{"id":48754,"date":"2012-08-27T16:03:06","date_gmt":"2012-08-27T14:03:06","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=48754"},"modified":"2012-08-27T16:03:06","modified_gmt":"2012-08-27T14:03:06","slug":"150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/","title":{"rendered":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-48755\" title=\"Muhadzir_1912_u_Istanbulu\" src=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu-300x205.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"205\" \/><\/a>Nekada jedinstvena geografska cjelina Rumelija ili Osmanska Evropa (Awrupa-i Osmani) podijeljena je na mno\u0161tvo malih, me\u0111usobno nepovjerljivih i suprostavljenih dr\u017eava. Muslimani su bili neosporni gubitnici u formiranju novih dr\u017eavnih granica. Njihova prava su potpuno zanemarivana. Od 1,445.179 muslimana koj i nisu vi\u0161e \u017eivjeli u osvojenom podru\u010dju osmanske Evrope, njih 413,992 se iselilo u Tursku u toku i nakon balkanskih ratova. Do 1923. izbjeglo je vi\u0161e stotina hiljada muslimana. Od muslimanskog balkanskog stanovni\u0161tva iz 1911. ostalo je 1923. svega 38 odsto. Ostatak je izbjegao, umro u muhad\u017eirluku ili je bio ubijen. Muslimani su tako postali jedno od vidljivih naslje\u0111a Osmanskog carstva na Balkanu. &#8220;Svoje &#8221; muslimanske manjine stekla je nevoljno svaka balkanska dr\u017eava. Nakon balkanskih ratova, kada je prostor Balkana poprimio negativne karakteristike, nastao je termin &#8220;balkanizacija &#8220;. Od tada on simbolizira parcelizaciju ve\u0107ih politi\u010dkih cjelina na manje i me\u0111usobno konfrontirane oblasti, kao i obilje\u017eja primitivizma, zaostalosti i plemenskog promi\u0161ljanja. Balkan je &#8220;podario &#8221; svijetu pojam balkanizam, \u0161to je zapravo &#8220;sinonim za nered, nasilje i nesre\u0107u&#8221;, gdje je &#8220;balkanska krvolo\u010dnost&#8230; o\u010dekivani prirodni ishod ratni\u010dkog etosa, duboko ukorenjena u psihi balkanskog stanovni\u0161tva&#8221; (M.Todorova).1<\/p>\n<p>U Atini je 9. februara 1934. zaklju\u010den Balkanski savez izme\u0111u Jugoslavije, Turske, Gr\u010dke i Rumunije, s ciljem da se odr\u017ei novouspostavljeni teritorijalni poredak na Balkanu pred revizionisti\u010dkim zahtjevima dr\u017eava pora\u017eenih u Prvom svjetskom ratu, prije svega Bugarske, iza koje je stajala Njema\u010dka. U okviru ovog sporazuma zapo\u010deli su i pregovori oko iseljavanja muslimana, mahom Albanaca, u Tursku, uz odre\u0111enu finansijsku nadoknadu. Turska je polovinom juna 1934. donijela Zakon o kolonizaciji koji je obuhvatio i pitanje naseljavanja muslimana iz okolnih balkanskih dr\u017eava, te je u duhu ovog zakona Turska i pregovarala sa svojim susjedima. Ona je 1935.-1936. \u0161irom otvorila vrata dolasku muslimana iz balkanskih zemalja. Bilo je tada predvi\u0111eno doseljavanje oko 600.000 muslimana iz njenih nekada\u0161njih balkanskih provincija. Republikanske vlade u Turskoj smatrale su nekada\u0161nje osmansko-muslimanske podanike i njihove potomke na Balkanu potpuno legitimnim da se nasele u Turskoj i u\u017eivaju potpuna prava, poput etni\u010dkih Turaka. Liberalna imigraciona politika turskih vlada prema muslimanima sa Balkana ohrabrivala je brojne nacionalisti\u010dke vlade u balkanskim zemljama da koriste razna sredstva prisile da se &#8220;oslobode &#8221; svojih muslimanskih gra\u0111ana. Ru\u017edi Aras, turski ministar inostranih poslova, je u septembru 1935. izjavio u razgovoru sa predstavnicima jugoslavenske vlade u \u017denevi, kako je Turska sa Rumunijom zaklju\u010dila sporazum o iseljenju vi\u0161e desetina hiljada muslimana iz Dobrud\u017ee u Tursku. Po njegovim podacima, u Bugarskoj je bilo oko 1,200.000 Turaka i Pomaka, ali da Turska nije \u017eeljela da se ovo stanovni\u0161tvo iseljava, ve\u0107 da ono treba i dalje da ostane u Bugarskoj. U pogledu Jugoslavije Aras je izjavio kako se dogovorio sa biv\u0161im ministrom Jefti\u0107em o iseljavanju &#8220;turskog i ostalog muslimanskog neslovenskog \u017eivlja iz Jugoslavije &#8221; te da je bio na\u010delno postignut sporazum da to iseljavanje favorizira Jugoslavija.<\/p>\n<p>Ivo Andri\u0107, savjetnik u Ministarstvu inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije je o tome izvje\u0161tavao 26. septembra 1935. jugoslavensko poslanstvo u Ankari: &#8220;Iseljenici bi sobom mogli poneti svoju pokretnu imovinu (li\u010dne stvari, poljoprivredni inventar, itd.). \u0160to se ti\u010de nepokretnosti, one bi se imale proceniti na izvestan na\u010din za svaki konkretni slu\u010daj i te sume ne bi na\u0161a dr\u017eava ustupila iseljenicima, nego bi otvorila Turskoj jedan kredit za kupovinu robe u Jugoslaviji. Iseljenici kad do\u0111u u Tursku dobili bi za odgovaraju\u0107e sume zemlji\u0161ta u Turskoj, a turska dr\u017eava bi se slu\u017eila kreditom u Jugoslaviji za podmirenje svojih privrednih, trgova\u010dkih i dr\u017eavnih potreba (napr. za kupovinu konja). Najzad g. Ru\u017edi Aras je izjavio, da Turska treba stanovni\u0161tvo i da je voljna da primi od nas ne samo Turke nego i stanovni\u0161tvo koje je srodno po mentalitetu turskom&#8221; &#8211; op\u0161ir. I. Andri\u0107, Diplomatski spisi, Beograd 1992, 134-135. Tako\u0111er vidi: B. Krizman, Elaborat dra Ive Andri\u0107a o Albaniji iz 1939. Godine.<\/p>\n<p>Od 1878. do 1913. u Dobrud\u017ei je ostalo 36.000 muslimana. Ukupan broj muslimana koji se u tom periodu iselio iz Rumunije u Tursku procjenjuje se na najmanje 100.000 lica. U Prvom svjetskom ratu Rumunija je zauzela ju\u017enu Dobrud\u017eu u Bugarskoj pa se broj muslimana pove\u0107ao na 170.000. U Dobrud\u017ei je 1928. bilo oko 172.000 muslimana, ili oko 23% stanovni\u0161tva te oblasti. Muslimani su se u tom periodu iseljavali masovno iz Dobrud\u017ee, po\u0161to im je, s jedne strane, rumunska dr\u017eava eksproprisala zemlju, a Turska, s druge strane, podsticala da se dosele na njenu teritoriju, bilo iz demografskih ili iz strate\u0161kih razloga naseljavanja oblasti isto\u010dne Trakije. Izme\u0111u Turske i Rumunije potpisana je konvencija 4. septembra 1936. godine, koja je ratificirana 27. januara 1937. godine, o iseljavanju muslimana, mahom iz Dobrud\u017ee u Tursku. U konvenciji je istaknuto postojanje tradicije emigiranja, kao i navodna \u017eelja muslimana iz Rumunije da se iseljavanjem u Tursku, uz obavezno odricanje od rumunskog dr\u017eavljanstva, &#8220;pridru\u017ee svom prirodnom etni\u010dkom stablu&#8221;. Njome su bili obuhva\u0107eni muslimani u oblastima Durostora, Kaliakre, Konstance i Tul\u010de. Konvencija je zapravo imala karakter ugovora o deportaciji koji je pratio efikasni mehanizam za pospje\u0161ivanje iseljavanje. Potencijalnim iseljenicima su, da bi se odlu\u010dili na podno\u0161enje molbi za iseljenje koje su onda smatrane definitivnim i neopozivim \u010dinom, nu\u0111ene raznovrsne olak\u0161ice u vezi sa privatnim i poreskim dugovanjima, vojnom obavezom. Zemlja je potom, po automatizmu, prelazila u vlasni\u0161tvo dr\u017eave. Kao nadoknadu Rumunija je Turskoj dala kredit u odgovaraju\u0107oj vrijednosti.<\/p>\n<p>U Bugarskoj je i pored masovnog iseljavanja zapo\u010detog 1878. godine, prema slu\u017ebenom popisu, prve decenije XX stolje\u0107a bilo oko 602.000 muslimana: 484.000 Turaka i Tatara, 21.000 Pomaka i 97.000 Roma. Drugi izvori govore daje bilo oko 800.000 muslimana sa oko 100.000 Pomaka. Ve\u0107ina ovih muslimana \u017eivjela je u veoma lo\u0161im uslovima, izlo\u017eena neprestanim progonima i poku\u0161ajima pokr\u0161tavanja. Tokom Prvog svjetskog rata Bugarska je izgubila ju\u017eni dio Dobrud\u017ee, gdje su \u017eivjeli i muslimani. U Ankari je 18. oktobra 1925. potpisan tursko-bugarski sporazum koji je regulirano pitanje &#8220;dobrovoljne emigracije Turaka iz Bugarske i Bugara iz Turske &#8220;. Do 1926. muslimansko stanovni\u0161tvo u Bugarskoj je brojalo, po slu\u017ebenim podacima, oko 789.000, odnosno oko 1.500.000 drugim pokazateljima, oko 15% stanovni\u0161tva. Imali su preko 1.700 osnovnih \u0161kola sa oko 80.000 u\u010denika. Muslimani su bili rasprostranjeni \u0161irom Bugarske, njenim sjeveroisto\u010dnim krajevima ju\u017eno od donjeg Dunava, posebno u \u0161umenskom, rusenskom i varnavskom okrugu na podru\u010dju sjeverne Bugarske, kao i u mastanlijskom okrugu u ju\u017enom dijelu ove dr\u017eave. Prema zvani\u010dnoj bugarskoj statistici do 1929. nije bilo iseljavanja u Tursku. Drugi izvori govore da je 1928. Bugarsku napustilo 11.996 Turaka, a godinu dana kasnije jo\u0161 11.568 Turaka.199 U me\u0111uratnom periodu muslimani u Bugarskoj, naro\u010dito Pomaci, bili su izlo\u017eeni razli\u010ditim vidovima diskriminacije: promjeni imena, prisilnom radu i \u0161ikaniranju, kao i akcijama pokr\u0161tavanja. To je rezultiralo njihovim masovnim iseljavanjima u Tursku, pogotovo 1927. godine, kao i 1933.-1935. godine. Prema bugarskoj statistici 1930. se iselilo u Tursku 16.873; 1935. &#8211; 33.665; i 1936. &#8211; 65.676 lica turskog porijekla. Dopunski sporazumi Turske sa Bugarskom, o daljem iseljavanju muslimana, postignuti su 1936.-1937. godine. Oni su predvi\u0111ali repatrijaciju po 10.000 Turaka godi\u0161nje. \u010clanom 1. ovog sporazuma bilo je odre\u0111eno da dvije vlade &#8220;ne\u0107e stavljati nikakve smetnje &#8220;, da \u0107e dozvoliti emigrantima &#8220;da putuju slobodno izme\u0111u dvije zemlje&#8221;. \u010clanom 2. bilo je utvr\u0111eno da svi emigranti imaju pravo da sa sobom ponesu pokretnu imovinu, uklju\u010duju\u0107i svu stoku i poljoprivredni alat, kao i u\u0161te\u0111evinu, uz pravo &#8220;da potpuno raspola\u017eu svom svojom nepokretnom imovinom &#8220;. \u010clanom 3. bilo je zabranjeno nametanje emigrantima posebnih taksa ili finansijskih ograni\u010denja. \u010clan 6. je izuzimao emigrante od &#8220;vojne slu\u017ebe ili prinudne radne slu\u017ebe Turske vlasti su imale stanovite te\u0161ko\u0107e da 1935.-1936. teritorijalno rasporede muhad\u017eire iz Bugarske. Po nekim izvorima u Tursku se u razdoblju 1935.-1940. iselilo oko 95.000 muslimana. Do Drugog svjetskog rata u Bugarskoj je, po nekim pokazateljima, i pored iseljavanja, bilo oko 682.000 Turaka. Nepostojanje zvani\u010dnih i preciznih podataka govori na svoj na\u010din i o konfuznom vremenu u kojem je do\u0161lo do iseljavanja, kada se, s obzirom na sve prate\u0107e okolnosti, malo vodilo ra\u010duna o statistici. Kao da se \u017eurilo vlastima i na jednoj i na drugoj strani, onima iz zemlje odakle su dolazili iseljenici i onima koji su ih primali, da se ova traumati\u010dna akcija obavi \u0161to prije.<\/p>\n<p>Napomena: Pred pocetak poslednjeg rata i nama su neki politicari iz susjedne zemlje ukazivali na pravac Istambul-Teheran, pouceni ranijim iskustvom. Ali oni koji odlucuju o nama, putokaze postavise u suprotnom pravcu.<\/p>\n<p><strong>Sa\u017eeti rad Safeta Bandzovica objavljen pod naslovom \u201cPROGON MUSLIMANA SRBIJE 1830-1867. GODINE\u201d <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekada jedinstvena geografska cjelina Rumelija ili Osmanska Evropa (Awrupa-i Osmani) podijeljena je na mno\u0161tvo malih, me\u0111usobno nepovjerljivih i suprostavljenih dr\u017eava. Muslimani su bili neosporni gubitnici u formiranju novih dr\u017eavnih granica. Njihova prava su potpuno zanemarivana. Od 1,445.179 muslimana koj i nisu vi\u0161e \u017eivjeli u osvojenom podru\u010dju osmanske Evrope, njih 413,992 se iselilo u Tursku u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":48755,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-48754","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Nekada jedinstvena geografska cjelina Rumelija ili Osmanska Evropa (Awrupa-i Osmani) podijeljena je na mno\u0161tvo malih, me\u0111usobno nepovjerljivih i suprostavljenih dr\u017eava. Muslimani su bili neosporni gubitnici u formiranju novih dr\u017eavnih granica. Njihova prava su potpuno zanemarivana. Od 1,445.179 muslimana koj i nisu vi\u0161e \u017eivjeli u osvojenom podru\u010dju osmanske Evrope, njih 413,992 se iselilo u Tursku u [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-08-27T14:03:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"320\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"219\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)\",\"datePublished\":\"2012-08-27T14:03:06+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\"},\"wordCount\":1439,\"commentCount\":2,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\",\"name\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg\",\"datePublished\":\"2012-08-27T14:03:06+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg\",\"width\":320,\"height\":219},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)","og_description":"Nekada jedinstvena geografska cjelina Rumelija ili Osmanska Evropa (Awrupa-i Osmani) podijeljena je na mno\u0161tvo malih, me\u0111usobno nepovjerljivih i suprostavljenih dr\u017eava. Muslimani su bili neosporni gubitnici u formiranju novih dr\u017eavnih granica. Njihova prava su potpuno zanemarivana. Od 1,445.179 muslimana koj i nisu vi\u0161e \u017eivjeli u osvojenom podru\u010dju osmanske Evrope, njih 413,992 se iselilo u Tursku u [&hellip;]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-08-27T14:03:06+00:00","og_image":[{"width":320,"height":219,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)","datePublished":"2012-08-27T14:03:06+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/"},"wordCount":1439,"commentCount":2,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/","name":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg","datePublished":"2012-08-27T14:03:06+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/Muhadzir_1912_u_Istanbulu.jpg","width":320,"height":219},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vii\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VII)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48754"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48754"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48754\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}