{"id":39509,"date":"2012-05-17T12:00:21","date_gmt":"2012-05-17T10:00:21","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=39509"},"modified":"2012-05-17T18:29:06","modified_gmt":"2012-05-17T16:29:06","slug":"magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/","title":{"rendered":"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-39510\" title=\"977121654a9dde8b0d8301a424a42163\" src=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163-300x216.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"216\" \/><\/a>BIH -Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 10 maja 2012. godine, pred komisijom u sastavu: prof. dr. Enes Ljevakovi\u0107, predsjednik, te prof. dr. Fikret Kar\u010di\u0107, mentor i \u010dlan, i doc. dr. Mustafa Hasani, \u010dlan, kandidat Husein Kavazovi\u0107, muftija tuzlanski, uspje\u0161no je odbranio magistarski rad na temu: \u201eKodifikacija \u0161eria'tskog porodi\u010dnog prava Muhameda Kadri-pa\u0161e u pore\u0111enju s Osmanlijskim porodi\u010dnim zakonikom.\u201c <\/strong><\/p>\n<p><strong> <\/strong>U svrhu prezentiranja magistarske teze, zamolili smo po\u0161tovanog muftiju Kavazovi\u0107a da nam ukratko predstavi samu temu.<\/p>\n<div id=\"_mcePaste\">Mr. Kavazovi\u0107: O kodifikaciji u na\u0161oj pravnoj literaturi nije se mnogo pisalo, pogotovo o kodifikacijama \u0161eri'atskog prava. Rijetki su autori koji su skretali pa\u017enju na taj proces, koji je, u izvjesnom smislu, specifikum zemalja Sredozemlja. Kodifikacija, kao vrsta pravne tehnike, odigrala je pozitivnu ulogu u razvoju prava i o\u010duvanju pravnog naslje\u0111a kontinentalne Evrope, ali i ve\u0107eg broja muslimanskih zemalja. Kodifikacija se tokom historije pojavljivala u razli\u010ditim formama: od Hamurabijevog zakonika, XII rimskih plo\u010da, Justinijanove kodifikacije pa sve do kodifikacija XIX stolje\u0107a, koje se, ina\u010de, smatra stolje\u0107em kodifikacija u historiji prava.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Muslimani su veoma rano razvili jedan oblik formalne ili konstantne kodifikacije, prije svega, kur'anskog teksta i poslani\u010dke tradicije. Posebno bi trebalo istaknuti kodifikaciju pravnog mi\u0161ljenja, koju je zapo\u010deo Muhamed \u0160ejbani, u\u010denik Ebu Hanife, a koji se smatra rodo\u010delnikom kodifikacije \u0161eri'atskog prava. Njegov primjer \u0107e ubrzo slijediti predstavnici i ostalih pravnih \u0161kola u islamu.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Naravno, o temi modernih kodifikacija XIX stolje\u0107a muslimani imaju i te kako \u0161to re\u0107i. Kodifikatorski poduhvat Osmanlijske dr\u017eave na sistematizaciji \u0161eri'atskog gra\u0111anskog prava, na osnovama hanefijskog mezheba, pod imenom Med\u017eela, u historiji prava predstavlja izuzetan doga\u0111aj. Putem kodifikacije, kao pravne tehnike, \u0161eri'atsko pravo, koje je do tada bilo saznavano iz zbornika doktrinarnog prava, prvi puta je izlo\u017eeno na jednostavan na\u010din, postalo je sistematizirano i dostupno ne samo pravnicima, ve\u0107 i obi\u010dnim ljudima, koji su ga mogli lak\u0161e saznavati i bez velike pomo\u0107i uleme, koja je to znanje do tada ljubomorno \u010duvala. Porodi\u010dno pravo je najvi\u0161e podlo\u017eno promjenama i u njemu je najlak\u0161e bilo pratiti razvoj odnosa prava, obaveza i statusa lica, u sferama materijalnog i formalnog prava.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">\u0160eri'atsko pravo mo\u017ee odgovoriti izazovima vremena<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">U radu ste, kao \u0161to ste i istakli, nastojali dokazati da su navedene kodifikacije \u0161eri'atskog porodi\u010dnog prava utjecale na pru\u017eanje otpora recepciji zapadnog prava. Kako je u tom smislu tekao proces kodifikacije?<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Mr. Kavazovi\u0107: Dva sultanska fermana iz perioda Tanzimata (Hati \u0161erif od Gulhane i Hati Humajun) bili su po\u010detak reformi u Osmanskoj carevini. Jedan od segmenata tih procesa je bila i reforma zakonodavnog i sudskog sistema. Unutar politi\u010dkih elita vodila se \u017eestoka borba kojim smjerom krenuti: recepcijom stranog gra\u0111anskog zakonika (francuskog) ili kodifikacijom gra\u0111anskog zakonika na temelju \u0161erijatskog prava. Prevagu je odnijela struja na \u010delu s Ahmed D\u017eevdet-pa\u0161om, koja se zalagala za kodifikaciju \u0161eri'atskog prava. Ova odluka je predstavljala prekretnicu, jer se pokazalo da je \u0161erijatsko pravo, sa svojim bogatim pravnim teorijama, podesno za kodifikaciju i da samim time mo\u017ee odgovoriti savremenim izazovima dru\u0161tva, koje se naglo mijenjalo iz feudalizma srednjeg vijeka u kapitalizam modernog doba.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Med\u017eela je bila samo po\u010detak i dragocjeno iskustvo. U Egiptu je, tako\u0111er, pokazivan interes za kodifikacijom, pogotovo u krugovima intelektualaca koji su se vratili s \u0161kolovanja u Francuskoj, zemlji koja se smatrala rodnim tlom savremene kodifikacije. Tome je doprinio Rifa'a Tahtavi, student Al-Azhara, \u0161kolovan na francuskim fakultetima, koji je prevodio, zajedno sa svojim u\u010denicima, francuske zakone na arapski jezik. Jedan od njegovih u\u010denika bio je i Kadri-pa\u0161a, uz Ahmeda Senhurija, mo\u017eda najve\u0107i pravnik modernog Egipta. Njegov rad na kodifikaciji ostavio je traga na kasnije zakonike \u0161eri'atskog prava, tako \u0161to je pokazao put kojim bi trebalo i\u0107i. Ova kodifikacija je utjecala na bu\u0111enje svijesti o potrebi da se \u0161eri'atsko pravo u\u010dini dostupnim i pravnicima i obi\u010dnom narodu.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Posebno ste istra\u017eili kodifikacije izazvane promjenom uloge porodice u dru\u0161tvu?<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Mr. Kavazovi\u0107: Prvi znaci da se polo\u017eaj porodice mijenja bio je ferman iz 1844. godine, kojim se nastojalo ograni\u010diti iznos mehra. Od 1881. godine dr\u017eava se po\u010dinje mije\u0161ati u porodi\u010dna pitanja, putem formalnog prava, propisuju\u0107i obavezu registracije braka. Prvi svjetski rat izazvao je dramati\u010dne promjene u dru\u0161tvu, u kojem se promijenio polo\u017eaj \u017eene. Ona se vi\u0161e ne brine samo o ku\u0107nim poslovima, ve\u0107 postaje glava porodice, u situaciji kada se stotine hiljada mu\u0161karaca nije vratilo ku\u0107i s fronta. Ona je i hranitelj porodice, a preuzima i druge funkcije u dru\u0161tvu, kao \u0161to je bavljenje dru\u0161tvenim i politi\u010dkim radom.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Hanefijska pravna doktrina, koja je do tada bila zvani\u010dna u Carevini, nije mogla ponuditi prihvatljiva rje\u0161enja za prilike koje su u me\u0111uvremenu nastale. Izlaz se na\u0161ao u gledi\u0161tu, prema kojem se pravna nauka tretira kao jedan izvor, u kome participiraju sve njene \u0161kole. Tako je na osnovama \u0161erijatskog prava nastao najva\u017eniji pravni tekst XX stolje\u0107a Hukuki aile kararnamesi. Ovaj zakonik je prekretnica u reformi \u0161eri'atskog prava. Me\u0111utim, dug je bio put do njegovog dono\u0161enja, a sigurno je i da je Kadri-pa\u0161ina kodifikacija ostvarila barem posredan utjecaj na njega.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Kodofikacija je pomogla zao\u0161travanju pitanja reformi<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">\u0160ta nam pore\u0111enje Muhamed Kadri-pa\u0161ine kodifikacije s Osmanlijskim zakonikom pokazuje?<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Mr. Kavazovi\u0107: Ona (Al-Ahkam al-Shar'iyyah) predstavlja prijelaz iz perioda srednjovjekovnog prava (period taklida) u moderno doba, koje \u0107e donijeti brze promjene u dru\u0161tvenim kretanjima. Kadri-pa\u0161ina kodifikacija je sa\u010dinjena na osnovama hanefijske pravne \u0161kole. Uz to, ovaj autor se opredijelio za konzervativniji pravac unutar ove \u0161kole, kada je u pitanju formulacija pojedinih pravnih odredbi. Uprkos tome, on je trasirao va\u017ean pravac i odredio smjer za kasniju pravni\u010dku aktivnost na ovom polju. Plitko je gledanje da je on izvr\u0161io samo puku sistematizaciju preferiraju\u0107eg mi\u0161ljenja u hanefijskoj pravnoj \u0161koli, te da nije donio ni\u0161ta novo. Ono \u0161to je va\u017enije od samog teksta kodifikacije jeste o\u017eivljavanje \u0161eri'atsko-pravne metodologije za izradu kodifikacije. Ona je mo\u017eda jo\u0161 uvijek bila oskudna, ali dovoljna za njegov poduhvat. Kodifikacija je pomogla da se pitanje reforme jo\u0161 vi\u0161e zao\u0161tri. Ona je predstavljala izazov za tradicionalnu ulemu, koja je bila usidrena u svojim mirnim lukama pisanja komentara i glosa, odvojena od stvarnih problema i zagledana u stare kitabe i njihove komentare.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Naravno, Osmanlijski porodi\u010dni zakonik je mnogo napredniji. Pokazalo se da jedna pravna \u0161kola, ma kako bila bogata pravnim rje\u0161enjima i teorijama, ne mo\u017ee sama zadovoljiti potrebu za savremenim zakonikom, pogotovo ne u vremenu brzih promjena, koje su do\u0161le s Prvim svjetskim ratom.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Koje biste nam posebnosti Muhamed Kadri-pa\u0161inog pristupa obra\u0111ivanju islamskog prava izdvojili i po \u010demu bi on bio primjenjiv u Bosni i Hercegovini?<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Mr. Kavazovi\u0107: Naglasio sam i u ekspozeu da je on ostao privr\u017een hanefijskom pravnom mi\u0161ljenju, na osnovu kojeg su se donosile fetve u mezhebu. On se, a \u0161to i jeste odlika kodifikacije, opredijelio za jedno pravno mi\u0161ljenje, odabiru\u0107i ga u mno\u0161tvu drugih o nekom pravnom pitanju. Jezik kojim je pisana kodifikacija je jasan, stil je lagan i knji\u017eevni, kako se to ka\u017ee za ovu vrstu pravnih tekstova. Postigao je visok stepen generalizacije i apstrakcije, tako da su odredbe primjenjive na veliki broj sli\u010dnih slu\u010dajeva. Njegova kodifikacija, po svemu, zadovoljava uzuse moderne kodifikacije, posmatrano s aspekta pravne tehnike, iako joj je sadr\u017eaj iz vremena taklida.<\/div>\n<div id=\"_mcePaste\">Moja \u017eelja je bila da nam ovaj vrijedan spomenik \u0161eri'atskog prava, koji je ostavio traga i u na\u0161oj sudskoj tradiciji, malo pribli\u017eim. I jedna i druga kodifikacija dio su i na\u0161eg naslje\u0111a, a \u0161erijatsko pravo, historijski gledano, ima najdu\u017eu primjenu od svih pravnih tradicija na na\u0161em prostoru. Pravna nauka u BiH pola\u017ee legitimno pravo da prou\u010dava svoje pravno naslje\u0111e, a ove dvije kodifikacije to jesu.<\/div>\n<p>Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 10 maja 2012. godine, pred komisijom u sastavu: prof. dr. Enes Ljevakovi\u0107, predsjednik, te prof. dr. Fikret Kar\u010di\u0107, mentor i \u010dlan, i doc. dr. Mustafa Hasani, \u010dlan, kandidat Husein Kavazovi\u0107, muftija tuzlanski, uspje\u0161no je odbranio magistarski rad na temu: \u201eKodifikacija \u0161eria'tskog porodi\u010dnog prava Muhameda Kadri-pa\u0161e u pore\u0111enju s Osmanlijskim porodi\u010dnim zakonikom.\u201c U svrhu prezentiranja magistarske teze, zamolili smo po\u0161tovanog muftiju Kavazovi\u0107a da nam ukratko predstavi samu temu.<br \/>\nMr. Kavazovi\u0107: O kodifikaciji u na\u0161oj pravnoj literaturi nije se mnogo pisalo, pogotovo o kodifikacijama \u0161eri'atskog prava. Rijetki su autori koji su skretali pa\u017enju na taj proces, koji je, u izvjesnom smislu, specifikum zemalja Sredozemlja. Kodifikacija, kao vrsta pravne tehnike, odigrala je pozitivnu ulogu u razvoju prava i o\u010duvanju pravnog naslje\u0111a kontinentalne Evrope, ali i ve\u0107eg broja muslimanskih zemalja. Kodifikacija se tokom historije pojavljivala u razli\u010ditim formama: od Hamurabijevog zakonika, XII rimskih plo\u010da, Justinijanove kodifikacije pa sve do kodifikacija XIX stolje\u0107a, koje se, ina\u010de, smatra stolje\u0107em kodifikacija u historiji prava.<br \/>\nMuslimani su veoma rano razvili jedan oblik formalne ili konstantne kodifikacije, prije svega, kur'anskog teksta i poslani\u010dke tradicije. Posebno bi trebalo istaknuti kodifikaciju pravnog mi\u0161ljenja, koju je zapo\u010deo Muhamed \u0160ejbani, u\u010denik Ebu Hanife, a koji se smatra rodo\u010delnikom kodifikacije \u0161eri'atskog prava. Njegov primjer \u0107e ubrzo slijediti predstavnici i ostalih pravnih \u0161kola u islamu.<br \/>\nNaravno, o temi modernih kodifikacija XIX stolje\u0107a muslimani imaju i te kako \u0161to re\u0107i. Kodifikatorski poduhvat Osmanlijske dr\u017eave na sistematizaciji \u0161eri'atskog gra\u0111anskog prava, na osnovama hanefijskog mezheba, pod imenom Med\u017eela, u historiji prava predstavlja izuzetan doga\u0111aj. Putem kodifikacije, kao pravne tehnike, \u0161eri'atsko pravo, koje je do tada bilo saznavano iz zbornika doktrinarnog prava, prvi puta je izlo\u017eeno na jednostavan na\u010din, postalo je sistematizirano i dostupno ne samo pravnicima, ve\u0107 i obi\u010dnim ljudima, koji su ga mogli lak\u0161e saznavati i bez velike pomo\u0107i uleme, koja je to znanje do tada ljubomorno \u010duvala. Porodi\u010dno pravo je najvi\u0161e podlo\u017eno promjenama i u njemu je najlak\u0161e bilo pratiti razvoj odnosa prava, obaveza i statusa lica, u sferama materijalnog i formalnog prava.<br \/>\n\u0160eri'atsko pravo mo\u017ee odgovoriti izazovima vremena<br \/>\nU radu ste, kao \u0161to ste i istakli, nastojali dokazati da su navedene kodifikacije \u0161eri'atskog porodi\u010dnog prava utjecale na pru\u017eanje otpora recepciji zapadnog prava. Kako je u tom smislu tekao proces kodifikacije?<br \/>\nMr. Kavazovi\u0107: Dva sultanska fermana iz perioda Tanzimata (Hati \u0161erif od Gulhane i Hati Humajun) bili su po\u010detak reformi u Osmanskoj carevini. Jedan od segmenata tih procesa je bila i reforma zakonodavnog i sudskog sistema. Unutar politi\u010dkih elita vodila se \u017eestoka borba kojim smjerom krenuti: recepcijom stranog gra\u0111anskog zakonika (francuskog) ili kodifikacijom gra\u0111anskog zakonika na temelju \u0161erijatskog prava. Prevagu je odnijela struja na \u010delu s Ahmed D\u017eevdet-pa\u0161om, koja se zalagala za kodifikaciju \u0161eri'atskog prava. Ova odluka je predstavljala prekretnicu, jer se pokazalo da je \u0161erijatsko pravo, sa svojim bogatim pravnim teorijama, podesno za kodifikaciju i da samim time mo\u017ee odgovoriti savremenim izazovima dru\u0161tva, koje se naglo mijenjalo iz feudalizma srednjeg vijeka u kapitalizam modernog doba.<br \/>\nMed\u017eela je bila samo po\u010detak i dragocjeno iskustvo. U Egiptu je, tako\u0111er, pokazivan interes za kodifikacijom, pogotovo u krugovima intelektualaca koji su se vratili s \u0161kolovanja u Francuskoj, zemlji koja se smatrala rodnim tlom savremene kodifikacije. Tome je doprinio Rifa'a Tahtavi, student Al-Azhara, \u0161kolovan na francuskim fakultetima, koji je prevodio, zajedno sa svojim u\u010denicima, francuske zakone na arapski jezik. Jedan od njegovih u\u010denika bio je i Kadri-pa\u0161a, uz Ahmeda Senhurija, mo\u017eda najve\u0107i pravnik modernog Egipta. Njegov rad na kodifikaciji ostavio je traga na kasnije zakonike \u0161eri'atskog prava, tako \u0161to je pokazao put kojim bi trebalo i\u0107i. Ova kodifikacija je utjecala na bu\u0111enje svijesti o potrebi da se \u0161eri'atsko pravo u\u010dini dostupnim i pravnicima i obi\u010dnom narodu.<br \/>\nPosebno ste istra\u017eili kodifikacije izazvane promjenom uloge porodice u dru\u0161tvu?<br \/>\nMr. Kavazovi\u0107: Prvi znaci da se polo\u017eaj porodice mijenja bio je ferman iz 1844. godine, kojim se nastojalo ograni\u010diti iznos mehra. Od 1881. godine dr\u017eava se po\u010dinje mije\u0161ati u porodi\u010dna pitanja, putem formalnog prava, propisuju\u0107i obavezu registracije braka. Prvi svjetski rat izazvao je dramati\u010dne promjene u dru\u0161tvu, u kojem se promijenio polo\u017eaj \u017eene. Ona se vi\u0161e ne brine samo o ku\u0107nim poslovima, ve\u0107 postaje glava porodice, u situaciji kada se stotine hiljada mu\u0161karaca nije vratilo ku\u0107i s fronta. Ona je i hranitelj porodice, a preuzima i druge funkcije u dru\u0161tvu, kao \u0161to je bavljenje dru\u0161tvenim i politi\u010dkim radom.<br \/>\nHanefijska pravna doktrina, koja je do tada bila zvani\u010dna u Carevini, nije mogla ponuditi prihvatljiva rje\u0161enja za prilike koje su u me\u0111uvremenu nastale. Izlaz se na\u0161ao u gledi\u0161tu, prema kojem se pravna nauka tretira kao jedan izvor, u kome participiraju sve njene \u0161kole. Tako je na osnovama \u0161erijatskog prava nastao najva\u017eniji pravni tekst XX stolje\u0107a Hukuki aile kararnamesi. Ovaj zakonik je prekretnica u reformi \u0161eri'atskog prava. Me\u0111utim, dug je bio put do njegovog dono\u0161enja, a sigurno je i da je Kadri-pa\u0161ina kodifikacija ostvarila barem posredan utjecaj na njega.<br \/>\nKodofikacija je pomogla zao\u0161travanju pitanja reformi<br \/>\n\u0160ta nam pore\u0111enje Muhamed Kadri-pa\u0161ine kodifikacije s Osmanlijskim zakonikom pokazuje?<br \/>\nMr. Kavazovi\u0107: Ona (Al-Ahkam al-Shar'iyyah) predstavlja prijelaz iz perioda srednjovjekovnog prava (period taklida) u moderno doba, koje \u0107e donijeti brze promjene u dru\u0161tvenim kretanjima. Kadri-pa\u0161ina kodifikacija je sa\u010dinjena na osnovama hanefijske pravne \u0161kole. Uz to, ovaj autor se opredijelio za konzervativniji pravac unutar ove \u0161kole, kada je u pitanju formulacija pojedinih pravnih odredbi. Uprkos tome, on je trasirao va\u017ean pravac i odredio smjer za kasniju pravni\u010dku aktivnost na ovom polju. Plitko je gledanje da je on izvr\u0161io samo puku sistematizaciju preferiraju\u0107eg mi\u0161ljenja u hanefijskoj pravnoj \u0161koli, te da nije donio ni\u0161ta novo. Ono \u0161to je va\u017enije od samog teksta kodifikacije jeste o\u017eivljavanje \u0161eri'atsko-pravne metodologije za izradu kodifikacije. Ona je mo\u017eda jo\u0161 uvijek bila oskudna, ali dovoljna za njegov poduhvat. Kodifikacija je pomogla da se pitanje reforme jo\u0161 vi\u0161e zao\u0161tri. Ona je predstavljala izazov za tradicionalnu ulemu, koja je bila usidrena u svojim mirnim lukama pisanja komentara i glosa, odvojena od stvarnih problema i zagledana u stare kitabe i njihove komentare.<br \/>\nNaravno, Osmanlijski porodi\u010dni zakonik je mnogo napredniji. Pokazalo se da jedna pravna \u0161kola, ma kako bila bogata pravnim rje\u0161enjima i teorijama, ne mo\u017ee sama zadovoljiti potrebu za savremenim zakonikom, pogotovo ne u vremenu brzih promjena, koje su do\u0161le s Prvim svjetskim ratom.<br \/>\nKoje biste nam posebnosti Muhamed Kadri-pa\u0161inog pristupa obra\u0111ivanju islamskog prava izdvojili i po \u010demu bi on bio primjenjiv u Bosni i Hercegovini?<br \/>\nMr. Kavazovi\u0107: Naglasio sam i u ekspozeu da je on ostao privr\u017een hanefijskom pravnom mi\u0161ljenju, na osnovu kojeg su se donosile fetve u mezhebu. On se, a \u0161to i jeste odlika kodifikacije, opredijelio za jedno pravno mi\u0161ljenje, odabiru\u0107i ga u mno\u0161tvu drugih o nekom pravnom pitanju. Jezik kojim je pisana kodifikacija je jasan, stil je lagan i knji\u017eevni, kako se to ka\u017ee za ovu vrstu pravnih tekstova. Postigao je visok stepen generalizacije i apstrakcije, tako da su odredbe primjenjive na veliki broj sli\u010dnih slu\u010dajeva. Njegova kodifikacija, po svemu, zadovoljava uzuse moderne kodifikacije, posmatrano s aspekta pravne tehnike, iako joj je sadr\u017eaj iz vremena taklida.<br \/>\nMoja \u017eelja je bila da nam ovaj vrijedan spomenik \u0161eri'atskog prava, koji je ostavio traga i u na\u0161oj sudskoj tradiciji, malo pribli\u017eim. I jedna i druga kodifikacija dio su i na\u0161eg naslje\u0111a, a \u0161erijatsko pravo, historijski gledano, ima najdu\u017eu primjenu od svih pravnih tradicija na na\u0161em prostoru. Pravna nauka u BiH pola\u017ee legitimno pravo da prou\u010dava svoje pravno naslje\u0111e, a ove dvije kodifikacije to jesu.<\/p>\n<p>Izvor: <strong>Rijaset.ba<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BIH -Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 10 maja 2012. godine, pred komisijom u sastavu: prof. dr. Enes Ljevakovi\u0107, predsjednik, te prof. dr. Fikret Kar\u010di\u0107, mentor i \u010dlan, i doc. dr. Mustafa Hasani, \u010dlan, kandidat Husein Kavazovi\u0107, muftija tuzlanski, uspje\u0161no je odbranio magistarski rad na temu: \u201eKodifikacija \u0161eria'tskog porodi\u010dnog prava Muhameda Kadri-pa\u0161e u pore\u0111enju s [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":39510,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2860,802],"tags":[],"class_list":{"0":"post-39509","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi","8":"category-islamska_zajednica"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"BIH -Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 10 maja 2012. godine, pred komisijom u sastavu: prof. dr. Enes Ljevakovi\u0107, predsjednik, te prof. dr. Fikret Kar\u010di\u0107, mentor i \u010dlan, i doc. dr. Mustafa Hasani, \u010dlan, kandidat Husein Kavazovi\u0107, muftija tuzlanski, uspje\u0161no je odbranio magistarski rad na temu: \u201eKodifikacija \u0161eria&#039;tskog porodi\u010dnog prava Muhameda Kadri-pa\u0161e u pore\u0111enju s [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-05-17T10:00:21+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-05-17T16:29:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"600\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"433\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski\",\"datePublished\":\"2012-05-17T10:00:21+00:00\",\"dateModified\":\"2012-05-17T16:29:06+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\"},\"wordCount\":2712,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg\",\"articleSection\":[\"Bosna i Hercegovina\",\"Islamska zajednica\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\",\"name\":\"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg\",\"datePublished\":\"2012-05-17T10:00:21+00:00\",\"dateModified\":\"2012-05-17T16:29:06+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg\",\"width\":600,\"height\":433},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski","og_description":"BIH -Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 10 maja 2012. godine, pred komisijom u sastavu: prof. dr. Enes Ljevakovi\u0107, predsjednik, te prof. dr. Fikret Kar\u010di\u0107, mentor i \u010dlan, i doc. dr. Mustafa Hasani, \u010dlan, kandidat Husein Kavazovi\u0107, muftija tuzlanski, uspje\u0161no je odbranio magistarski rad na temu: \u201eKodifikacija \u0161eria'tskog porodi\u010dnog prava Muhameda Kadri-pa\u0161e u pore\u0111enju s [&hellip;]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-05-17T10:00:21+00:00","article_modified_time":"2012-05-17T16:29:06+00:00","og_image":[{"width":600,"height":433,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski","datePublished":"2012-05-17T10:00:21+00:00","dateModified":"2012-05-17T16:29:06+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/"},"wordCount":2712,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg","articleSection":["Bosna i Hercegovina","Islamska zajednica"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/","name":"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg","datePublished":"2012-05-17T10:00:21+00:00","dateModified":"2012-05-17T16:29:06+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/977121654a9dde8b0d8301a424a42163.jpg","width":600,"height":433},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/magistrirao-husein-ef-kavazovic-muftija-tuzlanski\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Magistrirao Husein ef. Kavazovi\u0107 muftija tuzlanski"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39509"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39509"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39509\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}