![\"Stanovni\u0161tvo](\"https:\/\/publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com\/pb-vijesti\/swp\/9sju0v\/media\/20191224191256_74690349932d94e1f56be69e073bd47382109d4d4b2c2777c9eb6215e4d515d8.jpeg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Ukoliko dr\u017eava i lokalna vlast ne preduzmu hitne mjere na pobolj\u0161anju ekonomskih i ekolo\u0161kih problema, Pljevlja \u0107e za pedesetak godina biti grad sa manje od deset hiljada stanovnika.<\/strong><\/p>\n To pokazuju rezultati analize podataka Monstata o broju ro\u0111enih, umrlih, doseljenih i odseljenih stanovnika u posljednjih skoro devet godina.<\/p>\n U op\u0161tini sa velikim prirodnim resursima, ogromno zaga\u0111enje i propast privrede u posljednjih nekoliko decenija, dovelo je do toga da je broj penzionera pre\u0161ao \u0161est i po hiljada, odnosno skoro svaki \u010detvrti stanovnik ovog grada je penzioner, dok je oko 500 porodica korisnika materijalnog obezbje\u0111enja porodice, odnosno skoro svaki 20. stanovnik Pljevalja \u017eivi od socijale.<\/p>\n Prema rezultatima popisa iz 2011. godine, u Pljevljima je \u017eivjelo 30.786 stanovnika, pet hiljada manje nego na popisu 2003, a 16.000 manje nego 1971. kada je u ovoj Op\u0161tini registrovan najve\u0107i broj stanovnika.<\/p>\n Od te godine broj stanovnika po\u010deo je da opada, pa je ve\u0107 na popisu 1981. u Pljevljima \u017eivjelo skoro \u010detiri hiljade stanovnika manje nego deset godina ranije. Broj stanovnika je opadao, iako je je u tom periodu, za razliku od danas, stopa prirodnog prira\u0161taja bila pozitivna. Od 1991. godine (s izuzecima 1995. i 1997.) stepen prirodnog prira\u0161taja u op\u0161tini Pljevlja je u konstantnom padu.\u00a0<\/p>\n Procjene su da u gradu trenutno \u017eivi oko 27.000 stanovnika jer su Pljevlja, prema podacima Monstata od posljednjeg popisa do danas ostala bez 3.073 stanovnika. Statisti\u010dki podaci pokazuju da je svakog dana u odnosu na prethodni u Pljevljima \u017eivio jedan stanovnik manje. U posljednjih devet godina u Pljevljima je ro\u0111eno 1.694 djece dok je u istom period umrlo 3.749 Pljevljaka. Sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka u Pljevljima se ra\u0111alo 1.200 beba godi\u0161nje.<\/p>\n Za devet godina iz Pljevalja u neku drugu op\u0161tinu u Crnoj Gori odselilo se 2.337 Pljevljaka, dok je u Pljevlja doseljeno njih 1319. Nisu evidentirani odlasci u druge dr\u017eave.<\/p>\n Samo na razlici izme\u0111u broja ro\u0111enih i umrlih u Pljevljima od 2011. do danas \u017eivi 2.055 stanovnika manje, a po osnovu razlike izme\u0111u broja doseljenih i odseljenih iz ovog grada 1.330 stanovnika. S obzirom na to da u Pljevljima \u017eivi oko 7.500 stanovnika starijih od 60 godina i da je prosje\u010dna starost Pljevljaka 41,8 godina, za o\u010dekivati je da \u0107e u narednom periodu ovi podaci biti jo\u0161 nepovoljniji.<\/p>\n Broj penzionera u Pljevljima odavno je prema\u0161io broj zaposlenih. U najsjevernijoj crnogorskoj Op\u0161tini radi oko 5.970 radnika, skoro dvaput manje nego krajem osamdesetih godina pro\u0161log vijeka. Samo u posljednjih deset godina, prema podacima Monstata broj zaposlenih samanjen je za skoro 1400 radnika, iako za Pljevlja ka\u017eu da je industrijski centar Crne Gore, i grad sa najbogatijim prirodnim resursima u dr\u017eavi.<\/p>\n Propadanje pljevaljske privrede po\u010delo je osamdesetih godina pro\u0161log vijeka, zatvaranjem rudnika olova i cinka \u201e\u0160uplja stijena\u201d kada je bez posla ostalo 440 radnika. Devedesetih godina na udaru se na\u0161la tekstilna industrija, trgova\u010dka preduze\u0107a, kao i Poljoprivredni kombinat, od kojeg je ostalo devet zadruga koje se danas nalaze u veoma te\u0161kom stanju. Korporacija \u201cJaki\u0107\u201d prije prelaska u vlasni\u0161tvo Dragana Brkovi\u0107a imala je 700 zaposlenih. Ve\u0107 godinu proizvodnja u ovoj fabrici je prekinuta, a radnici nisu primili zarade vi\u0161e mjeseci.<\/p>\n \u00a0Zatvoreno je i nekada\u0161nje \u0160umarsko preduze\u0107e, \u201cGra\u0111evinar\u201d, Vojna fabrika i mnoga druga preduze\u0107a, u kojima je radilo hiljade radnika. U te\u0161koj finansijskoj situaciji trenutno su i tri preduze\u0107a \u010diji je osniva\u010d Op\u0161tina Pljevlja. Radnicima se duguju zarade za vi\u0161e mjeseci, a zaposleni u Komunalnim uslugama i Grijanju najavili su \u0161trajk.<\/p>\n Predsjednik Op\u0161tine Pljevlja Igor Golubovi\u0107 sla\u017ee se da je zaga\u0111enje \u017eivotne sredine i depopulacija najve\u0107i problemi Op\u0161tine Pljevlja i klju\u010dne teme sa kojima \u0107e se baviti lokalna uprava u narednom periodu.<\/p>\n Benefiti projekata, koje \u0107e lokalna uprava realizovati u narednom periodu iz oblasti \u017eivotne sredine, isti\u010de Golubovi\u0107, ne mogu se tako brzo vidjeti, jer se radi na duge staze i finansijski zahtjevnim projektima.<\/p>\n \u201cPljevlja su prepoznata kao industrijski centar Crne Gore. Nekad to ka\u017eemo na sre\u0107u, a nekad na \u017ealost. Na \u017ealost je \u0161to posljednjih 20 -30 godina taj industrijski centar onemogu\u0107io razvoj preduzetni\u010dke misli i malo vi\u0161e opredjeljenja kog mla\u0111ih ljudi da se bave privatnim biznisom. Poljoprivreda i turizam su \u0161ansa za razvoj ove sredine. Tara pripada djelom i Op\u0161tni Pljevlja i mi moramo osjetiti benefite od dolaska turista na most na Tari. Moramo na\u0107i na\u010din kako da turiste privu\u010demo u Pljevlja kao turiste koji prolaze kroz ovaj grad\u201d, rekao je Golubovi\u0107.<\/p>\n Na pitanje da li Op\u0161tina planira da preduzme neke mjere kako bi smanjila iseljavanje gra\u0111ana i pove\u0107ala natalitet Golubovi\u0107 je kazao da je lokalna uprava zna\u010dajno pove\u0107ala davanja za prvo, drugo i te\u0107e dijete i za mlade bra\u010dne parove. Za prvo dijete roditelji \u0107e dobijati po 150 eura, drugo 250, a tre\u0107e dijete 400 eura. Za \u010detvrto i svako slede\u0107e po 500 eura. Novoro\u0111enim blizancima ispla\u0107iva\u0107e 1.500 eura, a trojkama tri hiljade eura.<\/p>\n Golubovi\u0107 je kazao da Op\u0161tina tra\u017ei mogu\u0107nost da refundira novac bra\u010dnim parovima za tre\u0107i poku\u0161aj vantjelesne oplodnje.<\/p>\n \u201cPljevlja, kao i svi gradovi u regionu, su podlo\u017ena migracijama. To je prirodni proces, ljudi poku\u0161avaju da na\u0111u bolje mjesto za \u017eivot. Ja smatram da je Crna Gora idealno mjesto za \u017eivot. Vrlo \u010desto ne razumijem ljude koji odlaze odavde jer imamo ogromne potencijale za razvoj\u201drekao je Golubovi\u0107.<\/p>\n U Pljevljima nije sigurno ni zaposlenima u op\u0161tinskim preduze\u0107ima. Ovih dana aktuelne su i najave \u0161trajkova Komunalnog i \u201cGrijanja\u201d, kojima se duguje 11, odnosno devet plata. Zasebno su to najavili i radnici Pogrebnog.<\/p>\n Predsjednik Op\u0161tine optu\u017eio je opoziciju da su odgovorni za te\u0161ko finansijsko stanje u kojem se nalaze tri od \u0161est op\u0161tinskih preduze\u0107a. Navodi da je tokom izborne 2014. godine broj zaposlenih u op\u0161tinskim preduze\u0107ima sa 419 porastao na 492 odnosno 20 odsto. Golubovi\u0107 je kazao da lokalna vlast ne\u0107e bje\u017eati od rje\u0161avanja problema u svim komunalnim preduze\u0107ama i ostavljati ih nekome drugom u amanet.<\/p>\n Odbornik DNP-a Vladislav Bojovi\u0107, me\u0111utim, tvrdi da lokalna i dr\u017eavna vlast u Pljevljima ni\u0161ta ne preduzimaju kako bi rije\u0161ila nagomilane problem Pljevalja.<\/p>\n \u201cNa ovom prostoru ve\u0107 du\u017ei niz godina niko ne poku\u0161ava da ne\u0161to gradi ili da otvori nova radna mjesta, uprkos velikim resursima. Mladi ljudi ne vide svoju budu\u0107nost u Pljevljima i stoga odlaze i u drugim sredinama stvaraju porodice. Smatra da \u0107e Pljevlja do\u017eivjeti sudbinu rudarskih naselja Gradac i \u0160ula, ukoliko se u \u0161to skorijem roku ne promijeni dr\u017eavna i lokalna vlast.<\/p>\n \u201cImamo mnogo razloga da tvrdimo da \u0107e najavljena ekolo\u0161ka sanacija TEP biti fiktivna ekolo\u0161ka sanacija, dok \u0107e \u010ditav projekat samo poslu\u017eiti da pojedinci i firme bliske Prvoj familiji, kao izvo\u0111a\u010di navodnih radova, prigrabe desetine miliona eura dr\u017eavnog novca. Nema ni\u0161ta od obe\u0107anih novih radnih mjesta, niti rje\u0161avanja klju\u010dnih problema u na\u0161em gradu\u201d, ka\u017ee Bojovi\u0107.<\/p>\n Smatra da i pored plja\u010dke i pusto\u0161enja resursa, Pljevlja i dalje imaju dovoljno potencijala da obnove privredu. Za opstanak Pljevalja, smatra on, nije dovoljno samo oslanjanje na Rudnik uglja i Temoelektranu.<\/p>\n \u201cPotrebno je \u0161to prije sprovesti reviziju i revitalizaciju privrede u Pljevljima kako bi se otvorila nova radna mjesta i zadr\u017eali mladi, kroz strate\u0161ka ulaganja u poljoprivedu i proizvodnju zdrave organske hrane ili kroz iskori\u0161\u0107enje resursa kao \u0161to su cementni laporac uz izgradnju cementare i pokretanje stvarne drvoprerade\u201d, isti\u010de Bojovi\u0107.<\/p>\n Tvrdi i da lokalna vlast ni\u0161ta ne preduzima kako bi zadr\u017eala ljude na selu.<\/p>\n \u201cSamo na prostoru sela \u041aosanica je devedesetih godina bilo preko 2000 ovaca u vlasni\u0161tvu sto\u010dara, dok ih sada ukupno nema vi\u0161e ni 150. Pora\u017eavaju\u0107a je \u010dinjenica da je cijena kilograma sira koja se nudi pljevaljskom sto\u010daru oko tri eura, dok u Podgorici ona dosti\u017ee i do \u0161est eura, jer ni\u0161ta u pogledu otkupa i podr\u0161ke poljoprivrednicima nije ure\u0111eno i regulisano kao sigurno i izvjesno, niti je dovoljno da se odgovori visokim tro\u0161kovima \u017eivota\u201d, isti\u010de Bojovi\u0107.<\/p>\n Uni\u0161tene rijeke Ve\u017ei\u0161nica i \u0106ehotina u dijelu koji prolazi kroz Pljevlja, ali i enormno zaga\u0111enje vazduha, \u010desto i po vi\u0161e desetina puta ve\u0107e od dozvoljenog, kao i neutvr\u0111en broj oboljelih od te\u0161kih respiratornih i drugih bolesti, sigurno nisu preporuka za ostanak u tom gradu. Na ekolo\u0161ke probleme ni dr\u017eava ni Op\u0161tina do sada nisu imali zna\u010dajna rje\u0161enja.<\/p>\n Golubovi\u0107 podsje\u0107a da \u0107e prihod od ekolo\u0161ke naknade, koju je nedavno odobrila Vlada, omogu\u0107iti lokalnoj upravi da godi\u0161nje po tom osnovu prihoduje 2,5 do tri miliona eura. To \u0107e, isti\u010de Golubovi\u0107, zna\u010dajno pobolj\u0161ati finansijsko stanje u Op\u0161tini.<\/p>\n \u201cNovac od eko naknade \u0107emo koristiti za ekolo\u0161ke projekte i ne\u0107emo mo\u0107i ga koristiti za na\u0161e plate za kulturu sport i dr. Novac \u0107e biti deponovan na posebnom ra\u010dunu i bi\u0107e podlo\u017ean kontroli\u201d, kazao je gradona\u010delnik Pljevalja. \u201cKao predsjednik Op\u0161tine imao sam par kontakata sa kineskim kompanijama koje imaju \u017eelju da investiraju u oblast cementne industrije. Tako\u0111e ima interesovanja za investiranje u oblast prerade drveta. Na\u0161 fokus je da damo mogu\u0107nost malim preduzetnicima da u svojim firmama ili imanjima stvaraju preduslove za otvaranje novih radnih mjesta\u201d, rekao je Golubovi\u0107.<\/p>\n Pljevlja, isti\u010de prvi \u010dovjek grada, osim industrije imaju zna\u010dajna potencijal za razvoj poljoprivrede i turizma.<\/p>\n Novinar Milivoje Iri\u0107 smatra da nije realno o\u010dekivati da \u0107e se ekolo\u0161ki problemi Pljevalja brzo i lako rije\u0161iti.<\/p>\n \u201cNagomilani problemi trebaju vremana i efikasniji sistem. Kada se ima problema sa vladavinom prava kao \u0161to je kod nas slu\u010daj, stvari sporo i te\u0161ko idu. Nedosljedna i neprincipijelna primjena zakona ote\u017eava rje\u0161avanje ekolo\u0161kih problema Pljevalja. Dosta razli\u010ditih poslova treba obaviti i za to treba i vrijeme i novac. Rje\u0161avanje ekolo\u0161kih problema nije nemogu\u0107e, ali \u0107e i\u0107i sporo. Kada je u pitanju demografija, skoro da ne postoji rje\u0161enje. Trendovi kretanja stanovni\u0161tva su takvi da ne daju mnogo nade za pobolj\u0161anje. Nepovoljna starosna struktura stanovni\u0161tva uz stalan odliv mla\u0111ih je trend prisutan ne samo kod nas i ve\u0107 i u regionu. Posebno je lo\u0161a vijest da \u0107e sve vi\u0161e odlaziti kvalifikovani i sposobni. Depopulizacija je bliska budu\u0107nost i posebno nakon liberalizacije tr\u017ei\u0161ta radne snage u Zapadnoj Evropi za o\u010dekivati je ve\u0107i odliv stanovnika. Ve\u0107i broj Pljevljaka ve\u0107 \u017eivi van Pljevalja nego u Pljevljima. U budu\u0107nosti o\u010dekujem nastavak ovog trenda\u201d, kazao je Iri\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ukoliko dr\u017eava i lokalna vlast ne preduzmu hitne mjere na pobolj\u0161anju ekonomskih i ekolo\u0161kih problema, Pljevlja \u0107e za pedesetak godina biti grad sa manje od deset hiljada stanovnika. To pokazuju rezultati analize podataka Monstata o broju ro\u0111enih, umrlih, doseljenih i odseljenih stanovnika u posljednjih skoro devet godina. U op\u0161tini sa velikim prirodnim resursima, ogromno zaga\u0111enje […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":232311,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[395,5,10429],"tags":[],"class_list":{"0":"post-232308","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-pljevlja_","8":"category-drustvo","9":"category-vazno"},"yoast_head":"\nPo\u010delo je sa zatvaranjem \u201c\u0160uplje stijene\u201d<\/h2>\n
Vlast krivi opoziciju, a opozicija vlast<\/h2>\n
Na evidenciji Biroa prakti\u010dno isti broj nezaposlenih sada i prije 15 i vi\u0161e godina, i pored toga \u0161to se u me\u0111uvremenu odselilo i sa Biroa odjavilo na hiljade gra\u0111ana. Vidimo da od obe\u0107ane izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja nema ni\u0161ta, drvoprerade, garantnog fonda za podr\u0161ku preduzetnicima i poljoprivrednicima, cementare, toplifikacije, postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje pitke vode… Ni postrojenje za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda nije stavljeno u funkciju, dok se radnicima lokalnih preduze\u0107a duguje 10 i vi\u0161e plata. Pred izbore uvedena mizerna ekolo\u0161ka naknada ne\u0107e mo\u0107i da se napla\u0107uje od najve\u0107eg zaga\u0111iva\u010da i to zbog toga \u0161to su zarobljeni sudovi u Crnoj Gori odlu\u010dili da postoji dug Op\u0161tine Pljevlja prema zaga\u0111iva\u010du\u201d, rekao je Bojovi\u0107.<\/p>\nGolubovi\u0107: Jo\u0161 se ispipava tr\u017ei\u0161te za cementaru<\/h2>\n
Na pitanje kako namjerava da privu\u010de investitore u Pljevlja i da li ima interesovanja za izgradnju cementare ili nekod drugog industrijskog objekta, u kojem bi mladi Pljevljaci na\u0161li zaposlenje, Golubovi\u0107 je kazao da se o cementari stalno pri\u010da i ispipava se tr\u017ei\u0161te.<\/p>\nIri\u0107: Kada se ima problema sa vladavinom prava, stvari sporo i te\u0161ko idu<\/h2>\n