{"id":32607,"date":"2012-02-23T17:45:05","date_gmt":"2012-02-23T16:45:05","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=32607"},"modified":"2012-02-23T18:11:03","modified_gmt":"2012-02-23T17:11:03","slug":"gdje-su-217-dzamija-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/","title":{"rendered":"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Osvojiv\u0161i Beograd od Ma\u0111ara 1521. godine, Turci \u2013 Osmanlije su ga postepeno naseljavali i pretvarali u kitnjasti orijentalni grad, \u010dija je panorama sa mnogobrojnim munarama izdaleka odu\u0161evljavala mnoge evropske putnike i prolaznike tog doba.<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 1571. godine u Beogradu je bilo 27 naselja \u2013 mahala.<\/p>\n

Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji \u010celebiji, koji je boravio u Beogradu 1660. godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 21.000 nisu bili Muslimani.<\/p>\n

Tada je u Beogradu pored javnih objekata bilo 7 javnih kupatila \u2013 hamama, oko 7000 ku\u0107nih banjica \u2013 hamama, 6 karavan saraja, 21 trgova\u010dki han i 217 mesd\u017eida i d\u017eamija.<\/p>\n

Evlija \u010celebija je ostavio nazive za 35 d\u017eamija u kojima je obavljana zajedni\u010dka slu\u017eba \u2013 d\u017euma i 12 mesd\u017eida.<\/p>\n

Osmanlijski geograf Had\u017ei Kalfa, zabilje\u017eio je 100 d\u017eamija, a na\u0161 poznati u\u010denjak \u2013 orijentalista, rahmetli Hazim \u0160abanovi\u0107, smatrao je da se tada u Beogradu nalazilo 75-80 d\u017eamija.<\/p>\n

U Beogradu su tada naseljene 41 mahale (kvarta).<\/p>\n

Beograd je ve\u0107 koncem XVI stolje\u0107a, po svojoj ljepoti i veli\u010dini, u mnogome nadma\u0161ivao Budim, Sofiju, Sarajevo, Skoplje i mnoge druge gradove evropskog dijela Otomanskog carstva. On postaje \u201dDarol-d\u017eihad\u201d \u2013 Mjesto ratova, kako su Osmanlije nazivale Beograd.<\/p>\n

\"Beograd,<\/p>\n

Beograd, 1789. godine<\/strong><\/p>\n

Prilikom prvog austro-njema\u010dkog osvajanja (1688-1690.) mnoge d\u017eamije su poru\u0161ene, a one koje su preostale \u2013 neo\u0161te\u0107ene, pretvorene su u hri\u0161\u0107anske crkve. Za vrijeme kratke osmanlijske vladavine (1690-1717.) mnoge d\u017eamije su obnovljene, a neke su iz temelja izgra\u0111ene.<\/p>\n

Kada su austro-njema\u010dke armije pod zapovjedni\u0161tvom nadvojvode Evgenija Savojskog (u \u010dijem su sastavu bili vojnici raznih narodnosti: Nijemci, Francuzi, Talijani, \u0160vicarci, Portugalci, \u0160panjolci, Ma\u0111ari i drugi) po drugi put osvojile Beograd (1717-1739.) zatekle su u njemu oko dvije hiljade stambenih zgrada, mnoge d\u017eamije, javne banje, hanove i druge objekte.<\/p>\n

Vitke munare d\u017eamija, napose u gornjem i donjem dijelu tvr\u0111ave, bile su poru\u0161ene kako bi panorama grada izgledala vi\u0161e evropska. Mnoge d\u017eamije su pretvorene u crkve raznih hri\u0161\u0107anskih redova koji su do\u0161li zajedno sa vojskom i doseljenim \u017eivljem: \u201dtrinitarci\u201d, \u201dfranjevci\u201d, \u201djezuiti\u201d, \u201dminoriti\u201d i Jermeni katolici. Trinitarci i franjevci su dobili po dvije d\u017eamije da preurede za crkve, kapucini, jezuiti, minoriti i Jermeni katolici po jednu. Ostale sa\u010duvane d\u017eamije su upotrijebljene za vojne magazine, kao i za uskladi\u0161tenje soli, sijena i poljoprivrednih proizvoda, a jedna je upotrebljavana za vojnu bolnicu. Tada u Beogradu nije bilo muslimanskog stanovni\u0161tva, jer je na osnovu \u010dlana III \u201dugovora o kapitulaciji od 18. augusta 1717. godine…\u201d dozvoljeno cijelom garnizonu da se povu\u010de slobodno i sigurno sa \u017eenama i djecom, oru\u017ejem i prtljagom uz udaranje dobo\u0161a i sa razvijenim zastavama, \u0161to se odnosi i na stanovni\u0161tvo, koje \u017eeli da izi\u0111e u isto vrijeme, ma kakvog da je polo\u017eaja, vjere ili narodnosti, kao i ranije roblje koje je primalo islamsku vjeru prije opsade.<\/p>\n

Poslije pobjede nad austro-njema\u010dkom vojskom 1739. godine kod Grocke, Osmanlije su ponovo zagospodarile Beogradom, i njime vladale 50 godina (1739-1789. godine). Za to vrijeme oni su popravili mnoge o\u0161te\u0107ene i povratili u prvobitno stanje mnoge d\u017eamije pretvorene u crkve, izgradili su i mnoge nove d\u017eamije.<\/p>\n

Prema nekim savremenicima, u Beogradu je 80-tih godina XVIII stolje\u0107a bilo 50 d\u017eamija. U toku velikih borbi za Beograd 1739. godine, izme\u0111u 60 hiljada austro-njema\u010dkih vojnika, koje je predvodio 74-godi\u0161nji mar\u0161al Laudon i 9000 Osmanlija branilaca grada, na \u010delu sa Osman-pa\u0161om i u toku okupacije (1789-1791. godine) stradalo je 30 d\u017eamija.<\/p>\n

Svi\u0161tovskim mirom od 4. augusta 1791. godine Leopold II, austrijski car morao je prepustiti Otomanskoj imperiji Beograd, \u0160abac, Ram i dio Srbije koji je bio osvojen. U planu Beograda, kojeg je izradio austrijski potporu\u010dnik Bru\u0161 1789. godine, ucrtano je 15 d\u017eamija, ali sve nisu identificirane. U tom planu nije nazna\u010dena Batal d\u017eamija, koja je bila locirana u blizini sada\u0161nje Savezne narodne skup\u0161tine. Taj se broj d\u017eamija uglavnom odr\u017eao do Prvog srpskog ustanka.<\/p>\n

U toku borbi za oslobo\u0111enje Beograda 1806. godine, mnoge d\u017eamije su stradale, a one preostale bile su pretvorene u bakalnice, u nekim su svinje zatvarane (dr\u017eane), jedna je bila pretvorena u pravoslavnu crkvu, a Kara\u0111or\u0111evi\u0107 je mnogim turskim \u017eenama \u201dkoje su nemilosrdno i ne\u010dovje\u010dno vojnici ostavljali nage… ukazao milosr\u0111e i odredio im dvije d\u017eamije za stanovanje\u201d.<\/p>\n

Povratkom Osmanlija u Beograd, po\u010dinje se sa obnavljanjem i popravkama manje o\u0161te\u0107enih d\u017eamija, dok sa obnavljanjem vi\u0161e o\u0161te\u0107enih i poluporu\u0161enih u minulim ratovima nije moglo da se otpo\u010dne zbog tada\u0161njih finansijskih prilika u Otomanskoj imperiji, a napose u Beogradskom pa\u0161aluku.<\/p>\n

Prema Joakimu Vuji\u010du, koji je boravio u Beogradu 1826. godine i, izme\u0111u ostalog, zabilje\u017eio: \u201dnavodi se do 30 d\u017eamija koje su najve\u0107im dijelom batal, poru\u0161ene i povaljane\u201d.<\/p>\n

Srpske vlasti su 1836. godine popisale d\u017eamije u Beogradu, i u tom spisku se nalazilo 16 d\u017eamija.<\/p>\n

Prema pripovjeda\u010du Lazaru Komer\u010di\u0107u, u Beogradu je bilo: \u201dna nekih 15-16 d\u017eemata mahala (kvartova), a svaki d\u017eemat je imao svoju d\u017eamiju\u201d.<\/p>\n

\"Izgled<\/p>\n

Izgled Dor\u0107ola, 1846. godine<\/strong><\/p>\n

Iako je broj d\u017eamija u Beogradu, u odnosu na ranije periode, mnogo smanjio \u201dkitnjasta i tanka minareta d\u017eamija, koja se blistaju na suncu\u201d, unela su Beograd u Majerov univerzum \u2013 Leksikon 1838. godine pod naslovom \u201dNajljep\u0161i vidici svijeta\u201d. Po\u010detkom rata 1876. godine, gospodin Barbunti \u2013 Brodano je zabilje\u017eio 14 d\u017eamija.<\/p>\n

Felix Kanitz, putopisac, arheolog, novinar i ilustrator, borave\u0107i u Beogradu 1861. godine navodi: \u201dU gradu i varo\u0161i bilo je 15 munara\u201d. Isti pisac konstatuje 1887. godine \u201dod 15 beogradskih d\u017eamija zatekao sam jo\u0161 samo jednu \u2019Bajrakli d\u017eamiju\u2019 (d\u017eamiju sa bajrakom) u Jevremovoj ulici\u201d, koju je podigao sultan Sulejman Veliki, gdje su se nekad skupljali hodo\u010dasnici koji su odlazili u Meku, izvaljenih prozora i vrata prepu\u0161tenu propadanju; dalje, manja \u201dKard\u017eamija\u201d sa zadimljenim dimnjakom upotrijebljena za plinsku kotlovnicu za osvjetljenje Narodnog pozori\u0161ta.<\/p>\n

Prema jednom turskom planu, beogradskog grada i varo\u0161i, do \u0161anca koji poti\u010de iz 1863. godine u kojem su ucrtane sve zgrade sa oznakom etni\u010dke pripadnosti njihovih vlasnika i 172 va\u017enija razna objekta, me\u0111u kojima 12 d\u017eamija i tri tekije, kako slijedi:<\/p>\n

    \n
  1. Hasan-pa\u0161ina d\u017eamija u Donjem gradu,<\/li>\n
  2. Sultan Mehmeda d\u017eamija u Gornjem gradu,<\/li>\n
  3. Sultan Mustafina d\u017eamija,<\/li>\n
  4. Ali-pa\u0161ina d\u017eamija,<\/li>\n
  5. Bajrakli d\u017eamija,<\/li>\n
  6. Reis-efendijina d\u017eamija,<\/li>\n
  7. Laz-oglije d\u017eamija,<\/li>\n
  8. Jahja-pa\u0161ina d\u017eamija,<\/li>\n
  9. Deftedarova d\u017eamija,<\/li>\n
  10. Laz-had\u017ei Mahmuda d\u017eamija,<\/li>\n
  11. Kizlar-agina d\u017eamija,<\/li>\n
  12. Bajram-begova d\u017eamija,<\/li>\n
  13. \u0160ejh Hasana-efendije tekija,<\/li>\n
  14. \u0160ejha Muhameda tekija,<\/li>\n
  15. \u0160ejha Hafiza Mehmedova tekija.<\/li>\n<\/ol>\n

    U planu nisu ucrtane d\u017eamije koje su se nalazile na periferiji varo\u0161i.<\/p>\n

    Slu\u010daj na \u010cukur \u010desmi, uli\u010dne borbe i bombardiranje Beograda 1862. godine ubrzalo je zaklju\u010denje sporazuma o kona\u010dnom odlasku Turaka iz Beograda i tada\u0161nje Srbije.<\/p>\n

    Po \u010dlanu 1, stav 2, \u201dKanli\u010dkim protokolom od 4.9.1862. godine bilo je predvi\u0111eno: da \u0107e vjerske gra\u0111evine i grobovi koje ostavlja muslimansko stanovni\u0161tvo, napu\u0161taju\u0107i mjesta koja je do sada dr\u017ealo, na osnovu vjerskih prava, biti po\u0161tovani sa svima obzirima\u201d.<\/p>\n

    Po \u010dlanu 1, stav 3, predvi\u0111eno je ru\u0161enje jednog dijela varo\u0161i \u201dnastanjenog skoro isklju\u010divo muslimanima radi bezbjednosti beogradske tvr\u0111ave, a Porta se obavezala dati obe\u0161te\u0107enje i turskim i srpskim vlasnicima\u201d.<\/p>\n

    Prilikom toga \u201d\u010di\u0161\u0107enja\u201d 1863\/64. godine poru\u0161ene su i dvije d\u017eamije: Sultana Mustafe i Ali-pa\u0161e.<\/p>\n

    Otkupna suma \u201du ime sviju naknada\u201d za muslimanska imanja iznosila je, prema ugovoru zaklju\u010denim sa Portom, 1865. godine 9 milijuna pjastera.<\/p>\n

    Iseljenjem \u201dturskog\u201d \u017eivlja iz Beograda 1867. godine (me\u0111u kojima je veliki broj bio slavenskog porijekla sa prezimenima: Bajraktarevi\u0107, Bo\u0161njak, Smederevac, Koki\u0107, Islamovi\u0107 i druga) po\u010deo je \u017ealosni neslu\u0107eni kraj beogradskih d\u017eamija. Kako navodi Felix Kanitz \u201dgde kad bi no\u0107u slu\u010dajno eksplodirale mine ru\u0161e\u0107i d\u017eamije koje su ometale regulaciju\u201d.<\/p>\n

    Da je tada bilo boljeg razumijevanja izme\u0111u dva svijeta, isto\u010dnog osmanlijskog i zapadnog evropskog, me\u0111usobne koegzistencije, tolerancije i trpljenja, izme\u0111u dviju konfesija – hri\u0161\u0107anske i islamske, ne bi do\u0161lo do antagonizma, me\u0111usobnog uni\u0161tavanja, razaranja i plja\u010dkanja.<\/p>\n

    Mi bi se danas u Beogradu, divili jo\u0161 nekom muslimanskom sakralnom objektu \u2013 bogomolji, sa visokim munarama, koje bi parale tmurne vidike i opominjale nas da su ih ljudske ruke, a mo\u017eda i ruke na\u0161ih daljnih ro\u0111aka gradile u jednom burnom \u2013 prolaznom vremenu. Ovako je Beograd neslavno do\u017eivio sudbinu prije 125 godina, poput ranijih gradova Budima, Gera (D\u017eera), Pe\u010duha, Osijeka, Slavonske Po\u017eege, Iloka, Knina, kao i mnogih drugih gradova srednje Evrope u kome su pod utjecajem \u201dcivilizirane\u201d Evrope prije 300 godina poru\u0161eni svi muslimanski objekti osim malih izuzetaka.<\/p>\n

    To nas vrijeme podsje\u0107a na dana\u0161nje prilike u Bosni i Hercegovini, gdje je pod kontrolom Karad\u017ei\u0107eve vojske i vojske HVO-a poru\u0161eno oko 1000 d\u017eamija, me\u0111u kojima oko 30-tak zna\u010dajnijih objekata izgra\u0111enih u XV i XVI stolje\u0107u, koji su bili pod za\u0161titom dr\u017eave i UNESCO-a kao vrhunski spomenici kulture.<\/p>\n

    Autor: Abdulah Tulund\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Osvojiv\u0161i Beograd od Ma\u0111ara 1521. godine, Turci \u2013 Osmanlije su ga postepeno naseljavali i pretvarali u kitnjasti orijentalni grad, \u010dija je panorama sa mnogobrojnim munarama izdaleka odu\u0161evljavala mnoge evropske putnike i prolaznike tog doba. Ve\u0107 1571. godine u Beogradu je bilo 27 naselja \u2013 mahala. Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji \u010celebiji, koji je boravio u […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":32612,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-32607","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\nGdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Osvojiv\u0161i Beograd od Ma\u0111ara 1521. godine, Turci \u2013 Osmanlije su ga postepeno naseljavali i pretvarali u kitnjasti orijentalni grad, \u010dija je panorama sa mnogobrojnim munarama izdaleka odu\u0161evljavala mnoge evropske putnike i prolaznike tog doba. Ve\u0107 1571. godine u Beogradu je bilo 27 naselja \u2013 mahala. Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji \u010celebiji, koji je boravio u […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-02-23T16:45:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-02-23T17:11:03+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"297\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?\",\"datePublished\":\"2012-02-23T16:45:05+00:00\",\"dateModified\":\"2012-02-23T17:11:03+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\"},\"wordCount\":1505,\"commentCount\":14,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\",\"name\":\"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg\",\"datePublished\":\"2012-02-23T16:45:05+00:00\",\"dateModified\":\"2012-02-23T17:11:03+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg\",\"width\":616,\"height\":297},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?","og_description":"Osvojiv\u0161i Beograd od Ma\u0111ara 1521. godine, Turci \u2013 Osmanlije su ga postepeno naseljavali i pretvarali u kitnjasti orijentalni grad, \u010dija je panorama sa mnogobrojnim munarama izdaleka odu\u0161evljavala mnoge evropske putnike i prolaznike tog doba. Ve\u0107 1571. godine u Beogradu je bilo 27 naselja \u2013 mahala. Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji \u010celebiji, koji je boravio u […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2012-02-23T16:45:05+00:00","article_modified_time":"2012-02-23T17:11:03+00:00","og_image":[{"width":616,"height":297,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?","datePublished":"2012-02-23T16:45:05+00:00","dateModified":"2012-02-23T17:11:03+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/"},"wordCount":1505,"commentCount":14,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/","name":"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg","datePublished":"2012-02-23T16:45:05+00:00","dateModified":"2012-02-23T17:11:03+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Untitled-17.jpg","width":616,"height":297},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/gdje-su-217-dzamija-u-beogradu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Gdje su 217 d\u017eamija u Beogradu?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32607"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32607\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32612"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}