![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/kazivar-.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Profesor Internacionalnog univerziteta i Gimnazije u Tutinu doc.dr. Kemal D\u017eemi\u0107 objavio je monografiju Gimnazijski kazivar u kojoj su zastupljeni radovi\u00a0 biv\u0161ih i sada\u0161njih\u00a0 u\u010denika i profesora\u00a0 Gmnazije u Tutinu. Radovi od oko \u0161ezdesetak autora su iz oblasti knji\u017eevne i likovne umjetnosti, dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka, esejistike i publicistike. \u00a0Recenzenti ove svojevrsne i po mnogo \u010demu zna\u010dajne monografije su\u00a0 Hazir Derdemez, profesor knji\u017eevnosti, Stojanka Lekovi\u0107, profesorica knji\u017eevnosti\u00a0 i Emina Demirovi\u0107, u\u010denica Gimnazije. Lektori su profesorice knji\u017eevnosti D\u017eenana Bronja i Alisa Kurtovi\u0107-D\u017eemi\u0107, a tehni\u010dki urednik\u00a0 Kemal Mali\u0107evi\u0107, dipl. grafi\u010dki dizajner.\u00a0 Promocija Kazivara je, prema rije\u010dima dr. D\u017eemi\u010da, uskoro \u0107e\u00a0 biti uprili\u010dena u Gimnaziji u Tutinu.<\/p>\n
<\/p>\n
DOBRI DUH GIMNAZIJSKIH KAZIVARA<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Gimnazija je najva\u017enija vaspitno-obrazovna ustanova u Tutinu. Ona je na\u0161a Akademija, Univerzitet, govorili su i govore Tutinci. Najprije je od 1966. godine egzistirala kao odjeljenje Gimnazije u Novom Pazaru, da bi se ve\u0107 1972. godine osamostalila kao autonomna srednjo\u0161kolska ustanova. U posljednjoj \u010detvrtini XX vijeka jugoslavensko srednjo\u0161kolsko obrazovanje zadesi\u0107e famozni lutaju\u0107i reformatorski zahvati \u0161to \u0107e izroditi srednje usmjereno obrazovanje, odnosno tzv. \u0161uvarice<\/em>, \u010dime \u0107e Gimnazija u Tutinu utihnuti da bi se u socrealisti\u010dkom duhu osnovao Srednjo\u0161kolski centar Bratstvo-jedinstvo <\/em>i ne\u0161to docnije Ze\u0107ir Musi\u0107. <\/em>Obnavljanje Gimnazije u Tutinu desi\u0107e se po\u010detkom devedesetih godina XX vijeka \u010dime \u0107e se autoritativno ponovo u\u010dvrstiti njena pozicija u tutinskom obrazovanju i u\u010denicima omogu\u0107iti kvalitetni obrazovni sadr\u017eaji. Sre\u0107om, duhovno stvarala\u0161tvo u\u010denika i profesora u ovoj \u0161koli, bez obzira kakvo je ime nosila, trajalo je u kontinuitetu od samog njenog osnutka pa sve do savremenog doba, daju\u0107i joj posebnu duhovnu i intelektualnu dimenziju. Impresivan je i dragocjen spisak imena profesora i u\u010denika koji su se svojim djelom afirmisali u raznim umjetni\u010dkim, filozofskim i nau\u010dnim disciplinama. Te dragocjene misle\u0107e egzistencije koje su intelektualno stasavale u Gimnaziji isprovocirale su ovu ideju da sve te umne fascinantne pojave sa \u0111a\u010dko-profesorskog bistrog i duhovnog stvarala\u010dkog vrela objedinim i predstavim u zajedni\u010dkom zborniku kao simbolu neraskidive i trajne duhovne povezanosti u\u010denika i profesora. Drugi motivacioni izvor jesu i dragocjene monografije profesora Hazira Derdemeza, koji bogatom dokumentarnom gra\u0111om pedantno i znala\u010dki hronolo\u0161ki prikazuje nastanak i razvoj tutinskog srenjo\u0161kolskog obrazovanja. Oduvijek je u Gimnaziji bilo nadarenih i kreativnih u\u010denika i profesora stvaralaca, koji su svojim djelima ovu ustanovu ozna\u010dili kao svojevrstan Dom kulture s neobi\u010dno dragocjenim i likovnim, knji\u017eevnim, filozofskim i nau\u010dnim kru\u017eocima. Svoje radove, posebno u\u010denici, objavljivali su u \u0161kolskim \u010dasopisima Svitanje<\/em>, Katarza, Gest <\/em>i dr. i to je predstavljalo za na\u0161e uslove va\u017ean kulturni i obrazovni iskorak u ovoj \u0161koli. I sam sam bio u ugodnoj i izazovnoj poziciji pokre\u0107u\u0107i \u010dasopise Katarza <\/em>i Gest <\/em>sa u\u010denicima \u010dlanovima novinarske sekcije.<\/p>\n Jedan razgovor na seminaru u Beogradu dvije hiljade i neke godine, ekstati\u010dno me uzbudio i isprovocirao moje profesorske nemire. Poznata novinarka je ushi\u0107eno i s odu\u0161evljenjem i bez kurtoaznosti pokazivala svojim kolegama primjerke ovih \u010dasopisa upitno podviknuv\u0161i –Zar je mogu\u0107e da tutinski gimnazijalci rade ovako dobre novine!? <\/em>To je bila apoteoza mojim \u0111acima kazivarima. Na\u0161i u\u010denici su, razumije se, prva svoja djela stvarali simpati\u010dno odva\u017eno, s bitnim oznakama folklornog i tradicionalnog kolorita, ali i sa primjetnim modernisti\u010dkim diskursom u nekim slu\u010dajevima. Pamtimo doga\u0111aj naslovljen kao Gimnazijada, <\/em>gdje su u\u010denici i profesori gimnazija iz Tutina i Novog Pazara, ovdje u na\u0161oj \u0161koli, na prvom susretu ove vrste u na\u0161em kraju, prikazali svu rasko\u0161 iz svog bogatog duhovnog stvarala\u0161tva. Neopisivo dragocjena je bila zainteresiranost gimnazijalaca tih godina za stvarala\u0161tvo, a mi profesori smo, arhetipski nezadovoljni svojom pozicijom u dru\u0161tvu, kako bi primirili njihovu mladala\u010dku energiju, \u017eelju i potrebu za duhovnim aktivizmom i kulturno-umjetni\u010dkim manifestacijama, predaju\u0107i se duhovnoj letargi\u010dnoj usnulosti, vje\u0161to izbjegavali dodatni rad pravdaju\u0107i se banalnim i neubjedljivim trivijalnim razlozima: nema sredstava, opreme, adekvatnog razumijevanja nekog \u010dinovnika <\/em>itd. Da je nobelovac Fokner \u010dekao da mu se namjeste uslovi kako bi izrazio svoj umjetni\u010dki talenat ne bismo \u010ditali \u010dudesno moderan roman Buka i bijes<\/em>, \u010dije je fragmente ovaj veliki ameri\u010dki pisac hitro zapisivao kao fizi\u010dki radnik u kratkim pauzama. I ovi na\u0161i gimnazijski kazivari, da su i\u0161\u010dekivali udobnu obu\u0107u od svojih siroma\u0161nih roditelja, njihove noge sigurno nikad ne bi u\u0161etale u gimnazijski \u0161kolsko-duhovni prostor. Pisci ni retka ne bi sastavili da nisu foknerovski stvarali gdje su mogli i sa \u010dime im se dalo, uskra\u0107eni za komfor tople sobe i stilski oblikovan i funkcionalan radni sto. Nepovratno bi ugasnuli talenti slikara kazivara i presu\u0161ile bi njihove bojice da su sanjarski pri\u017eeljkivali svoj atelje kako bi otpo\u010deli svoje stvarala\u0161tvo. Note bi ostale nedosti\u017eni san muzi\u010dkim stvaraocima da su lijeno i manirom razma\u017eene djece uslovljavali roditelje kupovinom klavira kako bi razvijali svoje talente. Mnogi nau\u010dnici i umjetnici kazivari, junaci ovog zbornika, su kao pastiri hodaju\u0107i za nemirnim stadom i\u0161\u010ditavali poznate svjetske filozofe, pisce, nau\u010dnike, umjetnike, i o popasku precizno bilje\u017eili zanimljive odlomke iz pro\u010ditanog \u0161tiva, te po\u010detni\u010dki osmi\u0161ljavali nabujale 7<\/p>\n umjetni\u010dke vizije na skromnom komadu hartije, grafitnom olovkom ili vodenim bojicama. Zato je fascinantno njihovo intelektualno djelanje i sposobnost preskakanja zidova i svakovrsnih vidljivihi nevidljivih objektivnih \u017eivotnih i ideolo\u0161kih kafkijanskih zapreka u vrtlozima nevakta, u kome su se ostvarivali kao nepopravljivi humanisti i romanti\u010dni sanjari, i bajronovski smjelo \u0161tr\u010dali iznad trivija uspostavljenog mo\u0107nog provincijskog kanona. \u010cinjenica da su oni, danas afirmisani na\u0161i pjesnici, likovni umjetnici, nau\u010dni poslenici, svoje prve radove uobli\u010dili i objavili kao srednjo\u0161kolci, rje\u010dito govori o potrebi podizanja svijesti o kulturi duhovnog stvaranja i pam\u0107enja, te stvaranja podsticajnog ambijenta za ispoljavanje i razvoj talenata, afiniteta i znanja mladih u savremenoj \u0161koli. U tom smislu izuzetno je va\u017eno reafirmiranje izdava\u010dke djelatnosti u Gimnaziji, \u010dime \u0107e se otvoriti perspektive kulturnog, obrazovnog i umjetni\u010dkog profiliranja u\u010denika i profesora kojima bi se na taj na\u010din omogu\u0107io dostupan medijum za publikovanje njihovih umjetni\u010dkih i nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih radova. Ovaj svoj rad upravo i do\u017eivljavam kao pionirski poduhvat s ciljem ustanovljenja takvog medijuma u kome je, kao \u0161to \u0107ete vidjeti, zastupljen \u0161iri korpus radova stvaralaca u\u010denika i profesora od osnutka Gimnazije pa do dana\u0161njice. Zbornik Gimnazijski kazivar <\/em>smatram dobrom motivacionom osnovom za nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dki rad budu\u0107ih pisaca i bilje\u017enika fenomena stvarala\u0161tva u\u010denika i profesora Gimnazije u Tutinu.<\/p>\n Pripremaju\u0107i gra\u0111u za ovaj zbornik, listaju\u0107i dragocjenu dokumentarnu i arhivsku gra\u0111u, pregledaju\u0107i stare fotografije u zaboravljenim i odba\u010denim gimnazijskim spomenarima, obuzelo me neobi\u010dno asocijativno uzbu\u0111enje, melanholija i nostalgi\u010dnost za dobrom starom \u0161kolom i njenim mudrim u\u010denicima i profesorima kazivarima. Te misle\u0107e gimnazijske egzistencije pisaca, pjesnika, slikara, muzikologa, filozofa, histori\u010dara i nau\u010dnika, \u010dije se skromne i nijeme pojave jedva nazirahu kroz pra\u0161inu nevakta, nemara i zaborava, su intelektualno tvrdoglavo oblikovale duhovnost tutinskog srednjo-\u0161kolskog obrazovanja, te kao dobri vjerni kazivari ostavili prepoznatljive tragove i biljege svoga bivstva. Misionarski i smjelo su osmi\u0161ljavali 8<\/p>\n svojim senzibilitetom, znanjem, humanizmom i djelom, prosvjetiteljsko-nastavni ambijent u skromnim uslovima malehnog i baladi\u010dnog Tutina. Mo\u0107ne su i dragocjene pojave tih vje\u010ditih sanjara i romanti\u010dno odva\u017enih pustolova koji u svom mikrosvijetu djetinje iskreno tragahu za mogu\u0107nostima druga\u010dijeg, ljep\u0161eg i boljeg \u0111akovanja i u\u010diteljovanja u pe\u0161terskoj varo\u0161i ispod epsko-mitskog brda Gradca nad Vidrenjakom, domom neobi\u010dno hitrih stvorenja vidri koje se u lucidnoj igri arhetipski otimaju usudu zarobljenosti isto kao i na\u0161i kazivari, u\u010denici i njihovi profesori, umjetnici i nau\u010dnici, koji se svojim duhom odva\u017eno pobuni\u0161e protiv banalno dosadnog i nepoeti\u010dnog poretka \u017eivljena. Oni se poput tajanstvenih vidri koje se katkad pojave pa o\u010das nestanu u vodnom vrtlogu ispod Zlostupa, spontano otisnu u svijet i taman kad pomislimo da su zauvjek i\u0161\u010dezli, jave nam se mo\u0107no pjesmom, pri\u010dom, izlo\u017ebom iz Zagreba, predavanjima sa univerzitetskih katedri iz Osla, Sarajeva, Be\u010da, Beograda i Novog Pazara. Raznje\u017ei nas pe\u0161terski Orfej zvukom drevnog instrumenta. Mudro nas podsjete kazivari na tajanstvo bogumila, pokazuju\u0107i drevne eksponate. Jave nam se promocijom svojih knjiga iz Lajpciga. Koncertima nas uzbude. Pozdrave nas zgodnom i mudrom pjesmom o dje\u010dijem rasko\u0161nom duhu iz Kraljeva. Iz Svrljiga umnim esejom u Bdenju<\/em>. Zateknemo ih na kakvom nau\u010dnom skupu. S ushi\u0107enjem ih \u010ditamo u antologijama, enciklopedijama, \u010dasopisima. Daruju nam knjigu s posvetom. Zavitlaju Mati\u0107evim \u0161alom <\/em>i tajanstveno otplove niz vrtloge Angare. Nestanu, ali sna\u017eno nado\u0111u, kao mitski huk vode Promuklice, pored koje bonik traga\u0161e za ilja\u010dem, djevojka uzdisa\u0161e za mladi\u0107em bajkovite ljepote, nerotkinja paganski pobo\u017eno uz tajanstveni \u0161apat u osvit \u0111ur\u0111evdanske zore gojzu iz svoje ojice veza\u0161e na bukovu granu. Gimnazija maj\u010dinski \u010deka svoju mudru djecu kazivare i zna da \u0107e se pojaviti i s ushi\u0107enjem do\u010deka njihova djela, kao \u0161to zabrinuta i strpljiva dru\u017eina nad \u010dudesnom vodom Promuklicom, kad se za\u010duje vodni huk iz mra\u010dnih i tajanstvenih zemnih dubina s dodolskim ushi\u0107enjem pozdravi vodu, koju neka podzemna neman ustavlja i pu\u0161ta<\/em>, u zavisnosti od toga ko joj se primakne, bonik ili zdrav ljudski stvor. Ovim zvu\u010dnim hukom kazivari potvr\u0111uju svoju antejsku povezanost sa Gimnazijom i dragocjenim radovima u Kazivaru <\/em>oni<\/p>\n djetinje odano i lucidno oplemenjuju na\u0161 duhovni prostor, daju\u0107i mu novu kulturnu i intelektualnu dimenziju. Kazivar <\/em>\u0107e motivaciono sna\u017eno pokrenuti primjetnu nabujalu energiju darovitih omladova u\u010denika \u0107iji je rasko\u0161ni carpe diem <\/em>duh tako\u0111er bio va\u017ean podsticajni agens za nastanak ove svojevrsne enciklopedije duha gimnazijskih kazivara.<\/p>\n <\/p>\n Autor: Dr. Kemal D\u017eemi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Profesor Internacionalnog univerziteta i Gimnazije u Tutinu doc.dr. Kemal D\u017eemi\u0107 objavio je monografiju Gimnazijski kazivar u kojoj su zastupljeni radovi\u00a0 biv\u0161ih i sada\u0161njih\u00a0 u\u010denika i profesora\u00a0 Gmnazije u Tutinu. Radovi od oko \u0161ezdesetak autora su iz oblasti knji\u017eevne i likovne umjetnosti, dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka, esejistike i publicistike. \u00a0Recenzenti ove svojevrsne i po mnogo \u010demu […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":229932,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[327,5],"tags":[],"class_list":{"0":"post-229929","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-tutin","8":"category-drustvo"},"yoast_head":"\n