{"id":32975,"date":"2012-02-26T18:07:55","date_gmt":"2012-02-26T17:07:55","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=32975"},"modified":"2012-02-26T18:07:55","modified_gmt":"2012-02-26T17:07:55","slug":"acif-ef-hadziahmetovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/","title":{"rendered":"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>A\u0107if (Bljuta) Had\u017eiahmetovi\u0107, u narodu poznat kao A\u0107if efendija, jedan je od najuglednijih sand\u017ea\u010dkih politi\u010dara izme\u0111u dva svjetska rata. To je \u010dovjek koji je bio najzaslu\u017eniji za odbranu sand\u017ea\u010dkog glavnog grada od \u010detnika. A\u0107if efendija je ro\u0111en 1887. godine u Novom Pazaru, od oca Emin-age Bljute i majke Jalduze. A\u0107if nije imao bra\u0107e ve\u0107 dvije sestre, stariju Azizu i mla\u0111u Ulfetu-Ufu. Iako se pre\u017eivao Bljuta po ocu on je uzeo drugo prezime (Had\u017eiahmetovi\u0107), po djedu Ahmetu koji je bio had\u017eija. Prema podacima rahmteli Omera efendije Koni\u010danina A\u0107if je \u201cza vrijeme turske uprave zavr\u0161io \u201cru\u017ediju\u201d (ni\u017eu gimnaziju) u Novom Pazaru a kasnije bio sudski pisar u Vu\u010ditrnu. Poslije zaposijedanja Novog Pazara, po\u010detkom 1913. godine A\u0107if seli u Tursku, gdje ga zati\u010de Prvi svjetski rat.\u201d Zavr\u0161io je tursku vojnu akademiju u Bitolju, istu onu na kojoj je studirao i prvi turski predsjednik Mustafa Kemal-Ataturk. Po zavr\u0161etku akademije stekao je \u010din kapetana.<\/strong><\/p>\n

Nakon zavr\u0161etka rata (1920) vra\u0107a se u Pazar i odmah se uklju\u010duje u politi\u010dki \u017eivot ovog grada.
\nU novoj dr\u017eavi, Kraljevini Jugoslaviji, A\u0107if efendija, zajedno sa Ferhat-beg Dragom, postaje jedan od vo\u0111a bo\u0161nja\u010dko-albanske stranke D\u017eemijet-el-islami. Ova stranka je okupljala Bo\u0161njake i Albance muslimane iz Sand\u017eaka, Kosova i Makedonije. Po\u0161to nije htjela da se pot\u010dini diktaturi kralja Aleksandra l i Nikole Pa\u0161i\u0107a, D\u017eemijetu je, nakon velikog terora nad Bo\u0161njacima novopazarskog sreza, 1924. godine zabranjen rad. A\u0107if efendija je tokom 1939. godine i prve polovine 1940. godine bio \u010dlan Vakufske direkcije i Vakufskog sabora u Skoplju.\u201d (2)
\nOd ukidanja D\u017eemijeta 1924. pa do pojave SDA (Stranke demokratske akcije) 1990. godine, Bo\u0161njaci-muslimani sa ovih prostora nisu imali svoju politi\u010dku stranku. Sand\u017ea\u010dki narod je A\u0107if efendiji posebno zahvalan zbog njegovog anga\u017eovanja u zaustavljanju iseljavanja muslimanskog \u017eivlja u Tursku. On je kao centralna figura bo\u0161nja\u010dkog politi\u010dkog i vjerskog organizovanja u novopazarskom kraju, bio meta tri neuspjela politi\u010dka atentata. Za prva dva odgovorni su velikosrpski nacionalisti iz Beograda, a za tre\u0107i su odgovorni lokalni komunisti koji su za egzekutora bili odredili Hasa Ro\u017eajca, ali se na kraju od toga odustalo.
\nPrema izjavi Huseina-Gena Zatri\u0107a, jednog od najboljih poznavalaca ratnih i poratnih zbivanja u novopazarskom kraju, \u201cprvi atentat\u201d na A\u0107ifa efendiju je izvr\u0161io lokalni srpski nacionalist Miljojko Roginjac. Bilo je to u ljeto 1933. godine. Napada\u010d je sa\u010dekao Had\u017eiahmetovi\u0107a ispred njegove ku\u0107e koja se nalazila u \u0106er\u0107iskom sokaku (dana\u0161nja ul. Gojka Ba\u010danina), i napao ga no\u0107u sjekirom s le\u0111a. Ulica je bila slabo osvijetljena ali je A\u0107if opazio njegovu sjenku na zidu i hitro se okrenuo. Roginjac ga je okrznuo sjekirom po glavi i ramenu. Pa ipak, A\u0107if efendija je uspio da mu istrgne sjekiru iz ruku i da pozove kom\u0161ije koji su brzo istr\u010dali i pru\u017eili pomo\u0107 ranjenom Had\u017eiahmetovi\u0107u.\u201d<\/p>\n

O ovom doga\u0111aju pisao je i Omer-efendija Koni\u010danin u svojim Sje\u0107anjima:
\n\u201cU toku ljeta 1933. godine, za vrijeme Ramazana, dva nepoznata \u010dovjeka napali su sjekirom A\u0107ifa Had\u017eiahmetovi\u0107a. Napad je izvr\u0161en u \u017di\u010dkoj ulici, sada ulica Gojka Ba\u010danina, ispred A\u0107ifove ku\u0107e. Organizatori napada planirali su da se A\u0107if ubije. To im nije uspjelo. A\u0107if je zadobio samo te\u017ee povrede po glavi i ramenu. Po \u010dar\u0161iji se pri\u010dalo da su A\u0107ifa napali i povrijedili Miljojko Roginjac, slu\u017ebenik, sada radi u Higijenskom zavodu u Novom Pazaru i Bako Marovac, radnik, oba iz Novog Pazara. Istraga je konstatovala da su napada\u010di nepoznati.\u201d<\/p>\n

Drugi atentat je 1935. godine poku\u0161ao da izvr\u0161i Murat Kame\u0161ni\u010danin, \u010dlan \u201cJereze 1\u2033 i A\u0107if efendijin politi\u010dki protivnik, u hotelu \u201cVrbak\u201d. Tre\u0107i atentat je trebao da izvede Haso Ro\u017eajac ali se u posljednjem trenutku odustalo od toga.<\/p>\n

Sudbonosne 1941. godine A\u0107if efendija organizuje odbranu Pazara od napada srbijanskih \u010detnika koji su krenuli iz pravca grada Ra\u0161ke. Neprijateljski plan je bio da Sand\u017eak pritisnu sa svih strana, prvo iz pravca isto\u010dne Bosne, zatim iz pravca Crne Gore, a sa srbijanske strane iz pravca Ivanjice i Ra\u0161ke. Cilj \u010detni\u010dkih komandanata je bio zauzeti Novi Pazar, a njegovo stanovni\u0161tvo pobiti i protjerati. Me\u0111utim, doga\u0111aji su pokazali da je naj\u017ee\u0161\u0107i otpor \u010detni\u010dkim jedinicama pru\u017eilo ba\u0161 stanovni\u0161tvo Novog Pazara, potpomognuto jedinicama sa Pe\u0161teri i jedinicama kosovskih Albanaca koje je predvodio legendarni \u0160aban Polu\u017ea. Na planinama koje okru\u017euju Novi Pazar polovinom 1941, godine se formiraju \u010detni\u010dki odredi sastavljeni od Srba iz de\u017eevskog (novopazarskog) i moravi\u010dkog sreza. Planine Kopaonik, Rogozna, Golija, i dolina rijeke Ibra u pravcu Ra\u0161ke i Kraljeva, bile su prepune \u010detnika.
\nIstog dana kada je Kraljevina Jugoslavija potpisala bezuslovnu kapitulaciju (17. aprila 1941.), njema\u010dka vojska je u\u0161la u Novi Pazar. Stanovnici nisu skrivali zadovoljstvo zbog dolaska Nijemaca, jer su se nadali da \u0107e u okviru nove vlasti biti bolje nego pod srpsko-crnogorskom okupacijom uspostavljenom u novembru 1912. godine. Po\u0161tuju\u0107i historijsko pravo na autonomnost ove regije, njema\u010dka komanda je dozvolila i omogu\u0107ila sand\u017ea\u010dkim prvacima da povrate vlast koja im je oduzeta nakon Prvog balkanskog rata 1912. godine.<\/p>\n

Na Savjetovanju u Kosovskoj Mitrovici, koje je njema\u010dka Krajskomanda organizovala 19. aprila 1941., politi\u010dka vlast i upravljanje se predaje sand\u017ea\u010dkim Bo\u0161njacima-muslimanima. Pored Bo\u0161njaka na ovom sastanku koji je odr\u017ean u hotelu \u201cJadran\u201d, prisustvovali su i najuticajniji kosovski Albanci. Na savjetovanju je bilo oko 60 Albanaca i Bo\u0161njaka i 20 njema\u010dkih oficira koje je predvodio general Eberhart. Iz Pazara su bili prisutni A\u0107if efendija i Ahmed Daca, iz Sjenice Omer \u010cingi\u0107 i jo\u0161 jedan predstavnik iz Tutina. Klju\u010dne funkcije u Novom Pazaru preuzimaju A\u0107if efendija, Ahmed Daca i Bahrija Abdurahmanovi\u0107. Sve va\u017ene polo\u017eaje koje su ranije dr\u017eali Srbi preuzeli su Bo\u0161njaci, a iz \u017eandarmerije su izba\u010deni svi Srbi i Crnogorci, jer Had\u017eiahmetovi\u0107 nije imao povjerenja u njih. Ta njegova dalekovidost i preventiva pokazale su se u kasnijim doga\u0111ajima kao potez koji je spasio Novi Pazar a time i cijeli Sand\u017eak, jer klju\u010d odbrane nalazio se u ovom gradu. Za komandanta \u017eandarmerije postavljen je kaplar Azem Had\u017eovi\u0107. U red najuglednijih Pazaraca tog vremena, pored A\u0107if efendije ulazili su sljede\u0107i prvaci: Ahmed-aga Daca, sreski na\u010delnik i predsjednik op\u0161tine Novi Pazar, Ejup-aga Ljaji\u0107, Murat efendija Suki\u0107, muftija, D\u017eemail-aga Bo\u0161njovi\u0107, Mahmut efendija Elfi\u0107, Alijaga \u0106ilerd\u017ei\u0107 Avdul-aga \u0106ilerd\u017ei\u0107, Ahmet-aga \u0106ilerd\u017ei\u0107, \u0160emsi-beg \u010cavi\u0107, Sulejman-beg Rasovac, \u0160erif-aga i njegov sin Sinan-aga Grbovi\u0107, \u0160u\u0107urija efendija Hamzagi\u0107, Jonuz-aga Gusinac, \u0160efkija Kapid\u017ei\u0107, advokat, Bahrija Abdurahmanovi\u0107, diplomirani ekonomista i drugi. Pored pazarskog muftije Murat efendije Suki\u0107a najve\u0107i vjerski autoritet je bio hafiz Ibrahim Ri\u0111anovi\u0107, koji je u ovaj grad do\u0161ao iz Bosne i u kojem je proveo niz godina slu\u017ebuju\u0107i kao \u0161erijatski sudija. Ri\u0111anovi\u0107 je kod ovda\u0161njeg stanovni\u0161tva stekao ogroman ugled, pa mu je prilikom njegovog povratka u Sarajevo prire\u0111en nesvakida\u0161nji ispra\u0107aj. On je Novi Pazar napustio 1936. godine, odakle je oti\u0161ao na novu slu\u017ebu u Sarajevo. Jedan je od potpisnika \u010duvene \u201cEl Hidajine\u201d Sarajevske rezolucije iz 1941. godine, prvog antifa\u0161isti\u010dkog protesta u tada\u0161njoj porobljenoj Evropi.<\/p>\n

S obzirom da je odli\u010dno poznavao uticajne Albance sa Kosova, A\u0107if je ubrzano po\u010deo raditi na naoru\u017eavanju stanovni\u0161tva Novog Pazara i okoline, kako bi se uspje\u0161no suprotstavili nadolaze\u0107oj \u010detni\u010dkoj opasnosti. Osje\u0107aju\u0107i kakvo se zlo sprema iz Srbije i Crne Gore, sand\u017ea\u010dki Bo\u0161njaci se organizuju u samoodbrambene jedinice, u narodu poznate kao Narodna milicija ili samo Muslimanska milicija. One su formirane kao prirodan odbrambeni refleks muslimanskog stanovni\u0161tva na nadolaze\u0107u \u010detni\u010dku opasnost koja je vrebala iz Ibarske doline i sa planina Kopaonika, Golije, Javora, Zlatara, Bjelasice, i drugih na kojima su \u017eivjeli srpski i crnogorski seljaci koji su oduvijek gajili mr\u017enju prema Bo\u0161njacima i vrebali pogodne trenutke (uglavnom su to bili ve\u0107i ratovi), kada su silazili sa brda i izvodili krvave pireve po pitomim sand\u017ea\u010dkim mjestima. Da su planine i \u0161ume mjesta gdje se Srbi i Crnogorci najprirodnije osje\u0107aju, pokazao je i rat koji se vodio u Bosni i Hercegovini (1992-1995).<\/p>\n

Prema planu Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a, \u010detnici sve ja\u010de ste\u017eu obru\u010d oko Novog Pazara. Oni su planirali opkoliti Pazar sa tri strane, iz pravca Ibarske doline, jedinicama koje je predvodio Radomir Cveti\u0107, aktivni kapetan kraljeve vojske. Sa planine Golije, koja se nalazi sjeverozapadno od Novog Pazara trebalo je da napadnu vasojevi\u0107ki \u010detnici, l najzad iz tre\u0107eg pravca, s desne strane Pazar su trebale napasti \u010detni\u010dke jedinice s Kopaonika, Rogozne, Ibarskog Kola\u0161ina, Nikolja\u010de i Vra\u010deva koje je predvodio Ma\u0161an \u0110urovi\u0107. <\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

Napad albanskih dobrovoljaca na Ibarski (Srpski) Kola\u0161in i njegovo osvajanje
\n<\/strong><\/p>\n

lako je A\u0107if efendija bio ro\u0111eni Pazarac imao je u svojim venama i albanske krvi (otac mu je bio Albanac). On je imao odli\u010dne veze sa kosovskim Albancima koji su dr\u017eali skoro svu vlast na Kosovu. Novopazarski srez je prema njema\u010dko-italijanskom dogovoru pripao Kosovsko-mitrova\u010dkom okrugu, pa su veze Bo\u0161njaka i kosovskih Albanaca postale jo\u0161 ja\u010de. Zahvaljuju\u0107i svom utjecaju kod albanskih prvaka kao \u0161to su bili Ferhat-beg Draga, njegov sin Ali Draga, D\u017eafer Deva, \u0160aban Mustafa, Ibrahim Ljutvi, Bajazit Boljetinac (sin \u010duvenog Isa Boljetinca), Adem Voca i drugi, A\u0107if je na vrijeme naoru\u017eao Pazarce. No i pored te \u010dinjenice Dra\u017ea Mihajlovi\u0107 je u svojim \u201cInstrukcijama\u201d detaljne; razradio plan zauzimanja obje pokrajine \u2013 i Kosova i Sand\u017eaka. Za podru\u010dje Kosova Mihajlovi\u0107 je naredio da se u svakom srezu formira po jedna \u010detni\u010dka brigada, a vi\u0161e srezova odnosno brigada, obrazovalo bi \u010detni\u010dki korpus. U Kosovsko \u2013 mitrova\u010dkom srezu je trebalo da se formira Mitrova\u010dka brigada, koju je tebao da predvodi artiljerijski kapetan I kl. Milojevi\u0107 Dragutin.<\/p>\n

\u201cKosovo je trebalo da bude spona izme\u0111u \u010detnika u Crnoj Gori i Sand\u017eaku i onih u ju\u017enoj Srbiji i u Makedoniji. Ono je u Dra\u017einim vojnim planovima predstavljalo strategijski pravac povezivanja \u010detnika, preko Makedonije sa Gr\u010dkom.\u201d (3)
\nGlavnu pomo\u0107 u zauzimanju Kosovske Mitrovice pru\u017eio bi Kola\u0161inski \u010detni\u010dki odred koji je predvodio vojvoda Todor Dobri\u0107. Me\u0111utim, za ovaj plan su saznali \u0160aban Polu\u017ea i A\u0107if efendija pa su rije\u0161ili da sprije\u010de \u010detni\u010dki napad na Mitrovicu i njeno zauzimanje. Glavni cilj im je bio uni\u0161tenje jakog \u010detni\u010dkog odreda koji se nalazio u Ibarskom (Srpskom) Kola\u0161inu. Napad je izveden 27. septembra 1941. godine. \u201cNapadom je neposredno rukovodio A\u0107if Bljuta (Had\u017eiahmetovi\u0107), koji je u Albanskom narodnom savezu bio odgovoran za vojna pitanja. Albanskim vulnetarima i \u017eandarima komandirali su Bisljim Bajgora, Idriz Red\u017ea i \u0160aban Polu\u017ea.\u201d (4)
\nNakon \u0161to su se obra\u010dunali sa \u010detnicima iz Srpskog Kola\u0161ina, kosovski Albanci su nevi\u0111enom brzinom, preko planine Rogozne i dolinom Ribarica, stigli u Novi Pazar. Ostaci ovog \u010detni\u010dkog odreda su, zbog poraza koji su pretpjeli od Albanaca, svoj bijes iskalili nad muslimanskim stanovni\u0161tvom sela Vu\u010dje Lokve, Berberi\u0161ta i Hrvatske koje je \u017eivjelo podno\u017eju planine Rogozne, ta\u010dnije u Ibarskoj dolini. U mu\u010dkim \u010detni\u010dkim napadima stradala su i druga muslimanska sela u okolini Novog Pazara. Zapaljeni su: Trnava, Br\u0111ane, Banja, Polokce, Jan\u010da, Muhovo, Grab, Bijele Vode, \u010cebinac.<\/p>\n

Herojska odbrana Novog Pazara (1941)<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Najsvjetliji, a ujedno i najte\u017ei dio novije historije Novog Pazara je period od 02. oktobra do 07. decembra 1941. godine. U toku ovih 65 dana vodila se odlu\u010duju\u0107a bitka za opstanak Bo\u0161hjaka-muslimana na ovom i \u0161irem prostoru. \u010cetnici su neprestano kidisali ne bi li rastrgli srce sand\u017ea\u010dkog otpora \u2013 Novi Pazar. Tada se na \u010delu Odbora za odbranu Novog Pazara nalazio A\u0107if efendija. Ovakvi odbori su formirani u ve\u0107ini sand\u017ea\u010dkih gradova. Had\u017eiahrnetovi\u0107 je potpuno kontrolisao situaciju u gradu i okolini. Odmah je mobilisao cjelokupno vojno sposobno stanovni\u0161tvo i podijelio mu oru\u017eje i municiju i istovremeno poslao tri delegacije da u pomo\u0107 pozovu albansku bra\u0107u sa Kosova i Bo\u0161njake-muslimane sa Pe\u0161teri i drugih srezova.<\/p>\n

– Prvu delegaciju, koja je krenula na Kosovo, za Pe\u0107, \u0110akovicu i Prizren, sa\u010dinjavali su:
\nEjup i Hanefija Ljaji\u0107,
\nRasim aga Ni\u0161lija,
\nHazir aga Krije\u0161 i
\nFehim aga Ho\u0107anin, a za Kosovsku Mitrovicu Ahmed Daca.
\n– Drugu delegaciju, koja je krenula na Pe\u0161ter, predvodio je D\u017eemail Tuzinac.
\n– Tre\u0107u delegaciju, upu\u0107enu u Tutin i Ro\u017eaje, predvodio je D\u017eemail Bo\u0161njovi\u0107 i \u010detvrtu, upu\u0107enu u Sjenicu, vodio je D\u017eemail Koni\u010danin.<\/p>\n

Prva ve\u0107a grupa od 500 Albanaca do\u0161la je u Pazar 07. oktobra 1941., nakon \u0161to je u silovitom napadu porazila \u010detnike u srpskom Kola\u0161inu kod Kosovske Mitrovice.
\nUpla\u0161eni dolaskom Albanaca u Pazar, \u010detnici su se dogovorili da svim snagama napadnu Pazar i osvoje ga. To su u\u010dinili ve\u0107 krajem oktobra 1941. \u010cetnici iz Srpskog (Ibarskog) Kola\u0161ina, koje je predvodio Todor Dobri\u0107 i Todor \u010cuki\u0107 su zaposjeli put Kosovska Mitrovica \u2013 Pazar u namjeri da sprije\u010de dalji dolazak Albanaca u Pazar. Kola\u0161inski \u010detnici su popalili muslimanske ku\u0107e u selima Br\u0111ane i Trnavi i stigli do muslimanskog groblja Gazilar. Na drugoj strani, \u010detnici Miladina Milanovi\u0107a i Dragora Pavlovi\u0107a su popalili muslimanska sela Gornju i Donju Po\u017eegu, Pope, \u0110onlije, Okose, Ivan\u010du, Raj\u010dinovi\u0107e i skoro svo muslimansko stanovni\u0161tvo pobili. Prije napada na Pazar poslata je izvidnica na brdo \u0110ur\u0111evi Stubovi kao i na \u201c\u0160anac\u201d na Pari\u010dko brdo odakle je trebalo da se vr\u0161i izvi\u0111anje \u010detni\u010dkih pokreta.<\/p>\n

Me\u0111utim, prva grupa Pazaraca koja je poslata na ovu kotu tragi\u010dno je zavr\u0161ila. Naime, \u010detnici su saznali da je poslata izvidnica iz Pazara da prati njihovo kretanje. Kako im je plan bio da tih dana krenu na Pazar, smislili su plan kako da elimini\u0161u izvi\u0111a\u010de. Poslali su nekoliko Srpkinja, navodno \u010dobanica koje su im donijele rakiju i meze, jer je bilo hladno, pa su im \u201ceto one donijele malo rakije da se ugriju.\u201d Nesre\u0107ni Salih aga Gra\u010danin i njegov sin, koji su se nalazili na brdu kod manastira \u0110ur\u0111evi Stubovi, su se prevarili i napili, lako su bili naoru\u017eani, bili su lak plijen za \u010detnike koji su ih zatekli kako spavaju dubokim snom. Nakon \u0161to su ih probudili, vezali su ih i \u017eive odrali tako da se njihova vriska \u010dula do Pazara. Istu sudbinu je, na susjednom Pari\u010dkom brdu, do\u017eivio i Ragib \u010cmaj\u010danin koji je \u017eivio u selu Polaze kod Petrove Crkve, l on je masakriran na sitne dijelove tako da ga je njegova majka jedva poznala. Pou\u010deni ovim iskustvom, na \u0110ur\u0111eve Stubove je sutradan poslata druga izvidnica sa \u010duvenim Huseinom Huki\u0107em i njegovim sinovima. Oni su na vrijeme primijetiili kretanje \u010detnika iz pravca Ra\u0161ke te su o tome odmah obavijestili A\u0107ifa efendiju i krizni \u0161tab.<\/p>\n

Prvi zdru\u017eeni \u010detni\u010dki napad na Novi Pazar je po\u010deo 04. novembra 1941. godine u 4 sahata izjutra. Jake \u010detni\u010dke snage samouvjereno su nadirale i ve\u0107 po\u010dele ulaziti u neka pazarska naselja. Kako pi\u0161e M. \u0106ukovi\u0107 u svojoj knjizi \u201cSand\u017eak\u201d (1964.): \u201c\u2026 Biko Dre\u0161evi\u0107, mula Jakup Agovi\u0107 i D\u017eemo Koni\u010danin za\u0161li su im za le\u0111a i sa boka, \u0161to je izazvalo pometnju ljudstva i povla\u010denje sa ve\u0107 zauzetih polo\u017eaja. Po\u0161to je napad razbijen sa ove strane, branioci su se prebacili na liniju Petrova crkva \u2013 \u0110ur\u0111evi Stubovi \u2013 Parni\u010dko Brdo \u2013 Vidovo i potisnuli napada\u010de na celoj liniji.\u201d<\/p>\n

Odjednom su sa brda okolo Pazara prolomili gromoglasni povici: \u201cMulje, mulje!\u201d, (na albanskom zna\u010di \u201cjuri\u0161\u201d, \u201cnaprijed\u201d). Istovremeno iz pravca Dohovi\u0107a, sa jedne strane i iz Ribarica, sa druge strane, pristi\u017eu Pe\u0161terci i Bi\u0161evci. Pe\u0161terce su predvodili D\u017eemail Koni\u010danin i bra\u0107a Dre\u0161evi\u0107 a Bi\u0161evce i Ro\u017eajce Mujko Mukovi\u0107 i mula Jakup Kardovi\u0107. \u010cetnici su se dali u pani\u010dno bjekstvo u pravcu Ra\u0161ke, odakle su i do\u0161li. Me\u0111utim, njih su u povla\u010denju do\u010dekali tek pristigli Albanci i kod Novopazarske Banje potpuno razbili. Kod ubijenih zlo\u010dinaca su u njihovim torbama (jan\u0111icima) nalazili velike eksere \u201c\u0107uprija\u0161e\u201d kojim su htjeli da Pazarce zakivaju na krstove kad osvoje grad.<\/p>\n

Pe\u0161terci, koji su do\u0161li iz pravca Jasenovika, Po\u017eege i Vareva protjerali su \u010detnika preko sela Vojni\u0107a i Vidova u pravcu Ra\u0161ke. Hrabre Albance je tada predvodio legendarni \u0160aban Polu\u017ea. Nakon \u0161to je grad bio odbranjen od prvog neprijateljskog napada u Pazar je stiglo jo\u0161,Albanaca tako da ih je 10. novembra 1941. godine prema rije\u010dima M. \u0106ukovi\u0107a u Pazaru bilo preko 3.150 naoru\u017eanih ljudi.\u201d<\/p>\n

\u0106ukovi\u0107 navodi da je A\u0107if- efendija nabavio oru\u017eje u Kosovskoj Mitrovici, Pe\u0107i i Istoku. Bogati Pazarci su skupili novac i kupili 600 pu\u0161aka, 7 pu\u0161komitraljeza 200 bombi i 50 sanduka municije. U njemu je bilo oko 12 albanskih bajraktara (prvaka), pa su pored Polu\u017ee do\u0161li i Bislim Bajgora, Selim Drenica, Osman Rugova, Azem Galica i drugi.<\/p>\n

\u0160aban Polu\u017ea je sa svojim borcima zadu\u017eio Bo\u0161njake ovog kraja za sva vremena<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>
\u0160aban Polu\u017ea<\/figcaption><\/figure>\n

Na \u017ealost, o ovome \u010dovjeku se danas u Pazaru malo zna, izuzimaju\u0107i starije Pazarce koji se sje\u0107aju tog vakta. O njemu i njegovoj aktivnosti u Drugom svjetskom ratu re\u0107i \u0107emo ne\u0161to vi\u0161e poslije ovog poglavlja. U bitci za slobodu Novog Pazara pala su 144 Albanca. Mezarevi ovih \u0161ehida i gazija nalaze se na najve\u0107em pazarskom mezarju Gazilaru. Sa podru\u010dja Bi\u0161eva i Ro\u017eaja stiglo je oko 2.000 muslimanskih boraca koje su predvodili mula Jakup Agovi\u0107 i Mujko Mukovi\u0107. \u010cetnici su u toku ovih 65 dana (od 2. oktobra do 7. decembra 1941.), organizovali tri napada na Pazar, a Muslimanska milicija, na \u010delu sa A\u0107if efendijom, izvela je jedan jak kontranapad na grad Ra\u0161ku. Tada se u bitkama kod Ra\u0161ke istakao D\u017eemail Koni\u010danin koji je predvodio borce tutinskog kraja.<\/p>\n

Poznati histori\u010dar Ejup Mu\u0161ovi\u0107 u knjizi \u201cNovi Pazar i okolina\u201d navodi:
\n\u201cPrvi napad na Novi Pazar je bio 4. novembra 1941. godine. Cilj napada je bio zauzimanje grada i likvidacija Muslimana\u201d. \u2026 Napad je trajao od 4 do 10 \u010dasova. Nije uspeo. Posle ovog napada A\u0107if je doveo u grad nove snage i kao odmazdu organiozovao napad na Ra\u0161ku. Ovaj napad po\u010deo je 16. novembra u 10 \u010dasova, zavr\u0161io se 17. novembra oko 16 \u010dasova. U ovom napadu u\u010destvovalo je 2.600 sada bolje naoru\u017eanih Albanaca i Muslimana. Drugi napad \u010detnika na Novi Pazar izvr\u0161en je 21. novembra sa ja\u010dim snagama nego u prvom napadu. Trajao je samo jedan dan. Za vreme ovog napada spaljena su sva muslimanska sela od Po\u017eege do Vu\u010dini\u0107a. l ovaj put Novi Pazar je uspje\u0161no odbranjen. Tre\u0107i napad na Novi Pazar je bio specifi\u010dan. U njemu su u\u010destvovali i Nemci, koje su \u010detnici prevarili jer su ih obavestili da grad dr\u017ee komunisti. \u010cim je napad po\u010deo, oko 9 \u010dasova 04. decembra, Nemci su otkrili prevaru i vratili se u Ra\u0161ku zajedno sa \u010detnicima.\u201d (5)<\/p>\n

U prvom napadu \u010detnici su, prema rije\u010dima E. Mu\u0161ovi\u0107a, imali 83 poginula i 68 ranjenih nakon \u010dega A\u0107if efendija organizuje kontranapad kako bi \u010detnicima zadao odlu\u010duju\u0107i udarac. Za komandanta napada je odre\u0111en Bajazit Boljetinac. Najbli\u017ei saradnici su mu bili komandant tutinske jedinice Koni\u010danin i bra\u0107a Dre\u0161evi\u0107. Bili su dovoljno jaki da zauzmu \u010detni\u010dko upori\u0161te Ra\u0161ku, ali su dobili upozorenje od Nijemaca da ne idu dalje. U napadu na Ra\u0161ku, od zalutalog metka, poginuo je i Alijaga \u0106ilerd\u017ei\u0107 bliski saradnik A\u0107ifa efendije i jedan od vo\u0111a ovog napada. Tada je smrtno stradao i Abdulahaga Ro\u017eajac otac poznatog pazarskog komuniste Hasa Ro\u017eajca.<\/p>\n

U drugom napadu na Pazar, \u010detnicima je pristiglo poja\u010danje iz Srbije u ljudstvu i naoru\u017eanju. Misle\u0107i da \u0107e sada bolje pro\u0107i nego prvi put, a ujedno kivni zbog prethodnog poraza, \u010detnici su pokazali izuzetnu svirepost i brutalnost, popaliv\u0161i sva muslimanska sela od Po\u017eege do Vu\u010dini\u0107a. Tada su mje\u0161tani Po\u017eege bukvalno masakrirani. Stariji ljudi koji su pre\u017eivjeli ovaj stra\u0161ni doga\u0111aj pri\u010daju da su \u201c\u010detnici klali starce, \u017eene i decu i bacali ih u volujska kola, a zatim pu\u0161tali da sama do\u0111u natovarena sa masakriranim telima u Pazar\u201d.<\/p>\n

Nakon \u0161to su prestali napadi na Pazar u ovaj grad dolazi najpoznatiji sand\u017ea\u010dki komunista Rifat Burd\u017eovi\u0107-Tr\u0161o. On je u to vrijeme bio sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Sand\u017eak i htio je da svojim dolaskom u Pazar (10. aprila 1941. godine) poku\u0161a da motivi\u0161e narod i uglednije ljude za ustanak. Na\u017ealost, nije u tome uspio, tako da u Novom Pazaru komunisti, sve do pred kraj rata, nisu predstavljali zna\u010dajniju snagu. Jedan od glavnih razloga \u0161to nije do\u0161lo do masovnijeg pristupa bo\u0161nja\u010dkog lokalnog stanovni\u0161tva KPJ i partizanskom pokretu jeste taj \u201c\u0161to je KPJ agresivno poricala vjeru i suzbijala svako ispoljavanje religioznih osje\u0107anja u svojim redovima \u2013 islam je bio i ostao temelj identiteta i osnovni faktor etni\u010dke razlikovnosti i posebnosti bo\u0161nja\u010dko-muslimanskog naroda u odnosu na druge jugoslovenske narode, pa je mnogim Bo\u0161njacima bilo nepojmljivo pristajanje uz pokret \u010dija se ideologija zasnivala na izravnoj negaciji vjere, iz koje je crpljena sva na\u0161a duhovna, kulturna, pa i dru\u0161tvena motivacija.\u201d (6)<\/p>\n

A\u0107if efendija i bra\u0107a Dre\u0161evi\u0107 su suvereno kontrolisali situaciju u gradu. Misle\u0107i da \u0107e likvidacijom A\u0107ifa efendije preokrenuti stanovni\u0161tvo Pazara na svoju stranu, lokalni komunisti na \u010delu sa Ramizom Ko\u010dom iz sela Po\u017eege planiraju njegovo ubistvo. U vezi sa tre\u0107im poku\u0161ajem atentata na ovog velikana histori\u010dar Mu\u0161ovi\u0107 navodi: \u201cVe\u0107ina \u010dlanstva prihvatila je inicijativu (za A\u0107ifovom likvidacijom, prim. autora). U Mesnom komitetu Partije atentator se izvla\u010di \u017erebom. To je bio Haso Ro\u017eajac. Po savetu mesnog komiteta u Kosovskoj Mitrovici ove akcije su obustavljene.\u201d (7)<\/p>\n

Radi smirivanja situacije u pograni\u010dnim sreopvima izme\u0111u Srbije, Sand\u017eaka i Kosova (studeni\u010dki, de\u017eevski, sjeni\u010dki, kosovsko-mitrova\u010dki i vu\u010ditrnski srez), u drugoj polovini aprila 1942. godine Milan Nedi\u0107 \u0161alje svog izaslanika Milana A\u0107imovi\u0107a, ministra unutra\u0161njih poslova na razgovore sa Bo\u0161njacima i kosovskim Albancima. Radi \u0161tete koju su srbijanski \u010detnici nanijeli muslimanskim selima u de\u017eevskom (novopazarskom) srezu, srpska vlada na \u010delu sa M. Nedi\u0107em se obavezuje \u201cda po\u0161alje pomo\u0107 od 10 miliona dinara za podizanje popaljenih ku\u0107a.\u201d Sa predstavnicima Nedi\u0107eve vlade odr\u017eana su tri sastanka, prvi u Kosovskoj Mitrovici, drugi u Ra\u0161ki a tre\u0107i polovinom maja u Vrnja\u010dkoj Banji. Sve tri strane su u\u010destvovale kao ravnopravni partneri.<\/p>\n

Krajem 1942. me\u0111u istaknutim prvacima u BiH i Sand\u017eaku ja\u010da ideja o autonomiji Bosne i Sand\u017eaka u okviru njema\u010dkog okupacionog sistema. Po\u010detkom 1943. godine u Bosni se pojavljuje jerusalimski veliki muftija Haj Amin Al-Husseini (poznat kao El-Hoseini), utemeljitelj Palestinskog nacionalnog pokreta i jedan od vo\u0111a Velikog palestinskog ustanka (1936-1939). On je predlo\u017eio bosanskim prvacima da se osnuje jaka SS divizija od pripadnika bo\u0161nja\u010dkog naroda koja bi bila sastavni dio njema\u010dkih oru\u017eanih snaga. Bo\u0161njaci su mislili da \u0107e svoju autonomiju br\u017ee ostvariti uz pomo\u0107 najja\u010de strane \u2013 Njema\u010dkog Rajha. To je bio period kada su i srpska i hrvatska i bo\u0161nja\u010dka strana sara\u0111ivale sa Nijemcima i svaka je gledala da dobije \u0161to bolju poziciju u velikom ratnom ko\u0161maru.<\/p>\n

Hrvati su dobili fantomsku NDH u \u010diji je sastav uvukla i BiH i jedan dio zapadnog Sand\u017eaka. Srbi su \u010deznuli za Velikom Srbijom sve do Kninske krajine, dok su Bo\u0161njaci tra\u017eili samostalnost BiH i vra\u0107anje Novopazarskog Sand\u017eaka pod svoje okrilje koji je bio u njenom sastavu sve do Berlinskog kongresa, l tada su Bo\u0161njaci bili najslabija strana, samo zbog toga \u0161to su bili bez politi\u010dkog rukovodstva, tako da su u rat u\u0161li potpuno nepripremljeni.
\nMe\u0111utim, na\u0161li su se pojedinci u muslimanskim redovima, i u Bosni i u Sand\u017eaku, koji nisu dozvolili da njihov narod tako lahko padne pod usta\u0161ki no\u017e i \u010detni\u010dku kamu.
\nl u Bosni i u Sand\u017eaku se formiraju narodne muslimanske milicije. U isto\u010dnoj Bosni su \u201cposeban doprinos dale: podrinjske milicije, Huskina vojska, Pand\u017ein oslobodila\u010dki odred, a pogotovo muslimanske formacije Tuzlanskog kraja \u2013 Had\u017eiefendi\u0107eva legija i zeleni kadar Ne\u0161ada Top\u010di\u0107a.\u201d (8)<\/p>\n

Mo\u017ee se sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i da tamo gdje su one postojale, bo\u0161nja\u010dko-muslimanski narod je opstao. Bo\u0161njaci su odbili da \u017eive u NDH, dr\u017eavi utemeljenoj na zlo\u010dinima, ali nisu htjeli ni da se priklone \u010detnicima koji su ih kamama prisiljavali da se vrate u \u201cveru pradedovsku.\u201d<\/p>\n

Partizanska ofanziva i raspad muslimanske milicije u Novopazarskom srezu<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>
Partizani bombarduju Novi Pazar<\/figcaption><\/figure>\n

Kako se rat pribli\u017eavao kraju, njema\u010dka vojska do\u017eivljava poraze na svim frontovima. Udarni partizanski korpus pod komandom generala Peka Dap\u010devi\u0107a prelazi iz crnogorskog dijela Sand\u017eaka u srbijanski gdje uspijeva da u saradnji sa drugim partizanskim jedinicama razbije Muslimansku miliciju na podru\u010dju Sjenice, Tutina i na kraju Novog Pazara. Ali treba ista\u0107i da dok god su postojale ikakve \u0161anse i mogu\u0107nosti da se brani Sand\u017eak, njeni pripadnici su pru\u017eali otpor. Krajem 1944. godine vo\u0111ene su \u017eestoke borbe sa partizanima koji su oja\u010dani krenuli da definitivno slome otpor sand\u017ea\u010dke Milicije. Partizanske divizije prodiru dublje u Sand\u017eak i uspijevaju poraziti pripadnike Milicije i vulnetarskih jedinica u svim ve\u0107im gradovima: volnutarske jedinice u Plavu i Gusinju, milicije u Bijelom Polju, Prijepolju, Priboju, Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru.<\/p>\n

Prvih dana avgusta 1944. partizani Peka Dap\u010devi\u0107a, ulaze u Ro\u017eaje i u selu Lukare kod Ribarica, kao i na planini Rogozni ubijaju 200 albanskih vojnika (balista). Zbog velike koncentracije njema\u010dke vojske u Novom Pazaru krajem rata (masovno se povla\u010de iz Gr\u010dke), saveznici ga bombarduju tri puta. l \u010detnici pani\u010dno bje\u017ee ispred ruskih i srbijanskih partizana. \u201cDo kraja oktobra 1944. godine glavnina \u010detni\u010dkih snaga povukla se iz moravske Srbije u Bosnu\u2026 Povla\u010denje je obavljeno u dve kolone. Jedna je i\u0161la preko Ma\u010dve u Semberiju, a druga kroz Sand\u017eak u pravcu Gora\u017eda.\u201d (9)<\/p>\n

U prvoj koloni nalazio se Dra\u017ea Mihajlovi\u0107. Druga kolona, koja je brojala 20.000 \u010detnika svrstanih u 3 divizije, krenula je iz Ivanjice ka Novom Pazaru i Sjenici. Na pritisak Nijemaca, A\u0107if efendija je dozvolio srbijanskim \u010detnicima, da pro\u0111u kroz Novi Pazar ali bez ikakvog provociranja ili zadr\u017eavanja.<\/p>\n

Savezni\u010dke snage su bombardovale Novi Pazar tri puta. U prvom i najve\u0107em, koje je izvr\u0161eno 07. novembra 1944., poginulo je preko 600 Nijemaca i preko 200 Bo\u0161njaka. Potpomognuti savezni\u010dkom avijacijom, Pazar istovremeno napadaju i II proleterska, V i XII i XXII divizija NOVJ. Nakon \u017eestokih brorbi pripadnika Ibarskog partizanskog odreda (u \u010dijim je redovima bilo mnogo \u010detnika-pokajnika, prim. aut.) i Golijska \u010deta napadaju Nijemce kod sela Pr\u0107enove, i sutradan, 28. novembra, Pazar je bio opkoljen, a Nijemci se, zajedno sa pripadnicima Muslimanske milicije povla\u010de u pravcu sela Vidovo, jedinim slobodnim putem koji vodi ka Sjenici. Poslije 1.290 dana partizani ulaze u Novi Pazar.<\/p>\n

Na putu od Pazara ka Sjenici, pripadnici Milicije donose odluku da se razdvoje tako da jedni odlaze u pravcu Bosne a drugi u pravcu Kosova, Gr\u010dke i Albanije. Putem koji je vodio ka Kosovu povukli su se Biko i Deko Dre\u0161evi\u0107 i Hasan aga Zvizdi\u0107, prvak iz Sjenice. Sa bra\u0107om Dre\u0161evi\u0107 je po\u0161ao i A\u0107if efendija, ali je, prema pri\u010di pre\u017eivjelih o\u010devidaca, promijenio odluku i u zadnjem trenutku rije\u0161io da se vrati u Pazar. Tada se A\u0107if obratio Biku rije\u010dima: \u2013 \u201cJa se u Pazar vra\u0107am, pa nek bude \u0161to \u0107e biti.\u201d \u201cNemoj A\u0107ife, ubi\u0107e te komunisti!\u201d, upozoravao ga je Biko. \u201cAko sam kriv, nek me ubiju, ali ja se ne osje\u0107am krivim ni pred Allahom d\u017e.\u0161., ni pred narodom, bile su A\u0107ifove zadnje rije\u010di pred rastanak sa svojim borcima koji su krenuli ka Gr\u010dkoj. U \u0110akovici se predao partizanima, odakle su ga sproveli u Pazar.<\/p>\n

A\u0107if efendija je javno strijeljan 21. januara 1945. godine na Had\u017eetu (na livadama na kojima se nalazi sada\u0161nja Gradska bolnica), mjestu gdje je pogubljeno preko 1.500 najuglednijih i uglavnom nevinih Bo\u0161njaka. (10)
\nSa njim je strijeljan i njegov najbli\u017ei saradnik i zet Ahmet Daca, predsjednik pazarske op\u0161tine. Ahmet je bio o\u017eenjen starijom A\u0107ifovom sestrom Azizom. A\u0107if efendija nije iza sebe ostavio potomstvo. U braku sa Mahijom hanumom nije imao djece, pa su 1935. usvojili dvoje siro\u010dadi, malog \u010camila Rahovca iz \u0110akovice i Mejremu \u0110anefendi\u0107 iz Novog Pazara. Njegova supruga Mahija (djevoja\u010dko Komanovi\u0107) umrla je 1980. godine u Novom Pazaru. \u0106amil je tako\u0111e umro iste godine a Mejrema je i danas \u017eiva (ima 70 godina), i stanuje u \u0106ukovcu u Novom Pazaru.<\/p>\n

A\u0107ifovu vanrednu sposobnost i inteligenciju priznavali su i komunisti\u010dki histori\u010dari. Jedan od njih je i potpukovnik Antun Mileti\u0107 koji je, na Simpozijumu, odr\u017eanom 19. maja 1978. u K. Mitrovici, iznio sljede\u0107e:
\n\u201cA\u0107if Bljuta bio aktivni turski oficir i u pro\u0161lom svetskom ratu je dobio orden Gvozdenog krsta 2. reda. On je markantna li\u010dnost, star oko 45 godina, bezobziran i energi\u010dan. Vojni je rukovodilac oru\u017eanih snaga Albanskog nacionalnog saveza\u2026\u201d (11)<\/p>\n

Masovna strijeljanja Bo\u0161njaka na Had\u017eetu u Novom Pazaru<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>
Streljanje na Had\u017eetu<\/figcaption><\/figure>\n

Partizani su strijeljali skoro sve najuglednije Pazarce toga vremena i mnoge druge Bo\u0161njake iz drugih sand\u017ea\u010dkih gradova. Egzekuciju su vr\u0161ili na Had\u017eetu, u Novom Pazaru. Savremenik tog doba poznati i cijenjeni Husein-Ceno Zatri\u0107 iz Novog Pazara ka\u017ee o tom vremenu sljede\u0107e:
\n\u201cTada je predsjednik Prijekog suda u Pazaru bio neki \u0110or\u0111e Peruni\u010di\u0107 koji je nagrdio na\u0161 narod. Na Had\u017eetu su pored A\u0107ifa efendije, sje\u0107am se, strijeljani i Ahmetaga Daca, \u0106amil Kari\u0161ik, Ibrahim-lbro Rasovac sin Salih-bega Rasovca, Abit Grbovi\u0107 \u2013 \u0161e\u0107er\u0111ija, Azem Balinac, Mehmed \u0106ilerd\u017ei\u0107, Hasib Nik\u0161i\u0107, Iso Hrva\u0107anin, Amir Brun\u0107evi\u0107, Osman Zvizdi\u0107 iz Sjenice i mnogi drugi. Bilo ih je grdno mnogo, ne mogu da se sjetim svih tih nesre\u0107nika koji su izgubili glavu na pravdi Boga.\u201d (12)<\/p>\n

Javno strijeljanje A\u0107if \u2013 efendije i Ahmeta Dace<\/strong>
\n(21. januara 1945)<\/p>\n

Autenti\u010dno svjedo\u010denje o javnom pogubljenju dvojice najuglednijih pazarskih politi\u010dara ostavio je, danas sedamdesetogodi\u0161njak Jusuf Poplata, ro\u0111eni Pazarac, koji \u017eivi u Turskoj.
\n\u201cSje\u0107am se ko danas, po\u010dinje Jusuf svoje svjedo\u010denje, kroz \u010dar\u0161iju je prostrujala vijest da \u0107e se sutradan (21. januara) na Had\u017eetu streljati A\u0107if i Ahmet Daca. Ja sam u to vrijeme, kao petnaestogodi\u0161njak, bio u partizanskoj miliciji. Iz znati\u017eelje sam na Had\u017eet po\u0161ao sa mojim prijateljem Medom Ro\u017eajcem. Snijeg je bio napadao do koljena. Narod se bio iskupio na had\u017eetsku livadu koja se nalazila sa druge strane dana\u0161njih Bolnica. Tu je nekada bilo igrali\u0161te. Na livadi je bilo, pored narodne mase, i oko 300 vojnika. Oni su bili postrojeni naspram nas. Svi smo gledali u pravcu gradskog zatvora odakle je trebalo da do\u0111u A\u0107if i Ahmet. Nije pro\u0161lo mnogo kada su se pojavili sa vezanim rukama i nogama. Vojnici su ih priveli do telefonskih bandera i tu ih vezali lancima sa rukama otpozadi. Pala je komanda da se pristupi streljanju. Desetak vojnika je iza\u0161lo ispred njih. Partizanski oficir je izdao nare\u0111enje da se streljaju. Odjeknuli su pucnji i obojica se klonula glavom. Doktor Ben\u010dan, Slovenac koji je radio u Pazaru, je trebao da konstatuje njihovu smrt. Opipao je puls obojici i pokazao da je Ahmet Daca jo\u0161 \u017eiv, jer mu je srce jo\u0161 uvijek pulsiralo. Jedno partizan\u010de, nije imalo vi\u0161e od \u010detrnaest godina, pri\u0161lo je, skinulo sa ramena njema\u010dki automat i pucalo u Ahmetovu glavu. Iz raznijete glave poprskala je krv na sve strane. Poslije toga su im poskidali opanke, vunjene \u010darape, satove i kapute. Nare\u0111eno nam je da se razi\u0111emo i \u0161ta je poslije bilo sa njihovim tijelima niko ne zna.\u201d (13)<\/p>\n

Kako su izgledala ova strijeljanja opisuje i sand\u017ea\u010dki knji\u017eevnik Omer Turkovi\u0107:
\n\u201c\u2026 Tog trenutka se vojnici (partizani) postroji\u0161e na ivicu kratera i repertira\u0161e pu\u0161ke i bez komande iznenada suknu vatra. Svi su popadali u blato na dno jame bez ijednog glasa, nisu imali vakta ni \u0161ehade da provedu. Vojnici odlo\u017ei\u0161e pu\u0161ke pored jednog mezara i uze\u0161e lopate te svali\u0161e zemlju sa ivica na polegle le\u0161eve pokriv\u0161i ih blatom i ubrzo potom krenu\u0161e niz groblje ka \u010dar\u0161iji.\u201d (14)<\/p>\n

Me\u0111u nevino ubijenim Sand\u017eaklijama se nalazio i rahmetli Osman Zvizdi\u0107 iz Sjenice. Ovaj \u010dovjek se nikada nije bavio politikom, svi su to znali u Sjenici. Me\u0111utim, partizani su ga ubili jer je Osman posjedovao veliku imovinu, a nije im odgovarala ni \u010dinjenica \u0161to je upravo Osman bio ro\u0111eni brat \u010duvenog Hasana Zvizdi\u0107a. Njegov sin, Husein Zvizdi\u0107 (Mert), danas ugledni biznismen u Njema\u010dkoj, sje\u0107a se tog vakta i pri\u010da kako su partizani vr\u0161ili masovne likvidacije na Had\u017eetu:
\n\u201cTijela obe\u0161enih i streljanih Muslimana partizani su bacali u velike rupe na Had\u017eetu koje su nastale nakon savezni\u010dkih bombardovanja krajem rata. Sutradan bi u \u010dar\u0161iji istakli spisak ubijenih koje su partizani nazivali \u201cnarodnim izdajnicima.\u201d<\/p>\n

Stari Pazarci, o\u010devici ovih masovnih pogubljenja, tvrde da se na Had\u017eetu nalazi nekoliko masovnih grobnica u koje su bacani ubijeni Bo\u0161njaci. Djelimi\u010dan spisak strijeljanih Bo\u0161njaka objavio je histori\u010dar Mijo Radovi\u0107 u svojoj knjizi \u201cHronika Novog Pazara u NOB-u\u201d, iz 1960. godine. Me\u0111u onima koji su pobijeni, a koje je osudio Vojni sud Divizijske oblasti u Novom Pazaru, nalaze se i ova lica:
\nAliba\u0161i\u0107 Hivzo (strijeljan 21.12.1944.),
\nRa\u0161ljanin Huso (21.12.1944.),
\nAd\u017eovi\u0107 Azem (21.12.1944.),
\nHamzagi\u0107 Mehmed (21.12.1944.),
\nNik\u0161i\u0107 Hasib (21.12.1944.),
\nGargovi\u0107 D\u017eemo (21.12.1944.),
\nKari\u0161ik \u0106amil (21.12.1944.),
\nRasovac Ibrahim (21.12. 1944.),
\nHrva\u0107anin Iso (21.12.1944.),
\nHudovi\u0107 D\u017eibo (21.12. 1944.),
\nBakra\u010devi\u0107 Mika (21.12.1944.),
\nBuhi\u0107 \u0160e\u0107er (21.12.1944.),
\nLjaji\u0107 Ejup-aga (21.12.1944.),
\nPoturovi\u0107 Abit (21.12.1944.),
\nBrun\u010devi\u0107 Amir (21.12.1944.),
\nVu\u010delj Meho (19.01.1945.),
\nGani\u0107 Tahir-beg (21.01.1945.),
\nGrbovi\u0107 Abit (29.12.1944.),
\nRugovac Rifo (29.12.1944.),
\nJejna Uzeir (29.12.1944.),
\nSkarep Uzeir (29.12.1944.),
\npredratni komunista, Zejnelagi\u0107 Hakija (29.12.1944.),
\nKrnjojelac-Turkovi\u0107 \u0160u\u0107o (29.12.1944.),
\nDra\u017eanin Husko (21.01.1945.),
\nDru\u0161tinac \u0106amil (21.01.1945.),
\nZolotarevski Vladimir (21.01.1945.),
\nGorjanstov Aleksej (29.01.1945.),
\nLadonja Bela (19.01.1945.),
\nLadonja Marija (19.01.1945.),
\nLjaji\u0107 Abit (21.12.1944),
\nMuminovi\u0107 Medo (16.03.1945.),
\nMumd\u017ei\u0107 Feho (21.01.1945.),
\nPlojovi\u0107 Muharem (17.02.1945.),
\nNoki\u0107 \u0160erif (17.02.1945.),
\nPaljevac Latif (21.01.1945.),
\nPaljevac Ramiz (21.01.1945.),
\nSara\u010devi\u0107 Hamdo (21.01.1945.),
\nSolinger Marija (19.01.1945.),
\n\u0106ilerd\u017ei\u0107 Abdulaha Mehmed (21.01.1945.),
\nPetla\u010da Ibro (21.01.1945.),
\nDaca Ahmed (21.01.1945.),
\nHad\u017eiahmetovi\u0107 A\u0107if (21.01.1945.),
\nD\u017eanefendi\u0107 Osman (19.01.1945.). (15)<\/p>\n

M. Radovi\u0107 iznosi podatak da je od ulaska partizana u Novi Pazar, u novembru 1944. do sredine maja 1945., javno streljano ili ubijeno, bez znanja javnosti, svega 150 gra\u0111ana Novog Pazara i De\u017eevskog sreza. Nekada istaknuti politi\u010dar u komunizmu, a sada advokat Ramiz Crni\u0161anin, pi\u0161e da su u to vrijeme \u201codluke o \u017eivotu i smrti donosili pojedinci. Naro\u010dito je bio ozlogla\u0161en \u0110or\u0111e Peruni\u010di\u0107, major OZN-e, kao i neki Rade Obradovi\u0107, porijeklom iz Bijelog Polja, koji je odlaze\u0107i iz Novog Pazara poneo \u010ditav karavan \u010dilima i drugih oplja\u010dkanih stvari.\u201d (16)<\/p>\n

Da bi prikrili ovaj stra\u0161ni zlo\u010din po\u010dinjen nad bo\u0161nja\u010dkim narodom, komunisti su nakon rata na Had\u017eetu podigli stambeno naselje! Me\u0111utim, ovaj zlo\u010din genocida sand\u017ea\u010dki Bo\u0161njaci nisu nikada zaboravili.<\/p>\n

O nedjelima koja su partizani po\u010dinili poslije 1945. kada je zavr\u0161en rat u Sand\u017eaku, pisao je Husnija. H. \u010cengi\u0107 u \u201cMuslimanskom glasu\u201d 05. jula 1991. godine:
\n\u201d Kada su \u010detnici prestali sa klanjem, zapo\u010deli su partizani da se obra\u010dunavaju sa Muslimanima. Oni su ubijali samo odrasle, umne, vi\u0111ene ljude, one koji se nisu slagali sa komunisti\u010dkom ideologijom. Njih su ubijali po jednostavnom postupku. Odvodili su ih iza ku\u0107e, hapsili na brzinu, saslu\u0161avali, \u201csudili\u201d, osudili i streljali\u2026 Ovaj komunisti\u010dki genocid je znatno manjeg obima, ali po kvalitetu daleko te\u017ei. Tako je na Had\u017eetu u Novom Pazaru ubijen veliki broj \u0161ehida, ljudi koji su nedu\u017eno platili ceh zato \u0161to su se borili protiv \u010detnika \u2026 \u010cetnike su hvatali, iz \u0161ume dovodili, saslu\u0161avali i dobro im priprijetili da se ne \u0161ale i ne vra\u0107aju u \u010detnike. Njima je bio opro\u0161ten svaki grijeh! Jer novembra 1944. godine su amnestirani \u010detnici, ali ne i Muslimani\u2026\u201d (17)<\/p>\n

Pazarcima je trebalo skoro 50 godina da smognu snage i rehabilituju A\u0107if efendiju koji predstavlja jedan od najsvjetlijih likova novopazarskog kraja. Bo\u0161nja\u010dki narod je to u\u010dinio preko svojih predstavnika u Muslimanskom Nacionalnom Vije\u0107u Sand\u017eaka (danas BNVS), 11. maja 1991. godine. Me\u0111utim, sand\u017ea\u010dki intelektualci jo\u0161 uvijek oklijevaju da se uhvate u ko\u0161tac s tom temom i nau\u010dno obrade ulogu i zna\u010daj Muslimanske milicije u Drugom svjetskom ratu. Neki od \u010dasnih izuzetaka su dr. Mustafa Memi\u0107, mr. Safet Band\u017eovi\u0107 kao i histori\u010dar Esad Rahi\u0107. Gospodin Rahi\u0107 se s pravom pita: Da li su lokalni \u201ckvislinzi\u201d poput A\u0107ifa-efendije Had\u017eiahmetovi\u0107a, Bika i Deka Dre\u0161evi\u0107a zaista bili izdajnici, ili obratno, vrlo hrabri ljudi koji su \u017eitelje na\u0161ega grada i okoline spasili od potpunog genocida? Ova i mnoga druga pitanja i dileme mo\u017ee razrije\u0161iti samo jedna cjelovita, jezgrovita i na kriterijima historijske istine zasnovana \u201cHistorija muslimanskog naroda.\u201d (18)<\/p>\n

Dan kada je rehabilitovan A\u0107if efendija<\/strong><\/p>\n

Tog sun\u010danog dana (11. maja 1991.), u Novom Pazaru \u2013 glavnom gradu Sand\u017eaka, odr\u017eana je sve\u010dana skup\u0161tina SDA za Sand\u017eak na kojoj je objavljena Deklaracija MNVS (Muslimanskog nacionalnog vije\u0107a Sand\u017eaka) i dugo o\u010dekivana rehabilitacija A\u0107ifa efendije Had\u017eiahmetovi\u0107a, velikog bo\u0161nja\u010dkog junaka i legendarnog branitelja Novog Pazara iz Drugog svjetskog rata. Koncerntna dvorana Radni\u010dkog univerziteta bila je tijesna da primi sve zainteresovane Pazarce i druge gra\u0111ane iz ostalih sand\u017ea\u010dkih gradova koji su do\u0161li u Pazar mahsuz za ovu priliku. Skup\u0161tini su, pored predsjednika SDA dr. Sulejmana Ugljanina, prisustvovali i \u010dlanovi Inicijativnog odbora MNVS i ostali op\u0161tinski \u010delnici i \u010dlanovi Glavnog odbora SDA za Sand\u017eak.<\/p>\n

Pro\u010ditana je Deklaracija MNVS (sand\u017ea\u010dko-bo\u0161nja\u010dka Vlada u sjenci), i obrazlo\u017eeni razlozi zbog kojih je formirano ovo Vije\u0107e. Zatim je pro\u010ditana biografija A\u0107ifa efendije i Odluka kojom ga muslimanski narod u potpunosti posmrtno rehabilituje od svih djela koja mu je nepravedno pripisala partizansko-komunisti\u010dka vlast nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Zvani\u010dna historija je skoro 50 godina namjerno pre\u0161utkivala istinu i zlonamjerno prikazivala bo\u0161nja\u010dki muslimanski narod kao izdajni\u010dki i i zlo\u010dina\u010dki. Godinama su nam nametali osje\u0107aj krivice. Prezirali su nas i poni\u017eavali, a mi smo \u0161utjeli. \u017deljeli su izbrisati svaki trag islama u Bosni, Sand\u017eaku i na Kosovu i da nas kulturno pot\u010dine (asimiluju).
\nZato je ova historijska Odluka o rehabilitaciji A\u0107ifa \u2013 efendije definitivno razbila svaki osje\u0107aj krivice i izazvala pravu euforiju me\u0111u posjetiocima podigav\u0161i ih na noge. A\u0107if-efendiji i svim sand\u017ea\u010dkim braniteljima izginulim u Drugom svjetskom ratu prou\u010dena je dova Fatiha. Kona\u010dno je prekinut nametnuti komunisti\u010dki obi\u010daj \u201codavanja po\u010dasti minutom \u0107utanja\u201d.
\nTog dana Novi Pazar je disao punim plu\u0107ima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Izgled Had\u017eeta u vrijeme strijeljanja A\u0107if efendije<\/strong><\/p>\n

Autor: Harun Crni\u0161anin<\/strong><\/p>\n

Izvor: Sinovi Sand\u017eaka<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

A\u0107if (Bljuta) Had\u017eiahmetovi\u0107, u narodu poznat kao A\u0107if efendija, jedan je od najuglednijih sand\u017ea\u010dkih politi\u010dara izme\u0111u dva svjetska rata. To je \u010dovjek koji je bio najzaslu\u017eniji za odbranu sand\u017ea\u010dkog glavnog grada od \u010detnika. A\u0107if efendija je ro\u0111en 1887. godine u Novom Pazaru, od oca Emin-age Bljute i majke Jalduze. A\u0107if nije imao bra\u0107e ve\u0107 dvije […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":32982,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,72],"tags":[],"class_list":{"0":"post-32975","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-novi-pazar"},"yoast_head":"\nA\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"A\u0107if (Bljuta) Had\u017eiahmetovi\u0107, u narodu poznat kao A\u0107if efendija, jedan je od najuglednijih sand\u017ea\u010dkih politi\u010dara izme\u0111u dva svjetska rata. To je \u010dovjek koji je bio najzaslu\u017eniji za odbranu sand\u017ea\u010dkog glavnog grada od \u010detnika. A\u0107if efendija je ro\u0111en 1887. godine u Novom Pazaru, od oca Emin-age Bljute i majke Jalduze. A\u0107if nije imao bra\u0107e ve\u0107 dvije […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-02-26T17:07:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"615\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"934\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"33 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107\",\"datePublished\":\"2012-02-26T17:07:55+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\"},\"wordCount\":6651,\"commentCount\":9,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Novi Pazar\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\",\"name\":\"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg\",\"datePublished\":\"2012-02-26T17:07:55+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg\",\"width\":615,\"height\":934},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107","og_description":"A\u0107if (Bljuta) Had\u017eiahmetovi\u0107, u narodu poznat kao A\u0107if efendija, jedan je od najuglednijih sand\u017ea\u010dkih politi\u010dara izme\u0111u dva svjetska rata. To je \u010dovjek koji je bio najzaslu\u017eniji za odbranu sand\u017ea\u010dkog glavnog grada od \u010detnika. A\u0107if efendija je ro\u0111en 1887. godine u Novom Pazaru, od oca Emin-age Bljute i majke Jalduze. A\u0107if nije imao bra\u0107e ve\u0107 dvije […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-02-26T17:07:55+00:00","og_image":[{"width":615,"height":934,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"33 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107","datePublished":"2012-02-26T17:07:55+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/"},"wordCount":6651,"commentCount":9,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Novi Pazar"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/","name":"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg","datePublished":"2012-02-26T17:07:55+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/acif-efendija.jpg","width":615,"height":934},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/acif-ef-hadziahmetovic\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"A\u0107if ef. Had\u017eiahmetovi\u0107"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32975"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32975"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32975\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}