{"id":229853,"date":"2019-10-24T21:25:18","date_gmt":"2019-10-24T19:25:18","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crkva-u-jerusalemu-dokaz-da-islamsko-osvajanje-nije-donijelo-razaranja"},"modified":"2019-10-24T21:25:18","modified_gmt":"2019-10-24T19:25:18","slug":"crkva-u-jerusalemu-dokaz-da-islamsko-osvajanje-nije-donijelo-razaranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/crkva-u-jerusalemu-dokaz-da-islamsko-osvajanje-nije-donijelo-razaranja\/","title":{"rendered":"Crkva u Jerusalemu dokaz da islamsko osvajanje nije donijelo razaranja"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

\n
\n
\n
<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Izraelski arheolozi otkrili su baziliku iz vremena Bizantije, sagra\u0111enu pod carom Justinijanom (527\u2013565).<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/header>\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n

Izraelski arheolozi otkrili su baziliku iz vremena Bizantije, sagra\u0111enu pod carem Justinijanom i ukra\u0161enu zadivljuju\u0107im mozaicima i staklenim prozorima, kao i natpisom koji crkvu posve\u0107uje neimenovanom “slavnom mu\u010deniku”.<\/p>\n

Identitet mu\u010denika ostaje misterija, objavila je Fena,\u00a0pozivaju\u0107i se na list\u00a0Haaretz<\/em>.<\/p>\n

Agencija navodi da Crkva datira iz 6. stolje\u0107a, a otkrivena\u00a0je uo\u010di planirane izgradnje novog naselja u Beit Shemsu, zapadno od Jerusalema.<\/p>\n

Izraelsko Ministarstvo za antikvitete ve\u0107 tri godine obavlja iskopavanje, rekli su arheolozi prilikom otkrivanja nalazi\u0161ta u srijedu.<\/p>\n

Identitet mu\u010denika nije poznat<\/h4>\n

Haaretz\u00a0<\/em>podsje\u0107a da je crkva ostala popularno hodo\u010dasni\u010dko odredi\u0161te tokom ranog islamskog perioda, navode\u0107i da je to doprinijelo dugogodi\u0161njoj raspravi me\u0111u u\u010denjacima o tome koliko je bilo nasilno i iznenadno muslimansko osvajanje Svete zemlje i posljedi\u010dno preobra\u0107enje stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Izgra\u0111ena prema standardnom planu bazilike, s\u00a0centralnom kupolom i dva uzdu\u017ena prilaza, crkva je bila ukra\u0161ena zamr\u0161enim mozaicima, koji prikazuju biljke, ptice i geometrijske dizajne, kao i raznobojnim freskama koje su oblo\u017eile zidove.<\/p>\n

Vjerski kompleks prostirao se na 1.500 kvadratnih metara i imao je nekoliko dodatnih prostora povezanih s glavnom zgradom, uklju\u010duju\u0107i veliko dvori\u0161te ispred ulaza u crkvu.<\/p>\n

“I bazilika, i dvori\u0161te ogromni su za to razdoblje \u2013\u00a0ve\u0107e od ve\u0107ine bizantijskih crkava koje su\u00a0u Svetoj zemlji”, rekao je Benjamin Storchan, direktor za iskopine pri Izraelskom Ministarstvu za antikvitete.<\/p>\n

U dvori\u0161tu su istra\u017eiva\u010di otkrili netaknuti gr\u010dki natpis kojim se to sveto mjesto posve\u0107uje sje\u0107anju na “endoxo martis”\u00a0\u2013 slavnog mu\u010denika.<\/p>\n

“Identitet mu\u010denika nije poznat, ali izuzetno bogatstvo strukture i njeni natpisi govore da je ta osoba bila veoma va\u017ena”, rekao je Storchan.<\/p>\n

Gradnja dovr\u0161ena 542.<\/h4>\n

Nau\u010dnici se okre\u0107u drevnim spisima u poku\u0161aju da odgonetnu identitet misterioznog mu\u010denika.<\/p>\n

Uglavnom \u010ditaju pri\u010de o hodo\u010da\u0161\u0107u i spiskovima ranokr\u0161\u0107anskih mu\u010denika kako bi poku\u0161ali identificirati tu svetu li\u010dnost, ali je dosad\u00a0nisu uspjeli precizno utvrditi.<\/p>\n

Zna\u00a0se da je lokacija crkve, u dolini izvan bizantijskog seoskog grada Beit Nativa, na neki na\u010din povezana sa \u017eivotom mu\u010denika.<\/p>\n

“Nema smisla graditi takvu monumentalnu strukturu na dnu doline\u00a0osim ako to ne ozna\u010dava mjesto smrti ili naknadno sahranjivanje mu\u010denika”, ka\u017ee Storchan.<\/p>\n

Tekst u dvori\u0161tu ka\u017ee da je gradnja crkva dovr\u0161ena 542. i da je glavni dobro\u010dinitelj i opat manastira imenovan kao neko zvan Malchos.<\/p>\n

Kako je to uobi\u010dajeno semitsko ime, koje se u raznim izvorima pojavljuje mnogo puta, te\u0161ko ga je dalje identificirati, ka\u017ee arheolog.<\/p>\n

Unutar bazilike arheolozi su mogli pristupiti kripti u kojoj su mo\u017eda nekad\u00a0bile\u00a0mo\u0161ti neimenovane svete osobe, izlo\u017eene u podzemnoj komori.<\/p>\n

“Otkriveno je samo nekoliko crkava u Izraelu s\u00a0potpuno netaknutim kriptama. Jedna vodi dolje u odaju, a druga nazad u molitvenu dvoranu. To je omogu\u0107ilo velikim grupama kr\u0161\u0107anskih hodo\u010dasnika da posjete to mjesto”, rekao je Storchan.<\/p>\n

Muslimansko osvajanje Svete zemlje<\/h4>\n

Prvobitno podignuta za vrijeme Justinijanove vladavine (527\u2013565), crkva je dodatno pro\u0161irena novcem koji je donirao car Tiberije II Konstantin (574\u2013582).<\/p>\n

O Konstantinovoj li\u010dnoj uklju\u010denosti u taj projekt svjedo\u010di jo\u0161 jedan gr\u010dki natpis prona\u0111en u velikoj prigra\u0111enoj kapeli i datiran je na 583\u00a0\u2013\u00a0godinu nakon Tiberijeve smrti.<\/p>\n

Kapela je vjerovatno trebala ovjekovje\u010diti nedavno preminulog vladara, \u010diji je lik evociran velikim carskim orlom s ra\u0161irenim krilima, koji se pojavljuje u mozaiku u sredi\u0161tu kapele.<\/p>\n

“Brojni pisani izvori svjedo\u010de o carskom finansiranju crkava u Izraelu, me\u0111utim, malo se zna iz arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta poput onog koji je prona\u0111en u Beit Shemeshu”, ka\u017ee Storchan.<\/p>\n

Nakon muslimanskog osvajanja Svete zemlje u prvoj polovici 7. stolje\u0107a, kompleks je i dalje kori\u0161ten, a mu\u010denik je obo\u017eavan, o \u010demu svjedo\u010di pribli\u017eno\u00a0300 glinenih svije\u0107a iz ranog islamskog perioda prona\u0111enih\u00a0u kripti.<\/p>\n

Napu\u0161tena je netaknuta u 9. stolje\u0107u<\/h4>\n

Crkva nije uni\u0161tena i napu\u0161tena je netaknuta u 9. stolje\u0107u,\u00a0vjerovatno zbog “ekonomskog gu\u0161enja”\u00a0uzrokovanog smanjenim protokom kr\u0161\u0107anskih hodo\u010dasnika i sve ve\u0107om stopom prelaska mje\u0161tana na islam.<\/p>\n

“Na\u0161li smo ulaze u crkvu ‘zape\u010da\u0107ene’ krupnim kamenjem, \u0161to zna\u010di da su posljednji ljudi koji su bili ovdje znali da moraju oti\u0107i, ali su imali vremena zatvoriti\u00a0vrata i nadali su se da \u0107e se vratiti”, ka\u017ee Storchan.<\/p>\n

To signalizira da, navodi\u00a0Haaretz,<\/em>\u00a0barem na ovom podru\u010dju\u00a0nije do\u0161lo do vala nasilnih razaranja i masovnih prisilnih preobra\u0107enja povezanih s islamskim osvajanjem.<\/p>\n

Izvor: Agencije<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/article>\n