{"id":49742,"date":"2012-09-06T10:49:23","date_gmt":"2012-09-06T08:49:23","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=49742"},"modified":"2012-09-06T10:49:23","modified_gmt":"2012-09-06T08:49:23","slug":"150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/","title":{"rendered":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Turska \u0161tampa je povodom iseljavanja muslimana iz balkanskih zemalja u Tursku isticala 1937. daje kona\u010dna likvidacija “Osmanskog carstva nametnula nam iz vi\u0161e razloga neizbje\u017enu nu\u017edu da pristupimo useljavanju na\u0161e jednokrvne bra\u0107e, koji su ostali izvan granice svoje prave otad\u017ebine Turske. To je neke vrste dug koji smo po\u010deli da malo po malo pla\u0107amo, blagodare\u0107i bud\u017eetskim kreditima, koji se svake godine odobravaju u tu svrhu. Primjena emigracione politike predstavlja jedan od najdelikatnijih problema i vlada tu pridaje svu onu va\u017enost koju zaslu\u017euju. Mi moramo dozvoliti godi\u0161nji ulaz u zemlju samo onolikom broju emigranata koliko smo u stanju da smjestimo. Ograni\u010denost raspolo\u017eivim sredstvima, me\u0111utim, smanjuje nu\u017eno smje\u0161taj emigranata. Kada \u0107emo, dakle, smjestiti jedan i po do dva miliona ove na\u0161e bra\u0107e, uz godi\u0161nji ritam useljavanja od 15 do 20 hiljada? Mi smo mi\u0161ljenja da se ovo pitanje okon\u010da sa najve\u0107im poletom u roku od osam do deset godina. Neophodno je da se osnuje banka za izgradnju stanova i smje\u0161taj imigranata sa dovoljnim kapitalom, koji \u0107e od ovih na\u0161ih zemljaka stvoriti neposredno produktivan ele-menat i koja \u0107e im uz minimalni interes davati kredite sa uslovima otplate u 20 ili 30 godi\u0161njih rata. Ovakav postupak biti \u0107e najbolji i od najve\u0107e koristi kako za dr\u017eavu tako i za same imigrante.<\/p>\n

Podaci o iseljavanju muslimanskog stanovni\u0161tva iz Jugoslavije u me\u0111uratnom periodu su nepotpuni i nesigurni. Prema navodima \u0161tampe iseljavanja u Tursku su bila intezivna i masovna. Nedovoljno naseljenoj Turskoj bio je nu\u017ean svaki novi doseljenik, posebice za naseljavanje u krajeve koje su napustili Grci i Jermeni, pa su se turske vlasti anga\u017eirale na propagandi radi doseljavanja iz balkanskih dr\u017eava u kojima je \u017eivjelo muslimansko stanovni\u0161tvo. Ovaj proces je konvenirao i vlastima kraljevske Jugoslavije koje su \u017eeljele da na ovaj na\u010din “o\u010diste zemlju od tu\u0111ih elemenata”. O tome su na svoj na\u010din govorili i dva uvodnika u beogradskoj “Politici ” od 21. i 24. avgusta 1923. pod naslovom “Iseljavanje Turaka ” i “Iseljavanje muslimana “. U uvodniku od 21. avgusta se ka\u017ee: “Nigde ne koordiniraju na\u0161i i turski interesi toliko, koliko u ovom pitanju”<\/p>\n

Podatke o spoljnim migracijama u periodu izme\u0111u dva rata prikupljao je Iseljeni\u010dki komesarijat u Zagrebu. Smatra se da je kvalitet ovih podataka relativno zadovoljavaju\u0107i, jer su podaci o iseljenicima “verovatno potcenjivani”. Broj iseljenika u vanevropske zemlje je po podacima ovog komesarijata u razdoblju 1921-1939. iznosio 195.938 ili prosje\u010dno 10.313 godi\u0161nje. Ima procjena da je u razdoblju 1919-1929. iz zemlje emigriralo oko 240.000 lica, a u periodu 1930-1938. jo\u0161 127.300 lica. Podaci o iseljenicima u evropske zemlje postoje tek od 1927. godine. Njihov broj je u periodu 1927-1939. iznosio 170.667 ili 13.128 godi\u0161nje.207 Po zvani\u010dnim jugoslavenskim statisti\u010dkim izvorima u periodu 1927-1939. u Tursku je iseljeno 19.379, a u Albaniju 4.322 jugoslavenska dr\u017eavljanina. Po drugim slu\u017ebenim jugoslavenskim izvorima, koje navodi dr. H. Bajrami, u periodu od 1928. do oktobra 1935. u Tursku je iseljeno 31.000 ljudi sa Kosova i Sand\u017eaka, isti\u010du\u0107i kako je te godine Turska bila spremna da primi jo\u0161 15.000 emigranata. Postoje i procjene da se u periodu od 1931. do 1948. u Tursku iselilo oko 10.000 Bo\u0161njaka i 20.000 Turaka “ako ne i vi\u0161e “. Iseljavanje muslimana iz Makedonije i sa Kosova iskoristili su mnogi da jeftino kupe velike povr\u0161ine plodne zemlje. Kralj Aleksandar je na taj na\u010din do\u0161ao do velikog muslimanskog posjeda u Demir-Kapiji koji je besplatno obra\u0111ivala vojska. Nikola Pa\u0161i\u0107 je u svom vlasni\u0161tvu na Kosovu imao posjed od oko 3.000 hektara.<\/p>\n

U periodu izme\u0111u dva svjetska rata u Bosni i Hercegovini, izuzimaju\u0107i dijelom Cazinsku krajinu, nije do\u0161lo do “narodnog huka” prema Turskoj kao u vrijeme austrougarske uprave. Iseljavanje Bo\u0161njaka iz Cazinske krajine, veoma nerazvijenog dijela BiH, uzelo je posebnog maha prvih godina nakon okon\u010danja Prvog svjetskog rata. U vremenu 1926-1929. bilo je veoma poja\u010dano iseljavanje sa prostora srednjeg Pounja (Biha\u0107, Cazin, Velika Kladu\u0161a, Bosanska Krupa). Samo sa podru\u010dja tri mati\u010dna ureda (Bu\u017eim, Stijena, Ostro\u017eac) iselilo se u Tursku 136 porodica sa oko 700 \u010dlanova. Time je produ\u017een proces iseljavanja iz Bosanske krajine zapo\u010det jo\u0161 1878. godine. Po kazivanju Mehmeda Mehmedovi\u0107a (u Turskoj Sevila) i Bajrama Isakovi\u0107a (Kardumana), u maju 1926. u Erdek, mali gradi\u0107 – kasabu u lijepoj i pitomoj uvali Erde\u010dkog zaljeva na ju\u017enoj obali Mramornog mora, doseljene su bo\u0161nja\u010dke porodice, ve\u0107inom sa podru\u010dja cazinske i bosanskokrupske op\u0107ine. Kao razlozi za iseljavanje navedeni su i politi\u010dki progoni, spajanje porodica i obe\u0107anje da se u Turskoj mo\u017ee besplatno dobiti zemlja i ku\u0107a. Alija Buljuba\u0161i\u0107 iz Karaka\u010de kod Cazina je rekao docnije, da se njegov otac iselio jer nije htio biti radikal. Jazlikkoy, selo u adapazarskom kraju, osnovali su doseljeni Kraji\u0161nici. Radili su najprije kao nadni\u010dari i zakupci, \u0161tede\u0107i da bi otkupili malo zemlje. Neke porodice koje su se 1926. doselile u Tursku iz biha\u0107kog kraja, kako se nisu sna\u0161le, htjele su da se godinu dana kasnije vrate. Me\u0111utim, u uputama koje su iz slu\u017ebenog Beograda slate jugoslavenskom konzulu u Istanbul nagla\u0161avano je “da ni u jednom slu\u010daju nije po\u017eeljno, da se iseljenici iz Turske vra\u0107aju u Kraljevinu<\/p>\n

Brojne porodice krenule su, pritisnute brojnim neda\u0107ama, posebice iz Cazinske krajine 1928-1929. godine. Po\u010detkom 1928. na tom prostoru je stanovni\u0161tvo bukvalno gladovalo zbog vi\u0161egodi\u0161nje nerodice i velikog zadu\u017eenja seljaka. Tim iseljenicima turske vlasti su ponudile dodjeljivanje ku\u0107a i posjeda gr\u010dkog stanovni\u0161tva, iseljenog iz Egejskog, Mramornog i Sredozemnog primorja, nakon tursko-gr\u010dkog rata (1919.-1921.) i Lozanskog ugovora 1923. godine. Pritisnuta neima\u0161tinom, ve\u0107ina doseljenika nije mogla da se brzo privikne na toplu klimu dijelom mo\u010dvarnih i malari\u010dnih krajeva, pa je umirala, pla\u0107aju\u0107i na taj na\u010din veoma skupo proces adaptiranja u novoj sredini. Drugi su pak odbili da \u017eive u tim selima, ostaju\u0107i po gradovima, sna-laze\u0107i se i \u017eivje\u0107i od sezonske zarade. Ve\u0107inom su oni zapravo dijelili sudbinu svojih prethodnika, koje su pratili zlokobni pratioci, bolesti i neima\u0161tine, daju\u0107i najve\u0107i danak u prilago\u0111avanja novom podneblju. Jedna grupa Kraji\u0161nika koja se 1928. doselila u Tursku bila je raspore\u0111ena u Gelibolu (Galipolje) na Dardanelima. Ve\u0107 nakon tri mjeseca ve\u0107ina njih je napustila taj kraj i uputila se prema Adapazaru. Na slabiji intenzitet iseljavanja iz BiH je, izme\u0111u ostalog, uticala i informiranost Bo\u0161njaka o tome da je Mustafa Kemal Ataturk u Turskoj u potpunosti mijenjao temelje tradicionalnog dru\u0161tva potenciranjem svjetovnih aspekata nove Turske, \u0161to svakako nije nailazilo na njihovu naklonost. Rebecca West se u to uvjerila u aprilu 1937. u Sarajevu, prilikom posjete predsjednika turske vlade Ismeta Innenija i Kazima Oza-lipa, ministra odbrane “sa polucilindrima i u besprijekorno skorojenim odijelima “, kada ih je bez simpatija posmatralo hiljade ljudi koji su nosili fes i fered\u017eu. Ona je o tome pisala: “Vidjeli smo kraj jedne pri\u010de koja je trajala pet stotina godina. Vidjeli smo kona\u010dni pad Osmanskog carstva “. Bo\u0161njaci su se toga dana polahko, u ti\u0161ini, po sitnoj ki\u0161i razi\u0161li svojim ku\u0107ama “kao oni koji se vra\u0107aju praznih ruku “. Uzeir-aga Had\u017eihasanovi\u0107 iz Sarajeva koji se, sa porodicom, iselio u Tursku, da bi prenio svoje zlato neopa\u017eeno preko granice, sasuo ga je u bakreni ibrik, u koji bi, u usputnim stanicama, to\u010dio vodu. Nije se sna\u0161ao u Turskoj i vratio se u Bosnu, gdje je pri\u010dao kako ku\u0107evlasnici u Istanbulu nerado iznajmljuju svoje stanove Bo\u0161njacima, jer mnogo peru podove, pa se Turci, koji nemaju dosta drve\u0107a, pa im je gra\u0111a zato skupa, boje da im ne istruhnu podovi.<\/p>\n

U periodu izme\u0111u dva svjetska rata dio porodica doseljenih iz Sand\u017eaka naseljen je i u vulkanskim oblastima El-Aziza i Erzin\u0111ana. Tamo su bili izlo\u017eeni \u010destim i opasnim epidemijama koje su i me\u0111u njima uzimale danak. Bilo je i onih koji su u nemogu\u0107nosti da se prilagode takvim uslovima bje\u017eali i spas tra\u017eili u Istanbulu i okolnim mjestima. Po navodima albanskih demografa izme\u0111u dva svjetska rata sa Kosova je odseljeno oko 50.000 Albanaca u Albaniju i oko 250.00 u Tursku, uz konstatiranje da je Kraljevina Jugoslavija iselila oko 40% Albanaca. Po nekim turskim izvorima, pak, u razdoblju izme\u0111u 1934. i 1949. iz Jugoslavije se u Tursku iselilo 2.340 porodica sa 8.969 \u010dlanova.<\/p>\n

Pregovori jugoslovenske i turske vlade oko planskog iseljavanja muslimana zapo\u010deli su 1930. godine. Na\u010delna suglasnost je bila postignuta ve\u0107 1931. godine.226 U novembru 1933. u Beogradu je potpisan jugoslavensko-turski ugovor o prijateljstvu, nenapadanju i arbitra\u017ei. Tom prilikom su rije\u0161ena i pitanja oko napu\u0161tenih turskih imanja u “Ju\u017enoj Srbiji”. Ona su uzeta pod sekvestar kao bezvlasni\u010dka, kao i agrarnih turskih optanata koja su pala pod udar agrarne reforme. Od 1935. su po\u010dele da kru\u017ee glasine o jugoslavensko-turskim pregovorima o preseljavanju muslimana koje bi, naravno, obuhvatile i mnoge etni\u010dke Albance. Ve\u0107 te godine u Beogradu se odr\u017eavaju sastanci na visokom dr\u017eavnom nivou na kojima se razmatraju sve mogu\u0107nosti za iseljavanje muslimana sa Kosova, iz Makedonije i Sand\u017eaka u Tursku. Kraljevina Jugoslavija je, napravila 1934. projekat o iseljavanju, te ujedno nastojala da u pregovorima sa Turskom rije\u0161i “pitanje” muslimana iz “ju\u017ene Srbije’, odnosno iz Sand\u017eaka, sa Kosova i iz Makedonije, kao \u0161to su to planski “rje\u0161avale” Gr\u010dka, Bugarska i Rumunija. Na kongresu evropskih muslimana koji je odr\u017ean polovinom septembra 1935. u \u017denevi, predstavnici muslimana iz Jugoslavije, iz njenih ju\u017enih krajeva, su isticali kako se, nakon balkanskih ratova, iselio znatan broj muslimanske inteligencije, u\u010ditelja i vjerou\u010ditelja, te da je narod ostao bez vo\u0111stva, obezglavljen i pometen, ustvr\u0111uju\u0107i da su seobe nastavljene i nakon Prvog svjetskog rata “naro\u010dito prosvje\u0107enih slojeva.<\/p>\n

Pored seoskog, moglo se iseljavati i gradsko stanovni\u0161tvo. Odredbe konvencije odnosile su se zvani\u010dno samo na tursko stanovni\u0161tvo, ali indirektno i na Albance i sve muslimane koji su se izja\u0161njavali kao Turci, ukoliko su \u017eeljeli da se isele iz Jugoslavije. U strogo povjerljivom tuma\u010denju te konvencije ka\u017ee se daje ona “tako redi-govana da se mo\u017ee primeniti ne samo na tursko ve\u0107 i na arnautsko stanovni\u0161tvo; iseljavanje albanskog stanovni\u0161tva je pravi njen smisao”.236 Kratkotrajno zadr\u017eavanje u navedenim srezovima i izja\u0161njavanje u turskom nacionalnom smislu omogu\u0107avalo je svima onim koji su htjeli da idu u Tursku, da dobiju to pravo. Konvencija ( “Convention “) je trebala stupiti na snagu na dan kada je potpi\u0161u jugoslavenska i turska vlada.237 Konvencija nije bila ratificirana u turskom parlamentu zbog smrti predsjednika Turske Mustafe Kemala Ataturka, \u010diji su roditelji, smatra P. Imami, bili albanskog porijekla. Albanski predstavnici sa Kosova i Makedonije su se suprostavljali primjeni ove Konvencije zahtijevaju\u0107i da ona ne obuhvati Albance. Ferhad-beg Draga, jedan od albanskih vo\u0111a, intervenirao je preko ministra Mehmeda Spahe da se ovaj sporazum ne potpisuje. Albanija je bila obavije\u0161tena da se ovim sporazumom trebaju iseliti Albanci a ne Turci. Da bi sprije\u010dila primjenu sporazuma, albanska vlada je slala svog ministra inostranih poslova u Tursku. Na primjeni sporazuma insistirali su Ministarstvo poljoprivrede i Glavni general\u0161tab, a to mi\u0161ljenje je zastupalo i Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije.<\/p>\n

Ivo Andri\u0107 23. avgusta 1938. u svojstvu ministra pomo\u0107nika za vanjske poslove cirkularnim pismom o “iseljavanju muslimana iz Ju\u017ene Srbije ” obavje\u0161tava iz Beograda jugoslavensko poslanstvo u Londonu: “Potrebno je, ipak, ve\u0107 sad re\u0107i da se radi, ukoliko se nas ti\u010de, na iseljavanju iz Ju\u017ene Srbije \u017eivlja turskog jezika i turske kulture. Prema na\u0161im statisti\u010dkim podacima turska manjina u Jugoslaviji broji oko 150.000 du\u0161a, dok Turci smatraju da njen broj dosti\u017ee i do 250.000. U tim granicama svakako \u0107e biti utvr\u0111ena iseljeni\u010dka kvota. Za nas kao iza Tursku ovo nije samo jedno nacionalno-politi\u010dko pitanje, kao \u0161to se to \u010desto pominje. Socijalni razlozi nam naro\u010dito nala\u017eu da se \u0161to pre ostvari plan o iseljavanju turskog \u017eivlja. Iseljavanjem Turaka oslobodile bi se velike povr\u0161ine ziratnog zemlji\u0161ta na kome bi se mogao smestiti veliki broj na\u0161ih sunarodnika iz pasivnih krajeva dr\u017eave (Crna Gora, Dalmacija, Hercegovina, Lika)” – op\u0161ir. I. Andri\u0107, Diplomatski spisi, Beograd 1992,193-194.<\/p>\n

U pripreme za masovno iseljavanje stanovni\u0161tva iz Kraljevine Jugoslavije, koje se izja\u0161njavalo kao tursko, bilo je uklju\u010deno vi\u0161e dr\u017eavnih organa, nau\u010dnih institucija. Veliki broj zahtjeva za iseljavanjem iz Jugoslavije neki su nau\u010dnici poku\u0161avali da objasne kao “nedoraslost gra\u0111anskom pravnom poretku “, bez uzimanja u obzir djelovanja svih faktora koji su pratili i podstrekivali obim emigracije. Turske vlasti su bile planirale da iseljenike iz Jugoslavije nasele na grani\u010dne prostore prema Kurdima u Iranu i Iraku. Poku\u0161aj naseljavanja doma\u0107eg turskog stanovni\u0161tva u ove nesigurne predjele nije uspio jer Turci nisu \u017eeljeli da idu u brdske i borbama izlo\u017eene krajeve. Drugi svjetski rat je omeo realizaciju iseljavanja stanovni\u0161tva iz Jugoslavije u Tursku, ali je taj proces nastavljen ubrzo nakon zavr\u0161etka rata.
\nIzvjesnu nedoumicu su me\u0111u zapadnim zemljama u vezi ovog sporazuma unosile nejasne granice izme\u0111u “muslimana” i “Turaka”. Turska vlada sa svoje strane nije u\u010dinila ni\u0161ta da te nedoumice otkloni. U martu 1938. Haydar-beg, turski ministar, je u Beogradu u razgovoru sa svojim albanskim kolegom precizirao stav svoje vlade o sporazumu za iseljenje Turaka iz Jugoslavije. On je izjavio daje u vezi sa iseljavanjem dobio striktna uputstva od predsjednika Turske, Kemala Ataturka, da Turska nije muslimanska republika, niti je to trebala da postane prihvatanjem muslimana ostalih “rasa “. Turska vlada nije htjela da otvori vrata albanskim iseljenicima iz Jugoslavije. Na ovakve tvrdnje Haydar-bega albanski ministar ga je upitao koliko onda ima Turaka u Jugoslaviji. Ovaj je odgovorio da se radi o 250.000 osoba. O\u010dito je, me\u0111utim, daje ovaj sporazum trebao da se primjeni na kompleksnoj etnovjerskoj strukturi stanovni\u0161tva Kraljevine Jugoslavije. Evropski diplomatski posmatra\u010di nisu imali principijelnih primjedbi protiv konvencija o iseljavanju muslimanskog stanovni\u0161tva, mada su konvencija, kao \u0161toje bila tursko-rumunska i tursko-jugoslavenska, podrazumijevale izvjestan stepen pritiska na stanovni\u0161tvo kako bi se primoralo na iseljavanje. Dokumenti otkrivaju i stalno prisutnu dvoli\u010dnost kod diplomatskih posmatra\u010da, pri etnovjerskom poimanju muslimanskih manjina, koja je djelimi\u010dno bila u samim stvarima, a djelimi\u010dno zavisila od znanja, predrasuda i njihove \u010disto politi\u010dke opredjeljenosti.<\/p>\n

Po\u010detkom oktobra 1938. pro\u0161ao je kroz Novi Pazar reis ullema Fehim ef. Spaho i, na kratkom zadr\u017eavanju, pozvao Bo\u0161njake da svoju zemlju ne napu\u0161taju, jer je njihova, da su je oni stekli.<\/p>\n

U Istanbulu su nakon Prvog svjetskog rata, uz odobrenje turskih vlasti i uz pomo\u0107 jugoslavenskih diplomatskih predstavnika, jugoslavenski dr\u017eavljani nemuslimani, kojih je bilo nekoliko hiljada, osnovali iseljeni\u010dko dru\u0161tvo “Jugoslovenska sloga”. \u010clanovi ovog dru\u0161tva su mahom bili o\u017eenjeni Grkinjama ili udati za Grke, i malo je njih znalo srpski ili makedonski jezik. U po\u010detku su se u ovo dru\u0161tvo u\u010dlanjivali i pojedini muhad\u017eiri porijeklom iz Jugoslavije, ali su kasnije istupili iz \u010dlanstva, bilo zbog pritiska turskih vlasti, bilo zbog sekta\u0161tva i kratkovidosti rukovodstva dru\u0161tva i diplomatskih predstavnika Jugoslavije. I jedni i drugi smatrali su muhad\u017eire porijeklom iz Jugoslavije Turcima u punom smislu te rije\u010di. Turska je bila pou\u010dena iskustvom raspada vi\u0161enacionalnih i vi\u0161ekonfesionalnih dr\u017eava, kakvo je bilo i Osmansko carstvo, pa je uzela za na\u010delo svog dr\u017eavnog programa stvaranje etni\u010dki homogene dr\u017eavne zajednice.<\/p>\n

Sa\u017eeti rad Safeta Bandzovica objavljen pod naslovom \u201cPROGON MUSLIMANA SRBIJE 1830-1867. <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turska \u0161tampa je povodom iseljavanja muslimana iz balkanskih zemalja u Tursku isticala 1937. daje kona\u010dna likvidacija “Osmanskog carstva nametnula nam iz vi\u0161e razloga neizbje\u017enu nu\u017edu da pristupimo useljavanju na\u0161e jednokrvne bra\u0107e, koji su ostali izvan granice svoje prave otad\u017ebine Turske. To je neke vrste dug koji smo po\u010deli da malo po malo pla\u0107amo, blagodare\u0107i bud\u017eetskim […]<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":49743,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-49742","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\n150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Turska \u0161tampa je povodom iseljavanja muslimana iz balkanskih zemalja u Tursku isticala 1937. daje kona\u010dna likvidacija “Osmanskog carstva nametnula nam iz vi\u0161e razloga neizbje\u017enu nu\u017edu da pristupimo useljavanju na\u0161e jednokrvne bra\u0107e, koji su ostali izvan granice svoje prave otad\u017ebine Turske. To je neke vrste dug koji smo po\u010deli da malo po malo pla\u0107amo, blagodare\u0107i bud\u017eetskim […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-09-06T08:49:23+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"191\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)\",\"datePublished\":\"2012-09-06T08:49:23+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\"},\"wordCount\":2618,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\",\"name\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg\",\"datePublished\":\"2012-09-06T08:49:23+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg\",\"width\":220,\"height\":191},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)","og_description":"Turska \u0161tampa je povodom iseljavanja muslimana iz balkanskih zemalja u Tursku isticala 1937. daje kona\u010dna likvidacija “Osmanskog carstva nametnula nam iz vi\u0161e razloga neizbje\u017enu nu\u017edu da pristupimo useljavanju na\u0161e jednokrvne bra\u0107e, koji su ostali izvan granice svoje prave otad\u017ebine Turske. To je neke vrste dug koji smo po\u010deli da malo po malo pla\u0107amo, blagodare\u0107i bud\u017eetskim […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-09-06T08:49:23+00:00","og_image":[{"width":220,"height":191,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)","datePublished":"2012-09-06T08:49:23+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/"},"wordCount":2618,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/","name":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg","datePublished":"2012-09-06T08:49:23+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/09\/Batal-dzamija.jpg","width":220,"height":191},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-viii\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VIII)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49742"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49742"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49742\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/49743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}