{"id":34039,"date":"2012-03-12T18:49:58","date_gmt":"2012-03-12T17:49:58","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=34039"},"modified":"2012-03-12T21:32:45","modified_gmt":"2012-03-12T20:32:45","slug":"masakr-na-markalama-zlocin-koji-se-i-dalje-porice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/masakr-na-markalama-zlocin-koji-se-i-dalje-porice\/","title":{"rendered":"Masakr na Markalama – Zlo\u010din koji se i dalje pori\u010de"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a><\/div>\n
18 godina od masakra na sarajevskoj tr\u017enici Markale, u kojem je poginulo 68 osoba.<\/strong><\/div>\n
Masakr na sarajevskim Markalama jedan je od zlo\u010dina za koje se, uprkos sudskim presudama, i dalje pori\u010de odgovornost.<\/p>\n

Markale su se na\u0161le na meti napada i u augustu 1995., kada su ubijena 43 civila.<\/p>\n

Poricanja odgovornosti za ovaj zlo\u010din, prema nekim mi\u0161ljenjima, predstavljaju “sistematsko politi\u010dko djelovanje” i proisti\u010du iz “nespremnosti da se suo\u010di sa odgovorno\u0161\u0107u”.<\/p>\n

Ivan \u0160ijakovi\u0107, profesor sociologije iz Banje Luke, ka\u017ee da su Markale, Srebrenica i jo\u0161 neki zlo\u010dini iz proteklih ratova u dana\u0161njem dru\u0161tvu simboli i mitovi koje politi\u010dari upotrebljavaju kao sredstvo politi\u010dke borbe i zbog toga nemaju i ne mogu imati isti tretman u oba bh. entiteta.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
“Svako ho\u0107e na taj na\u010din da poka\u017ee da je bio \u017ertva ili, kao u ovom slu\u010daju, od srpske strane se to uvijek sumnji\u010di i pokazuje da su ustvari oni \u017ertva ne\u010dega \u0161to nije bilo ili se nije dogodilo. Tako da uvijek kod simbola, kod poku\u0161aja da ih pretvorite u mitove, imate dvije strane. Obje ih koriste da bi na bazi toga izgradile neku dobru poziciju za sebe”, obja\u0161njava \u0160ijakovi\u0107.<\/p>\n

Beogradski profesor \u017darko Kora\u0107 navodi da se pri\u010da o zlo\u010dinu na Markalama \u2013 koja je u doba re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, koji je umro za vrijeme su\u0111enja u Haagu, kori\u0161tena u propagandne svrhe \u2013 danas u Srbiji ne spominje zato \u0161to je to jedan od zlo\u010dina koji govore o prirodi rata i opsade Sarajeva.<\/p>\n

“Ako govorite o Markalama, Srebrenici, vi ponovo govorite o prirodi tog rata, o zlo\u010dinima u tom ratu, o politi\u010dkim ciljevima i, naravno, iznad svega govorite o odgovornosti srpske strane za ova dva konkretna zlo\u010dina”, isti\u010de Kora\u0107.<\/p>\n

Glavni uzrok, dodaje, jeste to \u0161to se ti zlo\u010dini pre\u0161u\u0107uju, a posebno Markale, te da se poku\u0161ava napraviti kao da opsade Sarajeva nije ni bilo.<\/p>\n

“Ako ho\u0107ete mi\u0161ljenje od mene kao psihologa, na djelu je grandiozna negacija realnosti zbog nespremnosti da se suo\u010dite sa svojom odgovorno\u0161\u0107u”, ocjenjuje Kora\u0107.<\/p>\n

Nata\u0161a Kandi\u0107, direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, smatra da je poricanje rezultat sistematskog politi\u010dkog djelovanja, ali da se ipak ne mo\u017ee re\u0107i da je u ovom slu\u010daju uspio poku\u0161aj revizionizma.<\/p>\n

“Revizionizam nastupa onda kada se te poricaju\u0107e interpretacije preto\u010de u obrazovni program. Toga jo\u0161 uvijek nigdje nema i to je zapravo \u0161ansa da sudski utvr\u0111ene \u010dinjenice dobiju snagu koju mora da ima svaka sudska istina, a to je da u\u0111e u obrazovne programe”, obja\u0161njava Kandi\u0107.<\/p>\n

Na taj na\u010din bi, kako dodaje, politi\u010dke interpretacije bile potpuno obezvrije\u0111ene.<\/p>\n

U prvom masakru na tr\u017enici Markale, 5. februara 1994. godine, poginulo je 68, a ranjene su 144 osobe.<\/p>\n

Granata je ispaljena sa polo\u017eaja Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).<\/p>\n

Stanislav Gali\u0107, tada\u0161nji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa, pravomo\u0107no je u Ha\u0161kom tribunalu osu\u0111en na do\u017eivotnu kaznu zatvora.<\/p>\n

Jedan od najstra\u0161nijih zlo\u010dina Sud u Haagu utvrdio je da je 28. augusta 1995. godine na u\u017ee jezgro opkoljenog Sarajeva sa polo\u017eaja VRS-a ispaljeno nekoliko minobaca\u010dkih granata.<\/p>\n

Jedna od njih pala je ispred sjevernog ulaza u gradsku tr\u017enicu u ulici Mula Mustafe Ba\u0161eskije i usmrtila 43, a ranila 84 osobe.<\/p>\n

\u0160pekulacije o odgovornosti za ovaj masakr nije okon\u010dao ni Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ\/ICTY) izricanjem kona\u010dne presude Dragomiru Milo\u0161evi\u0107u, biv\u0161em komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, osu\u0111enom na 29 godina zatvora.<\/p>\n

Tribunal je ustanovio da je, u kampanji granatiranja koju je provodio Korpus, jedan od najstra\u0161nijih zlo\u010dina bio drugi masakr na Markalama.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e oslobodilo je Milo\u0161evi\u0107a krivice za taj zlo\u010din, jer je u to vrijeme bio na lije\u010denju u Beogradu, te je konstatovalo da je Korpusom u vrijeme po\u010dinjenja zlo\u010dina komandovao \u010cedomir Sladoje, na\u010delnik \u0160taba.<\/p>\n

U prvostepenoj presudi Mom\u010dilu Peri\u0161i\u0107u, biv\u0161em na\u010delniku General\u0161taba Vojske Jugoslavije, kojom je osu\u0111en na 27 godina zatvora, Pretresno vije\u0107e MKSJ-a, izme\u0111u ostalog, navodi da je odgovoran za logisti\u010dku podr\u0161ku Vojsci Republike Srpske, koja je od 1992. do 1995. godine provodila dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja po Sarajevu, \u010diji ishod je bila pogibija stotina i ranjavanje hiljada civila.<\/p>\n

Masakr na sarajevskoj tr\u017enici Markale 1995. godine bio je prekretnica rata u BiH, u Ha\u0161kom tribunalu okarakteriziran je kao jedan od najstra\u0161nijih tokom opsade Sarajeva.<\/p>\n

Nakon drugog masakra na sarajevskoj gradskoj tr\u017enici uslijedila je prva vojna intervencija zdru\u017eenih snaga NATO-a u historiji tog saveza. NATO avioni bombardirali su polo\u017eaje i strate\u0161ke ciljeve VRS-a oko Sarajeva.<\/p>\n

Pojedini srpski mediji objavili su da je granata ispaljena s polo\u017eaja nekada\u0161nje Armije Republike BiH (ARBiH) pozivaju\u0107i se na izvore iz ruskog kontingenta UNPROFOR-a.<\/p>\n

Tezu da je \u201cmuslimanska strana\u201d odgovorna za ovaj zlo\u010din ponovio je i u ha\u0161koj sudnici Radovan Karad\u017ei\u0107, biv\u0161i predsjednik Republike Srpske, kojem su na teret stavljeni i zlo\u010dini nad civilima opkoljenog Sarajeva.<\/p>\n

Na jednom od ro\u010di\u0161ta na su\u0111enju Karad\u017ei\u0107u, David Harland, biv\u0161i \u010dlan komande UNPROFOR-a, posvjedo\u010dio je da nikada nije bilo sumnje da su granate ispaljene sa polo\u017eaja pod kontrolom VRS-a.<\/p>\n

\u201cRekli smo da ne znamo ko je bacio te granate samo da bismo sakrili da se UNPROFOR sprema da krene sa velikim napadima na snage bosanskih Srba, i mislim da je to doprinijelo mitu o tome ko je bacio tu minobaca\u010dku granatu\u201d, rekao je Harland.<\/p>\n

Nejasan slu\u010daj Yasushi Akashi, koji je 1994. i 1995. godine bio specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za Balkan, nedavno je izjavio da je zlo\u010din na sarajevskoj pijaci Markale i dalje \u201cnejasan slu\u010daj\u201d i da je granata od koje su nastradali gra\u0111ani mogla do\u0107i sa obje zara\u0107ene strane.<\/p>\n

Akashi je kasnije za beogradske medije naveo da njegova izjava ne mo\u017ee promijeniti \u010dinjenice utvr\u0111ene u Ha\u0161kom tribunalu i ne\u0107e uticati na procese koji se vode.<\/p>\n

Fadila Memi\u0161evi\u0107, predsjednica Dru\u0161tva za ugro\u017eene narode za BiH, smatra da je istup Akashija, kojim se izra\u017eava sumnja u odgovornost za zlo\u010din, neprihvatljiv i da predstavlja \u201cruganje ne samo \u017ertvama ve\u0107 i samom miru\u201d.<\/p>\n

S druge strane, Janko Velimirovi\u0107, direktor Centra za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina Republike Srpske, smatra da Akashijeva izjava potvr\u0111uje sumnje koje su izre\u010dene od predstavnika srpske strane.<\/p>\n

On o\u010dekuje da \u0107e do\u0107i do nove ekspertize koja \u0107e pokazati da je \u201ccijeli taj doga\u0111aj namje\u0161taljka muslimanskog ratnog rukovodstva\u201d.<\/p>\n

\u201cTo je veoma va\u017eno zato \u0161to je u toku procesuiranje i Radovanu Karad\u017ei\u0107u i Ratku Mladi\u0107u, \u010dijim su optu\u017enicama obuhva\u0107eni i ovi doga\u0111aji\u201d, kazao je Velimirovi\u0107.<\/p>\n

Ratku Mladi\u0107u, biv\u0161em komandantu VRS-a, u Tribunalu treba po\u010deti su\u0111enje za genocid, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i druge zlo\u010dine, prenosi BIRN – Justice Report.<\/p>\n

Sudovi u Sarajevu i Beogradu do sada se nisu bavili procesuiranjem po\u010dinitelja ovog zlo\u010dina.<\/p>\n

Komemorativna sjednica koja je zakazana za nedjelju, u povodu obilje\u017eavanja 18. godi\u0161njice od masakra na pijaci Markale, Skup\u0161tine Kantona Sarajevo, Gradskog vije\u0107a Sarajeva i op\u0107inskih vije\u0107a otkazana je zbog progla\u0161enja stanja prirodne i druge nesre\u0107e u Kantonu Sarajevo. U 11.30 sati polo\u017eit \u0107e se cvije\u0107e na spomen obilje\u017eje na pijaci Markale, kao \u0161to je ranije najavljeno, saop\u0107eno je iz Pres slu\u017ebe Kantona Sarajevo.<\/p>\n<\/div>\n