{"id":231781,"date":"2019-12-14T14:36:37","date_gmt":"2019-12-14T13:36:37","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljiljani-na-pola-koplja-gdje-je-nestala-zastava-republike-bih"},"modified":"2019-12-14T14:36:37","modified_gmt":"2019-12-14T13:36:37","slug":"ljiljani-na-pola-koplja-gdje-je-nestala-zastava-republike-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/ljiljani-na-pola-koplja-gdje-je-nestala-zastava-republike-bih\/","title":{"rendered":"Ljiljani na pola koplja: Gdje je nestala zastava Republike BiH"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

\"image\"<\/p>\n

Danas, skoro tri decenije kasnije, tu zastavu ne mo\u017eete vidjeti u Historijskom muzeju. \u201cSklonjena je iz postavke izlo\u017ebe o opkoljenom Sarajevu. To je odluka uprave Muzeja, na \u010delu s direktoricom Elmom Ha\u0161imbegovi\u0107, njoj se jednostavno zastava s ljiljanima ne svi\u0111a\u201d, tvrde u razgovoru za Stav neki od uposlenika Muzeja iziritirani na\u010dinom na koji ve\u0107 \u0161est godina Ha\u0161imbegovi\u0107 upravlja Muzejom.<\/strong><\/p>\n

Nismo imali platno za zastavu. Na\u0161li smo neku svilu i od nje napravili veliku i dvije male koje sam stavio na stol rahmetli Izetbegovi\u0107a. Velika zastava je nakon 15 dana bila sva izre\u0161etana. Skinuo sam je i odnio u Zemaljski muzej. Kao takva, obi\u0161la je \u010ditavu Evropu\u201d, ispri\u010dao je nedavno za\u00a0Faktor<\/em>\u00a0histori\u010dar Enver Imamovi\u0107 o prvoj zastavi s ljiljanima, zastavi Republike Bosne i Hercegovine, koja je na zgradu Predsjedni\u0161tva BiH oka\u010dena u maju 1992. godine.<\/p>\n

Zastava s ljiljanima i grb Republike BiH zvani\u010dno su usvojeni 4. maja 1992. godine, a 22. maja 1992. zastava je zvani\u010dno predstavljena ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku. \u201cKada je uveliko po\u010deo rat, ka\u017eem ja Ejubu Gani\u0107u: \u2018Evo, puca se po gradu, imate li vi kakva obilje\u017eja?\u2019 I tada sam im predao obilje\u017eja. Zastava se zasnivala na onoj iz srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromani\u0107a \u2013 bijela zastava s grbom u sredini. Grb je bio replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromani\u0107a i predstavlja zlatno obrubljeni plavi \u0161tit s kosom linijom i \u0161est zlatnih ljiljana. Prihva\u0107ena je u Predsjedni\u0161tvu BiH\u201d, ispri\u010dao je Imamovi\u0107, dodaju\u0107i kako je prve tri zastave, od kojih je jedna postavljena na zgradu Predsjedni\u0161tva, sa\u0161io zajedno s dizajnerom Zvonkom Bebekom u jednom podrumu u sarajevskom naselju Gorica.<\/p>\n

Danas, skoro tri decenije kasnije, tu zastavu ne mo\u017eete vidjeti u Historijskom muzeju. \u201cSklonjena je iz postavke izlo\u017ebe o opkoljenom Sarajevu. To je odluka uprave Muzeja, na \u010delu s direktoricom Elmom Ha\u0161imbegovi\u0107, njoj se jednostavno zastava s ljiljanima ne svi\u0111a\u201d, tvrde u razgovoru za\u00a0Stav<\/em>\u00a0neki od uposlenika Muzeja iziritirani na\u010dinom na koji ve\u0107 \u0161est godina Ha\u0161imbegovi\u0107 upravlja Muzejom.<\/p>\n

\u201cDo\u0111ite pa je pogledajte\u201d, kazala nam je Ha\u0161imbegovi\u0107 kada smo je pitali da li su tvrdnje uposlenika ta\u010dne, gdje je zastava sa zgrade Predsjedni\u0161tva BiH i mo\u017ee li se vidjeti u Muzeju. Kada smo zaista i do\u0161li u Muzej, zastavu nismo mogli vidjeti. \u201cZastava je u depou, a tamo ne mo\u017eete u\u0107i\u201d, kazao nam je jedan od uposlenika koji je nadzirao posjetu grupe studenata Muzeju. Pitao je za\u0161to nas zastava zanima i, kada smo mu pojasnili da smo novinari i da nas je direktorica pozvala da je vidimo, oti\u0161ao je u portirnicu pozvati nekoga. \u201cAmar je to dolje pripremao, rekla mu je direktorica da \u0107e do\u0107i neki novinari\u201d, kazao je prije no \u0161to \u0107e razgovarati s nekim telefonom. Kasnije nam je rekao da je rije\u010d o Amaru Karapu\u0161u, jednom od kustosa Muzeja kojeg trebamo kontaktirati kako bismo se dogovorili o posjeti. Zastavu i dalje nije bilo mogu\u0107e vidjeti.<\/p>\n

\u201cZastava nije sklonjena, gdje bi bila sklonjena\u201d, kazala nam je Ha\u0161imbegovi\u0107 kada smo tra\u017eili od nje odgovor na pitanje o ta\u010dnosti tvrdnji uposlenika institucije kojom rukovodi. Izme\u0111u ostalog, i o tome da je u Beogradu postavljena, recimo to tako,\u00a0light verzija<\/em>\u00a0izlo\u017ebe o opkoljenom Sarajevu. Konkretnije, da je iz nje uklonjeno sve \u0161to bi moglo iziritirati beogradsku publiku. \u201cTo su o\u010digledno neki zli jezici koji su vrlo zlonamjerni, ne znam za\u0161to to rade. Umjesto da pohvale da je izlo\u017eba oti\u0161la u Beograd, kako smo uspjeli stanovnicima Beograda pokazati \u0161ta se de\u0161avalo u Sarajevu za \u010detiri godine opsade, neki o\u010digledno druga\u010dije razmi\u0161ljaju od mene\u201d, kazala nam je Ha\u0161imbegovi\u0107.<\/p>\n

No, pri\u010da o tome gdje je zastava i da li je izlo\u017eba o opkoljenom Sarajevu osaka\u0107ena, samo su neke u nizu optu\u017ebi uposlenika Muzeja na ra\u010dun direktorice Ha\u0161imbegovi\u0107. Redovi koji slijede njihovo su obra\u0107anje\u00a0Stavu<\/em>.<\/p>\n

Kada je po\u010dela kampanja da se kona\u010dno rije\u0161i status sedam institucija kulture, dr\u017eavno Ministarstvo civilnih poslova uradilo je ogroman posao, no Vlada Federacije BiH je uradila grozan. Tada su imenovani direktori Historijskog muzeja, Umjetni\u010dke galerije i Muzeja knji\u017eevnosti. Koliko je nama poznato, ta su imenovanja i danas nelegalna jer direktori nisu uvedeni u sudski registar. Mi imamo problem i s Upravnim odborom jer u njega moraju biti imenovani predstavnici osniva\u010da i uposlenika. Kada su uposleni u pitanju, biraju se stru\u010dne osobe. Kod nas ne. Nama je KV radnik nadre\u0111eni u UO. Nama \u0161efuje fotograf. Svi uposleni moraju svoj plan rada dati na uvid KV radniku i onda on odre\u0111uje i ocjenjuje \u0161ta \u0107e se raditi, a \u0161ta ne\u0107e. Kod nas su kustosi pripravnici, in\u017einjeri poljoprivrede. Nismo \u010dak ni sigurni za nostrifikacije svih diploma uposlenika u Muzeju.<\/p>\n

Uloga i misija Historijskog muzeja opisana je u njegovom Statutu. Mi smo institucija koja prikuplja i obra\u0111uje gra\u0111u, selektira i prezentira javnosti muzejski materijal iz oblasti historije dr\u017eave Bosne i Hercegovine. U svojoj tematskoj strukturi imamo razli\u010dite periode iz historije BiH. Imamo svoje zbirke i time se trebaju baviti profesori historije. Me\u0111utim, sve su na\u0161e zbirke tako pobrkane da se ne zna ko \u0161ta radi. Postoje periodi u historiji BiH kojima se niko ne bavi.<\/p>\n

Nama je ovu direktoricu bez ikakvih kriterija postavila Vlada FBiH u vrijeme Nermina Nik\u0161i\u0107a. Ha\u0161imbegovi\u0107 je potpuno promijenila djelatnost Muzeja. Umjesto nauke, promoviraju se piva i cigare, okupljaju se LGBT skupine, sve radimo osim onoga \u010dime treba da se bavimo. U holu Muzeja bila je izlo\u017eba mu\u0161kih i \u017eenskih kondoma.<\/p>\n

U Muzej se dovode osobe bez ikakve zakonski propisane procedure. Dovedena je tehni\u010dka sekretarica, dovedena je arheologinja, dovedena je histori\u010darka umjetnosti, doveden je portir, nekoliko ljudi kojima tu, po na\u0161im pravilnicima, nije mjesto. Po sistematizaciji, mogu biti uposleni samo profesori historije. Muzej je postao umjetni\u010dka galerija, ne bavi se uop\u0107e historijom. Na\u0161a direktorica je, prije nekoliko godina, na Dan bijelih traka zakazala koncert Ede Maajke u Muzeju, pa je pomjeren za jedan dan nakon \u017eestokih reakcija javnosti.<\/p>\n

Muzej je 25. novembar obilje\u017eio izlo\u017ebom djela Safeta Zeca, umjesto postavkom kojom se podsje\u0107a na datum obnove dr\u017eavnosti BiH. Zeca se postavlja u galerijama, a ne u Historijskom muzeju. 25. novembar zna\u010di datum obnove dr\u017eavnosti, la\u017e je da su to temelji. Temelji su 26. oktobra 1377. godine. Trebamo pri\u010dati o krunisanju kralja Tvrtka, to je temelj dr\u017eave. Takvih stvari u Muzeju nema, postoje samo izlo\u017ebe koje su nekad davno postavljane, ni\u0161ta novo se ne radi. Mi nemamo stalnu postavku o historiji BiH. Nema jer su na katu, umjesto historije, umjetni\u010dke slike.<\/p>\n

Kod nas u Muzeju nestaje materijal, nemamo pojma gdje je i \u0161ta se s njim de\u0161ava. Neki od tih eksponata su oni nulte kategorije. Najvrednije \u0161to BiH mo\u017ee imati. Jedan od tih eksponata jeste zastava Republike Bosne i Hercegovine, prva koja je izvje\u0161ena na zgradu Predsjedni\u0161tva BiH. Nema je, ali nije samo da nje nema, nema jo\u0161 mnogo toga. Kada smo radili izlo\u017ebu o opkoljenom Sarajevu, profesor Enver Imamovi\u0107 donio je svoju zastavu, onu koju je kreirao. Na njoj su na\u0161a znamenja, zastava s ljiljanima. Ona je sva izbu\u0161ena gelerima. Nekome je to mo\u017eda obi\u010dna krpa, ali je nama ta zastava najve\u0107a svetinja. Kada je izlo\u017eba gostovala u \u0160vedskoj, zastava je izlo\u017eena. U Podgorici tako\u0111er, uz neke sitne redukcije. Me\u0111utim, kada je Ha\u0161imbegovi\u0107 dogovarala izlo\u017ebu u Beogradu, tada je Beogra\u0111anima dopu\u0161teno da s izlo\u017ebe odstrane sve ono \u0161to im ne odgovara. Skinuto je sve ono \u0161to pokazuje \u017eivot opkoljenog Sarajeva. Ne zna se ko je napadao, a ko branio Sarajevo. Ne zna se ko ga je opkolio, pa se izlo\u017eba tako zove.<\/p>\n

Kada pitaju gdje je zastava, Ha\u0161imbegovi\u0107 ka\u017ee da je na restauraciji. Problem je samo \u0161to ta restauracija traje evo ve\u0107 godinama. Ta se zastava ne smije restaurirati. Ona se smije samo konzervirati, a to traje desetak dana. Direktorici se ta zastava ne svi\u0111a i zato i nije izlo\u017eena. Ona mora biti izlo\u017eena, svi\u0111ala se ona nekome ili ne.<\/p>\n

Izlo\u017eba o opkoljenom Sarajevu podijeljena je na sedam tema. Tema vojnog dijela sadr\u017eava zastavu, oru\u017eje koje smo sklepali kako bismo odbranili Sarajevo, pu\u0161ke pravljene od cijevi, vojnu opremu koju smo sami sklapali, \u0161ivene uniforme, patike, sredstva veze\u2026 Toga vi\u0161e nema. Ono \u0161to je skinuto s izlo\u017ebe u Beogradu ostalo je skinuto i danas, izlo\u017eba je osaka\u0107ena i takva ostavljena. Gradska uprava dala je novac za izlo\u017ebu i oni moraju pitati za\u0161to je osaka\u0107ena.<\/p>\n

Sarajevo se u svojoj historiji prvi put odbranilo te 1992. godine. Jedan od eksponata na izlo\u017ebi bila je i telefonska centrala koju su vojnici Prvog korpusa napravili od priru\u010dnih sredstava; radiostanica Amora Ma\u0161ovi\u0107a koju je koristio tokom pregovora o razmjeni zarobljenih i pobijenih. Ne zna se ni gdje je to.<\/p>\n

Postojale su i originalne fotografije bitke za Predsjedni\u0161tvo BiH, njih 130 koje su iznimno vrijedne. Na njima su svi detalji te bitke, na njima su pobijeni \u201cNi\u0161ki specijalci\u201d, spaljena vozila. To, naravno, nisu nosili u Beograd, ali isto tako nisu ni vratili na izlo\u017ebu po povratku iz Beograda. I to je \u2013 negdje.<\/p>\n

Kroz tunel ispod aerodroma je tokom opsade provu\u010den kabal za struju. Postoji originalni projekt tog poduhvata za koji je Elektroprivreda BiH dala 10.000 maraka da bi taj njihov projekt stajao izlo\u017een. I to je skinuto i niko nema pojma gdje je taj historijski va\u017ean dokument.<\/p>\n

U Muzeju je ozbiljno o\u0161te\u0107ena i jedna od njegovih najve\u0107ih vrijednosti. Rije\u010d je o mozaiku nazvanom \u201cBalada o Bosni\u201d. Na tom je mozaiku ispisana cijela historija Bosne, od po\u010detka do kraja. Mozaik je postavljen 1963. godine. Visok je deset metara, \u0161irok \u010detiri metra i napravio ga je Mladen Srbinovi\u0107. I onda do\u0111e \u201cArs Aevi\u201d i Had\u017eiomerspahi\u0107. U tom mozaiku izbu\u0161i rupe da bi na njega postavio plo\u010de od rigipsa!? S \u201cArs Aevijem\u201d na kraju smo zavr\u0161ili na sudu i dobili smo pravosna\u017enu presudu po kojoj su nam du\u017eni isplatiti 370 hiljada maraka. Mislimo da nam jo\u0161 duguju 70 hiljada.<\/p>\n

\n
\n
\n