{"id":42256,"date":"2012-06-15T18:59:26","date_gmt":"2012-06-15T16:59:26","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=42256"},"modified":"2012-06-15T18:59:26","modified_gmt":"2012-06-15T16:59:26","slug":"slovo-o-bogomilima-sandzaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/","title":{"rendered":"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svojom izuzetno zna\u010dajnom knjigom \u201eSand\u017ea\u010dki bogomili” – (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sand\u017eaka) iz oblasti pro\u0161losti bogomila, nastaloj u protekloj deceniji, koja se bavi problemima identiteta Bo\u0161njaka i njihove etho-historijske posebnosti na prostoru Sand\u017eaka, njen autor Sulejman Ali\u010dkovi\u0107, izaziva je veliko odu\u0161evljenje, ali i talasanje znanstvene i \u0161ire javnosti. Izra\u0111ena studija predstavlja svojevrsno zaokru\u017eenje istra\u017eiva\u010dkog postupka koji je, kona\u010dnim uobli\u010davanjem studijskoempirijskog pristupa, poprimio karakter pravog znanstvenog poduhvata, jer za sobom povla\u010di potrebu jo\u0161 radikalnijeg pristupa izu\u010davanju ove zanimljive, i znanosti vrlo nepoznate, srednjevjekovne historijske i filolo\u0161ke problematike. Jedno od najva\u017enijih pitanja koje autor postavlja u svojoj studiji je odr\u017eanost dugo prisutne \u201etransferzale bosanskih bogomila”, \u010diji su tragovi, sude\u0107i po nekim rezultatima ove i drugih studija, koji tretiraju pomenutu problematiku na prostoru Sand\u017eaka i njegovog okru\u017eenja, evidentni. Sve to dovoljno dobro ilustruje i nau\u010dni postupak kojim autor te\u017ei, sagledavanju i analizi ostataka kamene i zidne plastike u \u0161irem regionu koji ne izmi\u010de njegovom introspekcijskom objektivu kojim namjerava zahvatiti vrlo kompleksan problem bo\u0161nja\u010dke historijske pro\u0161losti i filologije.<\/p>\n

Autor ne propu\u0161ta mogu\u0107nost da naglasi ulogu bogomila u regionu, ali i posljedice pravog pogroma koji je stvaranjem Ra\u0161ke dr\u017eave vr\u0161en nad babunima i patarenima, posebno u XII vijeku u doba vladavine Nemanji\u0107a. Sa ovim korespondira i podatak o postojanju ostataka babuna u Polimlju. I me\u0111u prona\u0111enim posu\u0111em, kao vrstom zanatske dekorativne plastike, iskopanim na razli\u010ditim arhelolo\u0161kim lokalitetima u Sand\u017eaku, autor prepoznaje najbitnije elemente \u010diji tragovi ukazuju na paganske obi\u010daje bogomila, za koje V. Jovanovi\u0107 u Novopazarskom zborniku (1979, 123.) neargumentovano tvrdi kako je \u201eumrli bio hri\u0161\u0107anin”. Jedan od klju\u010dnih momenata u studiji je pominjanje postoje\u0107ih toponomasti\u010dkih struktura koje su na prostoru Poibarja, Pe\u0161teri, Polimlja i Sand\u017eaka uop\u0161te, vrlo vidljive. Njih mo\u017eemo prepoznati u izvornom ili ne\u0161to izmijenjenijem leksi\u010dkom obliku, koji je stolje\u0107ima trpeo razli\u010dite transformacije kakve su nemilosrdno diktirali morfolo\u0161ki zakoni postoje\u0107ih ili naviru\u0107ih jezi\u010dkih sistema (ilirski, latinski, sanskritski, starogr\u010dki, semitski, aromu-nski, staroturski I ostali), koji su danas transformirani u te\u0161ko prepoznatljivu onomasti\u010dku oblast za koju je potrebna vrlo oprezna studioznost.<\/p>\n

Takav je polo\u017eaj toponomasti\u010dkih naziva i hidronima sa podru\u010dja dana\u0161nje geografske izoglose Sand\u017eaka: Bijela Rijeka (danas Crna Rijeka) kod Ribari\u0107a, desna pritoka Ibra; \u201eBijele vode” koji postoje na mnogim mjestima u Sand\u017eaku1; Bijeli vrh (Crni vrh) sa lokalitetom Gradac sa kulom na vrhu u tutinskom kraju, ali i \u0161ire, koji u postoje\u0107em semanti\u010dkom obliku pripadaju onomastikonu sand\u017ea\u010dkih bogomila, ali i jezi\u010dkoj strukturi Crkve bosanske sa zna\u010denjem – \u201e\u010diste, bistre vode”. O\u010dekivana znanstvena rje\u0161enja koja u svom diskursu autor problematizira, mogu biti jedino odgonetnuta temeljnim arheolo\u0161kim i onomasti\u010dkim (toponomasti\u010dkim) raspravama. U ovoj izvanrednoj studiji treba cijeniti autorovu istra\u017eiva\u010dku budnost, perceptivnost, iskustvo i hrabrost koji poja\u010davaju njegou istra\u017eiva\u010dku znati\u017eelju koja daje vidljive rezultate. Tako \u0107e u rodnom Crni\u0161u kraj Ribari\u0107a (Tutin) toponim Sokolovo gnijezdo ubicirati kao lingvisti\u010dku strukturu iz vremena dobrih Bo\u0161njana – bogomila – jedno od prvobitnih naziva ovog danas naseljenog mjesta. Graditeljsko naslije\u0111e: ste\u0107ci u selima u dolini rijeke Ibar, sela na Pe\u0161teri, u dolini rijeke Lima, Bogumilska \u0107elija u Paljevu I sli\u010dno, va\u017ean su artefakt koje navodi na zaklju\u010dak da je rije\u010d o kulturnim i kultnim tragovima bogomila. To su kameni ste\u0107ci u selima: Jeli\u0107e, Ribari\u0107e, \u0160piljani (\u010cpiljani), Vrujce, \u0110erekare (Tutin), Ugo (Sjenica), Gostun (Prijepolje), koji su kao dio monumentalne epigrafske kulture sli\u010dni sa onima na Glasincu u Bosni.<\/p>\n

U mnogima je, sude\u0107i prema njihovom izgledu sahranjena vlastela iz hijerarhije bogumila, primarno, poneki Ded (Did) ili Gost, a sve na osnovu sve\u0107eni\u010dkog zvanja ili titule karakteristi\u010dne za bogomilsko u\u010denje. Struktura studije S. Ali\u010dkovi\u0107a je postavljena tako da daje poja\u0161njenja \u010dinjenice da je zate\u010dena ilirsko- romanska populacija sa ovih prostora nakon mije\u0161anja sa prido\u0161lim slavenskim plemenima, osim svoje, prihvatila bizantsku, hri\u0161\u0107ansku i pagansku kulturu, izla\u017eu\u0107i se riziku asimilacije ili gubljenja vlastitog jezika kao jedne od validnih identitetskih ordinanti. Kao i drugi balkanski narodi, Bo\u0161njaci u srednjem vijeku koriste vi\u0161e pisama (glagoljicu, bosan\u010dicu – zap. \u0107irilicu, latini\u010dno pismo ) od kojih su neka danas izba\u010dena iz upotrebe, tako da je prisutna tropismenost, u oblasti Sand\u017eaka, poznata pojava u kulturnom preporodu Evrope. U svom historijskom razvitku Bo\u0161njak je, a to tvrdi i S. Ali\u010dkovi\u0107, mijenjao pismo, ali je to ostalo bez ozbiljnijeg utjecaja na njegov etni\u010dki identitet. Studija svjedo\u010di otvoreni antiklerikalizam ovog dijela Balkana, koji krajem XII stolje\u0107a prerasta u bujucu. To je Doba vjere kada se ra\u0111aju intervali religioznog misticizma i sentimenta koji se sve vi\u0161e izmicao i protivrje\u010dio svakom obliku organiziranog svje\u0161teni\u010dkog hri\u0161\u0107anstva. Posebice Bogomili, koji su nastali u Bugarskoj i naro\u010dito se ra\u0161irili u etni\u010dkoj Bosni, i kao \u201emrska jeres” u razna vremena XIII stolje\u0107a, napadani od lokalnih hri\u0161\u0107ana ognjem i ma\u010dem \u201ebranili se uporno, i kona\u010dno (1463) se predali, ali ne kr\u0161\u0107ansvu nego islamu.”2<\/p>\n

Sulejmanove hipoteze ukazuju na potrebu temeljnijeg pristupa ovoj zanimljivoj problematici koja navodi na potrebu revizije, odnosno redefiniranja nekih znanstvenih momenata iz na\u0161e pro\u0161losti ili je rije\u010d o potrebi temeljnog, faktografski validnog, modifikovanja ovakvih, prili\u010dno zastarjelih stavova. Ovakvi nau\u010dni rezultati predstavljaju inicijativu za potvr\u0111ivanje teze o postojanju tragova predislamskog Sand\u017eaka, na koju ukazuje ubicirano spomeni\u010dko naslije\u0111e i raznovrsna prostorna toponimska i etnonimska faktografija u knjizi. Posebno zbog argumentacije u studiji koja potkrepljuje tvrdnju da svi o\u010duvani spomenici iz predislamskog perioda na prostoru Sand\u017eaka ukazuju na prisustvo glagoljice, bosan\u010dice (zapadne verzije \u0107irilice) i latini\u010dnog pisma. Ne mo\u017ee se, tako\u0111er, zaobi\u0107i autorova sposobnost za parcijalnu teorijsku artikulaciju problema i njegovo postepeno i sistematsko uokvirivanje u kontekst zanimljive historijske pro\u0161losti sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka, ali i \u010ditavog bogumilskog pokreta kao nezaobilaznog faktora ura\u0111ene studije.<\/p>\n

Mnogi se sla\u017eu sa ocjenom da je Sulejman Ali\u010dkovi\u0107 prihvatio izu\u010davanje oblasti koja odre\u0111uje nacionalno-identitetsku komponentu koju danas promatramo kao primarnu odrednicu na\u0161eg etni\u010dkog identiteta Ovdje mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u govoriti o uspostavi novih nau\u010dnih paradigmi koje iziskuju druga\u010diju postavljenost znanstvenih problema i daju posebne odgovore na nau\u010dne izazove kakvi su \u201eSand\u017ea\u010dki bogomili” (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sand\u017eaka). Time autor samog sebe stavlja u
\npoziciju znanstvenika koji te\u017ei odgonetanju istine, donose\u0107i druga\u010dije stavove o za\u010decima bogomilskog Bo\u0161nja\u0161tva i historiji Bosanske crkve na prostorima dana\u0161njeg Sand\u017eaka. \u010cini nam se veoma pouzdanom i tvrdnja Ali\u010dkovi\u0107a o pitanju doseljavanja ilirskog plemena Klimente, za koje tvrdi da su na prostor Sand\u017eaka mogli sti\u0107i mnogo prije po\u010detka XVIII stolje\u0107a, \u010dime su mogli imati utjecaja na tragove sveobuhvatne materijalne ba\u0161tine koju u svom diskursu studija posjeduje. Zbog toga su vrlo indikativna ilirska imena me\u0111u bogomilima: Pjak, Rahac, Ras, Nihac, Mirbeljan, Golub, Soko, Beri\u0161a itd. Jedan od ciljeva studije je te\u017ena da se identifikuje i preispita efekat vanjskog djelovanja bogomilskog u\u010denja koje iziskuje provjeru i utvr\u0111ivanje raspolo\u017eivih historijskih \u010dinjenica koje nas vezuju za ovu zanimljivu pojavu u pro\u0161losti bo\u0161nja\u010dkog srednjovjekovlja. Na to nas opominju neuspje\u0161ni, nepotpuni, tradicionalno neutemeljeni i nesigurni \u201eargumenti” pojedinih ju\u017enoslavenskih, primarno kr\u0161\u0107anskih, kvaziznanstvenih historiografija, koji se dugo javljaju u studijama koje obuhvataju period od XII do XV vijeka.<\/p>\n

Ali\u010dkovi\u0107eva studija nam na jedan poseban na\u010din nagovje\u0161tava novu, artefaktima potpunjenu, sliku o zajednici i obi\u010dajnoj i ritualnoj simbolici dru\u0161tva bosanskih bogomila na prostoru Sand\u017eaka. \u201eTreba naglasiti da su historijski izvori neujedna\u010deni, ali dovoljno validni u svakom pogledu da odra\u017eavaju sliku i priliku politi\u010dkog de\u0161avanja u srednjovjekovnoj Bosni, \u010dime se jasno ukazuje i na vjersku dimenziju djelatnosti, samim tim se mogu i trebaju potvrditi mnogi navodi koji su se \u010desto u historijskoj literaturi tuma\u010dili kao pretpostavke.”3 Sulejman Ali\u010dkovi\u0107 kao jedan od najsna\u017enijihh argumenata interpolira \u201ebogomilsku” \u0106eliju u selu Paljevu (Op\u0161tina Tutin), lociranu na \u017eivopisnom terenu ispresijecanom potocima, \u0161umom i zelenilom. Teza autora da je na tom mjestu (Gornje Paljevo) na uzvi\u0161enju u dana\u0161njoj mahali \u0160tek (1.000 m) bilo bogomilsko svetili\u0161te ima potpunu opravdanost.4 Osim toga, autor je ubije\u0111en da je ova sonda, uklesana u kre\u010dnjaku navrh strme kamene litice, bila sjedi\u0161te bogomila i stono mjesto iz koga je slu\u017ebovao Did (Djed). Velika je vjerovatno\u0107a da su istu \u0107eliju, sondu ili kamenu kapsulu mogli koristiti i predslavenski narodi naseljeni na ovim prostorima.5 Samim tim, novija \u201eotkri\u0107a” u srpskoj nauci koja se tuma\u010de na navedeni na\u010din, \u0161tete znanosti i ne doprinose objektivnosti pristupa zajedni\u010dkom historiografskom kaleidoskopu. Ali\u010dkovi\u0107 pritom pominje du\u017eevjekovno njegovanje kulta vode (obredno kupanje radi sticanja zdravlja) koje se obavljalo i odr\u017ealo na ovom \u201esvetom” mjestu koje su nekada obavljale pripadnice Crkve bosanske – krstjanice.<\/p>\n

Zbog svega u knjizi nazna\u010denog, pitanje opstanka ovog bogomilskog svetili\u0161ta u sredi\u0161tu izme\u0111u dva jaka pravoslavna manastira (Sopo\u0107ani i Crna rijeka), \u010dini nam se posebno zanimljivim. Prema uvjerenju autora, svi arheolo\u0161ki nalazi za kojima on vje\u0161to traga Sand\u017eakom, upu\u0107uju na bogomilsko-bo\u0161nja\u010dku simbiozu, koja je na koncu XIV i po\u010detku XV stolje\u0107a efektuirala u korist islama, koji je kao najsrodniji monoteisti\u010dki modus vivendi bio najbli\u017ei pristalicama ove \u201emrske jeresi” – bogomilima. Sva ova tuma\u010denja potvr\u0111uju tezu o utjecaju bogomila i Crkve bosanske koja se \u201euspjela postaviti izme\u0111u vladara i vlastele”6, \u010dak i dominiratina na\u0161im sand\u017ea\u010dkim prostorima. Navedeni argumenti potvr\u0111uju opravdanost tvrdnji najpouzdanijeg historiografa Bosne, Nade Klai\u0107 o zna\u010daju Bosanske crkve, \u0161to se ogleda i u divljenju bosanskih vladara prema \u010dlanovima \u201ehereti\u010dke crkve bosanske” \u010dija je dr\u017eavni\u010dka mudrost doprinijela da se \u201eobdr\u017eavaju njihovi obredi”.7 Sve u svemu, pred sobom imamo jo\u0161 jednu vrlo uspje\u0161no efektuiranu studiju, koja snagom materijalnih i izvornih \u010dinjenica svjedo\u010di o jednoj zanimljivoj i neistra\u017eenoj etapi na\u0161e historijske pro\u0161losti. Ponu\u0111ena pitanja koja Sulejman Ali\u010dkovi\u0107 verificira, mogu biti solidna polazna osnova za nove znanstvene rezultate koje bo\u0161nja\u010dka znanstvena javnost u Sand\u017eaku sa razlogom o\u010dekuje.<\/p>\n

Ova knjiga je dio bo\u0161nja\u010dkog antropolo\u0161kog ogledala koje se kao kulturni obrazac zasniva na odgovaraju\u0107im socio-kulturnim artefaktima posti\u017eu\u0107i efekat koji je iskazan u profiliranju bogumilstva me\u0111u Bo\u0161njacima Sand\u017eaka, kao jedne od prepoznatljivih vrijednosti iz njihove veoma duge kulturno-historijske pro\u0161losti. Studija sugerira potrebu uva\u017eavanja druga\u010dijeg mi\u0161ljenja i nau\u010dnih rezultata bo\u0161nja\u010dke nauke koji na ovako ubjedljiv na\u010din govore o tragovima predhri\u0161\u0107anske kulture na na\u0161im prostorima, za koju nudi uvjerljive i zanstveno validne argumente koji danas postoje na prostoru Sand\u017eaka. Na kraju knjige, autor donosi dio te\u017ee dostupnih tekstova (Prilozi) koje ovom kulturnom poduhvatu daju karakter istinski zna\u010dajnog znanstvenog rezultata. Bo\u0161nja\u010dku znanstvenu javnost u Sand\u017eaku raduju postignuti rezultati iznijeti u studiji, jer odbacuju dominaciju ranijih kvaziznanstvenih i povr\u0161njih vi\u0111enja na\u0161e, primarno, nedovoljno istra\u017eene historijske pro\u0161losti. Samo objektivan i nepristrasan pristup, kakav je ovaj u studiji Sulejmana Ali\u010dkovi\u0107a mo\u017ee rezultirati novim saznanjima o bogomilstvu kao \u201emagistralu na\u0161e pro\u0161losti” (M. Krle\u017ea).<\/p>\n

Autor: Red\u017eep \u0160krijelj <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svojom izuzetno zna\u010dajnom knjigom \u201eSand\u017ea\u010dki bogomili” – (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sand\u017eaka) iz oblasti pro\u0161losti bogomila, nastaloj u protekloj deceniji, koja se bavi problemima identiteta Bo\u0161njaka i njihove etho-historijske posebnosti na prostoru Sand\u017eaka, njen autor Sulejman Ali\u010dkovi\u0107, izaziva je veliko odu\u0161evljenje, ali i talasanje znanstvene i \u0161ire javnosti. Izra\u0111ena studija predstavlja svojevrsno zaokru\u017eenje istra\u017eiva\u010dkog postupka […]<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":42257,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-42256","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\nSlovo o bogomilima Sand\u017eaka<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Svojom izuzetno zna\u010dajnom knjigom \u201eSand\u017ea\u010dki bogomili” – (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sand\u017eaka) iz oblasti pro\u0161losti bogomila, nastaloj u protekloj deceniji, koja se bavi problemima identiteta Bo\u0161njaka i njihove etho-historijske posebnosti na prostoru Sand\u017eaka, njen autor Sulejman Ali\u010dkovi\u0107, izaziva je veliko odu\u0161evljenje, ali i talasanje znanstvene i \u0161ire javnosti. Izra\u0111ena studija predstavlja svojevrsno zaokru\u017eenje istra\u017eiva\u010dkog postupka […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-06-15T16:59:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"500\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"375\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka\",\"datePublished\":\"2012-06-15T16:59:26+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\"},\"wordCount\":1964,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\",\"name\":\"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg\",\"datePublished\":\"2012-06-15T16:59:26+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg\",\"width\":500,\"height\":375},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka","og_description":"Svojom izuzetno zna\u010dajnom knjigom \u201eSand\u017ea\u010dki bogomili” – (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sand\u017eaka) iz oblasti pro\u0161losti bogomila, nastaloj u protekloj deceniji, koja se bavi problemima identiteta Bo\u0161njaka i njihove etho-historijske posebnosti na prostoru Sand\u017eaka, njen autor Sulejman Ali\u010dkovi\u0107, izaziva je veliko odu\u0161evljenje, ali i talasanje znanstvene i \u0161ire javnosti. Izra\u0111ena studija predstavlja svojevrsno zaokru\u017eenje istra\u017eiva\u010dkog postupka […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-06-15T16:59:26+00:00","og_image":[{"width":500,"height":375,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka","datePublished":"2012-06-15T16:59:26+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/"},"wordCount":1964,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/","name":"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg","datePublished":"2012-06-15T16:59:26+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/bogumili.jpg","width":500,"height":375},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/slovo-o-bogomilima-sandzaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Slovo o bogomilima Sand\u017eaka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42256"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42256"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42256\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}