{"id":37691,"date":"2012-04-20T16:26:58","date_gmt":"2012-04-20T14:26:58","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=37691"},"modified":"2012-04-20T16:26:58","modified_gmt":"2012-04-20T14:26:58","slug":"duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/","title":{"rendered":"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U zadnje vrijeme se polahko razilazi magla nejasno\u0107a koja je dugo vremena obavijala bo\u0161nja\u010dku pro\u0161lost. Naziru se nove metode i modeli prou\u010davanje bo\u0161nja\u010dke historije i kulturalne pro\u0161losti, koja je u 20. stolje\u0107u bila negirana, a u najmanju ruku pre\u0161u\u0107ivana i marginalizirana. <\/strong><\/p>\n

Novi zamah u bo\u0161nja\u010dkoj historijografiji na vidjelo je iznio niz historijskih \u010dinjenica koje nesumnjivo pokazuju da je neophodno hitno revidiranje dosada\u0161njih historijskih neistina i poluistina na kojima su stasavale brojne generacije Bo\u0161njaka. No, budu\u0107i da su Bo\u0161njaci kao autohtoni narod Balkana, bili sprje\u010davani da zvani\u010dno pamte i istra\u017euju svoju historiju, njene osnovne odrednice su bivale preno\u0161ene usmenim putem i tako su sa\u010duvane od zaborava sve do danas. Upravo \u0107u se i poslu\u017eiti nekim od rivajeta\/predaja u ovom tekstu budu\u0107i da poznajem mahane historije kao nauke, koja se bavi interpretacijom historijskih izvora pa, tako, ukoliko ti izvori budu uni\u0161teni ili ne budu prona\u0111eni, smatra se da se ni\u0161ta nije ni desilo. Ukoliko bismo slijepo slijedili historiju vidjeli bismo da se u njenoj zvani\u010dnoj verziji ne spominju Bo\u017eiji Poslanici pa \u010dak ni onda kada se tuma\u010de veliki doga\u0111aji koji su se de\u0161avali za vrijeme njihovih\u00a0 \u017eivota. Kako onda o\u010dekivati, da se u okvirima \u201ezvani\u010dne historije Balkana\u201c pominju bo\u0161nja\u010dki duhovni i svjetovni velikani u okru\u017eenju koje je neprijateljski nastrojeno prema Bo\u0161njacima i koje se trudi onemogu\u0107iti svaki poduhvat koji ima za cilj izu\u010davanje i otimanje od zaborava na\u0161e svekolike pro\u0161losti. Svjedoci smo mnogobrojnih teorija o Bo\u0161njacima, kao \u201eizmi\u0161ljenom narodu\u201c, o Bosni kao jednoj \u201ehistorijskoj fikciji\u201c te brojnih drugih kvalifikacija o kojima je napisano na desetine knjiga i \u201enau\u010dnih radova\u201c, a ovakve tendencije su vidljive i danas u historijskom diskursu na\u0161ih susjeda. Pored negiranja nacionalnog identiteta i njegovog kontinuiteta do danas nisu splasnule ni teorije o \u201eduhovnim lomovima\u201c u Bo\u0161njaka, te njihovom konvertitstvu na Islam kao osnovnoj krivici zbog kojeg su nad nama izvr\u0161eni brojni genocidi. Posebno su zanimljive teze o nepostojanju kontinuiteta u duhovnom razvoju Bosne, te njenoj stalnoj pot\u010dinjenosti duhovnim centrima ili istoka ili zapada, a koje predstavljaju jo\u0161 jedan od na\u010dina negiranja bo\u0161nja\u010dke posebnosti na ovim prostorima. Tendencije da se Bosna i Bo\u0161njaci stave pod za\u0161titu kojekakvih \u201eduhovnih i ekonomskih\u201c sila i sa istoka i sa zapada i danas postoje. No, historija nas u\u010di da su Bo\u0161njaci bili samosvojan i samosvjestan narod i na duhovnom i na politi\u010dkom planu i tako treba ostati i danas jer se pokazalo da drugi niti su znali niti su htjeli brinuti o nama kada su imali priliku za to. Sve teorije i tzv. nau\u010dne hipoteze koje negiraju na\u0161u nacionalnu i duhovnu samosvjesnost padaju pred logi\u010dnim pitanjem: Ako nije postojalo Bo\u0161nja\u010dko kraljevstvo, ako nisu postojali bosanski patareni, ako nije taj duhovni i nacionalni kontinuitet nastavljen kroz doba Osmanske Bosne i dobrim dijelom za vrijeme Austro-Ugarske uprave, ako ne postoji bosanski jezik, ako Islamska zajednica BiH nema potvrdu u narodu…\u010demu onda tomovi knjiga o negiranju onoga \u010dega nema?!Da bi ne\u0161to bilo predmetom izu\u010davanja i nau\u010dnog valoriziranja ono mora postojati u vidu materijalne ili duhovne\/nematerijalne ba\u0161tine. Materijalni dokazi se mogu i uni\u0161titi, ali duhovno naslije\u0111e je neuni\u0161tivo jer se ono nalazi u \u010distim srcima ljudi, a tamo je za\u0161ti\u0107eno od svih zlonamjernih nasrtaja.<\/p>\n

O duhovnom kontinuitetu Bo\u0161njaka<\/strong><\/p>\n

Malo je naroda u svijetu koji su tako sna\u017eno prigrlili Islam, kao duhovnost i sistem zakona koji ure\u0111uju svaki segment ljudskog \u017eivota, na na\u010din kako su to uradili Bo\u0161njaci. Mnogi se i danas pitaju i tragaju za razlozima i povodima prelaska na Islam cijelog jednog naroda, \u0161to je rijetkost u okvirima svjetske povijesti. Te\u0161ko je to objasniti na historiji prihvatljiv na\u010din, budu\u0107i da ona operira samo \u201ematerijalnim izvorima\u201c,a oni su oskudni kada je u pitanju daleka pro\u0161lost Bosne i Bo\u0161njaka. Ne mo\u017eemo re\u0107i da nisu postojali, jer za neke dokumente i zapise zasigurno znamo da su morali ostati, ali neprijateljsko okru\u017eenje u kojem se Bosna nalazila kroz burna stolje\u0107a svoje povijesti je kumovalo da se ve\u0107ina toga uni\u0161ti ili makara falsifikuje i kasnije koristi kao protivdokaz. Oni koji su poku\u0161avali zatrti duhovne puteve i velikane koji su uzdigli Bo\u0161njake na stepen naroda nisu ra\u010dunali da oni iza sebe nisu ostavljali (samo) knjige, nego su profilirali moralne i istinoljubive ljude koji su bili spremni prenositi istinu do danas. U prilog tome svjedo\u010di i 36. ajet sure An Nahl<\/em> gdje \u010ditamo: \u201eMi smo svakom narodu poslanika poslali: “Allahu se klanjajte… Dakle, neosporno je da se unutar svake zajednice nalaze ljudi koji su zadu\u017eeni da je pozivaju jedinoj vjeri Islamu. Oni su iza\u0161li upravo iz tog naroda i njega su du\u017eni pozivati.<\/p>\n

Ve\u0107inom se u okvirima historijskih tuma\u010denjima masovnog prelaska Bo\u0161njaka na islam vidi jedan \u201eepistemolo\u0161ki lom u kojem se jedna zapadnocentri\u010dna kultura naglo okrenula istoku prihvativ\u0161i vjeru i kulturno-civilizacijske tekovine osvaja\u010da\u201c. Ovakav stav \u0107emo \u010desto susretati kod pojedinih iskompleksiranih bo\u0161nja\u010dkih histori\u010dara, ali ve\u0107inom kod ideologijski motiviranih i pristrasnih hrvatskih i srpskih prou\u010davalaca pro\u0161losti. U tom smislu hrvatski histori\u010dari se pona\u0161aju kao franjeva\u010dki glasnogovornici, koji brane tezu o katoli\u010dkoj Bosni, a drugi se hrane velikosrpskim mitom o Bosni kao jednoj od srpskih zemalja nikada ne zaboravljaju\u0107i pomenuti \u201enasilnu islamizaciju kr\u0161\u0107ana u Bosni\u201c. Bo\u0161njaci nisu imali prilike u historijske ud\u017ebenike unijeti svoje vi\u0111enje ovih doga\u0111aja jer im je bilo zabranjeno institucionalno pam\u0107enje u vrijeme dvaju Jugoslavija, ali su zato ljubomorno \u010duvali predaje o starim Bo\u0161njanima i njihovom prvom susretu sa Islamom, koji se zbio daleko prije dolaska Sultana Mehmeda Fatiha na podru\u010dje Bosne. U tom smislu je do danas sa\u010duvan rivajet o Bo\u0161njacima i njihovom prelasku na islam jo\u0161 za vrijeme poslanstva\u00a0 Muhammeda alejhiselam. Pretpostavlja se da je to moglo biti u prvim godinama nakon Hid\u017ere, a orijentaciono se mo\u017ee uzeti \u010duvena Bitka na Mu'ti izme\u0111u bizantijske vojske i muslimana koja se odigrala \u0161este godine po hid\u017eri. Predaja govori da je jedna grupa od \u010detrdeset \u010dlanova iz Bosne do\u0161la li\u010dno Muhammedu a.s. i priznav\u0161i ga Poslanikom, prihvatila islam. Prema tom predanju, sedam \u010dlanova te delegacije se vratilo u Bosnu, dok su ostali na putu u povratku pomrli, a jedan od te sedmorice je ukopan u okolini Sarajeva. Dalje se u tom predanju ka\u017ee da je Muhammed a.s., zadivljen njihovom \u017ertvom, dao Bosnu pod duhovnu upravu h. Omeru, koji je \u010detrdeseti primio islam. Ako se uzme u obzir da je to bilo prije kompletiranja Objave i ustrojstva islamskog u\u010denja i principa, tu bi mogao le\u017eati odgovor na pitanje pojave patarena na ovim prostorima, jer su oni u svom vjerovanju imali mnogo ta\u010daka koje su sli\u010dne islamskom u\u010denju. Odbacivali su obo\u017eavanje Marije, ustanovu kr\u0161tenja i sve vrste klera. Krst su, kao znamen vjere mrzili. Smatrali su idolopoklonstvom upu\u0107ivanje molitvi slikama i kipovima svetaca i relikvijama (mo\u0107ima). Protivno katoli\u010dkim crkvama, koje su nedostojno ukra\u0161ene slikama, njihovi su hramovi bili skromni i jednostavni. Kao i muslimani, imali su lo\u0161e mi\u0161ljenje o crkvenim zvonima, koja su nazivali “satanske trube”. Vjerovali su da Isa a.s. nije razapet, nego da je \u010dovjek poslan od Boga, te su se i u ovom pogledu djelimi\u010dno slagali sa islamskim pogledima. Osu\u0111ivali su alkohol i pokazivali sklonost asketskom \u017eivotu. Imali su molitvu koju su obavljali pet puta dnevno, a \u010desto su padali na koljena i izra\u017eavali blagodarnost Bogu. Ovoj predaji se jo\u0161 dodaje mi\u0161ljenje da ih je poslao tada\u0161nji bo\u0161nja\u010dki duhovni poglavar djed, a koji je na osnovu odre\u0111enih pojava i promjena u prirodi zaklju\u010dio da je do\u0161ao obe\u0107ani Poslanik i da mu se treba pokoriti.<\/p>\n

O ovome ne postoje zvani\u010dni historijski izvori, ali to ne zna\u010di da se ovaj doga\u0111aj nije ni dogodio jer kako objasniti da je rivajet o njemu pre\u017eivio tolika stolje\u0107a i dospio danas do nas. Imaju\u0107i u vidu prethodni rivajet nimalo nas ne treba \u010duditi \u010dinjenica da su Bo\u0161njaci pohrlili u Islam kada im ga je ponovo dostavio vojskovo\u0111a i osvaja\u010d ljudskih srca Sultan Mehmed Fatih, koji je najavljen hadisom Allahovog Poslanika kao osvaja\u010d Konstantinopolisa (dana\u0161njeg Istanbula). Jedan doga\u0111aj je posebno ostao u kolektivnoj memoriji Bo\u0161njaka, a koji je upravo klju\u010dni u dokazivanju duhovnog kontinuiteta na\u0161eg naroda, a to je predaja \u0161tapa bosanskom duhovnom poglavaru djedu, a ovim gestom su Bo\u0161njaci priznati kao narod od strane Sultana Mehmeda Fatiha. \u0160tap ima veoma \u0161iroku simboliku, a pomenut \u0107emo samo neke segmente, kao \u0161to su: simbol \u010duvanja, odbrane, vlasti i autoriteta, nezavisnosti i samostalnosti. Dakle, nakon gradnje Gazi Isa-begove tekije u Sarajevu \u0161tap je predat mevlevijskom \u0161ejhu i unutar tekije je ostao 500 godina, sve do njenog ru\u0161enja od strane komunisti\u010dkih vlasti 1957. godine. Na ovaj na\u010din je duhovni autoritet sa patarenskih poglavara pre\u0161ao na znamenite islamske u\u010denjake, koji su opet izrastali iz bo\u0161nja\u010dkoga naroda. Postoje\u0107a kultna mjesta bosanskih patarena nisu zatirana. Najbolji dokaz za to jeste \u010dinjenica da su najstarija muslimanska dovi\u0161ta, zapravo, samo stara patarenska molitvi\u0161ta. Ajvatovica, Kari\u0107i, Vrelo Bune u Blagaju, Ziv\u010di\u0107i-Hukelji\u0107i i Oglavak kod Fojnice, nisu, dakle, samo izvorista duhovnosti, nego i bosanske drzavnosti, potvrda kontinuiteta Bosne kao samostalne drzave, dokaz autohtonosti Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Svjetovni i vjerski autoriteti Bo\u0161njaka nisu nijemo posmatrali samovolju sultana ili vezira nego su hrabro ustajali sa narodom u borbi za dostojanstvo i bolji \u017eivot. Bosanska duhovna ulema nije nikada sputavala razvitak nacionalnih specifi\u010dnosti i nacionalnog duha u naj\u0161irem smislu. Ne smijemo zaboraviti da su pojedini pokreti u krvi uguseni kao pokret Hamze Orlovi\u0107a koji je u 16. stolje\u0107u\u00a0 tra\u017eio da Bosnom vlada maternji jezik i doma\u0107i \u010dovjek. Kasnije se javljaju i drugi pokreti kao sto je pokret Husein kapetana Grada\u0161\u010devi\u0107a koji nije dao da se bosanska zemlja daje onome kome ne pripada i koji se pobunio protiv i zloupotreba sultanovih predstavnika u Bosni, zatim treba ista\u0107i i muftiju pljevaljskog \u0160emsikadi\u0107a koji je pruzio veliki otpor austro-ugarskoj okupaciji Bosne. Dru\u0161tveno anga\u017eirana poezija Abdulvehaba Ilhamije je navela tada\u0161njeg vezira D\u017eelal-pa\u0161u da ga u Travniku osudi na smrt. I mnogo je jo\u0161 primjera koji svjedo\u010de o povezanosti Bo\u0161njaka i njihovih duhovnih prvaka, kao predvodnika duhovnih i nacionalnih pokreta.Ne smijemo zaboraviti reisa D\u017eemaludina \u010cau\u0161evi\u0107a koji se borio da duhovni centar Bo\u0161njaka bude u Sarajevu,a ne u Beogradu suprostavio se projektu koji i danas neki poku\u0161avaju da nametnu \u0161to je u suprotnosti sa na\u0161om duhovnom tradicijom.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu sve gore navedene \u010dinjenice i predaje mo\u017ee se zaklju\u010diti da Bo\u0161njaci ba\u0161tine jedan hiljadugodi\u0161nji duhovni kontinuitet kojeg je odr\u017eavala i iznova obnavljala upravo doma\u0107a ulema spremna \u017ertvovati i vlastite \u017eivote za narod koji ih je iznjedrio.<\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

O nacionalnom kontinuitetu Bo\u0161njaka<\/strong><\/p>\n

<\/strong>U pogledu etnogeneze Bo\u0161njaka dugo vremena su pre\u0161u\u0107ivane neosporne historijske \u010dinjenice poput one da je Bosna bila dijelom jedne \u0161ire oblasti zvane Ilirik. Sam naziv dr\u017eave Bosna jeste ilirskoga porijekla, ali unutar Bosne se nalaze jo\u0161 na desetine toponima i hidronima koji \u010duvaju ilirske korijene. Stoga se sa pravom mo\u017ee govoriti o ilirskom supstratu u bosanskom jeziku, jer od svih ostalih okolnih jezika sadr\u017ei najvi\u0161e leksema ilirskoga porijekla. Indikativna su u ovom smislu istra\u017eivanja akademika Ibrahima Pa\u0161i\u0107a, koji je u jednoj od svojih knjiga (Kulin i Prijesda<\/em>) nedvojbeno pokazao da se radi o dva imena ilirskoga porijekla unutar vladaju\u0107e bosanske dinastije. To \u0161to danas Bo\u0161njaci govore bosanskim jezikom, koji se klasificira kao ju\u017enoslavesnki, posljedica je jezi\u010dke asimilacije starosjedila\u010dkog ilirskog stanovni\u0161tva, a koja je rezultat omjera brojnosti govornika staroilirskog i praslavenskog jezika.<\/p>\n

Od kada se stanovnici Bosne nazivaju Bo\u0161njacima te\u0161ko je utvrditi, mada prvi podaci o njihovom takvom izja\u0161njavanju se vezuju za srednjovjekovne nadgrobne spomeinke ste\u0107ke i natpise na njima. Srednjovjekovna Bosnska dr\u017eava je bila u prvom redu banovina, a poslije postaje Bosansko kraljevstvo nakon krunisanja Tvrtka I Kotromani\u0107a (1353-1391). Prema nekim historicarima njegovo krunisanje je obavljeno u blizini Prijepolja (teritorija dana\u0161njeg Sand\u017eaka) 1377. Godine. Za vrijeme Tvrtkove vladavine Bosna je do\u017eivjela najve\u0107u teritorijalnu ekspanziju i ekonomski rast. Nizali su se bosanski vladari sve do posljednjeg Stjepana Toma\u0161evi\u0107a. Upravo je Stjepan Toma\u0161evi\u0107 primjer kako zavr\u0161ava vladar koji izda vlastiti narod, budu\u0107i da je sklopio ugovor sa Vatikanom o progonu bosanskih patarena, a za uzvrat mu je bila obe\u0107ana pomo\u0107 u borbi protiv Osmanlija. Me\u0111utim, Vatikan je iznevjerio ovaj dogovor, a Toma\u0161evi\u0107 je protjerivao i ubijao bosanske patarene te oslabio svoj utjecaj u narodu i neslavno zavr\u0161io 1463 godine kada je pogubljen. Naravno, imaju\u0107i u vidu izlaganje o duhovnom kontinuitetu poznato nam je da je bosanski djed bio vrhovni autoritet Bo\u0161njaka i da je kao takav i prihva\u0107en od strane Sultana Mehmeda Fatiha.<\/p>\n

Bosanski patareni su bili trn u oku i isto\u010dnoj i zapadnoj crkvenoj organizaciji, koje su ih na razli\u010dite na\u010dine poku\u0161avale pokrstiti. Papa je vodio krsta\u0161ke ratove protiv bosanskih patarena, dok su Vizantijci imali druge metode. Posebno je ovdje zna\u010dajno razotkriti historijski falsifikat o \u201epopu Bogumilu\u201c, kako je poznat u historiji. U narodu je\u00a0 poznatiji kao \u201epop Bugarin\u201c, budu\u0107i da je bio poslan iz Bugarske ( od \u201evulgarin\u201c – vulgaran, sirov, prost). Naime, ve\u0107 du\u017ee vremena se provla\u010di naziv \u201ebogumili\u201c za bosanske patarene, kao \u201eu\u010denike\u201c popa Bogumila. Iako je bio poslan da peobrati bosanske patarene pop Bogumil nije mogao odoliti njihovom u\u010denju te ga je po\u010deo \u0161iriti po dijelovima Bugarske, Makedonije i isto\u010dnog Kosova. Bio je razapet od strane tadasnje ortodoksne crkve. Kasnije prodorom Osmanlija, Bugari\u00a0 koji su prihvatili islam\u00a0 dobijaju naziv Pomaci kojih najvise ima u Rodopima., dok se u Makedoniji nazivaju Torbe\u0161ima, a na Kosovu Gorancima. Usljed Austro-Ugarske okupacije, veliki broj Bo\u0161njaka je krenuo prema Turskoj i zaustavljali se se na podru\u010djima Kosova, Makedonije i Albanije gdje i danas \u017eive. Na ovaj na\u010din smo desmistifikovali pri\u010du o popu Bogumilu, kao ucitelju bosanskih patarena, koja je dugo vremena bila servirana kao zvani\u010dna historijska istina.<\/p>\n

Bitno napomenuti da je u okviru granica Osmanskoga carstva posebno mjesto zauzimao Bosanski pa\u0161aluk, koji je zadr\u017eao odre\u0111enu vrstu i autonomije u prvim godinama u okviru Osmanskog carstva. A ono \u0161to je najzna\u010dajnije u ovom pogledu jeste da su njegove granice bile granice srednjovjekovne Bosne. Na ovaj na\u010din je sa\u010duvan i teritorijalni kontinuitet prostora Bosne na kojem su Bo\u0161njaci vjekovima egzistirali kao autohtoni narod. To mo\u017eemo vidjeti iz karte Bosanskog pa\u0161aluka:<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na ovoj karti se jasno vide granice Bosanskog pa\u0161aluka u okviru \u010dijeg teritorija su Bo\u0161njaci\u00a0 autohtoni i starosjedila\u010dki narod. Jedino su na tim prostorima Bo\u0161njaci svoji na svome, dok su drugdje samo musafiri jer, kako to re\u010de uva\u017eeni muftija Zukorli\u0107 Bo\u0161njacima u Austriji:\u201c Vi ste ovdje musafiri, ova zemlja vas je lijepo primila , a vi znate da nas na\u0161a vjera u\u010di da se u musafirluku pona\u0161amo kako doma\u0107in ka\u017ee-sjedi gdje ti doma\u0107in ka\u017ee\u201c. Drugim rije\u010dima, muftija im je poslao univerzalnu Kur'ansku poruku:\u201cNe remetite red na zemlji\u201c kad je ve\u0107 na njoj red uspostavljen.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Iz ovog kratkog prohoda kroz temeljne odrednice razvoja duhovnog i nacionalnog identiteta Bo\u0161njaka mo\u017eemo do\u0107i do zaklju\u010dka da su Bo\u0161njaci uvijek imali svoje autenti\u010dne i vjerske i politi\u010dke predstavnike. Njihova rije\u010d se po\u0161tovala, a iz njihovih djela i moralnih vrlina narod je crpio snagu u najte\u017eim trenucima na\u0161e historije. Zrelost i samosvjesnost jednog naroda mjeri se po tome koliko cijeni svoje velikane jer da nije bilo njih, druga\u010dija bi sudbina sna\u0161la ovaj narod. I danas imamo autenti\u010dne predstavnike Bo\u0161njaka, kojima je prva briga svoj narod pa tek onda oni sami sebi. Oni poznaju bi\u0107e ovoga naroda i vjeruju ovom narodu te zbog toga i u\u017eivaju njegovu bezrezervnu podr\u0161ku.<\/p>\n

Autor: histori\u010dar Edin Turkovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U zadnje vrijeme se polahko razilazi magla nejasno\u0107a koja je dugo vremena obavijala bo\u0161nja\u010dku pro\u0161lost. Naziru se nove metode i modeli prou\u010davanje bo\u0161nja\u010dke historije i kulturalne pro\u0161losti, koja je u 20. stolje\u0107u bila negirana, a u najmanju ruku pre\u0161u\u0107ivana i marginalizirana. Novi zamah u bo\u0161nja\u010dkoj historijografiji na vidjelo je iznio niz historijskih \u010dinjenica koje nesumnjivo […]<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":37694,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[398,14,2860,72,3012,2690,52,397,327,392,396,2691,393,395,399,394,2692,2693],"tags":[],"class_list":{"0":"post-37691","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-rozaje","8":"category-sandzak-historija","9":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi","10":"category-novi-pazar","11":"category-amerika-gradovi","12":"category-kosovo-gradovi","13":"category-sjenica","14":"category-berane","15":"category-tutin","16":"category-prijepolje_","17":"category-bijelo_polje","18":"category-makedonija","19":"category-priboj","20":"category-pljevlja_","21":"category-plav_","22":"category-nova-varos","23":"category-turska-gradovi","24":"category-dijaspora-gradovi"},"yoast_head":"\nDuhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U zadnje vrijeme se polahko razilazi magla nejasno\u0107a koja je dugo vremena obavijala bo\u0161nja\u010dku pro\u0161lost. Naziru se nove metode i modeli prou\u010davanje bo\u0161nja\u010dke historije i kulturalne pro\u0161losti, koja je u 20. stolje\u0107u bila negirana, a u najmanju ruku pre\u0161u\u0107ivana i marginalizirana. Novi zamah u bo\u0161nja\u010dkoj historijografiji na vidjelo je iznio niz historijskih \u010dinjenica koje nesumnjivo […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-04-20T14:26:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"331\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\"},\"author\":{\"name\":\"\",\"@id\":\"\"},\"headline\":\"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka\",\"datePublished\":\"2012-04-20T14:26:58+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\"},\"wordCount\":2787,\"commentCount\":20,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg\",\"articleSection\":[\"Ro\u017eaje\",\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Bosna i Hercegovina\",\"Novi Pazar\",\"Amerika\",\"Kosovo\",\"Sjenica\",\"Berane\",\"Tutin\",\"Prijepolje\",\"Bijelo Polje\",\"Makedonija\",\"Priboj\",\"Pljevlja\",\"Plav\",\"Nova Varo\u0161\",\"Turska\",\"Evropa\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\",\"name\":\"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg\",\"datePublished\":\"2012-04-20T14:26:58+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg\",\"width\":499,\"height\":331},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka","og_description":"U zadnje vrijeme se polahko razilazi magla nejasno\u0107a koja je dugo vremena obavijala bo\u0161nja\u010dku pro\u0161lost. Naziru se nove metode i modeli prou\u010davanje bo\u0161nja\u010dke historije i kulturalne pro\u0161losti, koja je u 20. stolje\u0107u bila negirana, a u najmanju ruku pre\u0161u\u0107ivana i marginalizirana. Novi zamah u bo\u0161nja\u010dkoj historijografiji na vidjelo je iznio niz historijskih \u010dinjenica koje nesumnjivo […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-04-20T14:26:58+00:00","og_image":[{"width":499,"height":331,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"","Est. reading time":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/"},"author":{"name":"","@id":""},"headline":"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka","datePublished":"2012-04-20T14:26:58+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/"},"wordCount":2787,"commentCount":20,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg","articleSection":["Ro\u017eaje","Sand\u017eak HISTORIJA","Bosna i Hercegovina","Novi Pazar","Amerika","Kosovo","Sjenica","Berane","Tutin","Prijepolje","Bijelo Polje","Makedonija","Priboj","Pljevlja","Plav","Nova Varo\u0161","Turska","Evropa"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/","name":"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg","datePublished":"2012-04-20T14:26:58+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Bosna_mapa_karta.jpg","width":499,"height":331},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/duhovni-i-nacionalni-kontinuitet-bosnjaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Duhovni i nacionalni kontinuitet Bo\u0161njaka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37691"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37691"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37691\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}