![\"Murat](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/1-6.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0<\/strong>Murat Mu\u010di\u0107 je ro\u0111en 1892. godine u selu Godu\u0161i, op\u0161tina Bijelo Polje (ranije Akova), crnogorski dio Sand\u017eaka. Otac mu se zvao Kujo a majka Muratka. Ona je bila \u0107erka \u010duvenog guslara Kasuma Rebronje. Murat je odrastao kao jedinac me\u0111u tri sestre koje su se zvale: Bega, Fata i Mu\u0161a. Poticao je iz veoma imu\u0107ne i glasovite familije. Otac Kujo je imao velike zemlji\u0161ne posjede a ujedno bio i glavni terzija (kroja\u010d) za cijeli taj kraj. Njegov amid\u017ea Nuho bio je jedan od najsna\u017enijih Bihoraca i isti je slu\u017eio turski asker dva puta: jednom za brata Kuja a drugi put a sebe.<\/p>\n Murat Mu\u010di\u0107 je poznat kao jedan od najmudrijih ljudi svoga vremena. Mudrost je naslijedio od svojih roditelja i od dajd\u017ee Kasuma Rebronje, nadaleko \u010duvenog sand\u017ea\u010dkog guslara \u010diji je u\u010denik bio i veliki Avdo Me\u0111edovi\u0107 sa Obrova. Odrastao je uz dajd\u017eu Kasuma koji je, jedno vrijeme u Kraljevini Jugoslaviji, bio\u00a0 predsjednik Koritske op\u0161tine. Zahvaljuju\u0107i mudrosti i hrabrom pona\u0161anju\u00a0 biva omiljen u cijelom kraju, tako da se veoma mlad uklju\u010dio u sve dru\u0161tvene tokove, a po njegove savjete po\u010dinju dolaziti ljudi iz cijelog Bihora i sa Pe\u0161teri. Skoro da nije bilo foruma i institucije u kojoj nije uzimao u\u010de\u0161\u0107e i redovno biran kao jedan od najpouzdanijih predstavnika svog naroda. Poznato je da je\u00a0 bo\u0161nja\u010dki narod u Bihoru (crnogorski dio Sand\u017eaka) od 1912. godine bio izlo\u017een stalnim torturama i progonima. Murat Mu\u010di\u0107 je uvijek tr\u010dao i spa\u0161avao gdje je to bilo mogu\u0107e.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n MURAT JE KAO MLADI\u0106 POMAGAO OSLOBODILA\u010cKI KOMITSKI POKRET<\/strong><\/p>\n NA \u010cELU SA JUSUFOM MEHONJI\u0106EM<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Komitski pokret u Sand\u017eaku je od 1912. do 1926. godine, u kooperaciji sa komitskim pokretom na Kosovu,\u00a0 bio veoma efikasan u odbrani ugro\u017eenog bo\u0161nja\u010dkog-muslimanskog stanovni\u0161tva od strane srpsko-crnogorskih re\u017eima. Prvi pokret je predvodio Jusuf Mehonji\u0107 (1883-1926) a drugi Bajram Curi. Zbog velikog broja uspje\u0161nih akcija protiv kraljeve \u017eandarmerije i \u010detnika Koste Pe\u0107anca, Mehonji\u0107 ubrzo postaje nacionalni junak. Pomagali su ga i krili mnogi u obadva dijela Sand\u017eaka. Obzirom da je Jusuf Mehonji\u0107 poticao iz Bjelopoljskog kraja nave\u0161\u0107emo imena glavnih jataka koji su ga pomagali. Prema istra\u017eivanju histori\u010dara mr. Avdije Avdi\u0107a najverniji jataci bili su: \u201e\u2026 Murat Crnovr\u0161anin iz Jasena, \u0160e\u0107o Koli\u0107 iz Zminca, Husein \u0106orovi\u0107 iz Ivanja, Hamza-beg Hajdarpa\u0161i\u0107 iz Ivanja, Nuro Hajdarpa\u0161i\u0107 i\u00a0Murat Mu\u010di\u0107<\/strong>\u00a0iz Godu\u0161e i mnogi drugi.\u201c (iz teksta autora Avdije Avdi\u0107a o Jusufu Mehonji\u0107u u listu \u201eSand\u017eak\u201c od 24.12.1990.)<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n MURAT MU\u010cI\u0106 I ASIM KAJEVI\u0106 PRVI PRU\u017dAJU OTPOR \u010cETNICIMA<\/strong><\/p>\n U BITCI NA GODU\u0160I 08. JANUARA 1943. GODINE<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Bjelopoljski srez je prije Drugog svjetskog rata bio podru\u010dje na kojem su se ukr\u0161tali interesi Srbije i Crne Gore kao i interesi usta\u0161ke NDH (Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske) i Italije. Bo\u0161njaci ovog kraja bili su prinu\u0111eni da se bore za svoj opstanak kako znaju i umiju, jer im je prijetila opasnost potpunog istrebljenja. \u201e\u2026Nezavisno od mje\u0161ovite Crnogorsko-muslimanske milicije, koja je brojala 50 vojnika a\u00a0 koju su Italijani formirali u avgustu 1941. za borbu protiv komunista, u Bjelopoljskom srezu se formira posebna Muslimanska milicija na \u010delu sa \u0106azimom Sijari\u0107em i Smajom Trubljaninom. Njegovi najpoznatiji komandiri \u010deta bili su: Reka \u0160ahman, Izet \u010cavi\u0107 i A. \u0160aboti\u0107, dok se kao politi\u010dke li\u010dnosti pominju predsjednik op\u0161tine hod\u017ea Ibrahim Meki\u0107 i\u00a0Murat Mu\u010di\u0107<\/strong>.\u201c (iz knjige autora Mustafe Memi\u0107a \u201eBo\u0161njaci-muslimani Sand\u017eaka i Crne Gore\u201c, str.314, Sarajevo, 1996.)<\/p>\n Po\u010detkom januara 1943, godine, na sastanku crnogorskih i srbijanski \u010detni\u010dkih komandanata u mjestu \u0160ahovi\u0107i kod Bijelog Polja, pro\u010ditano je nare\u0111enje Dra\u017ee Mihailovi\u0107a u kojem stoji da se: \u201e\u2026 \u0161to prije \u201eo\u010disti\u201c Limska dolina i Trome\u0111a, tj. grani\u010dno podru\u010dje Crne Gore, Srbije i jugoisto\u010dne Bosne, od muslimana.\u201c Zadatak je povjeren najodanijem i najkrvolo\u010dnijem Dra\u017einom vojvodi\u00a0Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u<\/strong>, komandantu \u201eSand\u017ea\u010dko-crnogorskih \u010detni\u010dkih odreda\u201c. Njegovi eskadroni smrti koji su brojali 3.000 zlo\u010dinaca su, iznenada i \u017eestoko, u jutarnjim satima, na Badnje ve\u010de 1943., napali i, nakon \u010detiri dana orgijanja, pobili 1.400 staraca, \u017eena i djece. Spaljeno je oko 60 bo\u0161nja\u010dkih sela i zaseoka. Izbezumljene kolone muslimanskih civila iz Bjelopoljskog sreza (Donjeg Bihora) bje\u017eale su ispred \u010detni\u010dke kame tra\u017ee\u0107i spas u povla\u0107enju ka Gornjem Bihoru (Petnjici) i Ro\u017eaju. Sa sjeverne strane, iz pravca Pe\u0161teri i Korita, nailazila je jaka \u010detni\u010dka formacija koja je imala zadatak da presretne i pobije muslimanske izbjeglice iz Bjelopoljskog sreza. Murat Mu\u010di\u0107 i Asim Kajevi\u0107 prvi su\u00a0 saznali za \u010detni\u010dki plan i munjevito organizovali mje\u0161tane Godu\u0161e i okolnih sela. Iza\u0161li su na najve\u0107e uzvi\u0161enje zvano \u201eKr\u0161i\u201c i tu sa\u010dekali \u010detnike koji su samouvjereno nadirali ka Godu\u0161i. Prvo su zapucale Muratova i Asimova pu\u0161ka a zatim i ostalih branitelja.<\/p>\n Nakon kra\u0107eg vremena Godu\u0161anima u pomo\u0107 sti\u017eu borci iz susjednog Gornjeg Bihora na \u010delu sa \u010duvenim mitraljescem\u00a0Salkom \u0160krijeljem<\/strong>\u00a0(1880-1988) iz Da\u0161\u010de Rijeke. Salko je bio jedan od najsposobnijih komandira milicije Gornjeg Bihora koju je predvodio mula Osman Hrastoder. \u201e\u2026 Salkovu grupu \u010dinili su ovi borci: Li\u010dina Elmaz, Li\u010dina \u0160aban, Kali\u0107 Suljo, \u0160krijelj Elez, \u0160krijelj Ragip, \u0160krijelj Fazlija, \u0160krijelj Desto, \u0160krijelj \u0160abo, \u0160krijelj Sadik, \u0160krijelj Hajriz, \u0160krijelj Hazir, \u0160krijelj Mustafa, \u0160krijelj Hivzo, \u0160krijelj Sefo, \u0160krijelj D\u017eemo, \u0160krijelj Abaz i Selmo Kalender. Ova grupa je do\u0161la na La\u0111evac odakle su imali pregled sela Bjelopoljskog kraja. Po\u0161to su vidjeli da Korita gore, a da je Godu\u0161a jo\u0161 sa\u010duvana, okrenuli su \u201eKr\u0161ima\u201c ka Godu\u0161i. \u010cetnici su na Sipanju gomilali oplja\u010dkanu stoku. Bihorci Gornjeg Bihora su se rasporedili, a jedna grupa je po\u0161la ka narodu koji je bje\u017eao. Tra\u017eili su od \u010detnika da se predaju jer nemaju kuda, ali su \u010detnici zapucali. Onda su povikali i zapucali branitelji. \u010cetnici su u\u0107utali, a poslije dva sata ugasila se i vatra koju su lo\u017eili \u010detnici na Bukvici. Bihorci su i dalje pucali, a onda je nai\u0161ao narod i kazao da su \u010detnici pobjegli preko Lima. Branitelji su u\u0161li u Korita i kupili mrtve Bo\u0161njake koje su ukopali tek drugi dan. Tako je odbijen \u010detni\u010dki napad sa sjeverne strane Gornjeg Bihora, \u010dime je osuje\u0107ena i namjera da udare \u010detnici iz Berana i sa Police i da se spoje sa onima koji su nastupali od Korita i Pe\u0161teri\u2026\u201c (Iz knjige autora Salije Adrovi\u0107a, Gornji Bihor, str. 108, Berane, 1995.) BItka na Godu\u0161i spada u red najva\u017enijih bitaka koje su spasile Sand\u017eak. Autor ovog teksta je u ljeto 2016. godine obi\u0161ao Godu\u0161u i okolinu i razgovarao sa mje\u0161tanima o ovoj spasonosnoj bitci.<\/p>\n MURAT MU\u010cI\u0106 SPA\u0160AVA 30 KOM\u0160IJA PRAVOSLAVACA OD OSVETE<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Murat je u toku Drugog svjetskog rata spasio i 30 Srba-pravoslavaca iz Bihora, od osvete pojedinih Bo\u0161njaka, nakon po\u010dinjenog \u010detni\u010dkog genocida u Limskoj dolini za Bo\u017ei\u0107 1943. godine. Bilo je to vrijeme kada je Murat bio predsjednik Koritske op\u0161tine. Zbog toga je bio uva\u017eavan i od pripadnika druge nacionalnosti. To se najbolje vidjelo na prvim poslijeratnim izborima za narodnog poslanika u Bjelopoljskom srezu kada je Murat Mu\u010di\u0107 dobio vi\u0161e glasova od Bla\u017ea Jovanovi\u0107a. Ovakva reputacija u narodu omogu\u0107it \u0107e mu da, preko tog istog Bla\u017ea Jovanovi\u0107a, koji je kasnije postao predsjednik Crne Gore, realizuje probijanje puta Lozna-Sipanje i otvaranje vunarskog kombinata u Bijelom Polju 1961. godine u kome \u0107e se zaposliti veliki broj radnika ovog sreza.<\/p>\n MURAT JE BIO NADALEKO \u010cUVENI MUSLIHUN (MIRITELJ)<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Institucija \u201emuslihuna\u201c kako se naziva kod muslimana ili \u201emiritelja\u201c kod hri\u0161\u0107ana, a po novom \u201emedijatora\u201c ili \u201eposrednika\u201c, u tradiciji postoji vijekovima. Ta institucija je utemeljena u svim vjerskim knjigama i u obi\u010dajima svih naroda. Zadr\u017eala se do danas, iako u mnogo manjem obimu nego ranije, na podru\u010dju Crne Gore, Sand\u017eaka, Kosova i Makedonije. Ovdje \u0107emo se zadr\u017eati na junaka ove pri\u010de Murata Mu\u010di\u0107a iz Godu\u0161e koji je kao ugledni muslihun izmirio veliki broj zava\u0111enih familija u Bihoru, na Pe\u0161teri i \u0161ire. U Bihoru i na Pe\u0161teri je \u010desto dolazilo do sva\u0111a oko me\u0111e, tako je \u010desto dolazilo i do situacija da \u201eho\u0107e krv da padne\u201c. U mnogim slu\u010dajevima bi krv pala ne samo oko me\u0111e, nego na primjer kod otimanja djevojke itd. Onda na scenu stupa \u201ekrvna osveta\u201c koja mo\u017ee da se prenese na nekoliko generacija. Ovih slu\u010dajeva jo\u0161 uvijek ima, iako mnogo re\u0111e nego ranije, u Albaniji i na Kosovu. Najlak\u0161e je bilo miriti familije koje su bile zava\u0111ene oko me\u0111e, a najte\u017ee gdje se desilo ubistvo i gdje je trebalo miriti krv. Muslihun ili miritelj je \u010dovjek koji je najiskusniji da miri ljude koji su zava\u0111eni iz razniih razloga. Njih je krasila mudrost, re\u010ditost i po\u0161tenje. Morao je biti po\u0161tovan kako u svojoj ku\u0107i tako i \u201eu najmanje devet okolnih sela\u201c. Postojala su i\u00a0mirovna vije\u0107a<\/strong>\u00a0koja su se sastojala od starijih i iskusnijih ljudi iz svakog pemena koje su ostali seljani uva\u017eavali i slu\u0161ali. Upravo je Murat Mu\u010di\u0107 iz Godu\u0161e bio ovakav muslihun kakvog i opisujemo. Murat je bio posebno \u201euspje\u0161an\u201c kod mirenja krvno zava\u0111enih familija. Zahvaljuju\u0107i svojoj retorici, pomirljivom stavu, odli\u010dnoj procjeni i poznavanju psihologije ljudi posebno se isticao kao \u010dlan i kao predsjednik mirovnog vije\u0107a.<\/p>\n U Sand\u017eaku se i danas prepri\u010dava slu\u010daj kako je Murat Mu\u010di\u0107 izmirio dvije krvno zava\u0111ene albanske familije iz Rugove na Kosovu.<\/strong>\u00a0U tim slu\u010dajevima mu\u0161ki \u010dlanovi familije ne smiju ispred ku\u0107e da iza\u0111u strepe\u0107i da \u0107e biti ubijeni od druge familije sa kojom su u zava\u0111i. Albanac iz Rugove, ina\u010de otac ubice, \u010duo je za muslihuna Murata Mu\u010di\u0107a iz Bihora i po pitanju je do\u0161ao u njegovu ku\u0107u u Godu\u0161u. Predstavio se ko je i \u0161ta je i ispri\u010dao mu svoju muku i hal u kojem su se na\u0161li i on i njegova familija. Tra\u017eio je od Murata pomo\u0107 i savjet \u0161ta da radi. Murat ga je pa\u017eljivo saslu\u0161ao a onda postavio nekoliko pitanja, uz upozorenje da na njih mora iskreno orgovoriti.<\/p>\n -Da li je o\u0161te\u0107eni, tj. otac ubijenog, vjernik?<\/p>\n -Ima\u0161 li u svojoj familiji mu\u0161ko dijete u kolijevci?<\/p>\n -Da li bi to dijete \u017ertvovao radi mira?<\/p>\n Albanac u nevolji je odgovorio: da je otac ubijenog vjernik, da svojoj u familiji\u00a0 ima mu\u0161ko dijete u kolijevci i da bi ga \u017ertvovao samo da krvna osveta prestane i da se vi\u0161e ove dve familije ne uni\u0161tavaju.<\/p>\n Murat Mu\u010di\u0107 mu je dao sljede\u0107i savjet: \u201ePripremi se da sljede\u0107e d\u017eume uradi\u0161 ovako kako ti ka\u017eem. Sahat vremena prije d\u017eume namaza po\u0161alji svoju snahu da kolijevku sa djetetom stavi pred vrata o\u0161te\u0107enih i da ka\u017ee \u010dije je dijete.<\/p>\n Albanac je \u0161okiran ovakvim planom rekao Muratu: Oni \u0107e ga ubiti, mogu li se ja \u017ertvovati umjesto djeteta? Murat je rekao: Ne, to bi bila osveta a ne mir. Ne\u0107e ubiti dijete ako budu vjernici, a ka\u017ee\u0161 da jesu!<\/p>\n Albanac se zahvalio Muratu i vratio ku\u0107i u Rugovu, na Kosovo. Ispri\u010dao je uku\u0107anima \u0161ta mu je Murat predlo\u017eio. Nakon kra\u0107eg vije\u0107anja pala je odluka da se postupi onako kako je Murat predlo\u017eio. Dijete je ponijeto i stavljeno sa kolijevkom pred vrata o\u0161te\u0107ene familije. Kada su \u010dlanovi ove familije vidjeli dijete u kolijevci pitali su \u010dije je. Re\u010deno im je da je dijete iz ubi\u010dine familije i da su ga donijeli kako bi dali \u201eglavu za glavu\u201c. Otac ubijenog je naredio da \u017eena u\u0111e sa djetetom u ku\u0107u i da se provjeri da li je dijete osune\u0107eno, i da li to dijete doji majku koja ga je donijela. Kada su se uvjerili da je dijete osune\u0107eno i da doji svoju majku, starje\u0161ina iz o\u0161te\u0107ene familije je poru\u010dio da otac od ubice mo\u017ee do\u0107i u njegovu ku\u0107u na mirenje i da dovede toga \u010dovjeka koji mu je ovo predlo\u017eio. Naravno Murat Mu\u010di\u0107 se rado odazvao i oti\u0161ao u susjednu Rugovu i pomirio ove familije koje su mu bile neizmjerno zahvalne.<\/p>\n Murat je bio toliko tra\u017een muslihun (mirovnjak) da skoro i nije znao koliko je mirovnih dogovora postigao. Pored svega ovoga Murat je bio odli\u010dan narodni pjeva\u010d, pa je uz Kasuma Rebronju i Avda Me\u0111edovi\u0107a bio jedan od boljih guslara svoga vremena.<\/p>\n Murat je preselio na bolji svijet 1984. godine a njegovoj d\u017eenazi su prisustvovali ljudi iz cijelog Bihora.\u00a0 Iza sebe je ostavio brojno potomstvo, 44 unu\u010dadi i mno\u0161tvo paraunu\u010dadi. U braku sa suprugom Afijom, \u0107erkom \u010duvenog Hajra Skoka sa Sipanja, imao je sedmoro djece, pet sinova i dvije \u0107erke. Sinovi su: \u0160u\u0107o, Fadil, Aljo, A\u0107if i Rafet, a \u0107erke: Atifa koja je udata za Ziku Sijari\u0107a i \u0110ulsu udatu za Hajriza \u0160krijelja. Na kraju ovog teksta autor se zahvaljuje uglednom sand\u017ea\u010dkom intelektualcu\u00a0Zenu Mu\u010di\u0107u<\/strong>\u00a0na ustupljenoj djedovoj fotografiji.<\/p>\n <\/p>\n Salko \u0160krijelj (1880-1988), junak Bitke na Godu\u0161i<\/p>\n Autor Crnovr\u0161anin je sredinom jula 2016 obi\u0161ao selo Godu\u0161u i cijeli Bihor<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0Murat Mu\u010di\u0107 je ro\u0111en 1892. godine u selu Godu\u0161i, op\u0161tina Bijelo Polje (ranije Akova), crnogorski dio Sand\u017eaka. Otac mu se zvao Kujo a majka Muratka. Ona je bila \u0107erka \u010duvenog guslara Kasuma Rebronje. Murat je odrastao kao jedinac me\u0111u tri sestre koje su se zvale: Bega, Fata i Mu\u0161a. Poticao je […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":227525,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-227524","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/2-4.jpg\")
<\/figure>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/3-5.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/4-3.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/5-1.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/6-1.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/7-1.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/9-1.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/8-2.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/10-1.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/11-2.jpg\")
<\/p>\n