![\"ahmet](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/ahmet-davutoglu-300x215.jpg\" "\\"ahmet")
Govor profsora dr. Ahmeta Davutoglua, ministra vanjskih poslova Republike Turske na Me\u0111unarodnoj konferenciji o osmanskom naslije\u0111u u Sarajevu .<\/p>\nGovor profsora dr. Ahmeta Davutoglua, ministra vanjskih poslova Republike Turske na Me\u0111unarodnoj konferenciji o osmanskom naslije\u0111u u Sarajevu .<\/p>\n
Na\u0161a historija, na\u0161a sudbina i na\u0161a budu\u0107nost su iste…<\/strong><\/p>\n Za Zapadnjaka ili nekog diplomatu iz drugog dijela svijeta, Bosansko pitanje je tehni\u010dko pitanje …\u00a0Za nas to je pri\u010da \u017eivota i smrti! To je toliko va\u017eno! Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine za nas je u istoj mjeri va\u017ean kao teritorijalni integritet Turske. Prosperitet i sigurnost Sarajeva nam je va\u017ean kao i sigurnost i prosperitet Istanbula – ovo nije samo osje\u0107aj i odgovornost dr\u017eavnika, ovo su osje\u0107aji i emocije bilo kojeg pojedinca Tur\u010dina koji \u017eivi u bilo kojem dijelu Turske.<\/p>\n Dragi prijatelji, bra\u0107o i sestre,<\/p>\n Es-selamu \u2018alejkum, ve rahmetullahi ve berekatuhu<\/p>\n Prije svega \u017eelim da zahvalim organizatorima za ovu prigodu, \u0161to su mi dali priliku da vam se obratim. Pro\u0161la sedmica je za mene bila veoma iscrpljuju\u0107a. Bio sam u Iraku, Siriji u Cirihu, zbog razli\u010ditih povoda. A ju\u010der, nakon dugog dana u Iraku, ku\u0107i smo do\u0161li oko 3 sata ujutro i nakon 3 sata odmora do\u0161ao sam u Sarajevo. Mnogi ljudi su bili iznena\u0111eni. Kazali su mi: \u2018Zar nisam umoran?’ Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Ba\u0161\u010dar\u0161iju, osjetio sam se pun energije. Jer, duh Sarajeva, duh Ba\u0161\u010dar\u0161ije je duh na\u0161e historije. Na\u0161e zajedni\u010dke historije.<\/p>\n Sarajevo nije obi\u010dan grad. Morate razumijeti taj duh, a onda \u0107ete razumjeti Bosnu i Hercegovinu, i onda \u0107ete razumjeti balkansku civilizaciju.\u00a0 Bez razumijevanja Sarajeva ne mo\u017eete razumjeti balkansku historiju, ne mo\u017eete razumjeti balkansku kulturu.<\/p>\n Bosna treba uspjeh!<\/strong><\/p>\n Prije nego \u0161to se dotaknemo detalja o ovoj balkanskoj kulturi, historiji i geografiji, \u017eelio bih da \u010destitam Bosni i Hercegovini iz dva razloga: Jedan je, Bosna i Hercegovina je postala nestalna \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti Ujedinjenih nacija od slijede\u0107e godine, a Turska je u potpunosti podr\u017eavala Bosnu i Hercegovinu u Vije\u0107u sigurnosti Ujedinjenih nacija, jer to pokazuje snagu Bosne i Hercegovine. A mi \u0107emo nastaviti podr\u017eavati Bosnu i Hercegovinu bilo gdje u svijetu. Druga \u010destitka je zbog pobjede fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je porazila Tursku. To zna\u010di mi smo pobjedili nas. Kada sam gledao posljednju utakmicu sa Bosnom, vjerujte mi, srce mi je bilo podijeljeno. Nisam se osje\u0107ao nesretnim kada smo izgubili. Po prvi put nije mi bilo \u017eao. Jer, Bosna treba uspjeh! Zbog samopouzdanja vi to Svjetsko prvenstvo trebate vi\u0161e od nas. I nadamo se jo\u0161 ve\u0107em uspjehu Bosne i Hercegovine u Ju\u017enoj Africi: moli\u0107emo se, podr\u017eava\u0107emo i navijati za na\u0161e.<\/p>\n Balkan: centar ili periferija Evrope?<\/strong><\/p>\n Sada, dolazimo do teme kultura Balkana. Po\u0161to je to stvar osmanske ostav\u0161tine postavi\u0107u dva pitanja: \u0160ta je to karakteristika Balkana koja ga isti\u010de i koje su to istaknute karakteristike osmanske dr\u017eave u historiji Balkana i u svjetskoj historiji? Karakteristike koje isti\u010du Balkan u osnovi su zbog njegove geografije u afro-evro-azijijskim relacijama, a njegova historija je povezana sa njegovom geografijom. Tri karakteristike Balkana mogle bi se identificirati: Prva je – balkanski region je tampon zona u geopolitici, u geopolitici se obi\u010dno na njeg gleda kao na tampon zonu. Tampon zona na prijelazu iz Evrope u Aziju, od Baltika do Mediterana, \u010dak i do Afrike – od sjevera ka jugu, od istoka ka zapadu – to je jedna geopoliti\u010dka tampon zona i zona prijenosa. Do\u0107i \u0107u do toga \u0161ta to zna\u010di, za\u0161to je to toliko va\u017eno. Za\u0161to ova odlika ima utjecaja na historiju Balkana. Druga karakteristika je geo-ekonomska. Balkanski region je region prijenosa (transakcija) u geo-ekonomskom smislu.\u00a0 Od vremena gr\u010dke civilizacije, drevnih civilizacija, balkanski region je region ekonomske razmjene – od mora do kopnenih puteva Evrope, isto\u010dne Evrope,\u00a0 od istoka ka zapadu – bio je i ostao prostor razmjene geo-ekonomije. Tre\u0107a odlika Balkana je da balkanski region bio region geo- kulturalnog me\u0111udjelovanja. Nekoliko kultura su me\u0111usobno utjecale jedna na drugu na Balkanu, mnoge migracije, razli\u010diti narodi do\u0161li su i mje\u0161ali se jedni s drugima. Region sa ovakvim karakteristikama, sa ove tri karakteristike: geo-politi\u010dka tampon zona, geo-ekonomska zona prijenosa i geo-kulturolo\u0161ke interakcije – vi imate dvije alternativne sudbine u historiji: mo\u017eete biti ili centar svjetske politike ili \u0107ete morati biti \u017ertve svjetskog natjecanja i biti periferija neke druge sile. Stoga, Balkan je ili jedna uspje\u0161na pri\u010da ili pri\u010da neuspjeha i \u017ertve ovoga natjecanja. U historji, zbog ovih odlika, danas naprimjer, kada govorimo o Balkanu, uobi\u010dajeno mislimo da je balkanski region periferija Evrope, ne centar Evrope, ve\u0107 periferija Evrope. Da li je balkanski region zaista periferija u geografskom smislu? Ne! Ustvari, balkanski region je usred jedne od najstrate\u0161kijih centara afro-euro-azije. Za\u0161to je on postao, za\u0161to imamo takvu percepciju periferije?<\/p>\n Osmanska historija je historija Balkana<\/strong><\/p>\n Ako biste, naprimjer, upitali Mehmed-pa\u0161u Sokolovi\u0107a, on vam ne bi rekao da je Sarajevo ili Solun periferija Osmanske dr\u017eave, ili periferija Evrope. On bi smatrao da je ovo upravo centar svega. I, to je bilo ta\u010dno. Stoga, pogledajte historiju! Prva gr\u010dka dr\u017eava, imperijalna dr\u017eava mogli bismo kazati, koja je izniknula iz balkanskog regiona bilo je Aleksandrovo carstvo. Ono je poniklo na Balkanu, ali centar Aleksandrovog carstva nije bio Balkan, nije bilo Aleksandrija, sve prijestolnice cara Aleksandra bile su u Anadoliji, u Egiptu, u Iranu i Afganistanu. Ta carevina se pojavila na Balkanu, ali je centar Aleksandrove carevine nije bio na Balkanu. U Rimskom carstvu, i u Isto\u010dnom i Zapadnom rimskom carstvu, balkanski region bio je periferija: rimski car bi na Balkanu provodio samo onaj dan kada bi odlu\u010dio da ima vojni napad ili u pripremama za odlazak u Aziju. On balkanski region nije smatrao centrom. Jedina iznimka \u0161irom historije u tom smislu je Osmanska dr\u017eava. Tokom Osmanske dr\u017eave, taj dio, balkanski region, postao je centrom svjetske politike. Ovo je zlatno doba Balkana. Ja ovo ne govorim zbog toga \u0161to smo mi nasljednici osmanske ba\u0161tine, ve\u0107 zbog toga \u0161to je ovo historijska \u010dinjenica.<\/p>\n Ko je vodio svjetsku politiku u 16. stolje\u0107u? Va\u0161i preci! Nisu svi oni bili Turci! Neki su bili slavenskog porijekla, neki albanskog, neki \u010dak konvertiti gr\u010dkog porijekla. Ali, oni su vodili svjetsku politiku. Mehmed pa\u0161a Sokolovi\u0107 je dobar primjer.\u00a0Da nije bilo Osmanske dr\u017eave Mehmed pa\u0161a Sokolovi\u0107 bio bi siroma\u0161ni, zaostali, srpski seljak koji bi mo\u017eda imao malu farmu ili \u0161tagod da je imao, u to vrijeme, u tom dijelu svijeta. Ali, zahvaljuju\u0107i Osmanskoj dr\u017eavi, on je postao lider u svjetskoj politici. Stoga, osmanska historija je historija balkanskog regiona. To je historija centralne uloge Balkana u svjetskoj politici. I to ne samo u politi\u010dkom smislu. Svi glavni trgova\u010dki putevi vodili su preko Balkana u to vrijeme. Solun je postao centar ekonomske aktivnosti. Prije toga Solun je bio jedan mali grad, ali u osmansko vrijeme Solun je postao glavni trgovinski centar. Sva trgovina Mediterana i\u0161la je preko Soluna. Pratite migracije Jevreja, mo\u0107i \u0107ete shvatiti tokove novca. Za\u0161to je Solun postao grad sa najve\u0107om \u017eidovskom zajednicom od 16. do 18. stolje\u0107a, \u010dak i u 19. stolje\u0107u zna\u010dajan broj populacije Soluna bili su \u017didovi. \u0160ta su oni tu radili? Bili su bankari i bavili se trgovinom. Sva trgovina iz Soluna ka sjeveru, ka euro-aziji, mediteranska ekonomija, do euro-azijske ekonomije, administrirana je iz Soluna i Istanbula. Isto tako, Beograd. U \u010detrnaestom stolje\u0107u Beograd je bio poput svakog, ne sela, ve\u0107 manjeg grada. Ali za vrijeme Osmanske dr\u017eave Beograd je postao centralni grad, klju\u010dni grad, Dunava, centralne Evrope, u ekonomskom smislu, u kulturolo\u0161kom smislu, bilo je stotine d\u017eamija i crkava. Sarajevo je \u010dudo, kao neka minijatura ovog nasljedstva. Ako shvatite Sarajevo, mo\u017eete razumjeti svu osmansku historiju, jer mo\u017eete re\u0107i: postoje ljudi koje ako shvatite, shvati\u0107ete to stolje\u0107e. Ako shvatite Hegela, razumje\u0107ete njema\u010dki mentalitet 19. stolje\u0107a. To je poput nekog prototipa cjelokupnog\u00a0 mentaliteta. Isto tako, Sarajevo je prototip osmanske civilizacije. Sarajevo je bilo prototip rasta Balkana. Sli\u010dno tome, kasnije u 19. stolje\u0107u Kavalal\u0131 Mehmed Ali-pa\u0161a je bio Albanac. Ali, on ne samo da je postao jedna od vode\u0107ih figura osmanske dr\u017eave tog vremena. On je osniva\u010d modernog Egipta. Da nije bilo osmanske tradicije, Egip\u0107ani ne bi vidjeli jednog Albanca u svom \u017eivotu, a Kavalali Mehmed Ali-pa\u0161a bi u najboljem \u017eivio negdje na Balkanu kao jedna inteligentna osoba. Stoga su vode\u0107e figure kao prototipi te civilizacije. \u0160ta mi iz ovoga mo\u017eemo nau\u010diti? Balkanski region ima svoju sudbinu zbog ovih geo-politi\u010dkih, geo-kulturalnih i geo-ekonomskih faktora: ili \u0107e balkanski region biti centar svega ili \u017ertva svega.<\/p>\n Duh Sarajeva je duh koegzistencije<\/strong><\/p>\n Za\u0161to je nakon 19. stolje\u0107a balkanski region podijeljen i od tog vremena, kadgod govorimo o Balkanu, govorimo o podjelama, sukobima i svemu tome. Ne o civilizaciji, jer odsutnost geo-kulturalne interakcije\u00a0 zna\u010di sukob kultura. Odsustvo geo-ekonomske razmjene zna\u010di ekonomsku stagnaciju. Odsustvo politi\u010dke mo\u0107i i vlasti zna\u010di postajanje tampon zonom svih mogu\u0107ih sukoba. Sada je vrijeme obnove, kada \u0107emo nanovo otkriti duh Balkana.<\/p>\n Koji tip politike bismo trebali implementirati s ciljem da postignemo ovo?\u00a0 Prvo, kako bi geo-politi\u010dku tampon zonu pretvorili da balkanski region ne bude \u017ertva konflikata – moramo stvoriti novi osje\u0107aj jedinstva u na\u0161oj regiji. Moramo oja\u010dati regionalnu saradnju i zajedni\u010dki regionalni osje\u0107aj. Ako pogledate u historiju, mi smo ljudska bi\u0107a, ne \u017eivimo u raju. Poput historije ljudska bi\u0107a su ozbiljna ili historija je ozbiljna poput ljudskih bi\u0107a. Mi nismo \u017eivotinje, na nama je da odlu\u010dimo da u\u010dinimo ne\u0161to. Isto tako historija je ozbiljna i ovisi iz kojeg dijela historije uzimate odabir da biste ga danas interpretirali. Balkanska historija nije samo historija konflikata, tokom 15. do 19. stolje\u0107a, balkanska historija bila je pri\u010da uspjeha. Mi mo\u017eemo ponovno uspostaviti ovaj uspjeh stvaraju\u0107i novu regionalnu vlastitost kroz kreiranje nove multikulturalne koegzistencije i nove ekonomske zone. Multikulturalna koegzistencija je veoma va\u017ena. Jer uspon civilizacije mo\u017ee biti shva\u0107en jedino kroz analiziranje struktura gradova i kulturolo\u0161kog \u017eivota u njima. Ako je jedan grad homogen, to zna\u010di da ta civilizacija nije dovoljno raznolika i bogata. U doba prije Rimskog carstva, grad Rim je bio pun Rimljana, ali kasnije kada se uspostavilo Rimsko carstvo Rim je postao kozmopolitski grad. Na Balkanu, jednako tako, Istanbul i mnogi drugi gradovi, su bili multi-kulturalni, gdje se \u017eivjelo zajedno. I zbog tog jakog kulturolo\u0161kog bogatstva dogodio se porast u me\u0111usobnom utjecaju.<\/p>\n Zaostajanje je izazov. Ono \u0161to je 1990-tih bilo, oni koji su organizirali masakre u Srebrenici i \u0161irom Bosne i Hercegovine su bili barbari koji nisu htjeli tolerirati razlike u kulturolo\u0161kom smislu. Duh Sarajeva je duh koegzistencije, duh zajedni\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n Osnovni parametri vanjske politike Turske?<\/strong><\/p>\n Za\u0161to Turska mora igrati ulogu? Za\u0161to sam ja do\u0161ao u Bosnu na manje od 24 sata? Zato \u0161to je Bosna u veoma kriti\u010dnoj transformacijskoj etapi. \u017delimo da iska\u017eemo solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom. \u017delim da poka\u017eem da smo mi ovdje. Mi smo sa Bosancima i dalje \u0107emo biti sa Bosancima.<\/p>\n Za\u0161to je ova tranzicija tako va\u017ena? Jer, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, politi\u010dko jedinstvo Bosne i Hercegovine treba biti za\u0161ti\u0107eno s ciljem da imamo sigurnost u na\u0161em regionu. Ako Bosna i Hercegovina nije sigurna i stabilna, ne mo\u017eemo imati sigurnost i stabilnost na Balkanu. Tursko vi\u0111enje ovog regiona jeste da se nanovo uspostavi novi balkanski region zasnovan na razumijevanju i politi\u010dkom dijalogu. Rje\u0161avanje pitanja politi\u010dkim dijalogom \u0107e pospje\u0161iti ekonomske odnose i kulturolo\u0161ku koegzistenciju i harmoniju.<\/p>\n Hiljadu devesto devedesetih smo se suo\u010dili sa mnogim pote\u0161ko\u0107ama u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Makedoniji – a kada su se te te\u0161ko\u0107e desile – gdje su ovi ljudi okretali svoje lice, Bo\u0161njaci, makedonski Albanci, Turci, Kosovari? Gdje su se okretali? Prema Turskoj! To je historijski odnos. Dopustite da vam navedem primjer iz analogije koju sam na\u010dinio na po\u010detku obra\u0107anja. Karakter politi\u010dke tampon zone, geo-kulturolo\u0161ke interakcije i geo-ekonomske razmjene – ovo su iste karakteristike Iraka i Afganistana. Za\u0161to smo imali probleme u Jugoslaviji, u Bosni i Hercegovini, u Iraku i Afganistanu? Jer sve ove dr\u017eave su bile mini-modeli tih regiona. Bosna i Hercegovina je jedna vrsta malog Balkana. Imate Bo\u0161njake, katolike, pravoslavce, Hrvate i Srbe \u017eive zajedno kao jedna minijatura Balkana. Isto tako Irak je jedna vrsta malog Bliskog Istoka: Arapi, Kurdi, Turkmeni, \u0161i'ije, sunnije itd. Afganistan je jedna vrsta male Kavkazije ili Centralne Azije: Tad\u017eici, Pe\u0161tuni, Hazari… Stoga ove zemlje su klju\u010dne zemlje. Ako se s njima bude rukovodilo na odgovaraju\u0107i na\u010din, mo\u0107ete upravljati regionom. Ako ne uspijete, ima\u0107ete regionalnu krizu.<\/p>\n Bosna i Hercegovina je na\u0161a odgovornost!<\/strong><\/p>\n \u0160ta je Turska? Turska je jedan mali Balkan, mali Bliski Istok, mala Kavkazija. Mi imamo vi\u0161e Bo\u0161njaka koji \u017eive u Turskoj nego u Bosni i Hercegovini. Vi\u0161e Albanaca \u017eive u Turskoj nego u Albaniji, vi\u0161e Gruzijaca, \u010ce\u010dena, Abhazijaca \u017eive u Turskoj nego u Gruziji, \u010ce\u010deniji ili Abhaziji… A imamo Kurde, Arape, Turke zajedno. Za\u0161to ovo imamo? Zbog ove osmanske ostav\u0161tine! Za sve ove muslimanske nacije Balkana, Kavkazije i Bliskog Istoka, Turska je neka vrsta sigurnog uto\u010di\u0161ta, domovina, da! Najvi\u0161u dobrodo\u0161licu imate. Anadolija pripada vama draga na\u0161a Bosanska bra\u0107o i sestre. A i mi smo sigurni da je Sarajevo na\u0161e! Kada ka\u017eem da je Anadolija va\u0161a, to zna\u010di: ako ho\u0107ete do\u0107i, do\u0111ite! Ali mi \u017eelimo da vi budete sigurni i postojani ovdje kao posjednici Sarajeva i Bosne i Hercegovine! Zbog toga moramo biti oprezni. Ono \u0161to se de\u0161ava u Bosni i Hercegovini je na\u0161a odgovornost! Pro\u0161le sedmice intenzivirali smo na\u0161e napore vezane za Bosnu i Hercegovinu. Kada sam se sreo sa Hilary Clinton u Cirihu u vezi armenijskog pitanja, potegao sam bosansko pitanje. Vi\u0161e smo razgovarali o Bosni nego o armenijskom pitanju u Cirihu. A onda je predsjednik Haris Silajd\u017ei\u0107 do\u0161ao u Ankaru i mi smo imali mnogo aktivnosti pro\u0161le sedmice, a ja sam promijenio sve svoje rasporede i odlu\u010dio da do\u0111em u Sarajevo, a odavde putujem u Albaniju. Jedan zapadni diplomata me je pitao: za\u0161to vr\u0161ite “desant” u pogledu ovog pitanja? Tj. za\u0161to se upli\u0107ete u Bosni i Hercegovini, poput padobranaca, odjednom, samo u sedmici dana? A ja sam na\u0161em ambasadoru koji mi je prenio ovu vijest i pitanje rekao da mu odgovori: Mi u Bosnu nismo i\u0161li sa padobranima, ve\u0107 s konjima, i tamo ostali sa Bosancima dijele\u0107i istu sudbinu. Da, \u0161tagod da se desi na Balkanu, Kavkaziji i Bliskom Istoku – to je na\u0161 problem. Ja sam jedan dan u Iraku, drugi dan u\u00a0 Azerbejd\u017eanu, slijede\u0107i dan u Bosni, kao ministar vanjskih poslova – \u0161tagod da se desi to je u agendi i programu na\u0161e vanjske politike.<\/p>\n Ako nema reda, pla\u0107at \u0107emo cijenu!<\/strong><\/p>\n Kada sjedim u Ankari i na\u010dinim krug od hiljadu kilometara, tu ima 23 zemlje – sve one su na\u0161a rodbina i o\u010dekuju ne\u0161to od nas. Ako na\u010dinimo krug od 3 hiljade kilometara, tu je 72 zemlje i svaki dan u na\u0161em uredu u ministarstvu vijest mo\u017ee do\u0107i iz bilo koje od ovih zemalja koja \u0107e promijeniti na\u0161 raspored. U junu sam bio u sjevernom Afganistanu, u Mazari\u0161erifu, Belhu, D\u017eand\u017eenizu. Posjetili smo \u0161est gradova. Zapadne diplomate obi\u010dno kada idu u Afganistan posjete samo Kabul i vra\u0107aju se nazad. Samo turski ministri mogu posjetiti \u0161est gradova u Afganistanu bez ikakve pote\u0161ko\u0107e. Jer, poput Bosne, Afganistan je na\u0161a zemlja. Ja se u Afganistanu ne osje\u0107am strancem. U Mezari\u0161erifu, guverner Belha, sjedio je do mene na sastanku i osje\u0107ao se slobodnim da ka\u017ee: Ministre, treba mi \u0161kola, bolnica, park. Ja sam pozvao TIKA koordinatora i rekao mu da to pribilje\u017ei. Na\u0161i novinari su bili iznena\u0111eni, rekli su: on vam se obra\u0107a kao da ste afganistanski ministar, ili kao da je guverner Konje. Da! On smatra da ja to moram u\u010diniti. Za njega je Turska velika, turski ministar ima kapacitete bez ograni\u010denja i mora to u\u010diniti, to je historijsko breme. Nakon dvije-tri sedmice, sa jednom delegacijom sam oti\u0161ao u Sand\u017eak, Novi Pazar. I tamo, narod Sand\u017eaka i onog crnogorskog dijela, su kazali: treba nam klinika, \u0161kola, trebamo to, trebamo ovo. Misle, da, Turci su odgovorni da u\u010dine sve ove stvari. Jadni Tur\u010din! Ne znam kako da to u\u010dinimo, ali moramo to u\u010diniti.<\/p>\n U pravu su! Za njih Turska ne\u0161to zna\u010di. Za njih je Turska mjesto gdje mogu prona\u0107i uto\u010di\u0161te.\u00a0Turski narod i turski dr\u017eavnici su ljudi koji moraju prona\u0107i rje\u0161enje. Mi ne mo\u017eemo biti slabi iz njihove perspektive. Stoga, na\u0161a vanjska politika mora biti prakti\u010dna. Ni\u0161ta ne mo\u017eemo ignorisati. Naprimjer, vi znate, Bosanac i neko iz Dagestana, vi ste tako daleko jedan od drugog. On je ruski gra\u0111anin, ili Azer sa Kaspijskog regiona i Bo\u0161njak u Bosni. Ali u apartmanu u Turskoj, Bo\u0161njak i Azer, Albanac i Egip\u0107anin, \u017eive zajedno. Mo\u017eda smatrate da ste daleko, ali u Turskoj ste u istoj ku\u0107i, zbog ovog historijskog odnosa. Stoga,\u00a0 na\u0161a vanjska politika ima namjeru da uspostavi red u svim regionima koji nas okru\u017euju: na Balkanu, Kavkaziji i Bliskom Istoku. Jer, ako nema reda, onda \u0107emo mi pla\u0107ati cijenu!<\/p>\n Reintegrisat \u0107emo Balkan!<\/strong><\/p>\n Za Zapadnjaka ili nekog diplomatu iz drugog dijela svijeta, Bosansko pitanje je tehni\u010dko pitanje koje se treba rje\u0161avati. Treba odraditi ovo, ne smije se uraditi ovo… poput tehni\u010dkog diplomatskog procesa.\u00a0 Za nas to je pri\u010da \u017eivota i smrti! To je toliko va\u017eno! Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine za nas je u istoj mjeri va\u017ean kao teritorijalni integritet Turske. Prosperitet i sigurnost Sarajeva nam je va\u017ean kao i sigurnost i prosperitet Istanbula – ovo nije samo osje\u0107aj i odgovornost dr\u017eavnika, ovo su osje\u0107aji i emocije bilo kojeg Tur\u010dina koji \u017eivi u bilo kojem dijelu Turske.<\/p>\n Danas sam to pri\u010dao va\u0161im liderima ovdje. Bila su dva velika spontana mitinga, demonstracije u Turskoj, veoma velike, koje ja u svom \u017eivotu pamtim. Sje\u0107am se dobro jedne, bila je 1993. godine. Na medijima je prenijeta vijest da Srbi\u00a0 koriste hemijsko oru\u017eje u napadu na Gora\u017ede. Vijest je objavljena u 7 ili 8 sati nave\u010der. Ne hiljade, ve\u0107 stotine hiljada ljudi su se okupile na Taksimu (trg u Istanbulu) spontano. Da se od njih zatra\u017eilo da pje\u0161a\u0107e do Bosne te no\u0107i, ne bi razmi\u0161ljali ni da ku\u0107i odu, istog momenta bi krenuli prema Bosni sa takvim emocijama. Ovo je na\u010din na koji smo mi vezani jedni za druge. Ukratko, na\u0161a historija je ista, na\u0161a sudbina je ista i na\u0161a budu\u0107nost je ista. I poput 16. stolje\u0107a, kada se dogodio rast osmanskog Balkana kao centra svjetske politike, mi \u0107emo\u00a0 u\u010diniti da Balkan, Kavkazija i Bliski Istok, zajedno sa Turskom\u00a0 postanu centar svjetske politike u budu\u0107nosti. Ovo je cilj turske vanjske politike i mi \u0107emo ovo posti\u0107i. Mi \u0107emo reintegrisati balkanski region, Kavkaziju, Bliski Istok na osnovu principa regionalnog i globalnog mira ne samo za sve nas, ve\u0107 za cijelo \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n Mnogo vam hvala \u0161to ste me pozvali i Allah emanet!<\/p>\n Priredio: M. Kova\u010d<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Govor profsora dr. Ahmeta Davutoglua, ministra vanjskih poslova Republike Turske na Me\u0111unarodnoj konferenciji o osmanskom naslije\u0111u u Sarajevu . Na\u0161a historija, na\u0161a sudbina i na\u0161a budu\u0107nost su iste… Za Zapadnjaka ili nekog diplomatu iz drugog dijela svijeta, Bosansko pitanje je tehni\u010dko pitanje …\u00a0Za nas to je pri\u010da \u017eivota i smrti! To je toliko va\u017eno! Teritorijalni […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":39,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":{"0":"post-38","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-politika"},"yoast_head":"\n