideolo\u0161ki inspirisan, politi\u010dki, geopoliti\u010dki, strate\u0161ki animozitet prema islamu, ali i ideolo\u0161ki inspirisane mitolo\u0161ke, rekao bih, fabrikovane pri\u010de o islamu i o nekom sukobu islama sa Evropom \u0161to traje dosta dugo i nisu te pri\u010de ni danas prestale. Dovoljno je da vas podsjetim samo na izjavu, kojoj se pridru\u017eio iz sveg srca i Sarkozi, da je \u2018pri\u010da o multietni\u010dkoj Evropi zavr\u0161ena\u2019. To je direktna poruka muslimanima. Ne\u0107ete biti Evropljani. Postoje sada i na internetu, mo\u017eda je neko od vas i pristupio na to, neke ankete \u2013 smije li se priznati islam kao evropska religija, pa muslimani tra\u017ee \u0161to vi\u0161e potvrdnih odgovora\u2026, ali je stanje i dalje nepovoljno. Evropa i dalje smatra, mada iznena\u0111uju\u0107i visok procenat ipak prihvata, oko 38%, ali negdje oko 55% smatra da islam nije evropska religija, i da ne treba ni da bude prihva\u0107en kao evropska religija. To je najnovije stanje na internetu. E, diskusije, simpozijumi o tome, da li su muslimani ustvari samo gosti u Evropi, i treba li da im se prekine taj gastarbajterski odnos danas su vrlo \u010desti od Londona do Var\u0161ave.<\/p>\n

Da li je Evropa kr\u0161\u0107anski kontinent?<\/strong><\/h3>\n

Dakle, postoji jedna distanca prema islamu i to je ne\u0161to \u0161to sad moramo da rasvijetlimo iz perspektive \u010dinjenica. Osnovna teza je da je Evropa ustvari hri\u0161\u0107anski kontinent i da je islam u neku ruku uvezena, ofanzivna, kako god ho\u0107ete, agresivna, sa agresivnom intervencijom uvezena religija, ali svakako ne evropska. Evropska religija je hri\u0161\u0107anstvo. Pogledajmo sasvim jednostavno \u010dinjenice.<\/p>\n

Hri\u0161\u0107anstvo poti\u010de od Isusa Hrista, ili od Krista. Dakle, on je bio Evropljanin, vjerovatno ro\u0111en u Londonu ili mo\u017eda u Parizu, ili mo\u017eda negdje u Francuskoj, \u0160paniji, mo\u017eda oko Vtikana, u Italiji? Ni\u0161ta od toga nije ta\u010dno, ali niko to ne vidi. Ma znam, ali ona je hri\u0161\u0107anska! Ma nije hri\u0161\u0107anska, to nije!<\/p>\n

Hri\u0161\u0107anstvo nije nastalo u Evropi. Hri\u0161\u0107anstvo je isto tako importirano, uvezeno u Evropu, a gdje je nastalo? Pa u istoj avliji gdje su nastali jevrejska, hri\u0161\u0107anska i islamska vjera, prakti\u010dno u istoj. Praotac svih je Abraham, Abram, Ibrahim, i to nije bilo u Evropi. Azija koju ina\u010de toliko preziremo i, \u010dak i komentatori govore sad o Azijatima, \u0161to je direktno pe\u017eorativno (ovaj je takmi\u010dar Azijat, nije Azijat, nisu oni Azijati, oni su Azijci; Azijat je vrsta jedne uvrede koja ima i fiziolo\u0161ku podlogu u tom mongoloidnom segmentu, kao bolest, ali dobro, nije to slu\u010dajno oma\u0161ka), dakle Azija je ustvari kolijevka spiritualnosti \u010dovje\u010danstva, sve tri velike religije, monoteisti\u010dke, i mnoge druge duhovne, su nastale, ali ne u Evropi, mi to tako olahko prisvajamo, nego u Aziji.<\/p>\n

Odakle onda animozitet prema islamu, kad je islam, ustvari, isto tako uvezen u Evropu, prihva\u0107en u Evropi, doveden u Evropu kroz misionare, kroz sve\u0161tenike, kroz primjere ljudi, kroz trgovce itd., i primljen od Evropljana koji su prije toga bili sve, samo ne i hri\u0161\u0107ani, Jevreji, niti muslimani.<\/p>\n

Pod pritiskom Jevreja u posljednjih 150 godina, posebno preko njema\u010dkih univerziteta i to u filozofiji, po\u010delo se govoriti o judeo-kr\u0161\u0107anskoj Evropi. Ni Jevreji nisu iz Evrope, ali su Englezi pritisnuli i priznalo se da je Evropa ustvari i judeo-kr\u0161\u0107anska, jer su obje religije ostavile zna\u010dajne tragove na formiranje identiteta Evrope, ali islama nema. Islam zna\u010di nije ostavio zna\u010dajne tragove na identitet Evrope. Evropa je, dakle, dobila spolja identitet, koji je kr\u0161\u0107ansko-judejski ili judeo-kr\u0161\u0107anski, ali ne i islamski. Obje su religije bile integrativne, ali islam je bio destruktivan.<\/p>\n

Pogledajmo \u010dinjenice, da li je to tako i kada je Evropa postajala i koji dijelovi Evrope su postajali kr\u0161\u0107anski, a kada i koji dijelovi su postajali islamski? I na koji na\u010din se \u0161irila jedna, a na koji na\u010din druga religija u Evropi? Dakle, Evropljani nisu ni Jevreji, ni kr\u0161\u0107ani izvorno, ni muslimani. Oni to postaju. Da vidimo kad to postaju. Prema tome, to da je Evropa dominantno kontinent bilo koje od ovih religija je potpuno bez osnove.<\/p>\n

Kr\u0161\u0107anstvo i islam u Evropi<\/strong><\/h3>\n

Ove religije se \u0161ire iz zajedni\u010dkog centra, prednja Azija, Arabija, Jerusalem i taj region. Dakle, hri\u0161\u0107anstvo se \u0161iri, recimo da krenemo od ovih prostora, me\u0111u Slavenima negdje od misija Krila i Metodija, ili \u0106irila i Metodija, to je negdje 9. vijek, posebno Moravska, pa onda preko teritorija dana\u0161nje Makedonije, Srbije itd. Tu se po\u010dinje \u0161iriti u 9-tom vijeku. U Ma\u0111arsku dolazi u 10. vijeku, zapravo na kraju 10. vijeka, 1001. kralj Sveti Stefan, nazvan Sveti jer je konstituisao tada ma\u0111arsku teritoriju, koja jo\u0161 nije bila dr\u017eava, formirao je jednu cjelinu i uvodi hri\u0161\u0107anstvo. Rusija, oko Kijeva, isto tako po\u010detkom 11. vijeka, za vrijeme kneza Vladimira, Kijevska Rusija postaje kr\u0161\u0107anska, hri\u0161\u0107anska. Isto tako, krajem 10. i po\u010detkom 11.vijeka u Skandinaviji, velikom dijelu Njema\u010dke, Poljskoj, Danskoj, to je zna\u010di 980. do 1050., recimo 60-70 godina, \u0161iri se hri\u0161\u0107anstvo ili kr\u0161\u0107anstvo u tim regionima Evrope. U Britaniji po\u010dinje negdje u 7. vijeku, ali opet kasnije se to gubi, pa tek s Normanima, poslije Bitke kod Hestingsa, uvozi se ustvari kao oficijelna religija, jer su pobjedili Normani lokalno britansko stanovni\u0161tvo, zapravo djelimi\u010dno satrali i nametnuli hri\u0161\u0107ansku ili kr\u0161\u0107ansku vjeru, ali to je tek 11.vijek.<\/p>\n

Ima li tu igdje i traga od islama? Kako da nema! I to nije ovako dovo\u0111en, uvo\u017een pojedina\u010dno. Cijela \u0160panija, Endelus, Andaluzija je od kraja 7. vijeka, ve\u0107 po\u010detkom 8. uveliko islamska. I to je najrazvijeniji dio Evrope. Duhovni \u017eivot je nevjerovatno intenzivan, umjetnosti, nauke i filozofija sve \u0161to se \u0161irilo kasnije, ustvari, po\u010deci renesanse su dolazili preko \u0160panije i preko arapskih prevoda, islamskih prevoda onoga \u0161to je na\u0111eno u Aleksandrijskoj biblioteci i \u0161to je sa\u010duvano, zahvaljuju\u0107i njima, prije nego \u0161to je Aleksandrijska biblioteka spaljena od kr\u0161\u0107ana, ali kako god bilo, to je 7., 8.vijek, 9., 10.vijek. Islam je 700 godina tamo i on se \u0161iri u po\u010detku do Ju\u017ene Francuske, do \u0160vajcarske, dijelovi \u0160vajcarske su, i \u010ditava sredozemna oblast, i sva ostrva, od isto\u010dnih ostrva Majorke itd., preko Sardinije, preko Sicilije do Kipra, do Rodosa, do svih tih ostrva bili pod islamskom vla\u0161\u0107u. To je bilo islamsko. \u0160ta se doga\u0111a sa Balkanom. Obi\u010dno se misli da je to dolazak Turaka, ali na Balkanu postoje raniji tragovi. D\u017eavid Haveri\u0107 ima jednu interesantnu, neobi\u010dno zna\u010dajnu studiju koja mu je bila magistarska, koju je preradio, objavljena je 2001. u Australiji, on je tamo i magistrirao o ranom islamu na Balkanu, on ima arhivske dokumente da je prisutstvo islama na Balkanu po\u010delo u 8.vijeku, dakle, ne 12.,13., dakle prije Turaka na 100 godina. On navodi za 8. vijek direktne podatke, dokumente, to je onaj sporadi\u010dni proces kao \u0161to se \u0161irilo hri\u0161\u0107anstvo. Dobro, moramo vidjeti ovu razliku. Dakle, hri\u0161\u0107anstvo se \u0161iri preko Rimskog carstva koje propada. Islam se \u0161iri na istom kontinentu, Evropi, preko Abasida, njihove dinastije Kalifat-Abasida, dakle Andaluzije preko carstva i dr\u017eave koja je izvanredno organizovana i koja je u procvatu, koja je vi\u0161e od 700 godina tu, zapravo, ostavlja neizbrisiv pe\u010dat na identitet Evrope.<\/p>\n

Evropa bez tog kalifata apsolutno ne bi bila ista, to nije brazda ili o\u017eiljak na licu Evrope. To je onaj jedan od njenih najljep\u0161ih dijelova na tom licu. To se zaboravlja. Koliko je samo od toga sru\u0161eno, da ne ulazim, ali to je izvanredno duga pri\u010da i uzbudljiva, ali recimo sa\u010duvan je samo onaj dio u Kordobi. Jer kad su htjeli i to ru\u0161iti, kad je car vidio, ovaj \u0161panski kralj, ustvari, Alfonso, rekao je: Ne, ovo ne ru\u0161ite, ovo niko na svijetu vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i napraviti i tu je uveo svoju palatu. To je sa\u010duvano, ali koliko su ru\u0161ili, to je nevjerovatno, od arhitekture do literature i vinogradarstva, jer su uzgajali gro\u017e\u0111e iako nisu pravili vino. Postoji jedna zabluda o tome, i ba\u0161 sam nedavno razgovarao s jednom autoricom koja je pravila knjigu, rekla mi je: Muslimani su iskorjenili gro\u017e\u0111e, vinovu lozu iz \u0160panije. Ja joj ka\u017eem ne, podaci su upravo suprotni. Morala je, da bi provjerila, pitati \u0161panske eksperte i oni su rekli, naprotiv, mi smo, kad smo do\u0161li tamo, po\u010deli da uni\u0161tavamo, jer nismo znali kako se uzgaja. Od smokvi do maslina, od vinograda do cvije\u0107a. Poslije joj je bilo drago \u0161to je ispravila svoje pogre\u0161ne predod\u017ebe. Dakle, islam je ucrtao jednu od najljep\u0161ih crta na licu Evrope i Evropa to sada priznaje, ali ne prihvata da je ta crta od islama. Dakle, prekrasna \u0160panija, \u0161panski duh, \u0161panska tradicija, \u0161panska muzika, \u0161panska arhitektura i 700 godina islama.<\/p>\n

Zatim imate ono \u0161to se \u010desto zaboravlja, rekao sam da se u Rusiji, to je ustvari Kijevska Rusija, to je, zapravo, dana\u0161nja Ukrajina, \u0161iri hri\u0161\u0107anstvo u 10. vijeku, po\u010detak 11. vijeka. Me\u0111utim, u to vrijeme se formira tzv. Krimski kanat, Zlatna horda, trajao je 700 godina, 600 godina, 680 godina, a Rusi su bili vazali tog Kanata. To je Evropa, to je pred Ural, nije za Ural, jer je Ural ona geografska granica, isto\u010dno od Urala se ra\u010duna Azija, me\u0111utim to je na Crnom moru, to je Krim, to je Dobrud\u017ea, to je Moldavija, to su sve te zemlje koje su oni dr\u017eali. Moskva je bila oko 300 godina njihov vazal, pla\u0107ala im je i morala da \u0161alje vojnike kad je bilo ratova. Prema tome, to je ostavilo isto tako izuzetno jak pe\u010dat na Evropu, na taj dio Evrope i to se gotovo vi\u0161e ne spominje. To je Evropa, to je islam koji je isto tako bio formiran kroz jednu granicu, iako ne tako sofisticiranu dr\u017eavu kakva je bila ona na tlu dana\u0161nje \u0160panije.<\/p>\n

Kad su do\u0161le Osmanlije, Osmanlijsko carstvo, ja nerado koristim taj termin, moram re\u0107i, ja se opredjeljujem za ovaj tradicionalni koji su koristili osmanski histori\u010dari za naziv te dr\u017eave, a to je Osmanli-Devlet. Devlet, ustvari, zna\u010di komandevlet, to bi savremeni termin ozna\u010dio kao zajednicu naroda, osmanlijska zajednica naroda. Osmanlije su uvijek bila manjine u svojoj dr\u017eavi. Katkada su padali i do 5%, jer je dr\u017eava bila ogromna sa velikim brojem stanovni\u0161tva. Nisu nikad pre\u0161li oko 30%, negdje oko 27%. Zato, jer je to bila zajednica naroda i kada su oni do\u0161li, oni su u Evropi do danas, to nemojmo zaboraviti, jer to je isto\u010dni dio Balkana, Balkanskog poluostrva i \u010ditav taj dio je do danas turski, me\u0111utim oni su dva puta bili do\u0161li do Be\u010da. Sve ove zemlje su bile islamske i sad \u0161ta treba da se razumije, ustvari, moja teza nije da, kao \u0161to sam rekao, sataniziram jedne, a nekriti\u010dki hvalim druge. Ja smatram da to nije do supstance ljudi, nego do, takore\u0107i, karaktera onog duhovnog principa, islamskog principa, jer je osmanlijska dr\u017eava, ustvari, bila islamska dr\u017eava. Sultan je bio i dr\u017eavnik, ali i vjerski prvak, u tom smislu on je bio halifa.<\/p>\n

Duh islama uvodi toleranciju na svjetsku scenu<\/strong><\/h3>\n

Dakle, duh islama je ustvari uveo princip tolerancije na svjetsku scenu. Sva evropska tradicija tolerancije zapravo je, manje ili vi\u0161e, vjerni, ali uglavnom iskrivljeni, nevje\u0161ti prepis tolerancije koju je osmanlijski duhu islama uveo, ustvari rije\u010d je o modelima administrativnog rje\u0161avanja. Od mileta, kao koncepta naroda, nezavisno od svih drugih koji je ravnopravan u jednom osnovnom horizontu, jednak bez obzira na njegovu etni\u010dku ili vjersku pripadnost, do nevjerovatne tolerancije u priznavanju prava na sopstveni identitet. Jedan podatak koji malo ko zna, ali dolazi iz prve ruke od predsjednika Evropske konferencije Roma. On, na moje iznena\u0111enje, ka\u017ee meni: Zna\u0161 li da Romi izvan granica Osmanlijskog carstva ne znaju svoj jezik. Dakle, Romi Rusije, Romi Poljske, Njema\u010dke, \u0160panije, Italije, Britanije nemaju pojma o jeziku, ne znaju romski jezik. Mi smo sa\u010duvali svoj jezik samo na tlu Osmanlijskog carstva. Dakle, jedino je to carstvo koje je, kad se poslije 500 godina ili negdje 380 ili 455, zavisno kako se odakle povla\u010dilo, ostavilo sve narode sa njihovim jezicima, sa njihovim vjerama i sa njihovim \u0161kolama. Ali o tome \u0107emo malo kasnije, kad budemo govorili o islamizaciji.<\/p>\n

Me\u0111utim, model, ustvari, opet je jedna ne tako vidljiva crta na licu Evrope, ali karakterna klju\u010dna crta, tolerancija, to je ono \u0161to sad Evropa poku\u0161ava o\u017eivjeti. Ako vidite bilo gdje u svijetu sliku na kojoj su crkva, d\u017eamija, i sinagoga, mo\u017eete biti sigurni da su izgra\u0111ene u vrijeme kad je tu vladao islam. Toga nema van islamskog svijeta. To vidite samo na tlu islamskog svijeta. Tek sada poku\u0161avaju, ali opet ne zajedno jer pojavljuje se problem dobijanja dozvola po Evropi; u Njema\u010dkoj i \u0160vajcarskoj vi ve\u0107 znate da nemate dozvolu za minaret, munaru, ali u Var\u0161avi, u Poljskoj, u Ma\u0111arskoj daju dozvolu. Ima nekoliko studija iz Njema\u010dke, oni su bar otvoreni i dozvoljavaju da se to istra\u017ei, koje pokazuju da se na najnepovoljnijim mjestima daju dozvole, recimo nedavno su krenuli od jednog njema\u010dkog grada, gdje su kona\u010dno dali dozvolu, ali vrlo blizu klanice za svinjsko meso. Potom su kazali: \u0161ta da radimo sad, rekli su to je jedino s \u010dim grad raspola\u017ee. Na sve na\u010dine se, ustvari, jo\u0161 opiru duhu tolerancije koji je u su\u0161tini islama sasvim prihvatljiv.<\/p>\n

Ta snaga islama je ujedno bila u neku ruku i slabost, jer islam nije ni nacionalisti\u010dki fokusirana, ni dr\u017eavno centrirana i locirana tradicija. Da vam poka\u017eem s ovim primjerom. Recimo, Srpska pravoslavna crkva danas jo\u0161 ne priznaje autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve, niti autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve. To su dr\u017eave koje su dugo bile u sastavu iste dr\u017eave, poslije I svjetskog rata, poslije 1918. g, kroz Kraljevinu, kroz socijalisti\u010dku, kroz federativnu, ovaku i onakvu Jugoslaviju. Ne priznaju! Za\u0161to? Zato \u0161to je nacionalno centrirana Pravoslavna crkva. I ona ne dozvoljava drugome, samo ste vi pravoslavci ako ste Srbi. Ali mi smo Makedonci!. Ne mi vam ne dajemo blagoslov, majka crkva srpska ne daje. O tome \u0107emo malo kasnije, sada samo da poku\u0161amo da shvatimo, ustvari, \u0161ta se onda desilo, ako je to bilo tako dobro, ako su to bila tri carstva, ako su na mnogim mjestima Evrope, ustvari, muslimani do\u0161li ne samo prije, nego i do\u0161li na mnogo vi\u0161em nivou: administrativnom, politi\u010dkom, umjetni\u010dkom, knji\u017eevnom, kako god ho\u0107ete, kroz dr\u017eave, eto ove tri koje smo spomenuli.<\/p>\n

Otkuda onda taj mit da su muslimani neevropska i antievropska opcija, otkuda taj mit koji je do danas poslu\u017eio recimo srpskoj propagandi u agresiju na Bosnu da ka\u017eu da su oni branili Evropu, a nezahvalna Evropa sada ih napada. Evropa tra\u017ei da odgovaraju u Hagu oni koji su branili Evropu od tih Azijata-muslimana. Do danas se operi\u0161e sa tim terminom, konceptom o tome kako su, ustvari, uvijek oni branili Evropu na granicama od ove po\u0161asti. No, Evropa je bila islamska, kao \u0161to smo vidjeli u mnogima dijelovima znatno prije nego \u0161to je postala kr\u0161\u0107anska. \u0160panija postaje hri\u0161\u0107anska ili kr\u0161\u0107anska definitivno 1492. sa progonom svih Jevreja i svih muslimana i sa pokoljem onih koji su odbili to da urade. Naro\u010dito u Sardiniji je bilo stra\u0161no, navodno sve do posljednjeg su tamo poklali. Neki govore da su po\u0161tedili dvoje djece, ali neki izvori ka\u017eu nikoga. Oko toga ima stra\u0161nih stvari, ali dobro!<\/p>\n

Vratimo se sada pitanju za\u0161to se to, ustvari, desilo? Ja opet ne\u0107u re\u0107i da su jedni ljudi izvorno zli, meni principijelno nije prihvatljiva teza da su neki ljudi dobri, a neki ljudi zli. Iza toga stoji, kao \u0161to sam rekao, konstitucija. Dakle, ustav jeste konstitucija, to je onaj unutra\u0161nji princip jedne dr\u017eave ili konstitucija \u010dovjeka, \u010dovjekove du\u0161e. Ovdje se radio o konstituciji dr\u017eave, ustvari duhovnosti islama, a kada je pao taj veliki protivnik, Osmanli-devlet, odahnuli su Evropejci. Za\u0161to su odahnuli? Zbog poreza. O tome \u010dak, mo\u017eda na iznena\u0111enje mnogih, pi\u0161e op\u0161irno Engels, pa savjetuje Marksu da \u010dita. Kako su napredovali Turci, ili Osmanlije, seljaci su sa hri\u0161\u0107anskih teritorija bje\u017eali na teritorije Osmanlija, jer su se uvjerili da su porezi daleko ni\u017ei i da je odnos feudalnih gospodara apsolutno tolerantniji nego tamo gdje su bili njihovi hri\u0161\u0107anski gospodari. I da je, ustvari, u velikom dijelu njihovo lahko napredovanje u Evropi bilo omogu\u0107eno time da je narod prebjegavao na njihovu teritoriju. I prave paralelnu analizu, koliko su to manja davanja, manji taj zloglasni hara\u010d koji je 10%. To je desetak. Danas je onaj porez na tu dodatnu vrijednost, PDV, u Makedoniji je 17%, da ne govorim koliko se odbija jo\u0161 drugoga. Ali kako god bilo, zna\u010di, odahnuli su jer je taj primjer za njih bio zastra\u0161uju\u0107i.<\/p>\n

Primjer Budimpe\u0161te<\/strong><\/h3>\n

Za svo vrijeme dok su Osmanlije bile tu, Evropa nije prihvatila duh tolerancije. Prihvata ga tek sada. Evo jednog primjera sa jedne nedavno odr\u017eane me\u0111unarodne konferencije na kojoj je jedan od \u010dlanova Parlamenta Ma\u0111arske branio tezu da u Ma\u0111arskoj, ipak, ima terorizma, i me\u0111unarodnog. Pitao sam ga o toleranciji. On ka\u017ee da su muslimani tolerantni! Ka\u017eem mu ja, evo, uzmimo primjer Budimpe\u0161te1526. g. Iste godine, poslije bitke na Moha\u010du, Osmanlije su umar\u0161irale u Budim, tada je bio Budim a kasnije je bila i Pe\u0161ta. Odgovorio je da je to ta\u010dno, mada nije bio siguran u godinu. Ta\u010dno 1686., dakle 160 godina poslije, iza\u0161li su onim mirovnim dogovorom. E, to je znao. Pitam ga ja, da li su zatekli neke crkve kad su do\u0161li? Ka\u017ee jesu. Stanje od 1526.? Kako da ne! Stoje li jo\u0161 te crkve? Stoje! Ima ih iz 13. vijeka, iz 12. vijeka! Zna\u010di, Turci su do\u0161li i oti\u0161li a te crkve ostale do dan danas, je l’ to zna\u010di da su ih ru\u0161ili ili da nisu ru\u0161ili? Pa zna\u010di da ih nisu ru\u0161ili! Tako je! Ima li ih iz 16. vijeka,17. vijeka, jesu li bile tamo? Ima ih toliko i koliko ho\u0107ete, ne znam, 7 mi ih je odmah nabrojao. To zna\u010di da su dozvoljavali da se grade dok su bili tamo. Pa zna\u010di, ispada tako. E, dobro, rekoh, znate li vi koliko je bilo d\u017eamija kad su Turci 1686. napustili Budimpe\u0161tu. Nije bio siguran. 224! 224! E koliko ih ima danas? Nema ni jedna. Ne samo danas. Sljede\u0107e godine nije bila ni jedna, i o tome govori jedan putopis. Za godinu dana nije ostavljena ni jedna d\u017eamija. I danas, oficijelno se ne dozvoljava izgradnja duhovnih objekata islama, na teritoriji Budimpe\u0161te, to je 100% sigurno, a mo\u017eda ni u drugim dijelovima Ma\u0111arske, \u0161to nije tako sigurno, ali za Budimpe\u0161tu je bio siguran.<\/p>\n

Ko je onda netolerantan? Dakle, Evropa nije prihvatila tu pri\u010du tako lahko. Jer je bio lo\u0161 primjer. Trebalo je odjednom dozvoliti svima da dignu ruke. Naprotiv, Evropa je bila za svo to vrijeme nevjerovatno netolerantna. Rijetko se spominje pojam ‘PAKS OTOMANIKA’. To je po uzoru na onaj ‘PAKS ROMANA’. U jednom periodu Rimsko carstvo je bilo stabilno i vladao je mir na cijeloj teritoriji. Nije bilo neprijatelja spolja koji bi ugrozili unutra\u0161nji mir. Po tome uzoru, nazvana je ona PAKS OTOMANIKA. Situacija, koja je trajala na Balkanu oko 300 godina. Balkna je bio najmirnije podru\u010dje\u00a0 \u010ditavog Crnog mora, do recimo Karlovca. U Evropi, ratovalo se jeste, ali su ljudi ratovali na granicama prema Bagdadu ili u Jemenu. U tom periodu ovdje nije niko ugro\u017eavao dr\u017eavu, carstvo je bilo suvi\u0161no sna\u017eno. Ovdje nije bilo nikakvih borbi. Taj mir je za Evropu bio nezamisliv, jer upravo u tom periodu bili su vjerski ratovi u Evropi. Katolici i protestanti koji su se do istrebljenja tjerali. Spas je bio samo u bjekstvu.<\/p>\n

Prelazak u Ameriku je velikim dijelom izazvan, poslije otkri\u0107a 1492., a po\u010dinje naro\u010dito intenzivno u 17. vijeku, bjegom protestanata. Za\u0161to? Po mnogima je predsjednik Kenedi ubijen jer je bio katolik. Za\u0161to ta velika netolerancija? Zato \u0161to su, ustvari, bje\u017eali oni koje su vjerski motivi naveli da ratuju do istrebljenja protiv onih drugih. U to vrijeme Evropa je plivala u krvi. Selja\u010dki ustanci su je nevjerovatno potresali. Od Martina Lutera do borbi pape protiv svih ovih pojedina\u010dnih dr\u017eava. Zbog toga \u0161to ne\u0107e da razvede britanskog kralja Henrija, on odsije\u010de T. Morusu glavu, a ovaj pozove vojsku na njega, do toga da su ratovala mnoga mala kne\u017eevstva i da su bila uni\u0161tena od papske vojske, jer nisu htjela pla\u0107ati porez i priznavati papsku vlast, \u0161to je navelo Martina Lutera da proglasi protestantizam te da zakuca onih svojih 68 teza na kapiji one crkve. Dakle, vjerska tolerancija je bila potpuno nepoznata, jer tamo je, ustvari, bila obrnuta ideja, tj. da duhovni vo\u0111a mora biti i apsolutni kralj, gospodar svih dobara i svaka konkurencija se smatrala aspolutno neprihvatljivom. U svakom slu\u010daju, zna\u010di odlazak Osmanlija je ustvari zna\u010dio veliko olak\u0161anje za imperijalne motive Evrope. Ne\u0107emo, morati vi\u0161e biti tolerantni. Ovi su postali isuvi\u0161e opasni s tom pri\u010dom o teleranciji. Mo\u017eete vidjeti tu pri\u010du o toleranciji, na primjeru kolika je, recimo, bila tolerancija prema jezicima. To \u0161to sam ve\u0107 spomenuo.<\/p>\n

Kad su oti\u0161li sa Balkana, poslije 500 godina, i najmanji narodi su zadr\u017eali svoj jezik. Crnogorci, Makedonci, Grci, koji su oko 400 godina bili Turska, sa svim ostrvima. E, Bugari, Makedonci, Srbi, Bo\u0161njaci razumije se jo\u0161 vi\u0161e. Bosanski je bio oficijelni, diplomatski jezik oko 250 godina za ove terene i zvao se bo\u0161nja\u010da, bosanski, direktno bo\u0161nja\u010dki, po onom turskom, jer to oni tako prevode, ali bio je bosanski jezik. Dakle, svi jezici su ostali i rumunski, i ovi, i oni, i vidjeli smo romski. Samo za ilustraciju, Britanija koja je bila oko 110 godina u Indiji i dr\u017eala preko 500.000.000 stanovnika dovela je do toga da je u Indiji danas engleski slu\u017ebeni jezik. Ko je ovdje, osim u\u010denih ljudi, bio prinu\u0111en, jer to nije prinuda, ali jeste unutra\u0161nja prinuda da se u\u010de drugi jezici. Mogao ti je pro\u0107i \u010ditav \u017eivot znaju\u0107i samo svoj jezik i tako se to desilo. Dakle, \u0161ta je bilo?!<\/p>\n

Odlazak Osmanlijskog carstva je predstavljalo veliko olak\u0161anje za njih, ali se desilo ovo. Islamsko stanovni\u0161tvo je ostalo na tom terenu, posebno na Balkanu, gdje su se male dr\u017eave po\u010dele osamostaljivat. Ne tako brzo kao \u0161to se ka\u017ee. Nije Srbija ni 1804., ni 1815. postala samostalna. Nego 1871. godine. Dotle\u00a0 je ona bila formalno vazal Turske. Ali svejedno, kad su se po\u010deli osloba\u0111ati, u smislu formiranja samostalne dr\u017eave, porasli su apetiti. Trebalo je prigrabiti \u0161to vi\u0161e zemlje. Odatle oni balkanski ratovi. I Gr\u010dka i Bugarska i Crna Gora i Srbija, novoformirane dr\u017eave nisu mogle a da ne zarate. Zbog apetita na\u00a0 teritorije s kojima su tada grani\u010dile.<\/p>\n

Ali tada dolaze ona ideja kako i s kojim alibijem da osvojimo, da uzmemo te teritorije. Jer to su uglavnom teritorije na kojima je \u017eivjelo muslimansko stanovni\u0161tvo, najve\u0107im dijelom Bo\u0161njaci. Kako ga uzeti, a da to, ipak, ne bude otvorena agresija? Tako \u0161to \u0107emo otvoreno re\u0107i da su sve to bili Srbi koji su islamizirani, popustili pod pritiskom. Sada \u0107emo mi njima pokazati. I u \u010demu je bio cilj \u010ditavog tog poduhvata? Ili \u0107emo ih pobiti, ili \u0107emo ih pokrstiti, ili \u0107emo ih protjerati. A re\u0107i \u0107emo da su to sve bili Srbi. To je od Vuka Karad\u017ei\u0107a bila \u010duvena re\u010denica. Srbi svi i svuda. Potpuno ideolo\u0161ki motiviran stav. Jer, ako su sve to Srbi, bez obzira \u0161to su muslimani, onda mi sada imamo pravo na tu zemlju. Odatle dolazi ta \u010duvena \u017eelja sve do kralja Aleksandra, do Aleksandra Rankovi\u0107a, ili do Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. Da to budu srpske teritorije. Odatle je to ostalo, jer to su bili Srbi, tu nikakvih Bo\u0161njaka nije bilo. Dakle, iza toga stoji jedan konstitutivni princip sasvim hegemonisti\u010dki, a ne duhovni princip. Iza toga ne mora da stoje nu\u017eno lo\u0161i ljudi, iako rade\u0107i to, ti postaje\u0161 lo\u0161 \u010dovjek. Ali, stimulans da se to radi, nije psihopatolo\u0161ki, nego tako da ka\u017eem politi\u010dki. Politi\u010dki i strate\u0161ki. Osvojiti teritorij! Me\u0111utim, to nije bilo tako jednostavno, jer su ljudi pamtili. Pamtili su da su dobro \u017eivjeli, pamtili su da ih niko nije progonio.<\/p>\n

Mit o islamizaciji<\/strong><\/h3>\n

Pa kako ste sa\u010duvali svoj jezik? Kako vam stoje crkve ? Kako vam niko nije nikoga istrijebio? Kako to da je sredi\u0161te pravoslavnog svijeta, svjetsko sjedi\u0161te, dakle Vaseljenski sabor, oficijelno nazvan, svo vrijeme bio u Istanbulu? Ako su oni protjerivali hri\u0161\u0107ane, tamo je bilo sjedi\u0161te, tamo je bio arhiepiskop, tamo su bili centri mo\u0107i pravoslavnog svijeta. Tamo su crkve zvonile. I nijedna crkva u Istanbulu nije sru\u0161ena, do one Gvozdene, tzv. Gvozdena bugarska crkva, do drvene Ruske crkve. To je ostao centar hri\u0161\u0107anskog svijeta i nije u to se vlada mije\u0161ala.\u00a0 To su bile interne stvari. Dakle, kako to da su bili lo\u0161i?<\/p>\n

I onda je izmi\u0161ljena ta jedna \u010duvena pri\u010da, ta, ustvari, o prisilnom islamiziranju. Ja aspolutno smatram da se taj termin, mora definitvno izbaciti i raduje me to \u0161to vidim da se po Bosni izbacuje, i recimo, na\u017ealost, hajde \u0161to se iz susjednih zemalja ne izbacuje, nego \u0161to se i u me\u0111unarodnoj produkciji taj termin ne bri\u0161e. Ja sam nedavno imao priliku da vidim nekoliko \u010dasopisa koji uporno insistiraju, nakon nekih mojih sugestija u nekim drugim \u010dasopisima, na tom terminu, ne komentari\u0161u\u0107i tvrdnju da taj termin ne odgovara relanosti. Nije problem da li je uvredljiv, a uvredljiv jeste, jer npr. islamizacija podsje\u0107a na vakcinaciju. Tu dolaze ljudi i ti im udara\u0161 injekcije, te postaju muslimani. Pri tom moram re\u0107i da je historijski bilo manje pritiska za islamizaciju, nego danas za vakcinaciju. Ako ne vakcini\u0161ete dijete, odmah vam do\u0111u iz zdravstvenog doma itd., ili prijave kako niste vakcinisali dijete. Tamo niko nije slao nikakve prijave zato \u0161to se niste islamizirali.<\/p>\n

O tome moramo re\u0107i pravu rije\u010d, a prava rije\u010d je da islamizacije nije bilo. Ja sam prije 20-tak godina na jednoj konferenciji, me\u0111unarodnoj, tvrde\u0107i da nije bilo, u neku ruku igrao na provjerenu kartu i reko ne postoji ni jedan dokument, ja za njega ne znam, a vi navodite da je to op\u0161tepoznata \u010dinjenica, kako su nabijali na kolac, palili ljude, prinu\u0111ivali sve\u0161tenike itd. da pre\u0111u na islam. Rekao sam da su 1% godi\u0161nje uspjevali takvom mo\u0107i natjerati ljude u islam, 1% ljudi za 100 godina to bi bio stopostotni u\u010dinak. Nema vi\u0161e od 100%. Oni za 500 godina nisu uspjeli, pa \u0161ta je 0,002%. Koji je to tempo prirasta pod pritiskom nabijanja na kolac i kako to da su svi ti heroji ostali \u017eivi. Taj narod koji je odbio, ti \u010dlanovi koji su odbili da prihvate nisu istrijebljeni, to mi je nejasno. Tvrdim da nema niti jedan dokument. Odmah su sko\u010dili svi histori\u010dari: Vidjet \u0107ete dat \u0107emo vam koliko ho\u0107ete dokumenata. Do danas ni jedan jedini dokument koji bi to potkrijepio empirijskim pokazateljima nije do\u0161ao na uvid, ni meni ni \u010dasopisu s kojim ja sara\u0111ujem. Dakle, nije bilo islamizacije, nije bilo ni turkizacije, \u0161to zna\u010di, nije bilo ni prisiljavanje da se u\u010di turski jezik. U\u010dio ga je onaj ko je htio. Ili trgovac, ili nau\u010dnik itd., i bilo mu je slobodno da ga u\u010di. Ali kako su Bo\u0161njaci postali muslimani. Tu ja prvo ho\u0107u da ka\u017eem ovo, tu ne\u0107u da tra\u017eim nikakve uzroke, moram napraviti jednu malu\u00a0 metodolo\u0161ku fiziolo\u0161ku digresiju. U striktnom smislu, pojam uzroka se ne odnosi na ljudsko dru\u0161tvo.<\/p>\n

Ako bi neko pisao, a mnogi pi\u0161u, recimo o uzrocima II svjetskog rata, moglo bi se lahko dokazati da on ne zna \u0161ta pi\u0161e. Jer uzroka nema. Pa kako je onda do\u0161lo do II svjetskog rata. Bez uzroka? Tako je! Pa kako?! Zato \u0161to u ljudskom pona\u0161anju, i u kolektivnom i u individualnom, nema uzroka. Postoje motivi! Postoje aspiracije, postoje afiniteti, postoje planovi, programi, ali ne uzroci. U striktnom smislu, tehnolo\u0161kom, uzrok je ustvari jedna pojava koja uvijek i nu\u017eno izaziva isti efekat. Ona pojava koja djeluje, dakle ona koja je prva, jeste uzrok. Ona koja nastaje, jeste posljedica. Kod ljudi nemate uzrok i posljedicu. Imate ustvari jedan elemenat, koji aficira, djeluje i onda imate procjenu. Ako neko nekoga uvrijedi, pa mu opsuje majku, a ovaj njega odmah udari, re\u0107i \u0107e \u0161ta je bio uzrok tu\u010de. To \u0161to je opsovao? I onda zovnite, recimo, tri momka koji su poznati razbija\u010di ili policajci pod punim oru\u017ejem i tog istog \u010dovjeka da u kafani opsuju majku. Ne\u0107e mu pasti na pamet da ih udari. On je sada procjenio da je previ\u0161e riskantno udariti. I kazat \u0107e, pa dobro, \u0161ta psujete, \u0161ta sam uradio? Ma dolazi s nama! Pa dobro, polazi s nama! Pa dobro, ali ja ni\u0161ta nisam uradio! Ne\u0107e biti agresivan. Ustvari, \u0161ta to zna\u010di. Nije uzrok, nego je on procijenio da je u prvom slu\u010daju ja\u010di, pa je uzvratio udarcem. To je njegov motiv, sad \u0107u ja njemu pokazati! U drugom slu\u010daju motiv je bio to \u0161to su ovi mnogo ja\u010di. Ja \u0107u sada da gledam, da sa\u010duvam \u017eivu glavu.<\/p>\n

Prema tome, s druge strane mo\u017eete u obrnutoj situaciji re\u0107i: radite \u0161ta god ho\u0107ete! \u010covjek ponekad odlu\u010di, ma neka rade \u0161ta ho\u0107e! Pa \u010dekaj, ubit \u0107e te! Ma neka ubijaju jedan je \u017eivot! Kao staro odijelo kad pro\u0111e, bacit \u0107u ga! I takvih primjera, juna\u0161tva, a i tako re\u0107i, fanatizma, imate koliko god ho\u0107ete. Dakle, nikakva prijetnja nije uzrok za reakciju. Ona je samo faktor koja se uzima u obzir i tjera na reakciju, pa \u010dovjek reaguje ili ovako ili onako. Dakle, u ovom slu\u010daju, proces primanja islama, nije proces u kom imate uzroke i posljedice, nego imate jedan izbor, na koji ljudi reaguju ili ovako ili onako. Neko mo\u017ee opet re\u0107i: Pa da, izbor je ako prihvati\u0161 ne\u0107ete nabiti na kolac, ako ne prihvati\u0161 ho\u0107e. To smo, \u010dini mi se, apsolvirali time \u0161to smo pokazali da nema ni\u0161ta u tome, jer stanovni\u0161tvo koje nije prihvatilo islam nije bilo \u0161ikanirano ni nakakav na\u010din. Njihove crkve nisu ru\u0161ene, naprotiv gra\u0111ene su, njihovi jezici nisu ukidani, \u010dak su \u0161kole bile toliko rasprostranjene da je po posljednjem popisu, Hilmi Pa\u0161aga je napravio popis 1905. za ju\u017eni dio Balkana, od Soluna do negdje Pri\u0161tine, prema kojem od oko 1000 \u0161kola samo je oko 180 \u0161kola bilo na turskom jeziku. Oko 838 \u0161kola su bile na drugim jezicima, da li gr\u010dkom, da li jevrejskom, jer to je bio veliki jevrejski grad.<\/p>\n

Jevreji kad su protjerani iz \u0160panije, niko ih nije primao, samo Osmanlijsko carstvo. Odatle su Jevreji do\u0161li u Sarajevu i od tada su bili u Bitolju, u Skoplju, u Istanbulu, u Sofiji. Na toj teritoriji su oni na\u0161li skloni\u0161te, tek poslije su polahko, poslije pada Osmanlijskog carstva,\u00a0 prelazili u zapadnu Evropu, ali su se tamo pretvarali u kripto-jevreje. Zbog toga se Jevreji u Rusiji zovu sa ruskim imenima, samo zadr\u017ee po jedno. U Njema\u010dkoj s njema\u010dkim. I govorili su samo u javnosti lokalne jezike, ne svoje. Svoj je bio tajan, za kripto-jevreje. Dok su Jevreji bili potpuno oficijelni na teritoriji islamskog svijeta. Kako god bilo, ta ilustracija o kojoj vam govorim, je so\u010dna. Ima jedan region u Makedoniji koji se zove Marijovo, vrlo je, da ka\u017eem, slikovit, spektakularan, podsje\u0107a na jedan ogroman krater, tako izvanredni bridovi su mu visoki, a unutra je rasprostranjen, interesantan itd., i to je zaba\u010deno mjesto. Bila je nedavno umjetni\u010dko-dramska konferencija i mi odlazimo u taj zaba\u010deni dio i tamo ta grupa ljudi s kojima sam ja zastajemo oko jedne crkve. Idemo do crkve, crkve Svetog Ilije. I onda, naravno, poslije prvog onog olabljivanja i veselja, po\u010dinju pri\u010de: Vidi ti, moj profesore, gdje su na\u0161i morali graditi crkve. Bogu iza le\u0111a! A za\u0161to to?\u00a0 Pa ka\u017ee da ih ne na\u0111u oni Turci, da ih odmah oni ne bi spalili. Ja si\u0111em, jer to, naravno, nema nikakve veze, stoji crkva u sredi\u0161tu Skoplja iz 12.vijeka, ili Nerezi iz 12.vijeka.<\/p>\n

Si\u0111em dole. Crkva je restaurirana. Zanimljiv slu\u010daj, pa ne\u0107ete zamjeriti \u0161to \u0107u vam ga prenijeti, jer mo\u017eete i vi to vidjeti tamo, to je na putu pa prema Vitovi\u0161tu. Isplati se vidjeti. Taj predio je izvanredan. I ona je potpuno restaurirana, pa je i jedan natpis restauriran. Ja ga pro\u010ditam i odem gore. Ka\u017eem im do\u0111ite da vidite dole, ne\u0161to ne mogu ba\u0161 najbolje da pro\u010ditam \u0161ta ovdje pi\u0161e. Jedan od glumaca, jer je bio takav dramski festival, \u010dita: Da Bog po\u017eivi, na makedonskom, staroslavenskom, na\u0161eg sultana Abdulhamida koji novcem svojim ovaj manastir podi\u017ee. Ovi gledaju. Zinuli. \u010citaj, \u010ditaj dalje, \u0161ta si stao, rekoh. Godine te i te, sultan Abdulhamid podi\u017ee ovu crkvu svojim novcem. E, pa, rekoh kako je dao pare, a vidi ovi je sakrili da je ne sru\u0161e. \u0160to je sultan dao pare? Naravno, takvih slu\u010dajeva je bilo koliko ho\u0107ete. Postoji jo\u0161 jedan primjer, jedan mnogo ve\u0107i i poznatiji, rije\u010d je o manastiru. To je Jokina, u Sagovskom, \u010duveni manastir gdje ima i umjetni\u010dkih kolonija. Niko ne\u0107e da vidi dok mu ja na vratima ne poka\u017eem, da na vratima pi\u0161e da je bio po\u017earen 1897. , a 1901. da ga je svojim novcem isti taj sultan obnovio. Niko ne spominje Ahdnamu, sultana Fatiha, El-Fatiha, Mehmeda II, koja je ustvari dokument koji bi mogao i\u0107i u povelju o za\u0161titi ljudskih prava, za\u0161titu religioznih prava svih zajednica.<\/p>\n

Spominju ga iako recimo postoji nesporazum oko ovog El-Fatiha, svi ga prevode, to je Sultan Mehmed-Osvaja\u010d. On je osvaja\u010d. Vidite! Postoji jedan tekst o njemu, ba\u0161 iz pera jednog od njegovih, da ka\u017eem, biografa. On ka\u017ee da se slo\u017eio da mu daju taj naziv, taj dodatak El-Fatih, zbog Fatihe. Uvodno otvaranje. Uvo\u0111enje. Jer je on \u017eudio da u Istanbul, u Konstantinopolj tada\u0161nji, uvede islam. Da ga otvori za islam. Jer je bio zatvoren za islam. I on nije ru\u0161io. Zato sam rekao hri\u0161\u0107anstvo je ostalo u sredi\u0161tu Konstatinopolja, biv\u0161eg, a sada Istanbula sve do danas. I danas je tamo sredi\u0161te Pravoslavne crkve. Svjetske Pravoslavne crkve. I dan danas. E, dakle, nije on osvaja\u010d, nego je onaj koji je otvorio grad. Najve\u0107e razaranje Istanbula su napravili, ve\u0107 poga\u0111ate, krsta\u0161i. Strahovito razranje koje je opisivano u detalje, u\u017easno razaranje, dok ovdje prakti\u010dno nije bilo razaranja, osim par incidenata, jer ipak je to ordija koja je \u017eestoko ratovala, razjareni ljudi su me\u0111utim odmah bili ka\u017enjeni. Ve\u0107 drugi dan su prestale paljevine i plja\u010dke.<\/p>\n

Ali da vidimo. Kako se desilo da se Bo\u0161njaci islamiziraju? Osim bogumilskog momenta, koji je vrlo zanimljiv i moglo bi se o njemu razgovarati op\u0161irno kao posebnoj temi. I bilo bi malo mo\u017eda i cijeli semestar da se govori, jer sada ve\u0107 ima prili\u010dno materijala, mada je i dalje to dosta, kako da je nazovem, neprozirna, netransparentna tema, ali ima ve\u0107 prili\u010dno zanimljivih izvje\u0161taja i mo\u017ee se podosta toga zaklju\u010diti. Glavni momenat je bio izbor koji se stavljao pred ljude, jer pritiska nije bilo. Do danas nema ni jedan dokument o prinudnom prevo\u0111enju na islam nikoga kao \u0161to i sami znate, to je \u0161ehadet koji se ka\u017ee pred svjedocima dobrovoljno. Ne mo\u017ee se to silom. Osim toga, u Kur'ani Kerimu imate eksplicitnu zabranu za vr\u0161enje pritiska u vjeru. Rije\u010d je o suri El-Beqare gdje se isti\u010de da u vjeru pritiska nema. Da ne ulazimo sad u to, mada je zna\u010dajno za onu konstataciju, za onaj duh, ustavni duh islam. Dakle, ne pritisku. To je bilo vrijeme duboke religioznosti. Ja zato smatram da i danas, kao i tada, ne smijemo nikoga pitati za\u0161to si prihvatio islam ili za\u0161to nisi prihvatio islam. \u010cim je za\u0161to si, tu nema uzroka i posljedica jer smo rekli da je uzrok ono \u0161to nu\u017eno izaziva uvijek pojava koja kod nekog uvijek i nu\u017eno izaziva istu reakciju, istu drugu pojavu.<\/p>\n

Ovo je situacija koja kod nekog izaziva reakcije, kod nekoga ovakve a kod drugoga onakve, dakle to je izbor. Odluka! Motiv! Koja je bila ustvari dilema? Mene je alarmiralo pri istra\u017eivanju ove teme to \u0161to ni jedna, ali doslovno ni jedna studija na ovu temu ne uzima uop\u0161te u obzir pitanje za\u0161to neki nisu htjeli prihvatiti islam, kao da je izgledalo sasvim prirodno da se ne treba prihvatiti a samo istra\u017euju za\u0161to se prihvatio. Kao da je bilo, naravno, \u010dudno za\u0161to su prihvatili?! Ali kad imate izbor zanimljivo je znati i za\u0161to ste glasali za politi\u010dara i za\u0161to niste glasali za tog politi\u010dara. To se uvijek radi u anketama. Za\u0161to ste prihvatili islam, ali za\u0161to niste prihvatili islam?! Jedna imaginarna anketa, koju bi napravio istra\u017eiva\u010d, mogla bi zaista da objasni situaciju mnogo temeljitije nego \u0161to to rade ovi ideolo\u0161ki znanstvenici. Dakle, nije bilo osnove da se tvrdi da je tu bilo nekih uzroka, posebno onaj ve\u0107 skroz notorno olinjali, da ga tako nazovem, argument kako su time konvertiti dobijali ekonomske povlastice. A ko \u0107e promjeniti vjeru zbog ekonomskih povlastica, kakve god one bile, ako je imalo vjernik. I ka\u017eem, to je vrijeme duboke religioznosti. Pa ljudi su u svakoj vjeri dozvoljavali da ih rastrgnu lavovi ili da ih raspnu na krst ili da im odsijeku glavu ili da im rade \u0161ta god, a ne\u0107e da promijene vjeru.<\/p>\n

Notorno olinjali ekonomski argument<\/strong><\/h3>\n

Bo\u0161njacima su zabijani \u010davli od strane komita i knezovih vojnika, jer nisu htjeli da prime hri\u0161\u0107anstvo i da se prekrste. Nekoliko hiljada muslimana: \u017eene, djeca, starci i ono mu\u0161karaca, koji nisu htjeli da se pokrste, posje\u010deni su u tolikom broju i tako krvolo\u010dno 1809. godine od Kara\u0111or\u0111evih ustanika da je Leopon F. Rank, koji je bio glavni njema\u010dki a i evropski nau\u010dnik u to doba, alarmirao sve evropske sile da se to zaustavi, dakle taj varvarizam. I ta strahovita masakriraju\u0107a praksa ustanika u Beogradu. On govori o nekoliko hiljada pobijenih ljudi koji su odbili da promjene vjeru. Vjera nije obru\u010d bureta, \u0161to bi rekli, da je za 100 dinara promijeni\u0161 ili odbije\u0161 da je promijeni\u0161. To je poni\u017eavanje samih Bo\u0161njaka, odnosno onih koji su primili islam. To je ideja da su to otpadnici. \u010citava historiografija susjednih naroda, pa i naroda koji nisu muslimani u Bosni, gradi se na tezi o moralnim i nemoralnim, o pravednicima i izdajnicima, o hrabrim i o ne\u010dasnima, o \u010dvrstima i o prevrtljivima, pri \u010demu smo uvijek mi sabirali one negativne atribute, dakle to su sve oni koji su primili islam. Za\u0161to? Za ekonomske povlastice. To je tako poni\u017eavaju\u0107e. Ja se stvarno naje\u017eim na ovim konferencijama kad to neko spomene. Ja ga opomenem da bude pristojan. I vi onda ne razumijete ni\u0161ta o religiji kad mislite da bi \u010dovjek za 100 ili za 100.000 dinara mogao mijenjat religiju, a kad tvrdite da su to radili i ovi i oni, onda poni\u017eavate cijeli narod. Ja odbijam da prisustvujem dalje takvoj konferenciji. Vi ili ja!<\/p>\n

Kako god bilo, problem je u tome da se \u010dak ni ta pri\u010da ne sla\u017ee sa faktima. Ekonomski efekti prihvatanja islama, kad se sve sabere, bili su, ustvari, za mo\u017eda jedno od 1-2% nepovoljniji, nego ako se ostajalo u ranijoj, nepromijenjenoj vjeri. Da to sad ne analiziram, iako sam u dobroj formi da pri\u010dam (mislim da bih negdje do 11h nave\u010der mogao pri\u010dat o tome). Da bi do\u0161li do glavne teme skratit \u0107u. Efekti ekonomski su takvi, da je za oko 2% povoljnije bilo ne prihvatiti islam. Samo za ilustraciju, da ne ostanem sasvim du\u017ean, ako se procjeni, recimo, da je jedno imanje npr. moglo davati dana\u0161njih 100 KM poreza, jer je recimo godi\u0161nje proizvodilo samo 1000 KM vrijednosti, to je taj 10% hara\u010d, onda je za hri\u0161\u0107ane, odnosno za one koji nisu prihvatali islam, to bila fiksna tarifa u iznosu, a ne u procentu. Dakle, on je pla\u0107ao stalno 100 KM, pa ako sljede\u0107e godine bude pametan pa podigne i udvostru\u010di proizvodnju, on \u0107e opet platiti samo 100 KM. Dok je klizna tarifa bila za muslimane. Ako ide\u0161 na 1000 KM, sljede\u0107e godine na 2000 KM vrijednosti proizvoda onda plati\u0161 200 KM, jer je to 10%, a na 3000 pla\u0107alo se 300 KM. Ako onaj \u0161to nije prihvatio islam ode na 5000 KM, on i dalje pla\u0107a prvih 100 KM. Me\u0111utim, za muslimane imaju i druga izdvajanja, davanje ze\u0107ata itd., \u0161to pokazuje da su ne\u0161to malo ve\u0107a davanja dr\u017eavi bila od strane muslimana nego od hri\u0161\u0107ana.<\/p>\n

Zna\u010di, koja je bila dilema? Ljudima je ponu\u0111ena varijanta s dolaskom najmo\u0107nije sile svijeta, fantasti\u010dno sre\u0111ene, vidimo to iz one ku\u0107e koju sam spomenuo, Muslibegovi\u0107eve. Na licu se to prosto vidi, ali vidimo to i iz onih pjesama Avde Me\u0111edovi\u0107a \u0161to sam ranije rekao. Vidimo da je to bilo izvanredno sre\u0111eno,\u00a0 ure\u0111eno Carstvo koje je donosilo novu veliku ideju. Tre\u0107u i posljednju rije\u010d Bo\u017eiju.<\/p>\n

Muslimani su ve\u0107 bili prisutni u Evropi od 8. vijeka. Sad dolaze ponovo. S druge strane, dubina vjernika u srednjem vijeku je op\u0161te poznata i to kod svih vjernika, usljed te dubine ginuli su i katolici i protestanti jedni protiv drugih, nepristaju\u0107i da se promjene \u010dak ni unutar kr\u0161\u0107anstva. \u0160tavi\u0161e, do danas traje ta mr\u017enja. Vidite Irsku. IRA objavljuje da ne\u0107e po\u0161tovati policijske jedinice u koje se uvode Irci-katolici. U tom smislu dubina religioziteta, kao ljudskog osje\u0107aja, mora biti uzeta u obzir, posebno zbog ovoga \u0161to slijedi, a slijedi sljede\u0107e. Promijeniti vjeru zna\u010di nije ekonomski razlog, osim \u0161to je poni\u017eavaju\u0107e, a vidimo da ne odgovara \u010dinjenicama. Promijeniti vjeru, zna\u010di promijeniti totalno i radikalno na\u010din \u017eivota. Na to se malo ko odlu\u010duje. Mo\u017ee se odlu\u010diti, ako si oti\u0161ao u Ameriku i tamo gdje te niko ne zna, a ovdje sa svojima nije lahko potpuno promijeniti na\u010din \u017eivota. Posebno familijarnim ljudima u sistemu koji je patrijahalan, gdje ugled zavisi od toga ili gdje \u010deljad mora slu\u0161ati komentare.<\/p>\n

\u0160ta se doga\u0111a ako prihvati\u0161 islam? Potpuni prekid sa tradicionalnim na\u010dinom \u017eivota. Prekida\u0161 na\u010din ishrane baziran na svinjskom mesu, koji je bio dominantan na Balkanu u to doba. Toga vi\u0161e nema. Mo\u017eda \u010deljad voli, mo\u017eda si i ti volio. Nema vi\u0161e toga. Mo\u017eda je to bilo najsla\u0111e. Nema vi\u0161e. Nema rakije, jer to su jaki vjernici. Vi\u0161e ni ja, ni moji vi\u0161e ne\u0107e piti alkohol, dakle u ovoj se ku\u0107i ne\u0107e vi\u0161e piti. I ti prekida\u0161 i duge porodi\u010dne veze, koje su sa sve\u0161tenicima tu tradicionalno gra\u0111ene, od u\u010de\u0161\u0107a prilikom gradnje ku\u0107e, preko vr\u0161enja vjen\u010danja, u kojima su imali va\u017enu ulogu, te kumstva i sahrane. Sve se to prekida. Iz ku\u0107e izlaze ikone. Iz ku\u0107e izlazi krst. Da se odlu\u010di\u0161 na to treba da si stvarno nevjerovatno jakog unutra\u0161njeg vjerovanje, jer nema pritiska. I da ka\u017ee\u0161 od sada \u0107emo tako \u017eivjeti. I da mora\u0161 pet puta da se moli\u0161, ti koji nisi morao nikada da se moli\u0161, ti koji si mogao samo nekada se prekrstiti, kada te ne\u0161to za\u010dudi ili si to mogao pri nekoj crkvenoj sve\u010danosti da uradi\u0161. Ali ina\u010de ne mora\u0161, nema ni\u0161ta \u0161to si morao raditi pet puta dnevno. Mora\u0161 uzimati abdest u vrijeme u kome je pranje bilo stvarno, otprilike, jedan najve\u0107i porok. \u0160ta \u0107e\u0161 se prati? Sapun je uveo islam u Evropu; u 17. vijeku kada Versaj jo\u0161 uvijek nema toaleta ni vodu. Donosili su u bokalima za neke druge potrebe. Ina\u010de, Luj XIV se hvali: Moje carsko lice voda nikada nije dotakla. A \u0161ta si stavljao? Pomade! Vodu ne! Taj hidrolik, kao \u0161to ih naziva jedan francuski sociolog i poznavalac ovog vremena, ka\u017ee: To je izum islama, od kupatila do javnih \u010desmi i kanalizacije. Sve je to iz islama do\u0161lo, me\u0111utim za \u017eivot tada\u0161nji tradicionalni to je bio prevelik napor. Mora\u0161 mijenjati ku\u0107u, mora\u0161 mijenjati na\u010din \u017eivota, mora\u0161 voditi sasvim drugi \u017eivot, mora\u0161 nau\u010diti rije\u010di koje nisi znao, makar ih i ne razumio, makar samo za ove osnovne dove itd. I mora\u0161 tjerati na to svoje bli\u017enje i uvjeravati ih. I \u0161to je najgore, mora\u0161 i\u0107i u rat. Sada vi\u0161e nema PAKS OTOMANIKA. Dok god si vojno sposoban, a to je uglavnom bilo do 60- te godine \u017eivota, nekad 55., ali uglavnom do 60. i\u0161ao je i sultan i vezir u rat. Svi su i\u0161li. Svako ko je vojno sposoban. Ide\u0161 gdje te po\u0161alju. Daleko od zavi\u010daja 3000 km, ne da brani\u0161 svoju ku\u0107u, ne da brani\u0161 svoje selo i djecu, ide\u0161 tamo i ostavlja\u0161 ih na dugo vremena. Vojni rok je bio od 8-15 godina, u jednom periodu 12, ali uglavnom 8 godina. Odatle u narodnim pjesmama nalazimo uspomenu i sje\u0107anje na sve to, tek \u0161to se mladi\u0107 o\u017eenio do\u0111o\u0161e da ga zovu u vojsku, ili tek \u0161to mu se rodilo prvo dijete, ili jo\u0161 mu se nije ni radilo a mora i\u0107i u vojsku.<\/p>\n

Herojstvo \u017eene Bo\u0161njakinje<\/strong><\/h3>\n

I\u0161li su svi u vojsku. Ima\u0161 5 sinova i kako stasavaju svi \u0107e i\u0107i; ako su stasali svi idu; ako je najmla\u0111em 20 godina opet svi idu. Mo\u017eemo ti ostaviti jedno da se brine za imanje. \u017dene ostaju same, \u017eene su prave heroine i junakinje toga vremena. U bo\u0161nja\u010dkom i islamskom svijetu. One \u010duvaju ku\u0107u. Ja li\u010dno mislim da je autoritet Bo\u0161njakinja koje su bile u ku\u0107ama bio mnogo ve\u0107i nego da su bile na bilo kojem drugom mjestu. One su \u010duvale duh bo\u0161nja\u0161tva. One su fino vaspitane i ne\u0107e na ulici da to pokazuju. Ali ja nisam sreo ni jednu selja\u010dku ku\u0107u u kojoj mu\u017e, zaista, ne pita svoju \u017eenu i gdje ona ne odlu\u010duje prakti\u010dno o klju\u010dnim stvarima i to na zadovoljstvo mu\u017ea, a ne zato \u0161to mu se name\u0107e. On njoj vjeruje da \u0107e to ona bolje uraditi, od nabavki do svega drugoga i ona to stvarno bolje radi. To je duga tradicija u kojoj je ona ostajala sama bez mu\u0161karca. Osam godina je ostajala. Morala je! Sva je ku\u0107a bila na njoj i kad on do\u0111e, on kao da je do\u0161ao u tu\u0111u ku\u0107u. On se ne mo\u017ee na nju jo\u0161 privi\u0107i, akamoli da zna gdje \u0161ta stoji i kako treba da ide. Osam godina je \u017eena vodila brigu da to funkcioni\u0161e. Ta njena herojska uloga zaslu\u017euje ne samo romane, nego romane i sociolo\u0161ka istra\u017eivanja. Va\u017eno je razumijevanje tog odnosa autoriteta bo\u0161nja\u010dke \u017eene u ku\u0107i, \u010demu sam ja od djetinjstva do danas svjedo\u010dio iz li\u010dnog primjera i svi Bo\u0161njaci, koje znam, tako funkcioni\u0161u. Ustvari, meni se \u010dini da se to samo time mo\u017ee objasniti. Ja se tome divim, ali, s druge strane, to je bio stra\u0161an teret. Trebalo je podi\u0107i djecu, odr\u017eati ku\u0107u osam godina uz, mo\u017eda, samo nekog mu\u0161karca koji ostane od druge \u017eene, jer je malo nespsoban itd. Pri tome se ne zna ho\u0107e li se vratiti.<\/p>\n

Treba uzeti u obzir i smrtnost regruta, to koliko se ginulo. Samo u jednom periodu, istra\u017eivao sam to, 1563-1571., za tih osam godina uzeto je negdje oko 5400 regruta, ba\u0161 iz ovog regiona, mostarskog i sarajevskog. Osam godina kasnije, vratilo se manje od 400 \u017eivih, \u0161to je 96% smrtnosti. Jer bi 540 bilo 10% na 5400 regruta. Vratilo se oko 400 osoba. Dakle, 96 % se nije vratilo. Ta herojska \u017eena je morala ostati i dalje, biti gospodarica u ku\u0107i, sre\u0111ivati sve za vrijeme odusustva supruga i smrti. A sve ove te\u0161ko\u0107e su dolazile samo onda, ako se odlu\u010di\u0161 za prihvatanje islama. Imaju\u0107i sve ovo na umu, ja se divim svakome ko je prihvatio islam, jer to je zna\u010dilo imati tako duboku vjeru u sebi i, po cijenu svega spomenutog, promijeniti na\u010din \u017eivota. Sve to prihvatiti i tako sa ponosom dr\u017eati se vjere, pa to su stvarno an\u0111eli, a ne ljudi, pa to su stvarno duboki vjernici, treba se diviti svakome ko je to u\u010dinio, jer u suprotnom zna\u010dilo je imati komoditet. Ne mijenjati ni\u0161ta. I ku\u0107a je ista, i hrana je ista, svinje su mi u toru, rakija mi je u fla\u0161ama ili buradima, i vino, i kom\u0161ije su mi tu, i krst mi je u ku\u0107i, i ikone su mi u ku\u0107i, i crkva mi je tu, i pop mi je tu, i ni s kim ne moram ni\u0161ta da tuma\u010dim, i sve je isto, i psujem, i ne perem se ako ne\u0107u, radim \u0161ta ho\u0107u, u svakom slu\u010daju odgovoran sam samo popu, a i to nije ne\u0161to. Dakle, sve ostaje isto. \u017divot je bio mnogo lak\u0161i! A posebno dolazi ono najva\u017enije, ne idemo u vojsku.<\/p>\n

Hri\u0161\u0107ani nisu i\u0161li u vojsku. Potpuno sam bezbjedan ja i mojih 5 sinova. Onaj pre\u0111e u islam, eno mu sinovi izgino\u0161e. Jedan mu se vratio \u017eiv. Moji su svi \u017eivi. Svi su o\u017eenjeni, svi imaju djecu, ja imam unu\u010dad. Boga mi, kada pogleda\u0161, trebalo je bit nevjerovatan heroj, neshvatljivo duboke religioznosti, pa bez pritiska prihvatiti islam. Imati neshvatljivo \u010distu du\u0161u i duboku vjeru. Naprotiv, svi argumenti realnog \u017eivota su te navodili da ne prihvata\u0161 islam. Ako me ne tjera\u0161 \u0161to bih ja prelazio, posebno imaju\u0107i u vidu dr\u017eavu koja je toliko ratovala, dr\u017eavu u kojoj se toliko ginulo. Pa \u0161to bih ja i\u0161ao i slao svoju djecu u vojsku da ginu. Nisu oni ratovali, jer se smatralo, prema islamu, da ne mo\u017ee\u0161 natjerati druge ljude da ginu za Boga u koga ne vjeruju, za vjeru koja nije njihova. To je bila ta duhovna konstitucija islamske dr\u017eave. Oni nisu i\u0161li u vojsku i to je nevjerovatno zna\u010dajan momenat koji niko ne spominje, samo na jednoj konferenciji kad sam rekao jedan je onda dobar poznavalac, histori\u010dar rekao, jeste, ali, profesore, vi ste zaboravili da su morali pla\u0107ati zato \u0161to ne idu u vojsku. To je ta\u010dno, ali koliko? Ka\u017ee ne znam ta\u010dno. Me\u0111utim to se zvalo nizamija ili otkup \u0161to se ne ide, zna\u010di pla\u0107alo se \u0161to se ne ide u vojsku. Pla\u0107alo se! U najdu\u017eem periodu, iznos je bio jedno janje godi\u0161nje, u naturi ili u novcu. Dakle, za jedno janje mi smo svi tu i na broju i mirni. Ko to ne bi dao? Ali, koliko se to povoljno odrazilo na hri\u0161\u0107ansko i na islamsko stanovni\u0161tvo pokazuje jedan sasvim drugi podatak, iz istog onog perioda 1563-1571., kao \u0161to sam rekao. Negdje krajem 16. vijeka najve\u0107i demografski porast u Evropi ikada zapam\u0107en, jeste porast hri\u0161\u0107anskog stanovni\u0161tva na ovim teritorijama. U nekim regionima ide za 30 godina na 100%, jer nije se ginulo. Niko te ne progoni. Svi tvoji su tu, svi se \u017eene, sve napreduje. Muslimani ginu. I najve\u0107i pad je i\u0161ao upravo na muslimansko stanovni\u0161tvo. Prema tome, \u010dinjenice su takve.<\/p>\n

Jasno je da je prihvatanje islama li\u010dni \u010din i suvereno pravo svakog \u010dovjeka. Iza toga li\u010dnog \u010dina slijedile su posljedice koje smo opisali za prihvatanje i slijedile su posljedice koje smo opisali za neprihvatanje islama. Daleko je komfornije bilo neprihvatiti islam, jer nema nikakvih posljedica. Jedina, do du\u0161e indirektna posljedica, jeste ova, ako ne prihvati\u0161 islam, ne mo\u017ee\u0161 napraviti karijeru. Ostat \u0107e\u0161 na tom tvom selu. Bit \u0107e\u0161 trgovac. Vezir ne\u0107e\u0161 postati. To je istina! U dr\u017eavnu slu\u017ebu nisi mogao. Ali, na kraju krajeva, evo glavnog razloga. Mogao si ostati \u017eiv i pri tome da ti niko ne dira u ono \u0161to je tvoje.<\/p>\n

Termin \u201eislamizacija\u201c treba biti izbrisan<\/strong><\/h3>\n

U tom kontekstu, zna\u010di, sva pri\u010da o islamizaciji treba da se definitvno izbri\u0161e, taj termin ne smije da se upotrebljava, to je pe\u017eorativan termin. Mora da se govori o motivima za prihvatanje i motivima za neprihvatanje islama na teritoriji Balkana za vrijeme Osmanli-devlet. To je nau\u010dno odr\u017eiv stav, to je argumentima potkrijepljena teza i neka se istra\u017euje, mo\u017eda \u0107e se na\u0107i jo\u0161 neki faktor, ali to su oni najva\u017eniji koje sam ja sagledao.<\/p>\n

Me\u0111utim, to je trebalo falsifikovati. Upravo tu je pri\u010du trebalo falsifikovati, trebalo je demonizirati i satanizirati upravo one koji su prihvatili islam. I to od strane onih koji su sjedili bezbjedno ku\u0107i. I nisu 300 godina ratovali, nego su bili branjeni od ovih koji su ginuli u susjedstvu. Sada su im okrenuli le\u0111a i na njih udarili govore\u0107i kako su ih nabijali na kolac, a svi su ostali \u017eivi ili da su prinu\u0111avali njih da idu i ginu i da prihvataju islam, a oni nisu htjeli prihvatiti islam. Za\u0161to je to bilo potrebno?<\/p>\n

Vra\u0107amo se na onaj glavni strate\u0161ki, politi\u010dki, ideolo\u0161ki inspirisan motiv. Zato \u0161to se morao na\u0107i uvjerljiv alibi zbog \u010dinjenice da su sada oni tim ljudima otimali zemlju. Zato \u0161to su svim begovima i agama oduzimali sve njihove \u010difluke bez naknade, ponekad sa simboli\u010dkom naknadom! Zato \u0161to su otimali ku\u0107e i sva ona imanja! Ali kako god bilo, stvar je u tome da je bilo potrebno pokazati, odnosno stvoriti iskrivljenu sliku o njima i pokazati da oni dobijaju kaznu koju su davno zaslu\u017eili. Tvrdili su da su to na\u0161i odre\u0111eni Srbi i mi \u0107emo ih sada sve kazniti. I to je u po\u010detku bila, zaista, \u017eestoko radikalna politika. Poubijati, pokrstiti i raseliti. Tim redom. Ako ho\u0107e da se pokrste, uredu je. Ne\u0107e! Raseliti! Odbijaju li i to, onda pobiti!<\/p>\n

Oko tzv. turskog nasilja evo jedan podatak. Vjerujem da je nepoznat. Ja ga nisam sreo bar kod nas u literaturi. Jedini slu\u010daj na koji se pozivaju sa nekim empirijskim argumentom o krupnome turskom nasilju nad hri\u0161\u0107anskim stanovni\u0161tvom jeste \u0106ele kula u Ni\u0161u. \u0106ele kula, \u0107ele je ustvari lobanja. To je kula napravljena od ljudskih lobanja. Tu kulu su napravili Turci od srpskih lobanja. I to je istina! Eto, vidi\u0161 \u0161ta su radili?. Ali ja sam se pitao kako je to mogu\u0107e da je to jedini dokaz, ako su bili tako svirepi. Mora biti vi\u0161e toga i na drugim mjestima! Nema! Ta je kula, krajem 1809. g. podignuta od poginulih ustanika Kara\u0111or\u0111evih. Iste godine, u maju 1809., pri opsjedanju Sjenice, Kara\u0111or\u0111evi ustanici su, Turska je bila dosta oslabljena i nije mogla poslat poja\u010danje dosta dugo, opkolili Sjenicu, na Pe\u0161teri, i onda su pregovarali. Nisu bili dovoljno jaki da osvoje tu tvr\u0111avu, odbrana je bila jaka i bilo je oko 3000 ljudi. Tako da ni ovi nisu mogli da se probiju, a ni ovi nisu mogli da osvoje. I onda su po\u010deli pregovori. Na rije\u010d \u010dvrsto datu.<\/p>\n

Dogovorili se, jer ako ustanici osvoje tvr\u0111avu, znali su \u0161ta ih \u010deka. Dogovor je bio da ustanici daju prolaz ljudima u Sjenici. \u010cvrsta rije\u010d je data! \u010cvrsta rije\u010d! O tome mo\u017eete na\u0107i izvje\u0161taj u srpskim izvorima. Antonio Proti\u0107. U njegovim historijskim zapisima, ina\u010de je bio zapisni\u010dar i biograf Kara\u0111or\u0111a. Njegov li\u010dni pisar. Na zadatu rije\u010d oni su se spremali, dogovreno je da im daju dva dana da se spakuju. Spakovali su se! Na konjima mu\u0161karci, \u017eene, djeca i starci. Re\u010deno je da krenu sa svom opremom i sa svim novcem koji mogu ponijeti, ali drugo ne. Samo ono \u0161to su mogli ponijeti, drugo ostaje u Sjenici, ustanicima. Kada su izi\u0161li, onda Antonio Proti\u0107 ka\u017ee: Na\u0161i su osuli plotu po njima. A \u010dekali su ih u \u0161paliru, kao da ih pozdrave, ‘hajde \u017eivjeli, sre\u0107no!’, a onda su izvadili kubure, pu\u0161ke, tufeke, jatagane, sablje, i po\u010deli su sje\u010du. Ka\u017ee onda: Sutra ako je i jedna manje falila od 2500 glava \u017eena, djece, staraca i pokoja mu\u0161ka i bile su nabodene na vrbovo kolje. Dakle to je podatak o kome svjedo\u010di Antonio Proti\u0107. Vuk Karad\u017ei\u0107 ka\u017ee da je to najve\u0107a sramota u srpskoj historiji i ja o tome ne\u0107u da pi\u0161em, ali je istina da kad god se toga sjetim, osje\u0107am veliku buku.<\/p>\n

\u0160ta se desilo poslije? Dakle, nakon poraza na \u010cegru, od \u010dijih glava je napravljena \u0106ele kula, pokolj u Sjenici je direktno proizveo i motivisao da se u\u010dini jedan takav korak kao \u0161to je \u0106ele kula i to je pisalo na \u0106ele kuli. Mi sije\u010demo mu\u0161ke glave u borbi, da vam vi\u0161e nikada ne padne na pamet sje\u0107i glavu djece i \u017eena na mu\u010dki na\u010din. To je bio \u010din osvete za pokolj u Sjenici. To je ista ona godina, kada su bili doga\u0111aji u Beogradu i zbog \u010dega je Leopon Fon Ranke uzdrmao \u010ditavu savjest Evrope tra\u017ee\u0107i da se prekine pokolj.<\/p>\n

Za\u0161to ne di\u017eemo spomenike \u017ertvama zlo\u010dina?<\/strong><\/h3>\n

\u0110ilas govori o pokolju 1924. godine u \u0160ahovi\u0107ima. Iz tada\u0161njeg Ministarstva odbrane 1924. iz sela \u0160ahovi\u0107i pozvali su odrasle mu\u0161karce, tog velikog sela kod Prijepolja, na legitimisanje. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je pozvala na legitimisanje, da se provjere li\u010dni podaci. Svi odrasli mu\u0161karci su i\u0161li dole, onda su u\u0161li Luka \u0110ilas, otac Milovana \u0110ilasa, koji je pri\u010dao o ovom zlo\u010dinu, a Milovan \u0110ilas je bio dovoljno po\u0161ten da to direktno napi\u0161e i to je u njegovoj knjizi objavljeno. Tada su ubijali, plja\u010dkali, silovali, u selu u kome nije bilo vi\u0161e mu\u0161karaca, samo starci, \u017eene i djeca. Najskromnija procjena vlasti je da je bilo 700 ubijenih i sve ku\u0107e popaljene. Po reisu-l-ulemi D\u017eemaludinu \u010cau\u0161evi\u0107u, u protestu Vladi Kraljevine Srba i Hrvata ka\u017ee se da je 1900 na\u0161ih muslimana tu pobijeno. On je, vjerovatno, pretjerao, iz razumljivih razloga, da ih vi\u0161e alarmira. Oficijelne vlasti su svakako spustile brojka: neki izvori ra\u010dunaju 1120 \u017eena, staraca i djece i ne\u0161to malo mu\u0161karaca, od 13-14 godina, kako ina\u010de ka\u017ee \u0110ilasov otac, \u201enismo do tada ubijali nikoga mla\u0111eg od 18, tu smo se obrukali i pobili svu tu djecu od 13-14 godina, presjecali smo im \u017eile, tetive na petama kao volovima kad ih koljemo da ne bi mogli ustajati, pa smo ih onda ubijali.\u201c Stra\u0161ne stvari od kojih se ja naje\u017eim kada se sjetim \u0161ta tamo pi\u0161e.<\/p>\n

Ne znam ho\u0107ete li vjerovati, ali za ovo \u010dudo se znalo i niko nije ka\u017enjen, ni iz policije koja je poznavala ove, a znala su se sva imena ko je do\u0161ao. Niko nije ni odgovarao. Sud nije nikoga pozvao na odgovornost, niko nikada nije ka\u017enjen. To sam ka\u017ee ovaj \u0110ilas, on ka\u017ee, \u201cnevjerovatno je kako je Vlada to uspjela da uradi da niko ne odgovara nikada\u201c, samo iznosi da njegov otac nikada vi\u0161e nije htio o tome da govori. Jednom se napio, pa mi je ispri\u010dao. Ja sam zapinjao da ka\u017ee \u0161ta je tu bilo. Svi su, ka\u017ee, \u0107utali, pokajali su se i tako. Pokajali su se! Ali prvo su uradili. Vi\u0161e bi se kajali da nisu.<\/p>\n

Dedijer navodi podatak, dakle \u010dinjenice, koji, isto tako, mi nekako nismo znali, da je 1943. Pavle \u0110uri\u0161i\u0107 javio u brzojavu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u da je akcija \u010di\u0161\u0107enja Limske doline od muslimana zavr\u0161ena. Od kraja februara do kraja marta za ovih 30-etak dana, mi smo o\u010distili 30-etak sela, i pobili po mom ra\u010dunu 9200 muslimana, od kojih je 1200 za oru\u017eje bilo sposobno, a 8000 staraca, \u017eena i djece. 9200?!!, to stoji u dokumentu. Tu depe\u0161u je Dedijer\u00a0 objavio prije 20 godina. Mi to ne samo da ne koristimo, ve\u0107 mi dozvoljavamo da se di\u017ee spomenik Dra\u017ei Mihailovi\u0107u. Da se di\u017ee spomenik \u010detnicima. Sad je ba\u0161 dignut u dolini Lima, kod Prijepolja, spomenik jednom \u010detniku za koga svi ovi Prijepoljci navode, svjedo\u010danstvima jo\u0161 prije 30-40 godina, da je nevjerovatno zvjerski klao muslimane. Spomenik mu je osve\u0161\u0107en. Sve\u0161tenik je do\u0161ao, stanovni\u0161tvo lokalno je do\u0161lo. \u0160ta da se radi? Sad se stvarno pitam za perspektivu i za dostojanstvo i za integritet Bo\u0161njaka?! Dokle tako? Za\u0161to ne podi\u0107i spomenik \u017ertvama iz \u0160ahovi\u0107a, za\u0161to ne podignuti spomenik \u017ertvama pokolja u Sjenici?! Neka opominje ta brojka od preko 2500, ta\u010dna je, mada neki smatraju da je bilo oko 3000. Zamislite zlo\u010din, 2500 ljudi na rije\u010d izvaditi i onda ih pobiti! Za\u0161to se ne di\u017ee spomenik?<\/p>\n

Za\u0161to se ne di\u017ee spomenik onima koji su branili Bo\u0161njake? Bilo ih je, takav je bio Jusuf Mehovi\u0107, Husein Bo\u0161kovi\u0107 i drugi koji su do kraja rata se branili, pa nisu mogli \u010detnici da u\u0111u u neke regione. A onda su bili osu\u0111eni na smrt, pa su morali pobje\u0107i. Jusuf Mehovi\u0107 je ubijen. Ovaj drugi, Husein Bo\u0161kovi\u0107, je oti\u0161ao za Istanbul, i sre\u0107om pre\u017eivio. Za\u0161to se ne di\u017eu spomenici njima? Tu je opet neka logika! Zato \u0161to su se oni sjetili podi\u0107i ovim zlo\u010dincima spomenik. Kada vi podignete spomenik Kara\u0111or\u0111u, koji je na prevaru, na zadatu rije\u010d, pobio 2500 stanovnika Sjenice, obe\u0107av\u0161i im sigurnost, onda podizanje spomenika \u017ertvama zna\u010di, ustvari, podsje\u0107anje na zlo\u010din. Kada vi zlo\u010dincu podignete spomenik, svako podizanje spomenika \u017ertvi zlo\u010dinaca, zna\u010di podsje\u0107anje na zlo\u010din. To oni ne\u0107e, ali za\u0161to mi to ne bismo? Za\u0161to se ne bi podigao spomenik \u017ertvama 9200 pobijenih Bo\u0161njaka od strane \u010detnika? Pa zato \u0161to Dra\u017ea Mihailovi\u0107 ve\u0107 odavno ima spomenik. Za\u0161to su mnogi profesori, koji su \u017eivjeli u Sarajevu, i\u0161li na otvaranje tog spomenika, iako su bili zakleti socijalisti i \u010dlanovi Komunisti\u010dke partije. Ja sam se zaprepastio kada sam vidio na fotografiji\u00a0 da su oni u prvim redovima na otvaranju spomenika Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, kao \u0161to je ministar spoljnih poslova Dra\u0161kovi\u0107, dakle ministar spoljnih poslova je bio na otvaranje spomenika \u010detnicima. A mi ne smijemo podi\u0107i svojim \u017ertvama.<\/p>\n

Kukavi\u010dluk kao juna\u0161tvo<\/strong><\/h3>\n

Spomenut \u0107u recimo, jednog iz ovog regiona, Smail-agu \u010cengi\u0107a. Vi svi znate je l’ to Ma\u017eurani\u0107 ili Njego\u0161 napisao; a mi ne znamo ustvari da je bio ubijen na prevaru. On je bio veliki mejdan\u017eija i junak, on je oko 7 crnogorskih junaka u direktnom fer-duelu, tako re\u0107i, pobjedio. Sjetite se one pri\u010de o Gacku polju i pjevanja kako je lijepo kad u njemu nema gladi i tako dalje, ljute gladi i nevolje ljute. On je bio poznat, kao jedan od najuspje\u0161nijih doma\u0107ina. Njegova zemlja je bila plodna. I njegovi seljaci su, ustvari, imali sve. Pa za\u0161to je onda ubijen? Pa zbog ovoga je ubijen. Ubijen je, jer se vi\u0161e nije mogao na\u0107i ni jedan junak da mu iza\u0111e o\u010di u o\u010di, i \u010dak i ovi koji su ga ubili, nisu mu pogledali u o\u010di. On je na rije\u010d, isto tako, pozvan da do\u0111e, a javljeno je ovima, Novica Cerovi\u0107, \u010deta mala ali odabrana 30 ljudi se skupilo na njega samog. I sa\u010dekali su ga u mraku i ubili ga.<\/p>\n

Mi u\u010dimo svi tu pjesmu. Ja je znam sad napamet. Sramim se \u0161to je znam napamet. Ali sam je morao u\u010diti. I to je pri\u010da koju pri\u010da onaj koji ga je ubio na prevaru, pla\u0161e\u0107i se direktnog duela. Ako si ve\u0107 mu\u0161ko – izi\u0111i. Me\u0111utim, oni, kao opravdanje, pri\u010daju pri\u010du o stra\u0161nom zlostavljanju seljaka. To je opravdanje kukavi\u010dluku. U toj pjesmi vidjelo se da su se oni po no\u0107i prikradali i opalili iz kubure u njega kada je nai\u0161ao. Niko nije smio iza\u0107i na o\u010di. Ali, on je bio \u010duven junak i niko nije smio, poslije tih 7 dvoboja, da mu vi\u0161e iza\u0111e. On je vjerovao na rije\u010d. Me\u0111utim, eto tako je bilo.<\/p>\n

Za\u0161to se njemu ne podigne spomenik? Re\u0107i \u0107e se: e, taman posla, ho\u0107ete njemu! Za\u0161to se ne podigne? Njego\u0161 ima spomenik. Imate jedan slu\u010daj koji je doslovno dokumentovao Njego\u0161. Poziva na pregovore 60 bo\u0161nja\u010dkih, da ka\u017eem, prvaka iz regiona Hercegovine i sjeverne Crne Gore i oni odlaze tamo. Samo jedan, jer se izdaleka trebalo sakupiti, dakle samo jedan nije oti\u0161ao jer je imao lo\u0161 san. Poslije je kazao da nije htio da im ka\u017ee, jer nije htio da ih bihuzuri i pla\u0161i, me\u0111utim tako je lo\u0161 san usnio da je on odustao, rekav\u0161i: \u201eZlo mi je, ne mogu ja. Do\u0107i \u0107u sutra.\u201c Me\u0111utim, kad su oni stigli, Njego\u0161 je naredio da sve posjeku, 59 glava je osvanulo sutradan nataknuto na kolje. Sada se pitam: za\u0161to da ja ne podignem spomenik njima? Zato \u0161to \u0107u podsjetiti da je Njego\u0161 zlo\u010din uradio!<\/p>\n

Re\u0107i \u0107e se: ma ne mo\u017ee\u0161 ti, on je pjesnik! Pa jeste, ali u tim pjesmama ima i direktnog poziva na genocid i mr\u017enje, i \u0161irenja apsolutno vjerske mr\u017enje, nacionalne mr\u017enje i la\u017ei o tim tzv. istragama poturica. Koje poturice? Me\u0111utim, to se mora po\u010deti spominjati. Mi moramo o tome govoriti. Koliko na\u0161i politi\u010dari imaju snage da to urade – to je drugo. Kroz obrazovanje, kroz obja\u0161njenje ljudima \u0161ta se doga\u0111alo. Te stvari moraju postati dio na\u0161e historije, povijesti. \u010cujem na\u0161a djeca u\u010de u nekim gradovima povijest koja nije na\u0161a. Da li u Livnu, Duvnu, itd., hrvatsku u\u010de ovdje (Mostaru), u\u010de srpsku gdje su manjina. Ne mo\u017ee to tako! Mora se postaviti to pitanje. Ne, ovo su \u010dinjenice. Nije sada razlika u interpretaciji. Interpretacija je drugo. Ovo su \u010dinjenice.<\/p>\n

Pljuj po protivniku, ne\u0161to \u0107e se zalijepiti<\/strong><\/h3>\n

Prema tome, na\u0161a situacija je, ustvari, posljedica apetita dr\u017eava, koje su prije nas stvorene na ovom regionu, da dograbe te teritorije. Ne mogu ih druk\u010dije dograbiti nego da prika\u017eu lokalno stanovni\u0161tvo kao krvolike izdajnike, koje \u0107e onda ovaj sa tri vjere pacificirati, protjerati ili likvidirati i onda \u0107e uzeti legitimno zemlju. Njihova propaganda je vrlo uspje\u0161na. Ti ne mo\u017ee\u0161 s njima razgovarati, jer propaganda ostavlja utisak. Volter je rekao: \u201ePljuj po protivniku, ne\u0161to \u0107e se zalijepiti.\u201c I zalijepi se. Ovi ne prestaju da pljuju, zalijepi se samo ono \u0161to je pljuva\u010dka. Kad smo kod spomenika, mislim da se nekoliko bulevara u nekim gradovima Srbije zovu bulevari generala Mladi\u0107a. Kako mi ne smijemo napraviti ulicu \u201e\u017drtava generala Mladi\u0107a\u201c, da se ba\u0161 tako zove?! Ne ulicu \u017ertava genocida ili Srebrenice, ne anonimno i generalno. \u201eUlica \u017ertava generala Mladi\u0107a\u201c. Haj’ da vidimo! Za njim je ha\u0161ka potjernica raspisana, a oni ka\u017eu \u201eto je na\u0161 nacionalni heroj\u201c.<\/p>\n

Ali takav odnos ne izlazi iz onog, kako bih rekao, pasjaluka, jer to nije u pitanju. Izlazi to iz propagande, iz sistematskog utuvljivanja. Opravdavaju: jest, oni su nama radili to i to. Niko se ne pita kako ste onda pre\u017eivjeli?! Kako stoje crkve?! Kako to da mi govorimo jo\u0161 na\u0161 jezik?! To se ne pita niko, samo se stalno ponavlja to su nam radili. Radi se o potpunom odsustvu autenti\u010dne informiranosti.<\/p>\n

U tom kontekstu, mi moramo prvo razbiti ove dosada\u0161nje floskule koje su, ustvari, veoma opasne ideolo\u0161ke konstrukcije, bazirane ni na \u010demu, osim na la\u017eima i falsifikatima. Recimo, pri\u010da, \u010duvena pri\u010da o tome kako su Turci nekog kalu\u0111era Avakuma prvo poku\u0161ali potplatiti, jer je bio utjecajan i lijep, da postane musliman, pa onda su mu davali obe\u0107anja da \u0107e biti ovo i ono, kadija, muftija, i najva\u017enije vezir. Nije pristao, onda su ga pritisli na muke, na kraju su ga sjekli i dio po dio spalili, a on nije htio dati svoju vjeru. Ta pri\u010da je, ustvari, izmi\u0161ljotina Sime Milutinovi\u0107a Sarajlije, koji je tu pri\u010du napisao i odnio Njego\u0161u. Njego\u0161 ga je odmah proglasio za svog glavnog, da ka\u017eem, direktora za knji\u017eevnost, i to je stimulisalo direktno Njego\u0161a za onu istragu poturica, za onu pri\u010du iz Gorskog vijenca, to \u0161to su oni, navodno, radili tom sve\u0161teniku.<\/p>\n

Me\u0111utim, uprkos svih nastojanja, nigdje nikada nije prona\u0111en ni jedan spis o nekom sve\u0161teniku Avakumu, posebno ne o tome da su ga mu\u010dili, ili da je pre\u0161ao na islam, ili da nije pre\u0161ao na islam. Nikakvog podatka nema. Ima samo pri\u010da Sime Milutinovi\u0107a Sarajlije. U toj pri\u010di su se anga\u017eovali izuzetno efikasno. Nema ko nije u\u010destvovao. Od Gara\u0161anina do Vuka Karad\u017ei\u0107a kad je rekao \u201esvi i svuda Srbi\u201c, jer to je ideja uzeta iz te zemlje kao srpske zemlje. Onda je ta stvar, kao ideja, ustvari forsirana sve do danas, bez ikakvog dvoumljenja i na sva zvona. Ka\u017eem svi su se anga\u017eovali: u\u010ditelji, akademici, pofesori, ambasadori, predsjednici – bez izuzetka – televizija, mediji, i do danas se anga\u017euju i do danas oni brane Evropu od islama. No, ve\u0107 smo ranije vidjeli ko je i \u0161ta radio u Evropi i odakle identitet Evrope, tj. da ona bude onakva kakva jeste i gdje se prije pojavio islam nego hri\u0161\u0107anstvo i \u0161ta zna\u010di Evropa u kontekstu upravo zajedni\u010dkog, jer su oba religiozna i velika u\u010denja, odnosno vjerovanja uvezena sa drugog kontinenta. Dakle, to niko ne po\u0161tuje. Ne pri\u010da se o tome, nerado pri\u010daju i na\u0161i. Zbog toga, ja sam duboko uvjeren da na du\u0161i tih protagonista ovog projekta le\u017ei najve\u0107i broj \u017ertava i posljednje agresije na Bosnu. Ta iracionalna mr\u017enja je njegovana prejako. Prejako su\u00a0 doze uno\u0161ene. Svi su ih unosili od u\u010diteljica, onih ba\u0161 u\u010diteljica, jer sam se \u0161kolovao tri godine u osmogodi\u0161njoj \u0161koli u Srbiji. I znam \u0161ta je govoreno i kako je govoreno, i znam kako sam se ja osje\u0107ao, kao Bo\u0161njak ili musliman, jedini u razredu, uz mog brata koji je bio jedini u drugom razredu, tri godine starijem. E, to je glavni, ustvari, razlog, opet ne uzrok.<\/p>\n

Jer mo\u017ee\u0161 vjerovati ili nevjerovati, ali za ubijanje treba li\u010dna odluka. Da bi ubio nekoga, treba\u0161 odlu\u010diti povu\u0107i obara\u010d. Mo\u017eete ne\u0161to naljutiti, ali uvijek razmi\u0161lja\u0161. Dakle, u tom smislu glavni razlog jeste sistematska produkcija, overproduction, pretjerana produkcija mr\u017enje kroz ideolo\u0161ke naboje na svim nivoima. Od osnovne \u0161kole, TV, do serija; pa pogledajte od folklora do svega, stalno su neki Turci koji nabijaju na kolje i stalno su oni zlo\u010dinci i to vi\u0161e opsjeda ljude. To se mora izbaciti iz svih \u0161kolskih stvari, jer je apsolutno neta\u010dno, ne samo \u0161to je \u0161tetno, dovoljno bi bilo koliko je \u0161tetno da se izbaci. Ko vi\u0161e govori o genocidu nad ameri\u010dkim Indijancima. Smatra se da je to najve\u0107i genocid u historiji jer je vi\u0161e miliona ljudi bilo istrijebljeno za manje od 40 godina. Ko o tome pri\u010da? Uglavnom su heroji oni kauboji koji ubijaju te bijele Indijance. Ta negativna produkcija je kod nas, ustvari, pre\u0161la mjeru, jer se, zato ka\u017eem, ne govori o tome \u0161ta je bilo, \u010dak i da je bilo, a nije bilo. Nisu bili istrijebljeni, nisu bili progonjeni, nisu im ru\u0161ene crkve, nisu \u010dak ni ratovali, po\u0161te\u0111eni su bili. Najsre\u0107niji period, ustvari, za hri\u0161\u0107ane na Balkanu je bilo 300 godina kada je Turska bila stabilna dr\u017eava. Najsre\u0107niji u njihovoj historiji, najsre\u0107niji period historije Evrope. S tim se evropski histori\u010dari sla\u017eu. Sa najmanje ratovanja i krvoprolivanja. Za to vrijeme je Evropa imala, recimo samo jedan od onih stalnih ratova, 100-godi\u0161nji rat, gdje je Engleska ratovala sa \u0160panijom 114 godina. Malo je nezgrapno re\u0107i 114-godi\u0161nji pa se zove 100-godi\u0161nji rat. Ali je vi\u0161e od 100 godina, dakle 114. \u0160ta treba uraditi? Apsolutno isklju\u010diti iz svih medija, zabraniti i najstro\u017eije ka\u017enjavati produkcije ovakvih falsifikata i la\u017ei. Naravno, da se ne mo\u017ee\u0161 to uraditi odmah, ali treba govoriti da se to mora u\u010diniti, jer to su najgnusnije ideolo\u0161ke la\u017ei, fabrikati, bez ijedne empirijske \u010dinjenice.<\/p>\n

Bosanski jezik je osnovni, srpski i hrvatski su njegove isto\u010dne i zapadne varijante <\/strong><\/h3>\n

Odbijanje prava na vlastiti jezik, je, ustvari, kako da ka\u017eem, neopravdano u svijetu bilo kojih elementarnih fakata. Ne mo\u017ee se identitet bosanskog jezika dovodi u pitanje. Ja moram priznati da je meni ‘91., kad mi je iza\u0161la prva knjiga na bosanskom jeziku, jedna knjiga pjesama, bilo vrlo nezgodno kada je promotor rekao ova knjiga izlazi na bosanskom jeziku i neki su se onako nasmijali, ha bosanskom, valjda na srpskom. Ja sam se ba\u0161 snebivao da li da pokvarim promociju ili ka\u017eem ipak nije to isto. Ina\u010de, ranije se nisam uop\u0161te puno pitao kako mo\u017ee jedan narod, koji je autohtoni narod, i koji nikada, nikada Bo\u0161njaci nisu bili ni Srbi ni Hrvati i to je apsolutno jasno, biti bez svoga vlastitog jezika.<\/p>\n

Treba pogledati kako su bosanski Srbi i Hrvati primali vjeru, primali su pravoslavlje i onda su uz pravoslaviziranje prelazili u Srbe zbog one ja\u010de crkve. Crkva odmah od pravoslavca na ovim terenima pravi Srbe. Bugarska crkva Bugare. Ali samo te dvije. Oni Crnogorce i Makedonce ne priznaju. Isto tako, prihvatanje katoli\u010danstva u regijama Bosne koje grani\u010de sa utjecajem Venecije, Austrougarske, Ma\u0111arske i Hrvatske dovelo je do kroatiziranja. Mnogi na\u0161i koji tvrde, ja to pravo niti \u017eelim niti branim, jer stvarno elementarna, tako da ka\u017eem, kultura nala\u017ee da se ne mije\u0161am u to pravo. Ali govorimo o \u010dinjenicama. Neki Hrvati pod navodnicima, u Zagrebu tvrde da su Hrvati islamske vjeroispovjesti. To je bilo neka moda, i sad je prili\u010dno nagla\u0161ena. Oni su, ustvari, do\u0161li iz Klju\u010da, iz Konjica, iz Tuzle, iz Klju\u010da jedna ve\u0107a familija, itd. Ne mo\u017ee\u0161 ljude uvjeriti. Ja ne \u017eelim da ih uvjeravam, ali jeste \u010dinjenica, primaju\u0107i katoli\u010danstvo u ovim regionima se ti kroatizira\u0161, primaju\u0107i pravoslavlje ti se srbizira\u0161. I to je tako, jer su te crkve nacionalno sna\u017eno fiksirane, sa sna\u017enim utjecajem nacionalnog magnetizma. Islam je zapravo jedina univerzalna religija. Ove su nacionalne religija; jevrejska je religija jednog naroda, izabranog naroda. Izuzetak je islam, \u0161to je velika prednost, \u0161to bi se reklo, u svjetlu vje\u010dnosti. Dok je, me\u0111utim, veliki hendikep u svjetlu vremena; to je upravo, recimo, relativiziralo va\u017enost integrisanja Bo\u0161njaka u nacionalni korpus. Jer, islam stoji kao transnacionalna, transetni\u010dka, transrasna i filozofska u svakom slu\u010daju, spiritualna, ali religiozna opcija. Duhovna opcija. Sve ostalo je drugostepeno, me\u0111utim na ovom svijetu, o\u010digledno to nije jo\u0161 drugostepeno. Zato govorim o tome u perspektivi vje\u010dnosti i perspektivi vremena. U perspektivi vje\u010dnosti, to jeste, ustvari, najbolje za ljudsku du\u0161u, to je istina ljudske du\u0161e. Sve drugo nas, na ovaj ili onaj na\u010din, samo djelimi\u010dno defini\u0161e. Ono \u0161to mi jesmo, ona na\u0161a istina u nama je, ustvari, tu fokusirana. To ima direktno reperkusije.<\/p>\n

Dakle, vra\u0107amo se na to, Bo\u0161njaci nisu bili ni Srbi ni Hrvati. Obrnuto va\u017ei ovdje, to mo\u017eete vidjeti po tome \u0161to mnogi Srbi i Hrvati, prakti\u010dno svi iz Bosne, bosanski Srbi i bosanski Hrvati se manje razlikuju od Bo\u0161njaka, nego recimo od onih Srba iz Timoka ili Vranja, ili od onih Hrvata kajkavaca, ili iz Istre, ili Dalmatinaca. Zna\u010di cijeli problem je u tome, kako je jedan narod\u00a0 autohton i nema svoj jezik?\u00a0 Kako to da prima od drugih, od Srba i Hrvata, kada tu nikada nisu bili ni Srbi ni Hrvati, bila je bosanska dr\u017eava (\u0161to je tema koju nismo ni dotakli danas, koja je izuzetno zna\u010dajna). Ta dr\u017eava ima kontinuitet du\u017ei, neprekinut od bilo koje druge susjedne, slovenske dr\u017eave, uklju\u010duju\u0107i i srpsku Nemanji\u0107a, koja propada vrlo rano, ve\u0107 poslije bitke na Velbud\u0161u, Du\u0161anove, dalje knez Lazar nije srpska dr\u017eava, ve\u0107 sa Kosovskim bojem nema te dr\u017eave, ali i da je uzmemo u obzir – ona je mnogo kra\u0107a.<\/p>\n

Poslije su to odre\u0111ene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao dr\u017eava ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rje\u010dnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rje\u010dnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karad\u017ei\u0107a iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije \u201ere\u010dnik\u201c Vuka Karad\u017ei\u0107a, nego \u201erje\u010dnik\u201c. Kad pogledate unutar tog rje\u010dnika \u00a0sve je ijekavsko; \u201edijete\u201c, nema nigdje \u201edete\u201c, zatim rije\u010di \u201emlijeko\u201c, \u201elijepo\u201c, \u201esnijeg\u201c. Nema \u201esnega\u201c. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno ka\u017ee, iz hercegova\u010dkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. \u0160tavi\u0161e, on ka\u017ee, onaj u Srbiji li\u010di na govedara i ov\u010dara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima vi\u0161e poezije u sebi. Vuk Karad\u017ei\u0107 ga uzima kao osnovu, me\u0111utim isto to se de\u0161ava sa hrvatskim jezikom. Samo pogledajte ovu \u010dinjenicu. Taj se jezik zove bosanski jezik. Ja imam jedan talijanski rje\u010dnik, lingva Bosniaka, iz 1683. godine.\u00a0 Dakle, jo\u0161 uvijek 120,130 godine prije Vukovog rje\u010dnika. Na talijanskom. Ve\u0107 sam rekao da je bosanski bio diplomatski jezik ovdje. I zvao se bosanski. Isklju\u010divo bosanski. Nije se govorilo da postoji neki drugi. To je bosanski jezik, i mnogi ga, \u010dak i Konstantin filozof nabraja kao bosanski jezik. To je znatno prije 1632. godine, to je 10.,11. vijek, jer ovaj autor spominje bosanski jezik kada navodi jezike u ovom regionu. Latinski, gr\u010dki i ka\u017ee bosanski. Potpuno je jasno da su sva ta osporavanja bosanskog jezika bez ijednog argumenta, ali vidjet \u0107emo da oni uporno insistiraju na tome i da su uspjeli to izbrisati. Tako da je meni bilo potpuno neobi\u010dno slo\u017eiti se da je moja zbirka poezije, ustvari, iza\u0161la na bosanskom jeziku. Meni, koji sam u to vrijeme ve\u0107 imao preko 45 godina ili tu negdje. Nisam bio puko dijete od 17 godina. Dakle, iz mene su ve\u0107 izbrisali svako sje\u0107anje i misao da tu ima i\u0161ta sporno.<\/p>\n

Bosanski jezik je osnova oba ova jezika. Ja direktno i \u010desto ka\u017eem – nemojte se uvrijediti – ka\u017eem na ovim simpozijima prijateljima i kolegama, koji nisu Bo\u0161njaci nego su, recimo, Srbi ili Hrvati, srpski jezik je, ako ga gledate, glede \u010dinjenica \u0161to bi rekli, isto\u010dna varijanta, a hrvatski zapadna varijanta glede bosanskog jezika. I to su stvarne \u010dinjenice. Napravljeni su, kodificirani su na osnovu bosanskoga jezika, preuzeti su i vidi se to najjasnije iz tog \u0161to vi Srbi i Hrvati morate u\u010diti va\u0161 kodificirani jezik. Iz toga se vidi, dakle, da nije va\u0161 izvorni jezik, nego je uzet od bosanskog. Pa kako to? Pogledajte Vranje, Leskovac, Ni\u0161, Pirot, dakle isto\u010dnu Srbiju i centralnu Srbiju. Ono \u0161to se tamo govori, nema nikakve veze sa Srbijom, podsmijevaju se tom kodificiranom srpskom knji\u017eevnom jeziku. Oni i dalje ne mogu u razgovoru, usmenom, savladiti da govore tim jezikom. To nema veze sa srpskim kodificiranim, ali oni obrazovaniji znaju pisati i mogu razumjeti, jer gledaju na TV-u, standardni knji\u017eevni jezik.<\/p>\n

Ali, ina\u010de, gdje najbolje govore Srbi srpski jezik, uslovno re\u010deno, najbolji knji\u017eevni srpski jezik? Uz granicu sa Bosnom. Po\u0111ite od \u0160abca, Loznice, pa idite Bajina Ba\u0161ta itd., svi ti regioni govore sasvim dobro, pa negdje sve do Kraljeva, U\u017eice i tako. I kako se udaljavate tu nema vi\u0161e tog \u010distog knji\u017eevnog jezika. Isto va\u017ei i za Hrvatsku. Idite od Zagreba, pa tamo u Zagorje, idite u Istru, da ne govorimo o Dalmaciji, dakle dalje od Bosne? Nikakve veze sa kodificiranim tzv. knji\u017eevnim jezikom. Primi\u010dite se Bosni. Sve bolje govore i Srbi i Hrvati svoj knji\u017eevni jezik. \u0160ta to zna\u010di, ustvari, radi se o radijaciji, lingvisti\u010dkoj radijaciji koja je u sredi\u0161tu Bosne, Bosnu ima kao svoje sredi\u0161te, ona zra\u010di. Najja\u010de zra\u010di uz ovu blizinu i sve slabije kako se udaljavate od toga. Prema tome, u Bosni niko ne u\u010di knji\u017eevni jezik. Mo\u017ee neku finesu, ali se govori prakti\u010dno isto. I Srbi i Hrvati i Bo\u0161njaci govore, zapravo, sasvim istim jezikom.<\/p>\n

Kako se izgubio bosanski jezik?<\/strong><\/h3>\n

To zna\u010di da je taj jezik ovdje, ustvari, ponikao i to je izvor tog jezika. Pa kako se onda izgubio taj jezik? Pa izgubio se dekretom i zabranom. Jedini jezik u svijetu koji je oficijelno zabranjen jednim slu\u017ebenim dekretom je bosanski jezik, tako \u0161to je 1903. predlo\u017eeno, a 1907. godine realizovano i zabranjeno je da se koristi sintagma \u201ebosanski jezik\u201c. Naravno, nije se moglo zabraniti da ljudi govore tim jezikom, ali zabranilo se da jezik kojim govore bude nazivan bosanskim jezikom. Pa je po\u010deo da se zove srpskim, odnosno srpsko-hrvatski i hrvatsko-srpski. Od 1907. godine postoji i oficijelna zabrana upotrebe sintagme \u201ebosanski jezik\u201c. Za\u0161to? Upravo zbog toga, jer \u0107e u tom slu\u010daju biti zahtjeva da te teritorije ponovo budu izuzete od apetita Srba i Hrvata. I eto problema.<\/p>\n

Prema tome, na sve na\u010dine je brisan identitet, na sve na\u010dine je ocrnjivana ta du\u0161a Bosne i Bo\u0161njaka, njen identitet, integritet, njena historija, upravo zbog toga. Razlog je vrlo konkretan. Furija li\u010dnog interesa, \u017eelja da se to osvoji. Smetnje tome su stanovnici koji su izlo\u017eeni likvidaciji. Dao sam vam nekoliko stra\u0161nih primjera. Pokazuje se da mi i dalje o tome nemamo ni volju ni snagu ni \u017eelju, bar, da pri\u010damo na ovakvim susretima i da pi\u0161emo tamo gdje mo\u017ee da se pi\u0161e. Ako se ne mogu politi\u010dari nositi da se bez \u017eestokih konfrontacija to sprovede u djelo, ali je zaista frapantno i nedopustivo da mi ne smijemo ni pomisliti da mi podi\u017eemo spomenike \u017ertvama zlo\u010dina, onim \u017ertvama \u010dijim su zlo\u010dincima ovi ve\u0107 podigli spomenike.<\/p>\n

Zar to ne pokazuje duboku ravnopravnost pozicija?! I gdje su onda perspektive? U prosvjetljavanju i u suo\u010davanju sa istinom, potpuno jasno i suvereno bez kompleksa, ne mrze\u0107i nikoga.<\/p>\n

Opet, vra\u0107am se na onaj lik s kojim sam po\u010deo. Lik koji je navikao vi\u0161e da pra\u0161ta, ali ne sve da opra\u0161ta, lik koji je navikao da pomogne, ali ne svakom da pomogne, posebno ne onom koji je toliko zla njemu u\u010dinio. To je lice onoga koji je navikao vi\u0161e da voli, nego da mrzi. I koji je navikao da bude hrabar, a ne pla\u0161ljiv. To lice moramo obnoviti. Kakva god bila na\u0161a odje\u0107a, to kraljevsko lice i kraljevska du\u0161a Bo\u0161njaka, ono najbolje u nama, jeste sa\u010duvano. Sve drugo je lahko. \u0160to je za novac, jeftino je. Bit \u0107e odje\u0107e. Bit \u0107e cipela. Bit \u0107e svega, samo neka nam se sa\u010duva na\u0161e lice i na\u0161 obraz. Hvala vam!<\/p>\n

Pripremio za objavljivanje: Hasan Eminovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Selamun alejkum i dobro do\u0161li! Ja se radujem \u0161to ste do\u0161li. Ovo je vrlo slo\u017eena tema. Mora\u0107u iz jednog ugla da napravim presjek, isje\u010dak. Nastoja\u0107u da budem blizak temi koliko je to mogu\u0107e, a to je, ustvari, ono \u0161to se ne mo\u017ee ni izraziti. Ljudskost je na\u0161a mnogo dublja nego \u0161to bi to moglo da […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":55988,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2860],"tags":[],"class_list":{"0":"post-55987","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi"},"yoast_head":"\nMoramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Selamun alejkum i dobro do\u0161li! Ja se radujem \u0161to ste do\u0161li. Ovo je vrlo slo\u017eena tema. Mora\u0107u iz jednog ugla da napravim presjek, isje\u010dak. Nastoja\u0107u da budem blizak temi koliko je to mogu\u0107e, a to je, ustvari, ono \u0161to se ne mo\u017ee ni izraziti. Ljudskost je na\u0161a mnogo dublja nego \u0161to bi to moglo da […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-11-29T21:38:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-11-29T21:40:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"322\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"84 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka\",\"datePublished\":\"2012-11-29T21:38:43+00:00\",\"dateModified\":\"2012-11-29T21:40:48+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\"},\"wordCount\":16743,\"commentCount\":8,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg\",\"articleSection\":[\"Bosna i Hercegovina\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\",\"name\":\"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg\",\"datePublished\":\"2012-11-29T21:38:43+00:00\",\"dateModified\":\"2012-11-29T21:40:48+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg\",\"width\":616,\"height\":322},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka","og_description":"Selamun alejkum i dobro do\u0161li! Ja se radujem \u0161to ste do\u0161li. Ovo je vrlo slo\u017eena tema. Mora\u0107u iz jednog ugla da napravim presjek, isje\u010dak. Nastoja\u0107u da budem blizak temi koliko je to mogu\u0107e, a to je, ustvari, ono \u0161to se ne mo\u017ee ni izraziti. Ljudskost je na\u0161a mnogo dublja nego \u0161to bi to moglo da […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-11-29T21:38:43+00:00","article_modified_time":"2012-11-29T21:40:48+00:00","og_image":[{"width":616,"height":322,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"84 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka","datePublished":"2012-11-29T21:38:43+00:00","dateModified":"2012-11-29T21:40:48+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/"},"wordCount":16743,"commentCount":8,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg","articleSection":["Bosna i Hercegovina"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/","name":"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg","datePublished":"2012-11-29T21:38:43+00:00","dateModified":"2012-11-29T21:40:48+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Mapa_kraljevine_bosne1391g.jpg","width":616,"height":322},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/moramo-obnoviti-kraljevsko-lice-i-kraljevsku-dusu-bosnjaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku du\u0161u Bo\u0161njaka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55987"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55987\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}