{"id":55159,"date":"2012-11-21T14:36:55","date_gmt":"2012-11-21T13:36:55","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=55159"},"modified":"2012-11-21T14:36:55","modified_gmt":"2012-11-21T13:36:55","slug":"stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/","title":{"rendered":"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>(\u2026) Za vrijeme rusko-turskog rata (1877-78) Crna Gora je prigrabila odnosno okupirala dobar dio dana\u0161njih teritorija i time se stavili u pozitivnu poziciju prije San-Stefanskog mira. Potpisivanjem San-Stefanskog mira (3. mart 1878.), a posebno nakon Berlinskog kongresa, (13. juni – 13. juli 1878.), plavsko-gusinjski kraj je u\u0161ao u novu fazu isku\u0161enja. Velike sile su odlu\u010dile da izme\u0111u ostalih gradova i kasaba Plav i Gusinje budu pripojeni Crnoj Gori. Ne prihvataju\u0107i takve odluke stanovnici ovog kraja, Bo\u0161njaci i Albanci, u prvom momentu su odbacili takve odluke, da bi se godinu dana kasnije (4-5. dec. 1879.) u odbrambenoj bici, u historiji zapisana kao Boj na Nok\u0161i\u0107u, koja je odigrana na obalama rijeke Lim, suprotstavili do zuba naoru\u017eanoj crnogorskoj vojsci, koju je predvodio Marko Miljanov. Crnogorska vojska, iako nadmo\u0107nija u ljudstvu i ratnoj tehnici, ipak na bojnom polju nije bili dorasla Bo\u0161njacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja, koji su tako\u0111er imali nesebi\u010dnu podr\u0161ku Albanaca iz Rugove sa Kosova.<\/p>\n

Nakon ovog boja, histori\u010dari bilje\u017ee da je plavsko-gusinjski kraj imao izvjesnu 34-godi\u0161nju autonomiju. Od tada pa do oktobra 1912. godine, crnogorski kralj Nikola sa svojom svitom, kovao je planove kako da pokori narod ovog kraja i da okupira ova dva \u017eivopisna mjesta ispod Prokletija. Geografski polo\u017eaj Plava i Gusinja mu je godinama omogu\u0107avao dr\u017eanje u blokadi, upadanje, silovanje, plja\u010dku, ubijanje…<\/p>\n

S druge strane, slabljenje osmanske dr\u017eave, zveckanje oru\u017eja kao i sam po\u010detak Prvog balkanskog rata, u\u010dinili su da Bo\u0161njaci kao autohton narod na balkanskim prostorima osje\u0107aju veliku zebnju i strah, \u0161ta \u0107e se desiti sa njima. Kako se turska vojska povla\u010dila tako je i crnogorska vojska zauzela Skadar i dio tada\u0161njeg Novopazarskog sand\u017eaka. Tako je za nekih mjesec dana Osmanska carevina izgubila sve posjede koje jo\u0161 u to vrijeme dr\u017eala na Balkanu: Novopazarski sand\u017eak, Kosovo, Makedoniju, Albaniju\u2026 Povla\u010denjem Osmanske vojske Bo\u0161njaci i Albanci su bili izlo\u017eeni zlo\u010dinima crnogorskih, srpskih, ruskih i inih vojnih i paravojnih pravoslavnih formacija.
\nHeftu dana prije po\u010detka Prvog balkanskog rata (15. oktobar 1912.), Crnogorska kraljevska vojska u \u010dijem su sastavu bili iz svih krajeva Crne Gore, izvr\u0161ili su oru\u017eani napad na teritoriju plavsko-gusinjskog kraja. Najbolji sinovi Plava i Gusinja, iako slabo naoru\u017eani, ipak su se samoorganizirali da za\u0161tite civile, djecu, \u017eene, strace, od krvolo\u010dne crnogorske kraljevske vojske kojoj je bila namjera osvetiti se i za izgubljeni (vojni) Boj na Nok\u0161i\u0107u, ali i pokoriti ovaj kraj. Otpor koji je pru\u017een u Visitoru trajao je par hefti. Mnogi branitelji su izginuli i masakrirani. (O tome najbolje mogu govoriti njihovi potomci). Linije su probijene. Tada za muslimane plavsko-gusinjskog kraja nastaje pakao na svojoj zemlji.<\/p>\n

U tim dramati\u010dnim trenucima tada\u0161nji uglednici Bo\u0161njaka i Albanca u namjeri da za\u0161tite stanovni\u0161tvo i spase njihove \u017eivote, bili su prisiljeni da po danas poznatom \u2018srebreni\u010dkom principu\u2019 predaju ionako staro oru\u017eje i potpi\u0161u dokumenta sa kojima su izrazili lojalnost crnogorskoj dr\u017eavi i rukovodstvu sa kraljem Nikolom na \u010delu. Naravno oni nisu ni slutili da sve to \u0161to su potpisali da \u0107e ostati samo mrtvo slovo na papiru, a da \u0107e se u stvarnosti situacija razvijati drugim tokom, odnosno bolje re\u0107i onako kako budu \u017eeljeli tada\u0161nji komandanti zlo\u010dina\u010dke crnogorske kraljevske vojske, koji su o\u010dito bili \u017eedni bo\u0161nja\u010dke i albanske krvi.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
\nDA SU BO\u0160NJACI ZNALI ZA GENOCID U PLAVU I GUSINJU, NE BI SREBRENICA BILA POZNATA PO POKOLJU I GENOCIDU<\/strong>
\n\"\"<\/a>
\nZa cijeli tekst kliknite na sliku<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Upravo od mjeseca oktobra teku\u0107e 2012. te do maja 2013., navr\u0161ava se stolje\u0107e od kako je crnogorska kraljevska vojska okupirala Plav i Gusinje (1912. i 1913.). Tada u osmomjese\u010dnom vojnom terorisanju pod crnogorskom (i danas aktuelnom dr\u017eavnom) zastavom i kapom, i uz pomo\u0107 i podr\u0161ku sve\u0161tenika Pravoslavne crkve, izvr\u0161en je zlo\u010din nasilnog masovnog pokr\u0161tavanja 12.500 muslimana, silovanja djevojaka i \u017eena, strijeljanje, klanje, plja\u010dkanje, istrebljenje, koje je pra\u0107eno zatvaranjem i skrnavljenjem d\u017eamija, mezarja, medresa i \u0161kola ru\u017edija, plja\u010dkanje imanja te paljenje stotine porodi\u010dnih ku\u0107a i kula u ovom kraju… U navedenom periodu, prema podacima histori\u010dara, ubijeno je oko 1.800 Bo\u0161njaka i Albanaca, mada ova brojka je sigurno ve\u0107a. Jednom rije\u010dju, crnogorska kraljevska vojska koja je bila pod direktnom komandom zlo\u010dinca kralja Nikole izvr\u0161ila je genocid, elitocid, urbicid i kulturocid u plavsko-gusinjskom kraju. Tada je u logore van plavsko-gusinjskog kraja strpano vi\u0161e od hiljade uglednih ljudi razli\u010dite starosne dobi, dok je nekoliko hiljada izbjeglo u Albaniju, a kasnije u Tursku. Iz straha, mnogi se nisu smjeli vratiti na svoj toprak u Plav i Gusinje, dok kako pi\u0161e dr. Mustafa Memi\u0107, na\u00a0‘njihovim posjedima otpo\u010deo proces kolonizacije crnogorskog stanovni\u0161tva. Kasnije je to potvr\u0111eno zloglasnom agrarnom reformom. Progla\u0161eni su odmetnicima i naredbom crnogorskog kralja Nikole nare\u0111eno je da budu strijeljani gdje budu zate\u010deni, bez ikakvog obja\u0161njenja ili saslu\u0161anja…’. <\/em>Strijeljani su, odnosno mu\u0161ketani kako su govorili, u avlijima, sokacima, mahalama, njivama, livadama, planinskim vrletima, odnosno na svakom mjestu gdje su zate\u010deni. \u010citav taj kraj je natopljen nedu\u017enom \u0161ehidskom krvlju. Zato ni pod koju cijenu ovaj autohtoni crnogorski zlo\u010din genocida se nikada ne smije zaboraviti, \u0161to je i svrha na\u0161eg okupljanja i komemoracije (New York, 13. okt. 2012.) \u017ertvama crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja, odnosno sje\u0107anje na sve na\u0161e \u0161ehide, da se pamte i ne zaborave!<\/p>\n

Svjesni smo da su u proteklom stogodi\u0161njem periodu potomci \u017ertava genocida bili u strahu govoriti i ovom gnusnom crnogorskom zlo\u010dinu genocida, o kojem se iz zbog straha i medijske blokade uglavnom \u0161utjelo! Znamo da su hrabri pojedinci, posebno zadnjih nekoliko decenija, govorili i pisali o crnogorskoj vlasti na \u010delu sa kraljem Nikolom koji su planski po\u010dinili genocid. Sa mnogim svjedocima zakopana je istina o ovom genocidu i \u0161ta se sve de\u0161avalo u plavsko-gusinjskom kraju u periodu 1912. i 1913., (ali i 1919. kada je ubijeno 450 uglednih gra\u0111ana). Od tada pa sve do danas svi koji su do\u0161li na crnogorski tron hijenski su krili tragove genocida od Plava i Gusinja do Previje, na kojoj je poklano i pobijeno vi\u0161e od 850 djece, \u017eena i vojno sposobnih mu\u0161karaca. Prema pisanju dr. Mustafe Memi\u0107a, na Previji su vodili u vi\u0161e grupa od 250 na\u0161ih sunarodnika i u razli\u010ditim vremenima. Negdje je kazivanje da ih je bilo tri a negdje \u010detiri grupe, onda to pomno\u017eite i dobit \u0107ete broj stradalih samo na Previji, koja se nalazi na 20-ak kilometara od Plava. Rahmetli had\u017ei Emro To\u0161i\u0107 u razgovoru sa autorom ovog priloga je svjedo\u010dio, da su kolone bile izuzetno duge, i Bog dragi zna koliko ih je ta\u010dno pobijeno. Nare\u0111eno im je: \u201eTurci, obucite najljep\u0161a odijela, bi\u0107e vam bajram\u201c. Vojsci je na Previji nare\u0111eno da \u010duva municiju! Zna\u010di poklani su u najljep\u0161im bajramskim odijelima sa svezanim rukama i bukagijama na nogama. Zakopani su u plitke masovne grobnice, na povr\u0161ini zemlje, s namjerom ostavljeni psima i divlja\u010di da raznose njihove posmrtne ostatke. Ve\u0107 je sto godina a oni jo\u0161 nikada nisu dobili svoje mjesto u kaburu, mezar i ni\u0161an sa imenom. I sada je vakat, nakon punog stolje\u0107a straha, \u0161utnje i crnogorskog izrugivanja prema \u017ertvama genocida, od kralja Nikole do kralja Mila, da skinemo jaram sa svojih misli, kako \u0107e nas neko proganjati. Moramo se organizirati i uraditi projekat Memorijalnog centra \u017ertvama genocida u Plavu i Gusinju. Vlasti u CG kojima su puna usta europejstva i gra\u0111anske dr\u017eave imaju \u0161ansu da nakon 100 godina isprave krivdu svih svojih prethodnika i da djelom poka\u017eu da misle dobro svim gra\u0111anima, posebno da poka\u017eu razumijevanje prema \u017ertvama genocida i potomcima \u017ertava.
\nNego da se vratimo na kratko \u0161ta se de\u0161avalo nakon ulaska crnogorske kraljevske vojske u Plav i Gusinje, kojima novembra 1912. godine u ispomo\u0107 dolazi zloglasni krvolok Avro Cemovi\u0107, komandant crnogorskog donjevasojevi\u0107kog bataljona, koji je sa svojim krvolo\u010dnim dobrovoljcima, zadojenim Njego\u0161evim genocidnim pjesni\u0161tvom, izvr\u0161io plja\u010dkanja, paljenja, ru\u0161enja i ubijanja nedu\u017enog stanovni\u0161tva tutinskog, mitrova\u010dkog, pe\u0107kog, \u0111akova\u010dkog, novopazarskog, ro\u017eajskog, bjelopoljskog i beranskog kraja. Uz naredbu kralja Nikole on se tada sa svojim krvolocima probio do plavsko-gusinjskog kraja. Poplja\u010dkali su sve bogate porodice, a zatim su pri\u0161li krvolo\u010dnom planu nasilnog pokr\u0161tavanja. Na \u010delu 33 pravoslavna sve\u0161tenika bio je zloglasni prota \u0110or\u0111e \u0160ekularac. Tada su na\u0161i sunarodnici imali samo dva izbora – smrt ili krst!<\/p>\n\n\n\n
\"\"
\nNasilno pokr\u0161tavanje<\/p>\n

KONVENCIJA O SPRJE\u010cAVANJU I KA\u017dNJAVANJU ZLO\u010cINA GENOCIDA<\/strong><\/span><\/a><\/p>\n

Usvojena Rezolucijom 260 (III), a na Generalnoj skup\u0161tini Ujedinjenih nacija 09.decembra 1948.godine; Stupanje na snagu 12. januara 1951.godine<\/p>\n

Ugovorne strane:<\/strong>
\nS obzirom da je Generalna skup\u0161tina Ujedinjenih nacija svojom rezolucijom 96 (I) od 11. decembra 1946. godine, proglasila da je po me\u0111unarodnom pravu genocid zlo\u010din osu\u0111en od civilizovanog svijeta, i u suprotnosti sa duhom i ciljevima Ujedinjenih nacija;<\/p>\n

Prepoznale da u svim periodima historije genocid nanosi velike gubitke \u010dovje\u010danstvu i;
\nUbije\u0111ene da je obavezna me\u0111unarodna saradnja u cilju osloba\u0111anja \u010dovje\u010danstva takvog stra\u0161nog zla;<\/p>\n

Dogovorile su se o slijede\u0107em:<\/p>\n

\u010dlan I: <\/strong>Potvr\u0111uju da je genocid, bilo da je izvr\u0161en u vrijeme mira ili rata, zlo\u010din me\u0111unarodnog prava i obavezuju se da \u0107e ga sprije\u010diti i kazniti.<\/p>\n

\u010dlan II: <\/strong>U ovoj konvenciji pod genocidom se podrazumijeva bilo koje od sljede\u0107ih djela, po\u010dinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimi\u010dno uni\u0161ti jedna nacionalna, etni\u010dka, rasna ili religiozna grupa:<\/p>\n

\"\"Vje\u0161anje<\/strong><\/p>\n

(a) ubistvo \u010dlanova grupe (naroda); <\/strong>
\n(b)uzrokovanje te\u0161kih tjelesnih ili mentalnih povreda \u010dlanovima grupe (pripadnika odre\u0111enog naroda)
\nc) namjerno podvrgavanje grupe takvim \u017eivotnim uslovima koji dovode do njenog potpunog ili djelimi\u010dnog fizi\u010dkog uni\u0161tenja;
\n(d) uspostavljaju\u0107i mjere s namjerom sprje\u010davanja ra\u0111anja u okviru grupe (naroda);
\n(e) prinudno premje\u0161tanje djece iz jedne grupe u drugu.<\/p>\n

\u010dlan III: <\/strong>Sljede\u0107a djela bit \u0107e ka\u017enjiva:
\n(a) genocid; <\/strong>
\n(b) planiranje izvr\u0161enja genocida;
\n(c) direktno i javno podsticanje na izvr\u0161enje genocida;
\n(d) poku\u0161aj genocida;
\n(e) sau\u010desni\u0161tvo u genocidu.<\/p>\n

\u010dlan IV: <\/strong>Lica koja su po\u010dinila genocid ili bilo koje drugo djelo pobrojano u \u010dlanu III bit \u0107e ka\u017enjena, bilo da su dr\u017eavni rukovodioci, javni slu\u017ebenici ili privatne osobe.<\/p>\n

\u010dlan V: <\/strong>Ugovorne strane se obavezuju da \u0107e preduzeti potrebne zakonske mjere, shodno svojim ustavima, kako bi obezbijedile primjenu odredaba ove konvencije i naro\u010dito da \u0107e predvidjetiefikasne krivi\u010dne kazne <\/strong>za lica kriva za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u \u010dlanu III.<\/p>\n

\u010dlan VI: <\/strong>Lica okrivljena za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u \u010dlanu III bit \u0107e izvedena pred nadle\u017ene sudove one dr\u017eave na \u010dijoj je teritoriji djelo izvr\u0161eno ili pred me\u0111unarodni krivi\u010dni sud koji \u0107e biti nadle\u017ean za one ugovorne strane koje po tome budu priznale njegovu sudsku nadle\u017enost.<\/p>\n

\u010dlan VII: <\/strong>Genocid i druga djela navedena u \u010dlanu III ne\u0107e biti smatrani kao politi\u010dki kriminal u odnosu na pitanja ekstradicije. Ugovorne strane se obavezuju da u takvim slu\u010dajevima odobre ekstradiciju shodno njihovim zakonima i ugovorima koji su na snazi.<\/p>\n

\u010dlan VIII: <\/strong>Svaka ugovorna strana mo\u017ee se obratiti nadle\u017enim organima Ujedinjenih Nacija kako bi ovi, prema Povelji Ujedinjenih Nacija, preduzeli mjere koje smatraju odgovaraju\u0107im za sprje\u010davanje i ka\u017enjavanje djela genocida ili bilo kojeg drugog djela navedenog u \u010dlanu III.<\/p>\n

\u010dlan IX: <\/strong>Sporovi izme\u0111u ugovornih strana, vezanih za tuma\u010denja, primjene i izvr\u0161enja ove konvencije, uklju\u010duju\u0107i i one koji se odnose na odgovornost neke dr\u017eave po predmetu genocida ili kojeg drugog djela navedenog u \u010dlanu III, bit \u0107e izneseni pred Me\u0111unarodni sud pravde, na zahtjev bilo koje strane u sporu.<\/p>\n

\u010dlan X: <\/strong>Ova konvencija, \u010diji \u0107e tekstovi na kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i \u0161panskom, biti podjednako vjerodostojni, nosit \u0107e datum 9. decembar 1948. godine.<\/p>\n

\u010dlan XI: <\/strong>Ova \u0107e konvencija biti otvorena za potpis do 31. decembra 1949. godine svakoj \u010dlanici Organizacije ujedinjenih nacija i svakoj dr\u017eavi ne\u010dlanici, kojoj Generalna skup\u0161tina bude uputila poziv u tu svrhu. Ova \u0107e konvencija biti ratifikovana i ratifikacioni instrumenti bit \u0107e deponovani kod Generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija. Nakon 1. januara 1951. godine ovoj \u0107e konvenciji mo\u0107i da pristupi svaka \u010dlanica Ujedinjenih nacija i svaka dr\u017eava ne\u010dlanica koja bude primila naprijed navedeni poziv. Instrumenti o pristupanju bit \u0107e deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.<\/p>\n

\u010dlan XII: <\/strong>Svaka ugovorna strana mo\u0107i \u0107e u svako doba, putem obavje\u0161tenja, upu\u0107enog Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija, da pro\u0161iri primjenu ove konvencije na sve teritorije ili bilo na koju teritoriju, \u010dijim inostranim poslovima ona rukovodi.<\/p>\n

\u010dlan XIII: <\/strong>(1) Na dan kada prvih dvadeset ratifikacionih ili instrumenata o pristupanju budu deponovani, Generalni sekretar \u0107e o tome sastaviti zapisnik. On \u0107e dostaviti kopiju toga zapisnika svim dr\u017eavama \u010dlanicama Organizacije ujedinjenih nacija, kao i ne\u010dlanicama navedenih u \u010dlanu XI. Ova \u0107e konvencija stupiti na snagu devedesetog dana poslije datuma deponovanja devedesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili pristupanje izvr\u0161eni posljednjeg datuma va\u017ei\u0107e od devedesetog dana poslije deponovanja instrumenata o ratifikaciji ili pristupanju.<\/p>\n

\u010dlan XIV: <\/strong>Ova konvencija \u0107e ostati na snazi za period od deset godina po\u010dev od dana njenog stupanja na snagu. Ona \u0107e poslije toga ostati na snazi za novi period od pet godina, i tako redom, prema onim ugovornim stranama koje je ne budu otkazale najmanje \u0161est mjeseci prije isteka roka. Otkaz \u0107e se vr\u0161iti pismenim obavje\u0161tenjem upu\u0107enom Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.<\/p>\n

\u010dlan XV: <\/strong>Ako usljed otkaza, broj dr\u017eava potpisnica ove konvencije bude manji od \u0161esnaest, Konvencija \u0107e prestati da va\u017ei, po\u010dev od dana kad je posljednji otkaz postao pravosna\u017ean.<\/p>\n

\u010dlan XVI: <\/strong>Zahtjev za reviziju ove konvencije mo\u017ee podnijeti bilo koja ugovorna strana u svako doba putem pismenog obavje\u0161tenja upu\u0107enog Generalnom sekretaru. Generalna skup\u0161tina \u0107e donositi odluku o mjerama koje treba preduzeti u takvom slu\u010daju po predmetu tog tra\u017eenja.<\/p>\n

\u010dlan XVII: <\/strong>Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavijesti\u0107e sve dr\u017eave \u010dlanice Organizacije i dr\u017eave ne\u010dlanice o kojima je rije\u010d u \u010dlan XI o slijede\u0107em:
\n(a) potpisima, ratifikacijama i pristupanjima primljenim na osnovu \u010dlana XI,
\n(b) obavje\u0161tenjima primljenim na osnovu \u010dlana XII,
\n(c) datumu stupanja na snagu ove konvencije, na osnovu \u010dlana XIII.
\n(d) otkazima primljenim na osnovu \u010dlana XIV.
\n(e) prestanku va\u017eenja Konvencije, na osnovu \u010dlanu XV..
\n(f) obavje\u0161tenjima primljenim na osnovu \u010dlana XVI.<\/p>\n

\u010dlan XVIII: <\/strong>Original ove konvencije deponovat \u0107e se u arhivi Organizacije ujedinjenih nacija. Ovjeren prijepis bit \u0107e upu\u0107en svim dr\u017eavama \u010dlanicama Ujedinjenih Nacija i dr\u017eavama ne\u010dlanicama o kojima je rije\u010d u \u010dlanu XI. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija registrovat \u0107e ovu konvenciju na dan njenog stupanja na snagu.<\/p>\n

\u010dlan XIX: <\/strong>Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija registrirat \u0107e ovu konvenciju na dan kada Konvencija stupi na snagu.
\n<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Najprije su zatvorili sve d\u017eamije, ali nisu stali na tome, ve\u0107 su pokrenuli inicijativu da ih sve pretvore u crkve.<\/p>\n

Za sve mje\u0161tane islamske vjeroispovijesti je va\u017eila je naredba da jednom hefti\u010dno moraju izlaziti na plavsku Racinu i gusinjskom Begluku kod rijeke Grn\u010dar. Tu je zlo\u010dina\u010dka vojska pravila crnogorsko orgijanje, gdje su guraju\u0107i i \u010dupaju\u0107i djevojke i \u017eene za mahrame i hid\u017eabe uvla\u010dili u njihova \u201e\u0161arena kola\u201c, primoravaju\u0107i ih uz vrisku, kame i oru\u017eje da se dr\u017ee za ruke, pa iako do tada muslimanke u na\u0161em kraju nisu izlazile na vidik pripadnicima druge vjere. Ko god bi se pobunio bi je mu\u0161ketan, zna\u010di strijeljan.<\/p>\n

Dr. Bajram Red\u017eepagi\u0107 o ovom crnogorskom zlo\u010dinu 1912 \/13. godine pi\u0161e, citiram:\u00a0\u201eSama \u010dinjenica, da je tih dana naredbom ministra Vojnog suda formiran Kraljevski prijeki sud, koji je ne\u010dasnim i svojevoljnim metodama donosio presude o masovnim strijeljanjima, sama po sebi govori\u201d. <\/em>Dalje navodi:\u201cPre\u0161utkuje se kraljeva naredba da se strijeljaju svi oni koji poku\u0161aju da se prikriju ili pobjegnu bez privo\u0111enja sudu, iskori\u0161tena je od strane policijskih vlasti i pripadnika donjo-vasojevi\u0107ke brigade da i bez saslu\u0161anja i privo\u0111enja sudu strijeljaju i sve one koji odbiju da prevedu u pravoslavnu vjeru\u201d. <\/em><\/p>\n

Mulla Hajro Ba\u0161i\u0107, koji se iz koristoljublja pokrstio u Bal\u0161u Bal\u0161i\u0107a, bio je predsjednik Kraljevskog vojnog suda. Mnogi ugledni Plavljani i Gusinjani su uzrokom njegovih presuda platili glavom, naravno bez prava na \u017ealbu.<\/p>\n

Godine 1913. poja\u010dana su ubistva, strijeljanja i nasilna kr\u0161\u0107enja. \u2018Oni koji su pre\u017eivjeli obratili bi se muftiji za savjet, kako da sa\u010duvaju goli \u017eivot. Po pisanju Red\u017ea (Adem) Radon\u010di\u0107a, imam Nove d\u017eamije u Gusinju, tada\u0161nji muftija mulla \u0160abo Muminovi\u0107, jedan od uglednijih ljudi u ovom kraju, kada je vidio da je namjera uni\u0161tenja muslimana ovog kraja, kao dobar poznavalac \u0161erijatskog prava, izdao je Fetvu i pozvao narod Plava i Gusinja da se krsti i da \u0107e on biti prvi me\u0111u njima. Time je dozvolio da preostalo muslimansko stanovni\u0161tvo, radi spasa \u017eivota, mo\u017ee privremeno prihvatiti pravoslavnu vjeru i u njoj ostati do momenta kada se stvore uvjeti da se ponovo vrate na islam. Bili su prisiljeni da tra\u017ee sebi kr\u0161tenog kuma ili da im ga katili odrede. Nakon kr\u0161\u0107enja kumovi su bili u njihovim ku\u0107ama kako bi ih kontrolirali da li se me\u0111usobno zovu novim pravoslavnim imenima, i slijede li pravoslavlje. Ima dovoljno svjedo\u010denja, da su u takvom te\u0161kom vaktu na\u0161i muslimani tra\u017eili izlaz iz situacije, krili se na tavanicama ku\u0107a i klanjali namaze.<\/p>\n

Evo vam jedan slu\u010daj crnogorskog kumstva. Crnogorac Ilija Ota\u0161evi\u0107 iz sela Gornja R\u017eenica, nakon crnogorske okupacije do\u0161ao je u posjetu Bekte\u0161u \u0160aljunovi\u0107u iz sela Jara kod Plava. U tradiciji ljudi ovog kraja je da u te\u0161kom vaktu poma\u017eu jedni drugima, posebno kum kumu. Tako je brojna porodica \u0160aljunovi\u0107a shvatila posjetu kuma Ilije, koga je do\u010dekala na najbolji mogu\u0107i na\u010din. Desilo se sljede\u0107e, opisivao je Zufer Musi\u0107:\u00a0Kum Ilija je poubijao svih 12 svojih \u2018kum\u010dadi\u2019. <\/em>Ovo neka vam bude opomena da dobro vodite ra\u010duna koga ugo\u0161\u0107avate u svojim ku\u0107ama ovdje ali i tamo u zavi\u010daju.<\/p>\n

Nego, ovakvih slu\u010dajeva je bilo svakim danom od oktobra 1912. do kraja maja 1913., a i kasnije je nastavljeno.<\/p>\n

Ne mo\u017eemo zaobi\u0107i a da ne spomenemo strijeljanje na Racini, \u0161to u svom radu opisao Ramo Marki\u0161i\u0107, r.a.:\u201ePo\u010detak velikih i ne\u010duvenih, nemilih doga\u0111aja, nad narodom plavsko-gusinjske doline, dogodio se taj monstruozni zlo\u010din na mjestu zvana Racina, u sada\u0161njem centru Plava, dana 5. marta 1913. godine.<\/em>(Tu su se nekada nalazili veliki muslimanski mezarluci Racina, a poslije Drugog svjetskog rata niklo je niz stambenih zgrada i dvije velike \u0161kole, osnovna i gimnazija, koje su podignute na jamama, gdje su ba\u010deni, mu\u010deni i strijeljani plavski taoci).<\/p>\n

Naime, strijeljani su pred nasilno sakupljenim narodom, ne samo punoljetni mu\u0161karci, ve\u0107 i \u017eene sa malom djecom u naru\u010dju, zatim, jedanaest najuglednijih Plavljana \u010duveni po dobro\u010dinstvu ne samo u Plavu nego i \u0161ire u Sand\u017eaku, Bosni i drugim krajevima.<\/p>\n

Povezani prisilno u jedan konopac i prislonjeni uza zid, strijeljani su sljede\u0107i narodni prvaci:\u00a0Mula Sado Musi\u0107, Demo Markovi\u0107, Junuz Nugov Omeragi\u0107, Hajro Nurov Omeragi\u0107, Ago Jakupov Ferovi\u0107, Emin Jakupov Ferovi\u0107, \u0160e\u0107o Ferovi\u0107, Mazo Had\u017eimu\u0161ovi\u0107, Hako Had\u017eimu\u0161ovi\u0107, Osman-aga Bilalagin \u0160ehovi\u0107 i Be\u0107o Alimuli\u0107.<\/strong><\/p>\n

Njihova imena gotovo su zaboravljena, ali njihove sjenke opominju, na taj krvavi 5. mart 1913. godine, kada su na zvjerski na\u010din likvidirani samo zato \u0161to su se borili za dostojanstvo bo\u0161nja\u010dkog imena i islamskog ponosa\u201d. Prije nego su poko\u0161eni rekli su: \u201cMi smo muslimani; na\u0161a vjera je islam; mi vam ne smetamo; mi ne\u0107emo va\u0161e crnogorske kape, mi pljujemo na njih; mi ostajemo muslimani\u2026\u201d Taj \u010das su poko\u0161eni svi, njih dvanaestorica\u201c <\/em>\u2013 pisao je Marki\u0161i\u0107.<\/p>\n

O njihovim hrabrim postupcima kada nisu dozvolili da im krvoloci stave krst i crnogorsku kapu na glavi i da ljube crnogorsku zastavu, pri\u010dalo se me\u0111u potomcima puno stolje\u0107e i pri\u010dat \u0107e se, pa iako je ovo tabu tema u CG puno stolje\u0107e.<\/p>\n

Prema razli\u010ditim izvorima sa kojima se koriste vi\u0161e autora, u toku marta je\u00a0nastavljeno\u00a0strijeljanje<\/strong><\/a> vi\u0161e grupa na podru\u010dju Plava i Gusinja. Tako su Prvom presudom od 9. marta 1913. godine osu\u0111ena i bez prava na \u017ealbu strijeljana sljede\u0107a lica: Had\u017ei Haso Radon\u010di\u0107, Had\u017eija Be\u0107ov Radon\u010di\u0107, mula \u0160e\u0107o Omeragi\u0107, Hako Aljov, Began \u0160arkovi\u0107, Nuco Jakupov, Jupo Re\u010dkov, Malja had\u017ei Sejdov Niko\u010devi\u0107, Ibrahim Radon\u010di\u0107, Halil Radon\u010di\u0107, Mujaga Taljev Omeragi\u0107, Murat Had\u017ein Radon\u010di\u0107, Ramo Ze\u0107irov Kolenovi\u0107, Haso Aljkov Kolenovi\u0107, Ramo \u0160ujak, Seljo Matkov Lali\u010di\u0107, Hako Halitov \u010ceki\u0107, Jakup Arifov Pepi\u0107, Hako Smajljov Bali\u0107, \u010celj \u0160aban, Meh \u0160aban, Avudlj Zeka, \u0160aban Hasan, Malja Ibi\u0161ev, Ramo (nije nazna\u010deno ni prezime ni ime oca)\u201c.<\/em>
\nZatim,\u00a0\u201ePresudom kraljevskog suda br. 2. od 9. marta 1913. godine osu\u0111eni su i strijeljani: Hasan Bajrov Niko\u010devi\u0107, Bajro Ze\u0107irov Niko\u010devi\u0107, Adem Ba\u0161in Niko\u010devi\u0107, Avdo Osmanagin Omeragi\u0107, Ibro Ahmetagin Omeragi\u0107 i mulaEmin, mulla Huso Ethemov, Adem \u0160e\u0107ov Radon\u010di\u0107, Dun Talev Radon\u010di\u0107, MujkoAhmetov Deljanin, Ramo Nurov Sujkovi\u0107, Hasan Smajljev Kolenovi\u0107, \u0160ok Sokolj Vusanjin, Ibrahim Rustemov, Suljo Ustrefov, Had\u017ei \u0160aban Niko\u010devi\u0107, Nuro Hasov Mrkuli\u0107, Arslan Jakupov Ferhatovi\u0107, Buto Hasanov \u010ceki\u0107, \u010ceil Balidemaj, MujGaleb, Hasan \u0110eki\u0107, Bajram Had\u017eija Balidemi\u0107, Halil Sejdov Dervi\u0161evi\u0107, Alija Frca, Ta\u0161a Niko\u010devi\u0107, had\u017ei Jupo Lali\u010di\u0107, Adem Zeka Vusanjin, Hulj Sokolj Vusanjin\u2026\u201d<\/em><\/p>\n

Ovakih grupa je bilo jako puno. Ali sva dokumentacija je sakrivena kako bi se oprale genocidne krvave ruke kralja Nikole, i posebno kako bi cijelu krivicu svalio na individuu, zlo\u010dinca Avra Cemovi\u0107a i jo\u0161 nekoliko krovoloka iz njegove svite.<\/p>\n

Danas, sto godina kasnije, svjedoci smo da se ni\u0161ta slu\u010dajno ne de\u0161ava i da mi nismo slu\u010dajno na ovom mjestu u New Yorku. Iako \u010desto zaboravimo koji su uzroci na\u0161eg dolaska.
\nZar nije sramotno da \u201cgra\u0111anska, europska\u201d i ko zna koja Crna Gora 100 godina kasnije ima krvava ratna obilje\u017eja pod kojim su ubijali Bo\u0161njake i Albance? Vlasti u CG uz pomo\u0107 pla\u0107enika iz na\u0161eg naroda otvoreno se izruguju \u017ertvama genocida i njihovim potomcima. Apeliramo na vas da nastojte objasniti i sprije\u010diti bilo gdje da vidite potomke \u017ertava genocida da iz neznanja ili nekog drugog razloga na auta, privjescima klju\u010deva i lan\u010di\u0107ima nose ova krvava obilje\u017eja.<\/p>\n

Kao potomak \u017ertava genocida nagla\u0161avam da nije slu\u010dajno \u0161to je od 12-15. oktobra 2012., u povodu stogodi\u0161njice Balkanskih ratova u Podgorici odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup\u00a0\u201cOkupacija ili civilizacija\u201d \u0160ta su nam ostavili? Od balkanskog pakta do balkanskog mira\u201d<\/em> pod pokroviteljtsvom predsjednika CG Filipa Vujanovi\u0107a, dok je predsjednik odbora nau\u010dnog skupa bio dukljanski akademik \u0160erbo Rastoder. Ovaj \u201ddocni Bo\u0161njak\u201d se nije sjetio da u program uvrsti temu o genocidu nad Bo\u0161njacima i Albancima u Plavu i Gusinju 1912-13. Za\u0161to onda zaobilaziti i ne spomenuti sramnu knjigu u njegovom izdava\u0161tvu (\u201cAlmanah\u201d 2003.),\u00a0\u201cPokr\u0161tavanje Muslimana 1913\u201d<\/em>autora \u017divka Andrija\u0161evi\u0107a i Zorana Stanojevi\u0107a, kojima je pomogao u namjeri da saperu odgovornost sa kralja Nikole, za planirani i po\u010dinjeni genocid u Plavu i Gusinju? Narod bi rekao posipao im je vodu da saperu krv sa ruku zlo\u010dinca kralja Nikole. Naravno kada je trebao \u0161tampati ovu sramnu i jednostranu knjigu crnogorskog dvojca, u kojoj su napali sve ugledne bo\u0161nja\u010dke histori\u010dare i istra\u017eiva\u010de (dr. Mustafa Memi\u0107, dr. Mustafa Imamovi\u0107, dr. Mehmedalija Boji\u0107…), koji su u svojim djelima napisali da je u Plavu i Gusinju 1912-13. godine po\u010dinjen sedmi po redu genocid. Rastoder se dosjetio potomaka \u017ertava genocida Plavljana i Gusinjana koji \u017eive u New Yorku, tra\u017ee\u0107i od njih da financiraju tu \u201eizvanrednu\u201c knjigu. Znao je da oni ne\u0107e \u017ealiti izdvojiti koji dolar samo da kona\u010dno istina ugleda svjetlost dana. Nekoliko donatora je potpisniku ovih redova tvrdilo da nisu ni sanjali da \u0107e financirati knjigu sa gro neistinitih podataka o njihovim precima.<\/p>\n

Isto tako nije slu\u010dajno, \u0161to je na stogodi\u0161njici na plavskoj Racini, mjestu gdje su strijeljani na\u0161i sunarodnicu i tada pokopani u masovnim jamama, prire\u0111ena centralna manifestacija u povodu Dana dr\u017eavnosti CG, koju je otvorio, niko drugi do potomak zlo\u010dinca kralja Nikole. Svjedoci smo tog vi\u0161esatnog voditeljskog crnogorskog ‘terorisanja’ Emira \u0106atovi\u0107a i Maje Stojanovi\u0107, te obra\u0107anja predsjednika Crnogorske kulturne mre\u017ee Aleksandra Damjanovi\u0107a, koji bi, kad bi mogli, ba\u0161 kao i 1912-13 svima na glavu ‘nabili’ crnogorske kape i zastave, tako da se za neki naredni dan crnogorske dr\u017eavnosti (13. juli) uklopimo u berlinske tekovine crnogorske okupacije. Zar je onda slu\u010dajno \u0161to biv\u0161i na\u010delnik op\u0107ine poru\u010di Nikolinom potomku da mu doturi nekoliko crnogorskih no\u0161nji i kapa za plavsko-gusinjsku omladinu.<\/p>\n

Isto tako tvrdimo da nije slu\u010dajno da crnogorski konzul u New Yorku, nakon doma\u0107inskog ugo\u0161\u0107avanja usred bo\u0161nja\u010dke ku\u0107e, u do\u0161aptavanju sa njegovim pretpostavljenim muslimane iz Plava i Gusinja nazva \u201cpilotima\u201d, aludiraju\u0107i na teroriste, pa iako se zna da u New Yorku \u017eivi oko 30 hiljada Plavljana i Gusinjana, koji nisu od dobra vladaju\u0107ih crnogorskih klika ostavili svoj rodni toprak.
\nI nakon svega, zar mislite da je slu\u010dajno \u0161to su anga\u017eovani pojedinci iz na\u0161e komune da ba\u0161 u periodu stogodi\u0161njice genocida u Plavu i Gusinju vode projekte tzv. crnogorske ku\u0107e u New Yorku? Ne, to nije slu\u010dajno, koliko nije slu\u010dajno \u0161to im je pro\u0161le godine, u ovo vrijeme, u ispomo\u0107 doletio crnogorski premijer Luk\u0161i\u0107 i predsjednik Bo\u0161nja\u010dke stranke Rafet Husovi\u0107, koji je ba\u0161ka bio zadu\u017een da agituje me\u0111u Bo\u0161njacima u New Yorku, savjetuju\u0107i ih da im je spas u \u201ccrnogorskoj ku\u0107i\u201d. \u0160ta \u0107e vajnik od preumorenosti u ministarstvu bez fotelje zaboravio je na mnoge bo\u0161nja\u010dke poplja\u010dkane, poru\u0161ene i zatrte ku\u0107e i porodice, zato i me\u0111u bo\u0161nja\u010dkim emigrantima treba stvoriti strah od svoje bo\u0161nja\u010dke ku\u0107e i osje\u0107ati se bolje u tu\u0111oj.<\/p>\n

Za\u0161to ne spomenuti i njegovo krilo u Bo\u0161nja\u010dkoj stranci, koje bije na sva zvona da navodno zastupaju interese Bo\u0161njaka, a ve\u0107 5-6 godina kriju dokumentu koje su potpisali sa vladaju\u0107im DPS-om. Jedan dokument o autonomiji Sand\u017eaka, drugi o zastavi – odnosno dr\u017eavnim simbolima CG.
\nSami vidite da se ni\u0161ta slu\u010dajno ne doga\u0111a; i da ovogodi\u0161nji izbori u CG nisu slu\u010dajno zakazani na dan 14. oktobar. Zna\u010di da se ba\u0161 na stogodi\u0161njici genocida u Plavu i Gusinju, narod zabavi la\u017enim predizbornim obe\u0107anjima, te da pro\u0111u ovih par mjeseci u halabuci i tako da se zaboravi na \u017ertve.<\/p>\n

Vidimo dobro da ni\u0161ta nije slu\u010dajno; \u010dak ni pristigli ‘crnogorski fermani’ kako nam prenose sa \u201enjujor\u0161kog u\u0161nog odjeljenja\u201c da treba da ru\u0161e Odbor za obilje\u017eavanje 100.godi\u0161njice genocida, kad to nije uspjelo, onda kako \u0107emo biti hap\u0161eni u CG, zato \u0161to se sje\u0107amo svojih predaka nad kojima je zbog imena izvr\u0161en genocid. Zar nije \u017ealosno da u ovoj demokratskoj zemlji pojedinci jo\u0161 uvijek robuju poslu\u0161nicima balkanskog kasapina i izvo\u0111a\u010dima genocidnih projekata nad Bo\u0161njacima od Bosne i Hercegovine preko Sand\u017eaka, Srbije i Crne Gore?<\/p>\n

(Ovo je skra\u0107ena verzija teksta sa Komemoracije stogodi\u0161njice od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja. Komemoracija je odr\u017eana 13. oktobra 2012. u New Yorku na kojoj je usvojenaDekleracija<\/strong><\/span><\/a> koja je upu\u0107ena vlastima u CG, na\u010delniku op\u0107ine Plav i cg. diplomatama u SAD).<\/em><\/p>\n

(Bosnjaci.net)
\n<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(\u2026) Za vrijeme rusko-turskog rata (1877-78) Crna Gora je prigrabila odnosno okupirala dobar dio dana\u0161njih teritorija i time se stavili u pozitivnu poziciju prije San-Stefanskog mira. Potpisivanjem San-Stefanskog mira (3. mart 1878.), a posebno nakon Berlinskog kongresa, (13. juni – 13. juli 1878.), plavsko-gusinjski kraj je u\u0161ao u novu fazu isku\u0161enja. Velike sile su odlu\u010dile […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":55160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,399],"tags":[],"class_list":{"0":"post-55159","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-plav_"},"yoast_head":"\nStolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"(\u2026) Za vrijeme rusko-turskog rata (1877-78) Crna Gora je prigrabila odnosno okupirala dobar dio dana\u0161njih teritorija i time se stavili u pozitivnu poziciju prije San-Stefanskog mira. Potpisivanjem San-Stefanskog mira (3. mart 1878.), a posebno nakon Berlinskog kongresa, (13. juni – 13. juli 1878.), plavsko-gusinjski kraj je u\u0161ao u novu fazu isku\u0161enja. Velike sile su odlu\u010dile […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-11-21T13:36:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"380\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"285\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja\",\"datePublished\":\"2012-11-21T13:36:55+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\"},\"wordCount\":4701,\"commentCount\":3,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Plav\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\",\"name\":\"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg\",\"datePublished\":\"2012-11-21T13:36:55+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg\",\"width\":380,\"height\":285},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja","og_description":"(\u2026) Za vrijeme rusko-turskog rata (1877-78) Crna Gora je prigrabila odnosno okupirala dobar dio dana\u0161njih teritorija i time se stavili u pozitivnu poziciju prije San-Stefanskog mira. Potpisivanjem San-Stefanskog mira (3. mart 1878.), a posebno nakon Berlinskog kongresa, (13. juni – 13. juli 1878.), plavsko-gusinjski kraj je u\u0161ao u novu fazu isku\u0161enja. Velike sile su odlu\u010dile […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-11-21T13:36:55+00:00","og_image":[{"width":380,"height":285,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"23 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja","datePublished":"2012-11-21T13:36:55+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/"},"wordCount":4701,"commentCount":3,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Plav"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/","name":"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg","datePublished":"2012-11-21T13:36:55+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/380_pokrstavanje_1110044.jpg","width":380,"height":285},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stoljece-od-crnogorskog-genocida-nad-bosnjacima-i-albancima-plava-i-gusinja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Stolje\u0107e od crnogorskog genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55159"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55159\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}