{"id":48499,"date":"2012-08-23T15:56:18","date_gmt":"2012-08-23T13:56:18","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=48499"},"modified":"2012-08-23T15:56:18","modified_gmt":"2012-08-23T13:56:18","slug":"150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/","title":{"rendered":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Krajem septembra i po\u010detkom oktobra 1913. otpo\u010deo je masovni proces iseljavanja iz novopripojenih krajeva Crne Gore, uz anga\u017eiranje predstavni\u0161tava Njema\u010dke u Skadru i na Cetinju. Glavni uzrok migracionog pokreta bila su op\u0107a nesigurnost muslimana, njihova diskriminacija, kao i nastojanja crnogorske dr\u017eave da po svaku cijenu udr\u017eave i pacificiraju novozauzete krajeve. Imanja odbjeglih su konfiscirana i dodjeljivana mje\u0161tanima pod arendu ili doseljenim Crnogorcima. Prva pojedina\u010dna prevo\u0111enja muslimana u pravoslavlje izvr\u0161ena su u januaru 1913. u Gusinju i Beranama, a onda u Pe\u0107i i Andrijevici. ”<\/p>\n

Muslimanski predstavnici su neprestano dolazili kod fon Ekarta, njema\u010dkog poslanika i vlade na Cetinju, radi odlaska u Tursku. Me\u0111u prvima su se iselile porodice turskih oficira i \u010dinovnika koji su ranije oti\u0161li ili poginuli u ratu. Iseljeni\u010dki pokret je zahvatio sve socijalne slojeve, seosko i gradsko stanovni\u0161tvo. Glavna pribje\u017ei\u0161ta 1913. bili su mahom nepristupa\u010dni krajevi sjeverozapadne Albanije, naro\u010dito sela Curane, \u010cerene i uop\u0161te podru\u010dje gornjeg toka rijeke Valbone. Ta strujanja su se protezala do Skadra. Nekoliko stotina porodica, iz Gruda i Hota, preselilo se u Tursku i Albaniju. Ra\u010duna se da u septembru 1913. bilo oko 9.000 lica samo u Ga\u0161ima i Krasni\u0107ima, oko 2.000 izbjeglica je bilo iz \u0111akova\u010dke nahije. U martu 1913. iz plavsko-gusinjskog okruga bilo je 716 izbjeglica u \u010cerenima, Valboni i Curanima. Tre\u0107inu tih izbjeglica \u010dinile su djeca i \u017eene.128 Od sredine juna do 10. jula 1913. iseljeno je iz Plava i Gusinja 128 doma\u0107instava. Muslimani se masovno iseljavaju i iz beranskog kraja. Po\u010detkom oktobra, preko Podgorice, iz Pljevalja za Istanbul oti\u0161lo je 160 osoba, a iz drugih krajeva oko 200 porodice. Od njih je 88 bilo iz bjelopoljske, 58 iz beranske i 51 iz ro\u017eajske kapetanije. Paso\u0161e i vize su, preko njema\u010dkog poslanika Ekarta, muhad\u017eiri dobijali na Cetinju. On je istovremeno obezbje\u0111ivao odobrenja za useljenje u Tursku kao i putne tro\u0161kove.<\/p>\n

Novi masovni talas iseljavanja zapo\u010deo je po\u010detkom aprila 1914. godine. Njema\u010dki konzulat je obavijestio stanovni\u0161tvo da se ne pokre\u0107e, ni grupno, ni pojedina\u010dno, dok ne dobije saglasnost o njihovom prihvatanju za useljenike. Ovaj konzulat je obezbje\u0111ivao brodove za iseljenike, dok je Turska preuzela sve tro\u0161kove oko njihovog prijema i egzistencije. Glavni emigracioni talas iz novopripojenih krajeva Crne Gore bio je usmjeren, preko Kola\u0161ina i Andrijevice, ka Podgorici i Baru. Preko Kola\u0161ina i Podgorice je djelimi\u010dno i\u0161lo i iseljavanje muslimanskog stanovni\u0161tva iz dijela Sand\u017eaka koji je pripao Srbiji, osobito iz prijepoljskog kraja, odakle je samo po\u010detkom maja 1914. krenulo 600 lica. Manji krak migracione rijeke iz Metohije je i\u0161ao preko Mitrovice ka Skoplju i dalje ka Solunu i Turskoj.<\/p>\n

Tokom juna i jula 1914. iz Plava i Gusinja po\u010delo je novo iseljavanje muslimanskog stanovni\u0161tva. U ovom talasu oti\u0161lo je 128 porodica sa 1.500 \u010dlanova: “svjesno su odlazili u potpunu neizvjesnost”. Najprije su preba\u010deni u Srbiju, odakle su potom oti\u0161li u Tursku, gdje su se naselili oko Izmira i Ada Pazara. Na rastanku je jedan brat rekao sestri da \u0107e joj se javiti kada bude stvorio uslove za egzistenciju. Javio joj se tek 1951. godine. U plavsko-gusinjskom kraju na posjede iseljenog stanovni\u0161tva dolaze pravoslavci iz susjednih krajeva. Novo su stanovni\u0161tvo dobili Grn\u010dar, Pepi\u0107e, Nov\u0161i\u0107e i dijelom Gornja R\u017eanica. Prema nekim podacima tokom aprila 1914. preko Bara iselilo se u Tursku 12.302 muslimana. Za njihovo prebacivanje bili su iznajmljeni gr\u010dki i austrougarski brodovi. Prema crnogorskim izvorima od aprila do jula 1914. iseljeno je 16.500 lica preko Bara u Smirnu i Istanbul. Podaci o iseljenicima van tog vremenskog intervala, kao i o onim koji su oti\u0161li kopnenim putem preko Mitrovice, Pe\u0107i i Prizrena za Skoplje i dalje prema Istanbulu, nisu pravljeni. Iseljavanje preko Skoplja padalo je na tro\u0161ak samih iseljenika, a onima koji su i\u0161li preko Podgorice i Bara ispla\u0107ivala je Crnogorska banka, od novca koji je upla\u0107ivao njema\u010dki poslanik na Cetinju, po 20 perpera po osobi i prevoz preko Skadarskog jezera. Do 10. aprila 1914. trebalo se iseliti iz Plava 10 porodica sa 107 \u010dlanova, iz Kola\u0161ina 111 sa 700 \u010dlanova, iz Pe\u0107i 100 porodica, a i okoline Berana 19 porodica. Prema izvje\u0161tajima austrougarskog vicekonzula iz Bara, samo do po\u010detka maja 1914. iselilo se 8.000 lica, od kojih je 2.500 preko Bara po\u0161lo za Istanbul, 3.500 (2. maj 1914) za Siriju i dalje, a oko 2.000 je otputovalo u neka druga mjesta Osmanskog carstva ne koriste\u0107i nov\u010danu pomo\u0107 za putne tro\u0161kove, kojim putem se i jedino vr\u0161ila evidencija iseljenika. Iz op\u0107ina \u0160ahovi\u0107i, Mojkovac i Ravna Rijeka iseljene su 453 porodice koje su ostavile 310 ku\u0107a. Iseljavanjima su bili zahva\u0107eni i op\u0107inska sjedi\u0161ta: Sto\u017eer, Pavino Polje, Nedakuse i Bijelo Polje.<\/p>\n

Sa porazom Osmanskog carstva eliminiran je zajedni\u010dki protivnik i nastala je nova borba za ratni plijen. Svi su te\u017eili zauzimanju teritorija na ra\u010dun drugih. U svom otvorenom grabe\u017eu balkanske dr\u017eave se nisu mnogo obazirale na historijske ili demografske \u010dinjenice. Uo\u010di Prvog svjetskog rata, britanski poslanik u Beogradu, \u017ealio se svojoj vladi da su Srbi “potpuno pomahnitali” u svojim “ma\u0161tarijama oplavim morima kojima brode srpske la\u0111e, nose\u0107i ku\u0107i indijske dragocenosti”. Politika “Velike Srbije ” posebno je do\u0161la do izra\u017eaja u orijentaciji ka Makedoniji i izlasku u Solun, prije i u toku balkanskih ratova, koja je zasnivana na Cviji\u0107evoj koncepciji o tome da \u0107e Makedonci prihvatiti nacionalnu svijest one slavenske dr\u017eave na Balkanu koja ih bude prva anektirala. Imperijalnu politiku Srbije aktivno je podr\u017eavala i Srpska pravoslavna crkva zbog \u010dega je britanski poslanik u Beogradu istakao da je smisao njene aktivnosti u Makedonji stvaranje srpskog, a ne bo\u017ejeg carstva. Srbija nije zauzela Kosovo, Sand\u017eak i dio Makedonije pozivaju\u0107i se na pravo samoopredjeljenja naroda, nego se pro\u0161irila dolinom Vardara 1912. godine, kao i dolinom Ju\u017ene Morave 1877.-1878. godine. Njen prvi i osnovni zadatak nakon toga je bio da prenese na novoosvojene oblasti svoje dr\u017eavno ure\u0111enje i upravu, da njihovu privredu uklju\u010di u svoju privredu, kao i da tamo\u0161nji narod kulturno i nacionalno asimilira utapanjem u Srbiju. Taj proces je trebao da bude potpuno isti, kao \u0161to su se nakon 1878. “utopili” Ni\u0161, Pirot, Leskovac i Vranje. O tome je i Nikola Pa\u0161i\u0107 govorio, u sklopu analize interesa Srbije i odnosa sa susjedima na Balkanu, poglavito sa AustroUgarskom: “Sad je u na\u0161em interesu da Austro-Ugarska pro\u017eivi jo\u0161 dvadeset i pet do trideset godina, dok mi ovo na jugu ne pripojimo tako da se vi\u0161e ne mo\u017ee odvojiti, jer odpamtiveka onaj koje imao Ma\u0107edoniju, bio je uvek prvi na Balkanu”. On je zato tra\u017eio vremena da Srbija najprije te nove krajeve utopi u sebe, a da se potom posveti rje\u0161avanju pitanja BiH i Vojvodine.<\/p>\n

Srpska vlada je u septembru 1913. donijela Uredbu o javnoj bezbednosti u novoosvojenim krajevima po kojoj je bilo predvi\u0111eno da svaki dr\u017eavni \u010dinovnik i slu\u017eitelj, kao i svako vojno lice, imaju pravo ubiti svakog ko se odmetne od policijskih vlasti, a ne preda se na prvi poziv. Porodice takvih lica je trebalo, ako se procijeni da je to potrebno, raseliti. Kraljevskim ukazom od 3. decembra 1913. djelimi\u010dno je pro\u0161ireno va\u017eenje srpskog ustava na “prisajedinjene oblasti”, ali bez politi\u010dkih sloboda i politi\u010dkih prava koja su stanovnicima tih oblasti bile uskra\u0107ene.<\/p>\n

Osmanski poredak se uru\u0161io ne zato \u0161to je po\u010divao na multietni\u010dnosti, ve\u0107 zato \u0161to je bio povezan sa drugim provjereno nesposobnim ustanovama Osmanskog carstva. Balkan je pod vi\u0161estoljetnom osmanskom upravom bio slika multikulturalnosti. \u010cim je izuzet od osmanske uprave, “evropeizacija “je dobila zamah i “balkanski duh” je protjeran, a historiju je nadomjestila mitologija. Multikulturalnost je postala prva \u017ertva tog procesa. Tolerantnost prema razlikama je nestajala. Cijena modernizacije bila je izuzetno visoka. Sa promjenom svoje fizionomije, Balkan je po\u010deo gubiti svoj pravi duh, a time i svoju historiju. Postajao je samo lo\u0161a “kopija” Evrope. Brutalna etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja se legitimiraju kao sastavni dio programa za stvaranje nacionalnih dr\u017eava. Nacionalna agresivnost pora\u0111ala je \u0161ovinizam. Ratovi u kojem “oslobo\u0111enje ” jednog naroda rezultira eliminiranjem drugih naroda nikako ne mogu imati oslobodila\u010dki smisao, pored svih mitolo\u0161kih magli i “pobjedni\u010dkih istina “. Svaka zna\u010dajnija historijska epoha prezasi\u0107ena je mitovima. Davno je jo\u0161 uo\u010dena ravnodu\u0161nost prema istini koju mo\u0107 sa sobom nosi, kada je ona suprotna “dobiti i po\u017eudi”. Historiografija je znala da, u “interesu naroda ” o\u010duva i upotpuni legende, da na nekima od njih zasniva nacionalnu sujetu. “Po\u0161tena ” nacionalna historija pretpostavlja sklonost da se zaboravi sve \u0161to joj ne ide u prilog. Ra\u0161irena sklonost da se potiskuje teret sopstvene pro\u0161losti uti\u010de na devalviranje historije.<\/p>\n

Balkanski ratovi su ozvani\u010dili preseljavanje stanovni\u0161tva kao tekovinu u cilju da se postignu etni\u010dki sigurne granice i zemlji\u0161ta. To je prvobitno formulirano u bugarsko-osmanskom ugovoru od 19. septembra 1913. godine. Ove dr\u017eave su se sporazumjele da razmijene stanovni\u0161tvo na granici u dubini od 15 kilometara. U decembru 1913. Porta je i Grcima predlo\u017eila isti sporazum. Bugarsko-osmanski ugovor je me\u0111unarodno-pravno legalizirao sistem denacionalizacije teritorija kao posljedice ratova. Do izbijanja Prvog svjetskog rata iz Osmanskog carstva je u Makedoniju doseljeno 130.000 Grka, a iz Gr\u010dke je u maloazijske krajeve oti\u0161lo 122.000 muslimana. Razmjene stanovni\u0161tva, tako\u0111er, bez obzira na po\u010detna o\u010dekivanja, nisu dovele do stabilnog mira i smirivanja napetosti. Ako se kultura i geografija ne poklope, onda se poklapanje mo\u017ee nametnuti genocidom ili prisilnim migracijama. Uporedo je trajao davno zapo\u010deti “rat statistika”. Mnogi od onih koji su procjenjivali balkansko stanovni\u0161tvo bili su inficirani rasizmom. Evropske statistike o stanovni\u0161tvu osmanske Evrope su bezvrijedne kao procjena ukupnog broja stanovnika. Evropski pisci nikada nisu konzultirali primarne izvore populacione statistike stanovni\u0161tva osmanske Evrope – osmansku dr\u017eavnu statistiku, ne uva\u017eavaju\u0107i temeljni princip demografije koji pokazuje da samo oni koji broje stanovni\u0161tvo mogu stvarno znati i njegov broj. Osmanlije su bile jedini koji su doista brojali stanovni\u0161tvo Carstva. Zato su samo oni mogli dati ta\u010dnu procjenu svog vlastitog stanovni\u0161tva. Balkanski nacionalisti bili su \u010desto klasi\u010dni rasisti koji su vjerovali da su “narod” ili “nacija” odre\u0111eni krvlju ili narodnim obilje\u017ejima du\u0161e.<\/p>\n

Sa\u017eeti rad Safeta Bandzovica objavljen pod naslovom \u201cPROGON MUSLIMANA SRBIJE 1830-1867. GODINE\u201d <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem septembra i po\u010detkom oktobra 1913. otpo\u010deo je masovni proces iseljavanja iz novopripojenih krajeva Crne Gore, uz anga\u017eiranje predstavni\u0161tava Njema\u010dke u Skadru i na Cetinju. Glavni uzrok migracionog pokreta bila su op\u0107a nesigurnost muslimana, njihova diskriminacija, kao i nastojanja crnogorske dr\u017eave da po svaku cijenu udr\u017eave i pacificiraju novozauzete krajeve. Imanja odbjeglih su konfiscirana i […]<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":48500,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-48499","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\n150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Krajem septembra i po\u010detkom oktobra 1913. otpo\u010deo je masovni proces iseljavanja iz novopripojenih krajeva Crne Gore, uz anga\u017eiranje predstavni\u0161tava Njema\u010dke u Skadru i na Cetinju. Glavni uzrok migracionog pokreta bila su op\u0107a nesigurnost muslimana, njihova diskriminacija, kao i nastojanja crnogorske dr\u017eave da po svaku cijenu udr\u017eave i pacificiraju novozauzete krajeve. Imanja odbjeglih su konfiscirana i […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-08-23T13:56:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"455\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)\",\"datePublished\":\"2012-08-23T13:56:18+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\"},\"wordCount\":1741,\"commentCount\":2,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\",\"name\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg\",\"datePublished\":\"2012-08-23T13:56:18+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg\",\"width\":616,\"height\":455},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)","og_description":"Krajem septembra i po\u010detkom oktobra 1913. otpo\u010deo je masovni proces iseljavanja iz novopripojenih krajeva Crne Gore, uz anga\u017eiranje predstavni\u0161tava Njema\u010dke u Skadru i na Cetinju. Glavni uzrok migracionog pokreta bila su op\u0107a nesigurnost muslimana, njihova diskriminacija, kao i nastojanja crnogorske dr\u017eave da po svaku cijenu udr\u017eave i pacificiraju novozauzete krajeve. Imanja odbjeglih su konfiscirana i […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-08-23T13:56:18+00:00","og_image":[{"width":616,"height":455,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)","datePublished":"2012-08-23T13:56:18+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/"},"wordCount":1741,"commentCount":2,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/","name":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg","datePublished":"2012-08-23T13:56:18+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/muslim-belgrade.jpg","width":616,"height":455},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/150-godina-od-progona-bosnjaka-iz-knezevine-srbije-vi\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"150 godina od progona Bo\u0161njaka iz Kne\u017eevine Srbije (VI)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48499"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48499"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48499\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48499"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48499"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48499"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}