{"id":55563,"date":"2012-11-26T19:10:27","date_gmt":"2012-11-26T18:10:27","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=55563"},"modified":"2012-11-26T19:10:27","modified_gmt":"2012-11-26T18:10:27","slug":"intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/","title":{"rendered":"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Njema\u010dka – U utorak, 30.10.2012. god. sve\u010dano je otvoren novi fakultet za islamsku teologiju na univerzitetima u Osnabr\u00fccku (Institut f\u00fcr Islamische Theologie \u2013 IIT<\/em>) i M\u00fcnsteru (Zentrum f\u00fcr islamische Theologie \u2013 ZIT<\/em>). Ovaj fakultet je najve\u0107i i jedan je od \u010detiri fakulteta, koji su formirani \u0161irom SR Njema\u010dke za izobrazbu vjerou\u010ditelja za islamsku vjeronauku i imama. <\/strong><\/p>\n

<\/strong>Sjedi\u0161ta ostala tri fakulteta za islamsku teologiju su na univerzitetima u T\u00fcbingenu, Frankfurtu\/Gie\u00dfenu i Erlangenu\/N\u00fcrnbergu.<\/p>\n

O nastanku, organizaciji, nastavnom planu i programu fakulteta za islamsku teologiju u Osnabr\u00fccku, islamskoj vjeronauci u Njema\u010dkoj i drugim vezanim temama, razgovarali smo sa hafizom mr. Esnafom Begi\u0107em, asistentom na ovom fakultetu.<\/p>\n

Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107 je ro\u0111en 1973. god. u \u017divinicama. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je zavr\u0161io 1991. god. Iste godine je polo\u017eio hifz, a muhaffiz mu je bio hfz. Ismet ef. Spahi\u0107. Du\u017enost imama u d\u017eematu Castrop-Rauxel (NRW) je obavljao od 1993. do 1999. god. Od 1999. do 2009. god. radio je kao generalni sekretar Islamske zajednice Bo\u0161njaka u Njema\u010dkoj (VIGB, kasnije IGBD). 2009. god. je magistrirao na Fakultetu za islamologiju i orijentalistiku na Ruhr univerzitetu u Bochumu. Tema njegovog magistarskog rada bila je:\u00a0Bosansko-hercegova\u010dki muslimani u Njema\u010dkoj i njihova vjerska organizacija<\/em>. Od 2009. god. radi kao asistent na Institutu za islamsku teologiju univerziteta u Osnabr\u00fccku.<\/p>\n

Uva\u017eeni gospodine Begi\u0107u, s obzirom da se o osnivanju fakulteta za islamsku teologiju u SR Njema\u010dkoj govori ve\u0107 nekoliko godina, za po\u010detak mo\u017eete li nam re\u0107i odkuda uop\u0161te ta\u00a0 inicijativa i kako je do\u0161lo do njene realizacije?<\/strong><\/p>\n

Mislim da se inicijativa za etabliranjem studija Islamske teologije na njema\u010dkim univerzitetima tek djelomi\u010dno mo\u017ee vezati za neki konkretan datum ili povod. Ona je, ustvari, rezultat vi\u0161egodi\u0161njih napora razli\u010ditih aktera u njema\u010dkom dru\u0161tvu, prije svega akademske zajednice, ali i politi\u010dkih aktera, religijskih zajednica, kako muslimanskih tako i kr\u0161\u0107anskih, i njeno nastajanje se, u cilju adekvatnog vrednovanja, zasigurno mora diskurzivno posmatrati. No, to bi nam zasigurno uzelo mnogo vremena i prostora. Stoga \u017eelim samo naglasiti da su motivi, na osnovu kojih se zagovara osnivanje obrazovnih ustanova ove vrste na njema\u010dkim univerzitetima, razli\u010diti i sa, naravno, razli\u010ditim ciljevima i o\u010dekivanjima \u2013 ovisno o kojim se akterima u ovim diskursima radi.<\/p>\n

Ako bih se, pak, morao vezati za neki konkretan datum ili, bolje re\u010deno, povod, mislim da su u zadnjih nekoliko godina dva momenta vrlo zna\u010dajna i mogu se smatrati nekom vrstom vremenskih i sadr\u017eajnih me\u0111a\u0161a u nastanku studija Islamske teologije na njema\u010dkim univerzitetima. Prvi takav momenat jeste iniciranje Njema\u010dke konferencije o Islamu 2006.g. od strane tada\u0161njeg saveznog ministra inostranih poslova Dr. Wolfganga Sch\u00e4uble-a, u okviru koje se prvenstveno po\u010delo razgovarati o ovoj inicijativi. Da su motivi bili prije svega politi\u010dke naravi, posebno u oblasti integracije i sigurnosti, mislim da je odve\u0107 jasno. Ve\u0107 se u martu 2009. g. na simpoziju \u00abTeolo\u0161ki forum Kr\u0161\u0107anstvo-Islam\u00bb u organizaciji Akademije dioceze Rottenburg-Stuttgart u ovaj diskurs uklju\u010dila i akademska zajednica. Primjerice, sada\u0161nji direktor Instituta za Islamsku teologiju na Univerzitetu Osnabr\u00fcck Prof. Dr. B\u00fclent Ucar je tada u okviru javne diskusije sa saveznim ministrom Dr. Sch\u00e4ubleom formulirao zahtjev i o\u010dekivanja za uspostavom obrazovnih ustanova ove naravi. U ovom kontekstu, mo\u017eda ne sa inicijalnim karakterom, zasigurno me\u0111utim kao potvrda ovih napora se mo\u017ee navesti i izjava biv\u0161eg njema\u010dkog saveznog predsjednika Christana Wulffa iz 2010.g., u kojoj je rekao da Islam pripada Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Drugi va\u017ean momenat, ili, ako ho\u0107ete, neka vrsta me\u0111a\u0161a u pokretanju inicijative za etabliranje studija Islamske teologije i osnivanjem odgovaraju\u0107ih obrazovnih ustanova na njema\u010dkim univerzitetima jesu definitivno tzv. \u00abPreporuke Znanstvenoga vije\u0107a SR Njema\u010dke\u00bb (Wissenschaftsrat<\/em>) iz januara 2010. g. Ove \u00abPreporuke\u00bb su, ustvari, bile stvarni i konkretan povod da nekoliko univerziteta u Njema\u010dkoj zapo\u010dne pripreme i aktivnosti za uspostavljanjem studija Islamske teologije.<\/p>\n

Nakon \u0161to su objavljene, one su, kao nikada do tada, izazvale veliku pozornost javnosti, politi\u010dkih aktera, predstavnika crkvi i vjerskih organizacija muslimana, akademske zajednice, medija, ali i obi\u010dnih gra\u0111ana.<\/p>\n

Jer, Znanstveno vije\u0107e se u ovim preporukama jasno i nedvosmisleno izjasnilo za osnivanjem studija Islamske teologije na nekoliko njema\u010dkih univerziteta. Debate koje su uslijedile su djelomi\u010dno bile vrlo \u017eustre i kretale su se u rasponu od potpunog odbacivanja do, na drugoj strani, bezrezervne podr\u0161ke ovoj inicijativi.<\/p>\n

Mo\u017eete li nam ukratko predstaviti va\u0161 institut, njegov razvoj, te nastavno osoblje?<\/strong><\/p>\n

Shodno pomenutim preporukama Znanstvenog vije\u0107a, Univerzitet Osnabr\u00fcck je krenuo u provo\u0111enje konkretnih aktivnosti sa ciljem pripremanja aplikacije za etabliranjem studija Islamske teologije kod Saveznog ministarstva za obrazovanje i istra\u017eivanje (Bundesministerium f\u00fcr Bildung und Forschung, BMBF<\/em>). Preporukama je, naime, bilo predvi\u0111eno da se ovaj projekt u prvih pet godina financira i iz prora\u010duna saveznog ministarstva, iako se u njema\u010dkom politi\u010dkom ure\u0111enju obrazovanje na\u010delno regulira na nivou saveznih pokrajina i financira iz pokrajinskih prora\u010duna. I na ovoj \u010dinjenici, gdje dakle savezno ministarstvo u\u010destvuje u sufinanciranju projekta etabliranja Islamske teologije kao univerzitetskog smjera, ogleda se njegova va\u017enost.<\/p>\n

Kada je u pitanju Univerzitet Osnabr\u00fcck, strukturalni preduvjeti su me\u0111utim stvoreni, ili po\u010deli bivati stvarani daleko prije. Jo\u0161 2002. g. ovdje je pokrenut jedan projekat za doobrazbu nastavnika na dr\u017eavnim \u0161kolama za izvo\u0111enje nastave na maternjem jeziku, \u0161to se, uglavnom, odnosilo na nastavnike i djecu sa tzv. turskom migracijskom pozadinom. 2007. g. je osnovana katedra za Islamsku religijsku pedagogiju na koju je 2008. g. postavljen Prof. Dr. B\u00fclent Ucar i tada je pokrenut master-studij Islamske religijske pedagogije za svr\u0161ene nastavnike. Godinu dana kasnije, 2008. se osniva Centar za interkulturalne islamske studije (Zentrum f\u00fcr Interkulturelle Islamstudien, ZIIS<\/em>), koji je ustvari, do prije nekoliko dana bio, ne samo prete\u010da, nego strukturalna i organizacijska forma i osnova za osnivanje Instituta za islamsku teologiju na Univerzitetu Osnabr\u00fcck. Ovaj Centar je interesantan po tome, \u0161to je u sebi objedinjavao nekoliko razli\u010ditih akademskih ustanova na univerzitetu Osnabr\u00fcck: Institute za katoli\u010dku i evangeli\u010dku teologiju, Institut za iztra\u017eivanje migracija, Interkulturalnu pedagogiju. Sve aktivnosti na osnivanju Instituta za Islamsku teologiju su i\u0161le kroz ovaj Centar. 2009. g. je osnovana katedra za Religiologiju i religijsku sociologiju na koju je pozvan Prof. Dr. Rauf Ceylan. Kada sam ja u decembru 2009. g. izabran na poziciju asistenta na ovom Centru i zapo\u010dev\u0161i svoj rad u u februaru 2010. g., zatekao sam tu, pored ove dvojice profesora, jo\u0161 samo jednog asistenta. Dakle, po\u010detkom 2010. g. \u010ditavo znanstveno-nastavno osoblje na\u0161eg dana\u0161njeg Instituta se sadr\u017eavalo od samo \u010detiri osobe, dok ga danas sa\u010dinjava oko 20-tak kolegica i kolega. U me\u0111uvremenu su, naime, anga\u017eirana dva nova profesora, na katedri za Kur'anske znanosti, te na katedri za Islamsko pravo, te nekoliko asistenata. Doda li se tome personal anga\u017eiran na podru\u010djima administracije, organizacije i koordinacije aktivnosti Instituta, te kao znanstveni ili studentski pomo\u0107nici, u ovom momentu i u razli\u010ditim segmentima na Institutu je anga\u017eirano ukupno oko 35 osoba.<\/p>\n

Ovaj razvoj u samo dvije godine predstavlja tek jednu me\u0111ustanicu. Predvi\u0111eno je, naime, da se ve\u0107 u kratkom periodu u skoroj budu\u0107nosti raspi\u0161u natje\u010daji za jo\u0161 tri katedre, Arabistiku, Islamsku filozofiju, mistiku i etiku, te Hadiske znanosti. Uz to idu i dodatne asistentske pozicije, tako da \u0107e u kona\u010dnici, ovaj Institut, po broju katedri i znanstveno-nastavnom personalubiti najve\u0107a univerzitetska ustanova za Islamsku teologiju u Njema\u010dkoj uop\u0107e.<\/p>\n

Na ovom mjestu \u017eelim ukazati na jednu vrlo va\u017enu \u010dinjenicu, koja je bitna za razumijevanje organizacijskih standarda univerzitetskih ustanova na kojima se etablira studij islamske teologije. Vi ste, mogu\u0107e, primijetili da ja ne govorim o fakultetima za islamsku teologiju, obzirom da niti jedan od univerziteta koji nude ili \u0107e nuditi ovakav studij, ne\u0107e dosti\u0107i obim i veli\u010dinu fakulteta po njema\u010dkim standardima. Rije\u010d je druga\u010dijim univerzitetskim organizacionim jedinicama, kao \u0161to su Centri ili Instituti. Mi smo se, hvala Bogu, uspjeli izboriti i razviti na ravan Instituta, \u0161to u kona\u010dnici potvr\u0111uje njegov razvoj kao najve\u0107e ustanove na podru\u010dju Islamske teologije na nekom njema\u010dkom univerzitetu. S tim u vezi vrijedno je navesti \u0107e on po svom obimu u potpunosti biti ravnopravan Institutima kr\u0161\u0107anskih teologija na Univeritetu Osnabr\u00fcck.<\/p>\n

Kako izgleda predvi\u0111eni nastavni plan i program?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de na\u0161eg nastavnog plana i programa, prije nego iznesem nekoliko detalja, \u017eelim ista\u0107i da je moto na\u0161ega cjelokupnog anga\u017emana i rada na Institutu, sa \u010dim ga, ustvari, \u017eelimo i profilirati i u\u010dinit iprepoznatljivim, kako me\u0111u muslimanima u Njema\u010dkoj i \u0161ire, tako i u raznim segmentima njema\u010dkog dru\u0161tva glasi \u00abInovacija u tradiciji\u00bb (Innovation in Tradition<\/em>). Mislim da ovaj slogan sam po sebi dosta govori o karakteru na\u0161eg nastavnog plana i programa. Nama su pri etabliranju studija Islamske teologije na Univerzitetu Osnabr\u00fcck svakako vrlo bitni akademski, znanstveni standardi koji va\u017ee u Njema\u010dkoj i, ina\u010de, u zapadnom svijetu, ali nam je tako\u0111er izuzetno i u ni\u0161ta manjoj mjeri va\u017ena i etablirana muslimanska tradicija na polju islamske u\u010denosti, dakle klasi\u010dni kanon islamskih znanosti. Ono \u0161to \u0107ete na\u0107i u znanstveno-nastavnom planu i programu, recimo, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, na\u0107i \u0107ete u velikoj mjeri i kod nas. Jednostavno re\u010deno, mi ne \u017eelimo islamsku teologiju etablirati po principu\u00a0ex nihilo<\/em>, iz ni\u010dega, ona se po svojoj samodefiniciji mora vezati za raznovrsne grane klasi\u010dne i tradicionalne islamske u\u010denosti, po sadr\u017eaju je vidimo kao \u00abteologiju srednjega puta\u00bb, upravo po islamskom principu sredine i umjerenosti. Po svojoj metodologiji i organizaciji mora uva\u017eavati suvremene znanstvene standarde. U ovim okvirima smo i izradili znanstveno-nastavne planove i programe za na\u0161e studijske smjerove. Pri tome smo svakako koristili i iskustva Ilahiyat-fakulteta u Turskoj, nekim arapskim zemljama, ali i \u2013 \u0161to sa ponosom isti\u010dem \u2013 u velikom dijelu i znanstveno-nastavnim planovima i programima na\u0161ih fakulteta u Bosni i Hercegovini, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Islamskog pedago\u0161kog fakulteta u Zenici.<\/p>\n

Zato na\u0161 Institut sam po sebi, u svom sadr\u017eajnom samopoimanju i profiliranju kako u op\u0107edru\u0161tvenom, tako i u unutarmuslimanskom kontekstu, odbija svaku vrstu oportunizma prema bilo kome, a u znanstveno-nastavnom planu i programu odbijamo svaku vrstu radikalnog konzervatizma, ali istovremeno i agresivnog liberalizma, koji su danas, na\u017ealost, svojstveni nekim marginalnim muslimanskim grupama u Njema\u010dkoj. Ovakvom orijentacijom Instituta i sadr\u017eajem znanstveno-nastavnog plana i programa smo uspjeli ostvariti njegovu autenti\u010dnost, \u0161to nam je priskrbilo naklonost ve\u0107ine muslimanskih zajednica u \u010ditavoj Njema\u010dkoj, a posebno u njenim sjevernim pokrajinama \u2013 naravno onih, koje su prepoznale svoj interes da u\u010destvuju u ovim procesima, ali i prihvatljivost u op\u0107em dru\u0161tvenom i akademskom kontekstu, obzirom da plan i program ima dostatan dio interdisciplinarnih sadr\u017eaja, interreligijske i interkulturalne naravi.<\/p>\n

Koliko studenata je ukupno upisano na razli\u010ditim smjerovima va\u0161eg fakulteta i da li imate informacije o broju studenata na ostala tri fakulteta za islamsku teologiju u SR Njema\u010dkoj?<\/strong><\/p>\n

Na na\u0161em Institutu trenutno postoje ukupno \u010detiri studijska programa, na kojima imamo oko 145 studenata. Prije svega su to dva redovna bachelor programa \u00abIslamska teologija\u00bb, sa ciljem izobrazbe znanstvenog kadra na polju islamske teologije, pa donekle i imama, te drugi studijski program \u00abIslamska religija\u00bb, koji je pedago\u0161kog smjera i koji je \u2013 \u0161to je posebno va\u017eno \u2013 u potpunosti ravnopravan sa drugim pedago\u0161kim smjerovima. To u praksi zna\u010di da se \u00abIslamska religija\u00bb istovrijedno mo\u017ee studirati sa svim drugim pedago\u0161kim smjerovima.<\/p>\n

Osim ova dva pomenuta redovna bachelor programa, imamo i jedan redovni pro\u0161ireni master program, \u00abIslamsku religijsku pedagogiju\u00bb. Ovaj program je intersantan za one nastavnice i nastavnike koji su ve\u0107 zavr\u0161ili svoj pedago\u0161ki studij na bilo kojim predmetima i, eventualno, ve\u0107 rade u \u0161kolama ili studente bilo kojih pedago\u0161kih smjerova, a koji se makar nalaze u master-fazi, pa \u017eele svoje kompetencije pro\u0161iriti i na predmet \u00ab\u00bbIslamske religijske pedagogije\u00bb, na osnovu koje bi kasnije u svojoj nastavni\u010dkoj slu\u017ebi u \u0161koli predavali i islamski vjeronauk.<\/p>\n

Kona\u010dno, \u010detvrti program kojeg imamo nije puni studij, ali je na akademskom, univerzitetskom nivou organiziran program doobrazbe imama. Ovaj projekat se financira iz sredstava Saveznog zavoda za migracije i izbjeglice iz N\u00fcrnberga i traje evo ve\u0107 tre\u0107u godinu.<\/p>\n

Da li me\u0111u upisanima ima i studenata Bo\u0161njaka?<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u apsolventima programa doobrazbe imama je bilo, a i aktualno, kao u\u010desnika i nekoliko bo\u0161nja\u010dkih imama odnosno koji su djelovali u nekim bo\u0161nja\u010dkim d\u017eematima, dok na ostalim studijskim smjerovima na\u017ealost nemamo Bo\u0161njaka. Bolja situacija, barem koliko je meni poznato, \u010dini se nije ni na drugim univerzitetima koji nude studij Islamske teologije: u Frankfurtu studira jedan Bo\u0161njak, u T\u00fcbingenu jedan, dok imam saznanja da je u N\u00fcrnbergu od sveukupno tri upisane studentice jedna od njih Bo\u0161njakinja. Stanje je, na\u017ealost, takvo, iako posebice studij pedago\u0161kog smjera nudi vrlo dobre \u0161anse za budu\u0107e zapo\u0161ljenje. Jer, analize pokazuju da bi u ovom momentu, ako bi se na podru\u010dju \u010ditave Njema\u010dke uveo islamski vjeronauk u dr\u017eavne \u0161kole, bilo potrebno oko 2000 do 2500 u\u010diteljica ili u\u010ditelja. Na svim univerzitetima koji nude i pedago\u0161ke smjerove, po nekim informacijama nema ni 200 upisanih studenata. \u0160anse za posao su dakle izvanredne i to daleko u budu\u0107nost.<\/p>\n

To su, moglo bi se re\u0107i, pora\u017eavaju\u0107e brojke. \u0160ta bi, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, mogao biti razlog za tako mali broj upisanih bo\u0161nja\u010dkih studenata?<\/strong><\/p>\n

Mislim da ima vi\u0161e razli\u010ditih razloga, od kojih je mo\u017eda najvidljivija neinformiranost. Evidentno je da na\u0161a djeca ili omladina u zadnje vrijeme, zadnjih godina, se ipak u velikom broju odlu\u010duju za studij u odnosu na zanatske pozive, bez obzira o kojim studijskim smjerovima se radi. Logi\u010dno je dakle, da bi moralo biti i onih mladih Bo\u0161njakinja ili Bo\u0161njaka koji su zainteresirani i za studij islamske teologije ili, makar, islamske religije, imaju\u0107i u vidu izuzetno dobro \u0161anse za kasnije zapo\u0161ljenje, o kojima sam upravo govorio. Pogotovo bi za studijske smjerove vezanih za islamsku teologiju morali biti zainteresirani oni koji su pro\u0161li kroz mektebe, zavr\u0161ili hatme, koji su aktivni u svojim d\u017eematima ili su im i dalje bliski. Na\u017ealost, fakti\u010dke brojke ipak pokazuju sasvim drugo stanje.<\/p>\n

Kako prevazi\u0107i tu neinformiranost?<\/strong><\/p>\n

Pitanje neinformiranosti eventualnih interesenata za studij islamske teologije je samo najvidljiviji razlog. Ona \u0107e se lahko prevazi\u0107i i sama od sebe nestati kada, i ako se se neke druge stvari postave druga\u010dije.<\/p>\n

Koje stvari, na \u0161to konretno mislite?<\/strong><\/p>\n

To je, mislim prije svega, pitanje Islamske zajednice Bo\u0161njaka u Njema\u010dkoj i njene unutarnje organiziranosti, pozicioniranosti u njema\u010dkom dru\u0161tvu, te, kona\u010dno, orijentiranosti prema ovim inicijativama. Jer, procesi vezani za Islam i muslimane u Njema\u010dkoj na\u0161e se Zajednice po samoj njenoj prirodi, kao i prirodi ovih procesa moraju ticati. Slikovito kazano, vozovi ovih procesa su krenuli, oni nezaustavljivo voze i ne\u0107e stajati, do Bo\u0161njaka je i njihove Zajednice je, ho\u0107e li, kako i na koji na\u010din ukrcati se makar na zadnji vagon ovoga voza. Voz dakle ve\u0107 ide i i\u0107i \u0107e, sa Bo\u0161njacima ili bez njih, odnosno sa IZBNJ ili bez nje. Gledajte, primjer turske islamske zajednice DITIB to najbolje ilustrira. Njihova pokrajinska organizacija za Niedersachsen i Bremen je do samo prije godinu dana imala stanovite rezerve prema na\u0161em Institutu. No, i oni su uvidjeli da su ovi procesi nezaustavljivi, da se Institut za Islamsku teologiju na Univerzitetu Osnabr\u00fcck razvija i da ipak ima podr\u0161ku u stanovitom dijelu muslimanske zajednice u \u010ditavoj Njema\u010dkoj, te su napravili jedan zaokret i danas svesrdno podr\u017eavaju ovaj projekat. Dakle, oni su tu prepoznali sebe, ili ako ho\u0107ete svoj interes i sada su vrlo pouzdani partneri. U me\u0111uvremenu imaju i svoje predstavnike u Teolo\u0161kom vije\u0107u na\u0161eg Instituta i za Islamski vjeronauk u \u0161kolama.<\/p>\n

Zato bi bilo neophodno da se Islamska zajednica Bo\u0161njaka u Njema\u010dkoj druga\u010dije anga\u017eira na ovom polju. Neophodno je napraviti strategiju, definirati kratkoro\u010dne, srednjero\u010dne i dugoro\u010dne ciljeve IZBNJ i raditi na njihovom ostvarenju. Da bi se to ostvarilo, neophodno je anga\u017eirati ljude koji su stru\u010dni za odre\u0111ena i razna polja djelovanja, koji imaju sposobnosti, kompetencije, ali koji bi i htjeli da se u takvim procesima anga\u017eiraju. Dakle, nije rije\u010d samo o stru\u010dnjacima iz oblasti islamske u\u010denosti, nego i o pravnicima, politolozima, sociolozima, itd. Zasigurno znam da ima ljudi ovakvih profila koji su spremni za takvu vrstu anga\u017emana prema, i u Zajednici. No, njima treba omogu\u0107iti taj anga\u017eman, Zajednica se mora prema njima otvoriti.<\/p>\n

Dalje, u organizacionom pogledu je potrebno raditi prije svega institucionalno i timski, a u kvalitativnom sistematski, vr\u0161iti promatranja i analize, te na osnovu toga izraditi strategiju, definirati ciljeve i provoditi ih. Bo\u0161njaci su, nagla\u0161avam kvalitativno gledano, daleko privla\u010dniji za ove procese, jer su autohtoni europski muslimani. Ovi aspekti su na\u017ealost nedovoljno nagla\u0161eni i samim tim dobrano neiskori\u0161teni u navedenim procesima i u njema\u010dkom dru\u0161tvu op\u0107enito. Ja \u0107u Vas podsjetiti, jo\u0161 u vrijeme dok sam bio slu\u017ebenik IZBNJ, kada smo 2004. g. u Dortmundu odr\u017eali Savjetovanje o reorganizaciji Zajednice, ja sam u svom izlaganju govorio o procesima koji su upravo sada aktualni u njema\u010dkom dru\u0161tvu, kao npr. pitanje uvo\u0111enja islamskog vjeronauka u \u0161kole. To je zabilje\u017eeno i u izdanju \u00abSelama\u00bb iz 2004. g. u kojem su objavljeni referati sa tog savjetovanja. Tada sam iznio stav da bi Bo\u0161njaci u tom procesu, i kao nastavni kadar, ali i sama Islamska Zajednica mogli imati i preuzeti zna\u010dajnu ulogu. Na\u017ealost, to se nije desilo, a situacija po tom pitanju, \u010dini mi se, za nas Bo\u0161njake nije bolja ni sada i sli\u010dna je onoj iz 2004. g. Jer, evo uzmimo samo za primjer skora\u0161nje konstituiranje Vije\u0107a za islamski vjeronauk u pokrajini Nordrhein-Westfalen. Tu nema Bo\u0161njaka i na\u0161a Zajednica tu nije zastupljena. Prije toga je isto takvo Vije\u0107e konstituirano u pokrajini Niedersachsen, gdje, opet, nema Bo\u0161njaka i predstavnika na\u0161e Zajednice. Ali zato ima DITIB, koji je bio spreman napraviti zaokret i anga\u017eirati i svoje externe ljudske resurse. Ista situacija je i sa Teolo\u0161kim vije\u0107ima na univerzitetima koji nude studij islamske teologije ili srodnih smjerova. Tu tako\u0111er Bo\u0161njaci, odnosno IZBNJ nije predstavljena, osim, u slu\u010daju Univerziteta T\u00fcbingen, iako je diskutabilno koliko su interesi IZBNJ tu fakti\u010dki zastupljeni i koliko Zajednica uop\u0107e zna \u0161to se tamo de\u0161ava, a da ne govorim o tome koliko ima uop\u0107e utjecaja. Uspije li IZBNJ napraviti zaokret, makar \u0107e, ubije\u0111en sam, uspjeti ukrcati se na posljedni vagon voza o kojem sam govorio. Kada je u pitanju na\u0161 Institut, na\u0161 direktor Prof. Ucar ima obi\u010daj kazati: \u00abKo ho\u0107e sa nama, bujrum, ko ne\u0107e, mi se ne ljutimo!\u00bb<\/p>\n

Da li biste Vi bili spremni za takvu vrstu anga\u017emana i \u0161ta bi to IZBNJ mogla da ima koristi od Va\u0161ega anga<\/strong>\u017e<\/strong>mana?<\/strong><\/p>\n

Svakako, naravno da sam spreman. To sam ve\u0107 naglasio u nekoliko razgovora sa novim vo\u0111stvom IZBNJ, nekim \u010dlanovima Me\u0161ihata. Nedavno sam razgovarao i sa glavnim imamom za oblast \u00abSjever\u00bb i sugerirao mu par stvari u vezi kojih bi Zajednica mogla ra\u010dunati na moj anga\u017eman. Naravno, ako to bude smatrala potrebnim. Evo na primjer, da bi se prevazi\u0161la neinformiranost u vezi etabliranja studija Islamske teologije, mi\u0161ljenja sam da bi bilo potrebno napraviti informativne skupove u nekoliko na\u0161ih d\u017eemata, bez obzira u kojem dijelu Njema\u010dke, na kojima bi ponudile informacije o mogu\u0107nostima studiranja islamske teologije u Njema\u010dkoj, uvjetima i predispozicijama za ovaj studij, o kasnijim mogu\u0107nostima zapo\u0161ljenja i sl. Znam \u010dak \u0161ta vi\u0161e, da bi i neke moje kolege sa Instituta bili spremni u\u010destvovati u tome, iako nisu Bo\u0161njaci.Vidjet \u0107emo, ho\u0107e li \u0161ta biti od toga. Naravno, ne \u017eelim se nametati, ali svakako stojim na raspolaganju, ako organi Zajednice budu stava da moja ekspertiza, kompetencije, kontakti ili neke druge sposobnosti mogu biti od pomo\u0107i. Od toga jednim dijelom profitiraju i na\u0161i d\u017eemati u Osnabr\u00fccku, jer su, izme\u0111u ostalog, i mojim anga\u017emanom postali jo\u0161 prepoznatljiviji na univerzitetu Osnabr\u00fcck, me\u0111u studentima, raznim drugim udru\u017eenjima, gradskim i dr\u017eavnim strukturama, i sl.<\/p>\n

Na kojem predmetu ste Vi anga\u017eovani kao asistent i koje su druge Va\u0161e obaveze vezano za fakultet?<\/strong><\/p>\n

Ja sam prvenstveno anga\u017eiran na predmetima \u00abIslamska pravna teorija\u00bb i \u00abIslamsko civilno pravo\u00bb. Me\u0111utim desi se da ponekad preuzmem nastavu i iz drugih predmeta. U ovom semestru primjerice je to slu\u010daj, gdje sam sa jo\u0161 jednim kolegom zajedni\u010dki anga\u017eiran na predmetu \u00abUvod u osnove islamskog vjerovanja\u00bb. Za kvalitetnu nastavu je neophodna temeljita i adekvatna priprema, tako da mi u toku semestra veliki dio vremena odlazi na to. Osim docentskih, postoji, moglo bi se re\u0107i, jedna \u010ditava paleta drugih, raznovrsnih obaveza. Prije svega, na polju daljeg znanstvenog usavr\u0161avanja i napredovanja kroz pripremu doktorske disertacije, koja je po prirodi moje asistenske pozicije na Institutu tako\u0111er iz oblasti Islamskog prava, ali je u teritorijalnom i povijesnom konktekstu vezana i za Bosnu i Hercegovinu. Pored toga, sastavni dio rada je u\u010de\u0161\u0107e na raznim znanstvenim konferencijma i simpozijima, tribinama i okruglim stolovima. Jedno takvo, vrlo upe\u010datljivo u\u010de\u0161\u0107e sam imao u aprilu ove godine u Minneapolisu, u SAD-u na Univerzitetu Minnesota na kojem je odr\u017eana znanstvena konferencija na temu \u00abIslam i muslimanske zajednice u Centralnoj Europi\u00bb. Tu sam imao izlaganje na temu \u00abBosanski islam u dana\u0161njem vremenu\u00bb. Sastavni dio aktivnosti jeste tako\u0111er tzv. univerzitetska samoadministracija, zatim priprema, planiranje i provedba znanstvenih konferencija i simpozija, koji su na na\u0161em Institutu u pore\u0111enju sa drugim univerzitetskim ustanova iste vrste daleko brojnije. Osim toga, interesantna\u00a0 je organizacija tzv. ljetnih \u0161kola. Takvu jednu smo imali u oktobru ove godine u Granadi i Cordobi, u \u0160paniji. To je za mene bilo nezaboravno iskustvo gdje se i dan-danas, na svakom koraku mogu vidjeti ostaci islamske kulture i civilizacije. Isto tako plan nam je jednu ljetnu \u0161kolu napraviti i u Sarajevu, u na\u0161oj Bosni i Hercegovini. Kona\u010dno, sastavni dio rada na ovakvom jednom Institutu, gdje se, ustvari, tek etablira odre\u0111eni studij, jeste izrada nastavnih planova i programa. Ja sam do sada u\u010destvovao na izradi dva nastavna plana i programa, za smjerove \u00abIslamska teologija\u00bb i \u00abIslamska religija\u00bb, a trenutno pripremamo i dodatne studijske programe, zbog kojih smo zapo\u010deli izradu njihovih nastavnih planova i programa. Za taj zadatak smo na Institutu po\u010detkom oktobra oformili jednu posebnu projektnu grupu od 10-tak kolegica i kolega koju ja vodim.<\/p>\n

Kada ve\u0107 govorimo o nastavnim planovima i programima, intersantno je pitanje kakvu ulogu i da li uop\u0107e imaju uticaja muslimanske organizacije pri njihovoj izradi ili odre\u0111ivanju, kao i pri odabiru nastavnog osoblja, obzirom da su osniva\u010di fakulteta pokrajinska ministarstva obrazovanja?<\/strong><\/p>\n

Da bi se adkevatno odgovorilo na ovo pitanje, potrebno je prije svega ukazati na prirodu ustavno-pravnog ure\u0111enja njema\u010dke dr\u017eave, te polo\u017eaj religijskih zajednica u tom ustavno-pravnom ure\u0111enju. Ovo je ina\u010de specifi\u010dna tematika, te bih onima koji se za nju interesiraju rado preporu\u010dio jedan \u010dlanak pod naslovom \u00abIslam kao religijska zajednica u Njema\u010dkoj\u00bb (Islam als Religionsgemeinschaft in Deutschland<\/em>), kojeg sam upravo na ovu temu objavio u \u010dasopisu \u00abPolitische Bildung\u00bb, br. 2\/2012. Ova tematika se, uglavnom, mo\u017ee sublimirati na dva aspekta: prvo, po svojoj ustavno-pravnoj samodefiniciji i iz toga rezultiraju\u0107em politi\u010dkom ure\u0111enju, Njema\u010dka je sekularna dr\u017eava, ona ustavno-pravnim odre\u0111enjem sama sebi ne dozvoljava poistovje\u0107ivanje sa nekom religijskom zajednicom, odnosno crkvom, te se prema bilo kojoj religiji ili svjetonazoru, crkvi ili religijskoj zajednici, mora pona\u0161ati neutralno i tolerantno. Ovdje je rije\u010d o tzv. \u00abpozitivnoj neutralnosti\u00bb dr\u017eave, za razliku od, recimo, laicisti\u010dkog modela ustavno-pravnog ure\u0111enja u Francuskoj prema kojem postoji striktna odvojenost izme\u0111u dr\u017eave i religije. Osnova za to je \u010dlan 140 njema\u010dkog Ustava, koji se, ustvari, referira na \u010dlan 137, stav 1 i stav 3 Weimarskog carskog Ustava i progla\u0161ava ga i dalje va\u017ee\u0107im. Drugi aspekt je sadr\u017ean u \u010dlanu 7, stav 3 njema\u010dkog Ustava. Ovaj \u010dlan vjeronauk definira kao redovni \u0161kolski predmet. Me\u0111utim, obzirom da Islam u Njema\u010dkoj nije priznat kao religijska zajednica, te samim tim ni zajednice muslimana nisu priznate kao subjekti javnog prava u duhu pomenutog \u010dlana 140 njema\u010dkog Ustava, \u0161to je slu\u010daj primjerice sa kr\u0161\u0107anskim konfesijama, katoli\u010dkom i evangeli\u010dkom, ne postoji instanca koja bi legitmirala nastavne sadr\u017eaje i nastavno osoblje, bez obzira da li se radi o nivou \u0161kole ili univerziteta. Da bi se ova ustavno-pravna dilema kada je u pitanju Islam, odnosno studij Islamske teologije kao i \u0161kolski predmet Islamski vjeronauk rije\u0161ila, Znanstveno vije\u0107e je u svojim \u00abPreporukama\u00bb iz 2010. g. predlo\u017eilo osnivanje tzv. Teolo\u0161kih vije\u0107a, koja bi u ustavno-pravnom smislu preuzela funkciju religijskih zajednica i legitimirali kako sadr\u017eaje, tako i nastavno osoblje.<\/p>\n

Dakle, njema\u010dka dr\u017eava priznaje, podr\u017eava i afirmira postojanje i odgovaraju\u0107i anga\u017eman religijskih zajednica u dru\u0161tvu kao i njihovu autonomiju u stvarima internog karaktera. Ovakva ustavno-pravna konstelacija podrazumijeva da je, na jednoj strani, obaveza dr\u017eave obezbijediti organizacione okvire i financijske uvjete za odvijanje procesa obrazovanja i, izme\u0111u ostalih, na univerzitetskim ustanovama teolo\u0161kog karaktera, dok su religijske zajednice na drugoj strani u potpunosti neovisne u odre\u0111ivanju sadr\u017eaja nastavnih planova i programa, kao i pozivanju profesora na katedre. Ista stvar je i u slu\u010daju studija Islamske teologije, kao i u slu\u010daju predmeta Islamski vjeronauk na dr\u017eavnim \u0161kolama.<\/p>\n

U praksi, barem na primjeru Instituta na Univerzitetu Osnabr\u00fcck, stvari stoje tako, da smo mi izradili znanstveno-nastavne planove i programe, a zatim ih ponudili muslimanskim zajednicama koje sa\u010dinjavaju Teolo\u0161ko vije\u0107e na\u0161ega Instiuta na uvid i eventualne napomene, kritike, sugestije. S tim u vezi smo organizirali i jedan workshop na kojem smo sa predstavnicima tih zajednica razgovarali o sadr\u017eaju na\u0161eg nastavnog plana i programa. Njhove napomene s tim u vezi smo uglavnom uva\u017eili, jer, kako sam ve\u0107 naglasio, bitna odrednica na\u0161eg Instituta je veza sa muslimanskom bazom, uvjerljivost na\u0161eg znanstveno-nastavnog plana i programa i njegova prihvatljivost me\u0111u musimanima. Tako\u0111er smo organizirali drugi workshop interdisciplinarnog karaktera, te smo i njihove sugestije dobrim dijelom ugradili u sadr\u017eaj. Uglavnom, Teolo\u0161ko vije\u0107e se po pitanju nastavnog plana i programa izrazilo pozitivno, tako da smo na taj na\u010din ispunili i ustavno-pravne preduvjete za po\u010detak studija. Sli\u010dan proces se odvija i kod imenovanja profesora na katedre.<\/p>\n

Jedan od smjerova na va\u0161em fakultetu je i izobrazba vjerou\u010ditelja za islamsku vjeronauku u javnim \u0161kolama. Ove \u0161kolske godine u saveznoj pokrajini Sjeverna-Rajna Vestfalija (NRW), ina\u010de najve\u0107oj pokrajini u SR Njema\u010dkoj je zvani\u010dno uveden predmet islamske vjeronauke. Najavljeno je uvo\u0111enje i u ostalim pokrajinama. Ovo predstavlja va\u017ean korak za prihvatanje muslimana u njema\u010dko dru\u0161tvo. Ranije su se spominjale mnoge pravne prepreke za ravnopravan status islamske vjeronauke sa drugim vjeronaukama. Odjednom tih barijera vi\u0161e nema. \u0160ta se u me\u0111uvremenu tako va\u017eno dogodilo?<\/strong><\/p>\n

Pravne prepreke o kojima govorite su, prije svega, ustavno-pravne naravi, i na tu problematiku sam ukazao u odgovoru na prethodno pitanje. Dakle, problem je \u0161to muslimanske zajednice u ustavno-pravnom smislu nemaju status religijskih zajednica. Da bi se taj status zadobio potrebno je ispuniti niz uvjeta, koji se pored ustavno-pravnih ti\u010du i nekih drugih pravnih oblasti. To dakle iziskuje neophodne promjene prije svega na strani muslimana i u na\u010dinu organiziranja njihovih zajednica. Mora se me\u0111utim tako\u0111er re\u0107i da se ovi preduvjeti nekada i u odre\u0111enim politi\u010dkim krugovima neutemeljeno i pau\u0161alno polemiziraju. U osnovi i gledano isklju\u010divo sa pravnog stanovi\u0161ta, ni\u0161ta se nije promijenilo, ili tek djelomi\u010dno su se neke stvari promjenile osnivanjem pomenutih Teolo\u0161kih vije\u0107a. Na primjeru NRW to konkretno zna\u010di da su politi\u010dki akteri u toj pokrajini temporarno, na vrijeme od 5 godina, napravili neophodne izmjene pokrajinskog zakona koji tretira oblast obrazovanja i status islamskog vjeronauka u dr\u017eavnim \u0161kolama. U pokrajini Niedersachsen se oti\u0161lo pak jo\u0161 dalje, te je ovdje formirano Teolo\u0161ko vije\u0107e, i to po ustavno-pravnom principu iz \u010dlana 7, stav 3 njema\u010dkoga Ustava. Ono \u0161to se pak definitivno promijenilo jeste politi\u010dka volja, a slijedom toga se promijenio i op\u0107edru\u0161tveni ambijent.<\/p>\n

U nekim njema\u010dkim medijima se govori da predmet islamske vjeronauke u \u0161kolama treba da zamjeni tradicionalnu vjersku pouku (mektebe) koja se organizuje u d\u017eamijama i islamskim centrima. Odkuda to nepovjerenje prema mektebima (Koranschule<\/em>) i kako Vi vidite mogu\u0107i suodnos izme\u0111u ova dva vida islamskog obrazovanja?<\/strong><\/p>\n

Mogu\u0107e je da postoje takvi stavovi, meni me\u0111utim nisu poznati u takvom razmjeru. \u010cak \u0161tavi\u0161e, u znanstvenim krugovima se \u010desto nagla\u0161ava sintagma, da \u0161kolska u\u010dionica ne mo\u017ee postati molitvenim prostorom. Oni koji zagovaraju eventualno ukidanje mekteba i njegovu zamjenu islamskim vjeronaukom u \u0161kolama u su\u0161tini, organizacijski, a ni pravno ne poznaju sr\u017e niti jednog niti drugog oblika sticanja religijskog znanja. U \u0161koli, u okviru islamskog vjeronauka se mogu eventualno ste\u0107i teorijska znanja o, primjerice, namazu, ali se ona prakti\u010dno mogu primijeniti samo u mektebu. U pou\u010davanju na\u0161oj vjeri, teorija i praksa se ne mogu odvojiti. Svaki poku\u0161aj da se to u\u010dini, bio bi osu\u0111en na propast, barem kod onih muslimana koji dr\u017ee do prakse, koja je neophodna za autenti\u010dnost i prihva\u0107enost procesa obrazovanja. Stoga, ne vjerujem da mo\u017ee do\u0107i do toga da \u0161kolski vjeronauk u potpunosti zamijeni mekteb. Jer, prilazi, metodologija, ciljevi, pa, ako ho\u0107ete, i sadr\u017eaji i njihova prakti\u010dna primjena su suvi\u0161e razli\u010diti da bi do toga u ve\u0107oj mjeri moglo do\u0107i. Mo\u017eda dijelom kod onih, koji sami sebe vide kao kulturolo\u0161kim muslimanima.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de nepovjerenja prema mektebima, ili kako ste to nazvali prema tzv. \u00abKoranschule\u00bb, mislim da ono najve\u0107im dijelom tako\u0111er rezultira zbog nepoznavanja prirode mekteba. Tome op\u0107enito doprinose i vrlo \u010deste pau\u0161alne, neutemeljene i neobjektivne debata koje se vode u Njema\u010dkoj u vezi islama. Eto i sam taj naziv \u00abKoranschule\u00bb je mo\u017eda ponajbolji pokazatelj za to. Njime se implicira isklju\u010divo bavljenje Kur'anom, bez drugih sadr\u017eaja. Ja sam osobno u vi\u0161e navrata i u raznim povodima, ukazivao na \u010dinjenicu da je obrazovni proces koji se odvija u d\u017eamijama ili islamskim centrima sasvim ne\u0161to drugo, u odnosu kako ga opisuje izraz \u00abKoranschule\u00bb. Barem je tako kada je rije\u010d o d\u017eamijama Bo\u0161njaka. Stoga se treba truditi u njema\u010dkom kontekstu i jezi\u010dkoj upotrebi etablirati izraz koji bi, po mojemu mi\u0161ljenju, ustvari mogao biti ekivivalent izrazu \u00abmekteb\u00bb, a to je \u00abMoscheeunterricht\u00bb. Ovaj izraz odgovara bolje i su\u0161tini obrazovnog procesa ove vrste. Mogu\u0107e je, kona\u010dno, da se zahtjevima za nadomje\u0161tanje mekteba \u0161kolskim vjeronaukom nastoji, barem preko jezi\u010dke ravni, ste\u0107i uvid u sadr\u017eaje koji se tretiraju u procesu islamskog obrazovanja i neke vrste njihove kontrole, \u0161to \u010ditav obrazovni proces u mektebu svodi na jedan, naj\u010de\u0161\u0107e neopravdan, sigurnosni nivo.<\/p>\n

Njema\u010dki politi\u010dari u uvo\u0111enju ovog predmeta vide \u0161ansu za bolju integraciju muslimana u njema\u010dko dru\u0161tvo. Kako Vi ocjenjujete zna\u010daj predmeta islamske vjeronauke? Koliko je on va\u017ean za vjerski i kulturni odgoj muslimanske djece, a koliko za njihovu integraciju u njema\u010dko dru\u0161tvo?<\/strong><\/p>\n

Svakako da \u0107e uvo\u0111enje islamskog vjeronauka kao \u0161kolskog predmeta pomo\u0107i ili pospje\u0161itit integraciju muslimana u njema\u010dko dru\u0161tvo \u2013 bez obzira kako integraciju definirali. Pogotovo \u0107e to biti slu\u010daj kada ga za nekoliko godina budu predavali prvi svr\u0161enici studija na njema\u010dkim univerzitetima, koji \u0107e, nadam se, biti sami po sebi u\u010dvr\u0161\u0107eni u vjerovanju, ali \u0107e imati i znanja iz tradicionalnih disciplina islamske u\u010denosti, ste\u010dena po ovovremenim i zapadnoeuropskim znanstvenim standardima. U tome vidim veliku \u0161ansu i za njih, i za muslimansku djecu koju \u0107e pou\u010davati, kako po pitanju vjerskog i kulturnog odgoja i obrazovanja, tako i po pitanju integracije. To u praksi zna\u010di kriti\u010dko i diferencirano propitivanje odre\u0111enih vjerskih sadr\u017eaja, \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee imati samo pozitivne impulse za vjerski i kulturni odgoj. Jer, razlika je ako je neko na osnovu vlastitog obrazovanja, znanja ili, ako ho\u0107ete, spoznaje ubije\u0111en u svoje vjerovanje u odnosu na osobu koja se po inerciji, primjerice zato \u0161to poti\u010de iz vjerni\u010dke porodice, osje\u0107a vjernikom.<\/p>\n

Ja tako nastupam i nastavi prema svojim studentima i mislim da su efekti daleko bolji kada neko, na osnovi znanja koje o vjeri sti\u010de, zna za\u0161to je vjernica ili vjernik. Ovakve osobe su daleko sposobnije i kompetentnije i da drugima, nemuslimanima, govore i reflektiraju o svojoj vjeri, svojem vlastitom vjerskom ubje\u0111enju. U dana\u0161njem vremenu, u dru\u0161tvu u kojem \u017eivimo je ovaj aspekt izuzetno bitan.<\/p>\n

Tako\u0111er, u njema\u010dkim medijima i politi\u010dkim krugovima se \u010desto govori o razvoju\u00a0\u201cevropskog islama\u201d<\/em>, kao i islama koji \u0107e biti prilago\u0111en vrijednostima zapadnja\u010dke kulture. Mnogi muslimani se pribojavaju od nau\u010davanja islama, koji bi mogao biti manipuliran od strane dr\u017eave. Koliko su ovi strahovi opravdani?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je pogre\u0161no upotrebljavati takve sintagme i na to je u jednom od svojih \u010dlanaka ukazao i prof. dr. Fikret Kar\u010di\u0107 kada je pisao o tzv. \u00abbosanskom islamu\u00bb. Prof. dr. Kar\u010di\u0107 je ponudio alternativu, da umjesto o \u00abbosanskom islamu\u00bb ustvari treba govoriti o \u00abbosanskom iskustvu islama\u00bb. On ovdje u prvi plan dakle stavlja pripadnike islama, muslimane, a ne samu vjeru. Iako je Islam na jednoj strani nedvojbeno univerzalan, on\u00a0 na drugoj strani u razli\u010ditim podnebljima ima i svoje razli\u010dite osobenosti, koje manifestiraju njegovi pripadnici. Stoga \u0107e muslimani u Europi neminovno razviti ili su razvili, kao \u0161to primjer na\u0161ih bosanskohercegova\u010dkih muslimana, Bo\u0161njaka, to najbolje pokazuje, odre\u0111ene osobenosti karakteristi\u010dne za podneblje Europe. Pa evo, iako vi\u0161e formalno-pravne naravi, ipak vrlo svje\u017e primjer jeste izbor reisu-l-uleme, koji je jedinstven primjer mogu\u0107nosti institucionalne i hijerarhijske organizacije Islama, uprkos tezi koja je pogotovo me\u0111u islamolozima vrlo prisutna, po kojoj je takva vrsta organizacije strana Islamu. Da ne govorim o nekim sadr\u017eajima iz oblasti islamske jurisprudencije i sl. S druge strane, ja ne vjerujem da se Islam kao cjelokupni sistem i okvir \u017eivota mo\u017ee prilagoditi onim vrijednostima zapadnja\u010dke kulture koje poti\u010du ili se makar referiraju na vjerske tradicije kr\u0161\u0107anstva ili nekih drugih religija. To ne bi ni\u0161ta drugo zna\u010dilo nego izblije\u0111ivanje islama kao vjere, pa \u010dak kada bi se poku\u0161avao nau\u010davati i sa najvi\u0161ih akademskih nivoa. Muslimani, barem oni kojima je va\u017ena i islamska tradicija i praksa, ne\u0107e takvo nau\u010davanje nikada prihvatiti. Zasigurno \u0107e se univerziteti koji nude studije islamske teologije razli\u010dito profilirati, ali, da parafraziram jednu njema\u010dku uzre\u010dicu, ondje na \u010demu stoji natpis islamska teologija, mora i unutra\u0161njost sadr\u017eavati islamsku teologiju. Svako uplitanje dr\u017eave ili manipuliranje bi u praksi bilo kontraproduktivno, a kako sam prije naveo, ustavno-pravno i neutemeljeno. Da dr\u017eava po pitanju uvo\u0111enja i studija islamske teologije na univerzitetima i samog islamskog vjeronauka u \u0161kolama ima odre\u0111ena o\u010dekivanja sasvim je legitimno i opravdano, ali te dvije stvari ne treba mije\u0161ati. \u010cak i ako bi bilo poku\u0161aja prilago\u0111avanja vjere o\u010dekivanjima dr\u017eave ili, kako ste to nazvali, manipuliranja, ja ih vi\u0161e vidim na strani muslimana, specificirano, nekih marginalnih grupa i pojedinaca, koje poku\u0161avaju oportuno djelovati i sebe profilirati preko islama. Ali, sve \u0107e to tzv. mainstream muslimana prepoznavati i, \u010dini mi se, ako je suditi po nekim na\u0161im studentima, ve\u0107 prepoznaju.<\/p>\n

\u0160ta to zna\u010di?<\/strong><\/p>\n

Pa, mi imamo studente koji su kod nas, u Osnabr\u00fccku upisali studij islamske teologije, iako se u gradovima iz kojih dolaze osnivaju iste ili sli\u010dne univerzitetske ustanove za islamsku teologiju. Jednostavno, ne mogu se poistovjetiti sa sadr\u017eajima koji im se negdje drugo nude.<\/p>\n

Na sve\u010danosti otvaranja va\u0161eg fakulteta bili su prisutni: prof. dr. Ismet Bu\u0161atli\u0107, dekan FIN-a u Sarajevu i prof. dr. Zuhdija Adilovi\u0107, dekan IPF-a u Zenici. Otkud oni tu? Je li imate veze i saradnju sa ova dva islamska fakulteta iz domovine?<\/strong><\/p>\n

Ja sam prije svega izuzetno ponosan i drago mi je da su dekani Bu\u0161atli\u0107 i Adilovi\u0107 bili kao gosti na ovoj sve\u010danosti. I ovom prilikom \u017eelim im se javno, u ime direktora na\u0161ega Instituta Prof. Dr. B\u00fclenta Ucara i cjelokupnog Instituta, kao i u svoje ime zahvaliti za dolazak, kao i za podr\u0161ku koju su nam tom prilikom izrazili. Njihovo prisustvo na sve\u010danosti otvorenja Instituta je, ustvari, rezultat sporazuma o suradnji koje smo u junu pro\u0161le godine sklopili sa oba ova fakulteta. Ti sporazumi predvi\u0111aju razmjenu studenata, razmjenu nastavnog osoblja, zajedni\u010dke publikacije, zajedni\u010dke znanstvene konferencije i sl. Dakle suradnja postoji, i to ne samo kao mrtvo slovo na papiru, nego u praksi i pravom smislu te rije\u010di. Jer, Bosna i Hercegovina, kao zemlja tradicionalnih, ali istovremeno i autohtonih evropskih musimana, njena islamska ba\u0161tina i evropski povijesni kontekst je u perspektivi na\u0161ega Instituta, njegovu profiliranju i orijentaciji, vrlo bitna. Stoga nam posjeta obojice dekana zaista puno zna\u010di.<\/p>\n

Kako vidite \u0161anse da svr\u0161enici islamske teologije sa nekog od ovih fakulteta dobiju zaposlenje u nekom od d\u017eemata u SR Njema\u010dkoj i od \u010dega \u0107e to zavisiti?<\/strong><\/p>\n

To \u0107e svakako zavisiti od volje d\u017eematskih odbora, bez obzira da li se radi o turskim, bo\u0161nja\u010dkim ili d\u017eematima nekih drugih etni\u010dkih zajednica. Najpresudniji faktor \u0107e po mojemu mi\u0161ljenju ipak financijske prirode, odnosno koliko \u0107e koji d\u017eemat mo\u0107i biti u stanju da, tako re\u0107i, plate jednoga takvoga imama, ako je rije\u010d o zaposlenju na mjesto imama, ili na\u010delno osobi koja se recimo specijalizira za neki drugi, srodni oblik djelatnosti u jednom d\u017eematu. Jer, neminovno je da \u0107e apsolventi ovog studija o\u010dekivati\u00a0 makar pribli\u017eno iste plate kao i njihove \u00abkolege\u00bb u crkvenim zajednicama. Vjerujem dakle, da taj proces ne\u0107e tako glatko i\u0107i, kao \u0161to je to na drugoj strani rije\u010d sa apsolventima pedago\u0161kog smjera, koji, moglo bi se re\u0107i, gotovo da imaju zagarantirano radno mjesto. Kao \u0161to sam rekao malo prije, pouzdane analize pokazuju da bi u slu\u010daju uvo\u0111enja islamskog vjeronauka kao predmeta u \u0161kole na podru\u010dju cijele Njema\u010dke u ovom momentu bilo potrebno oko 2000 do 2500 u\u010diteljica i u\u010ditelja. Godine \u0107e trebati da bi se izobrazovao ovoliki broj. Neko prelazno rje\u0161enje bi mo\u017eda mogla biti kombinacija teolo\u0161kog i pedago\u0161kog anga\u017emana, dakle djelomi\u010dno u svojstvu imama, a na jedan dio radnog vremena kao nastavnik za islamski vjeronauk u \u0161koli. Trenutno za to ne potoje strukturalni uvjeti, ali to ne mora zna\u010diti da ih ne\u0107e biti, ukoliko kod aktera koji o tome budu odlu\u010divali, dakle prije svega iz oblasti politike, bude bilo volje za ovakvim modelom. Jedna njema\u010dka izreka ka\u017ee: \u00abGdje postoji volja, postoji i put da se ne\u0161to uradi!\u00bb. Primjer etabliranja samog studija Islamske teologije je najbolji primjer za to.<\/p>\n

\u0160ta biste poru\u010dili na\u0161oj omladini, potencijalnim studentima na va\u0161em i drugim fakultetima za islamsku teologiju u SR Njema\u010dkoj?<\/strong><\/p>\n

Prije svega je najbitnije imati jasan cilj \u0161ta se ho\u0107e posti\u0107i u toku samog studija i \u0161ta se \u017eeli raditi nakon toga. Mogu\u0107nosti su razli\u010dite, te o tome prije samog po\u010detka studija treba dobro razmisliti, izanalizirati mogu\u0107nosti. Ne bi bilo lo\u0161e stupiti u kontakt sa nekim od studijskih savjetnika. Ja svakako, onima koji su zainteresirani, stojim na raspologanju, bez obzira na koji bi se univerzitet upisali, tako da me slobodno po tom pitanju mogu kontaktirati. Me\u0111utim, generalno je va\u017eno, da bi se uop\u0107e moglo studirati, imati \u0161to bolji prosjek ocjena sa gimnazije.<\/p>\n

I za kraj, bili ste urednik i kreator prve zvani\u010dne internet stranice\u00a0Islamske zajednice Bo\u0161njaka u Njema\u010dkoj<\/em>, tada\u0161njeg VIGB-a. U me\u0111uvremenu stranica je vi\u0161e puta redizajnirana. Kako Vam se svi\u0111a njen najnoviji izgled i sadr\u017eaj?<\/strong><\/p>\n

Mislim da se prvi napori za uspostavljanjem internet-stranice Islamske zajednice Bo\u0161njaka u Njema\u010dkoj i njena prva verzija te\u0161ko mogu porediti sa njenom dana\u0161njom funkcijom, sadr\u017eajem i dizajnom. Drago mi je da je Zajednica, pogotovo sa aktualnom, ovom najnovijom verzijom internet-stranice napravila jedan veliki iskorak i zaista ponudila jednu kvalitetnu platformu, portal putem kojeg se jednim dijelom prezentira javnosti. Stranica mi se po koncepciji \u010dini dinami\u010dnom, u informativnom pogledu vrlo aktualnom, po sadr\u017eajima raznovrsnom i u vizuelnom smislu izuzetno atraktivnom. Onima koji su donijeli odluku da se ona redizajnira, kao i urednicima i \u010ditavoj administraciji mogu uputiti \u010destitke.<\/p>\n

Zahvaljujemo Vam se na odvojenom vremenu.<\/strong><\/p>\n

Hvala i Vama.<\/p>\n

(IGBD)<\/p>\n

<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Njema\u010dka – U utorak, 30.10.2012. god. sve\u010dano je otvoren novi fakultet za islamsku teologiju na univerzitetima u Osnabr\u00fccku (Institut f\u00fcr Islamische Theologie \u2013 IIT) i M\u00fcnsteru (Zentrum f\u00fcr islamische Theologie \u2013 ZIT). Ovaj fakultet je najve\u0107i i jedan je od \u010detiri fakulteta, koji su formirani \u0161irom SR Njema\u010dke za izobrazbu vjerou\u010ditelja za islamsku vjeronauku i […]<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":55564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9538,802],"tags":[],"class_list":{"0":"post-55563","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-njemacka-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","8":"category-islamska_zajednica"},"yoast_head":"\nIntervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-\u2013-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Njema\u010dka – U utorak, 30.10.2012. god. sve\u010dano je otvoren novi fakultet za islamsku teologiju na univerzitetima u Osnabr\u00fccku (Institut f\u00fcr Islamische Theologie \u2013 IIT) i M\u00fcnsteru (Zentrum f\u00fcr islamische Theologie \u2013 ZIT). Ovaj fakultet je najve\u0107i i jedan je od \u010detiri fakulteta, koji su formirani \u0161irom SR Njema\u010dke za izobrazbu vjerou\u010ditelja za islamsku vjeronauku i […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-\u2013-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-11-26T18:10:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"561\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"524\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"35 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!\",\"datePublished\":\"2012-11-26T18:10:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\"},\"wordCount\":6958,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg\",\"articleSection\":[\"Njema\u010dka\",\"Islamska zajednica\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\",\"name\":\"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg\",\"datePublished\":\"2012-11-26T18:10:27+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg\",\"width\":561,\"height\":524},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-\u2013-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!","og_description":"Njema\u010dka – U utorak, 30.10.2012. god. sve\u010dano je otvoren novi fakultet za islamsku teologiju na univerzitetima u Osnabr\u00fccku (Institut f\u00fcr Islamische Theologie \u2013 IIT) i M\u00fcnsteru (Zentrum f\u00fcr islamische Theologie \u2013 ZIT). Ovaj fakultet je najve\u0107i i jedan je od \u010detiri fakulteta, koji su formirani \u0161irom SR Njema\u010dke za izobrazbu vjerou\u010ditelja za islamsku vjeronauku i […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-\u2013-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-11-26T18:10:27+00:00","og_image":[{"width":561,"height":524,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"35 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!","datePublished":"2012-11-26T18:10:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/"},"wordCount":6958,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg","articleSection":["Njema\u010dka","Islamska zajednica"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/","name":"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg","datePublished":"2012-11-26T18:10:27+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/hafiz-begic.jpg","width":561,"height":524},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/intervju-%e2%80%93-hafiz-mr-esnaf-begic-uskoro-imami-i-vjeroucitelji-sa-njemackih-univerziteta\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Intervju \u2013 Hafiz mr. Esnaf Begi\u0107: Uskoro imami i vjerou\u010ditelji sa njema\u010dkih univerziteta!"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55563"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55563"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55563\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}