![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/Screen-Shot-2018-01-04-at-13.46.25-768x399.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Migracije balkanskih muslimana ka Turskoj vremenski se podudaraju sa slabljenjem i slomom Osmanskog carstva i u neku ruku predstavljaju \u201cevakuaciju\u201d izgubljenih teritorija. Sa druge strane, motivi koji su pokretali iseljenike bili su versko-politi\u010dki, ali i ekonomski, egzistencijalni. U pitanju je bio i balkanski proces \u0161irokih razmjera (Gr\u010dka, Rumunija, Bugarska, Jugoslavija) u kome se mo\u017ee prepoznati zajedni\u010dki interes balkanskih dr\u017eava i Turske republike. Jugoslavija je time poku\u0161ala da se rije\u0161i nelojalnog albanskog elementa i dobije zemlju za kolonizaciju, dok je Turska \u201cpodesnim elementom\u201d naseljavala opustele krajeve zemlje iz kojih su prethodno iseljeni Kurdi, Jermeni i Grci. Jugoslovenski muslimani su hrlili u Tursku i pod uticajem prigodne propagande (kako jugoslovenske, tako i turske), ali je njihova adaptacija u reformisanoj Turskoj bila gotovo nepodno\u0161ljiva.<\/p>\n
Takva kontrolisana stihija iseljavanja je legalizovana 11. jula 1938. potpisivanjem Jugoslovensko-turske konvencije u Carigradu. Njome je bilo predvi\u0111eno iseljavanje 40.000 porodica jugoslovenskih muslimana \u201ckoji govore turski jezik i imaju tursku kulturu\u201d iz 46 srezova Vardarske, Zetske i Moravske banovine. S obzirom da definisani geografski prostor nije obuhvatao BiH, pomenute banovine su postale tranzitno podru\u010dje za zainteresovane bosanske i sand\u017ea\u010dke iseljenike. Turska se obavezala da \u0107e primiti 40.000 porodica u roku od \u0161est godina, a dogovorena od\u0161teta koju bi Jugoslavija pla\u0107ala Turskoj iznosila je 500 turskih lira po porodici, tj. ukupno 20 miliona lira. Konvencija je predvi\u0111ala transfer iseljenika i njihove pokretne imovine do solunske luke o tro\u0161ku Jugoslavije.<\/p>\n
Ovom prilikom donosimo dva dokumenta koja prethode potpisivanju Konvencije. Prvi je Zapisnik interministerijalne konferencije koja je odr\u017eana u Ministarstvu inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije 20. septembra 1935. i razmatrala iseljenje neslovenskog stanovni\u0161tva iz Ju\u017ene Srbije. Drugi tekst predstavlja Projekt plana o iseljenju koji je sa\u010dinio u\u017ei komitet interministerijalne konferencije, a koji je donijet na sjednici od 24. septembra 1935. u Beogradu. Me\u0111u zaklju\u010dcima ovog projekta koji su sastavili predstavnici pet ministarstava i General\u0161taba dominira potreba hitnog dono\u0161enja bilateralnih konvencija sa Turskom i Albanijom, dok je u slu\u010daju problema sa iseljavanjem Albanaca predlo\u017eeno njihovo preseljenje u unutra\u0161njost Jugoslavije. Poreske povlastice su bile predvi\u0111ene za one koji bi se dobrovoljno odrekli dr\u017eavljanstva, dok su na besplatan prijevoz do Soluna mogli ra\u010dunati samo oni koji bi svoju nepokretnu imovinu ostavili dr\u017eavi. Gotovo svi prijedlozi predstavnika General\u0161taba su jednoglasno usvojeni kao mjere koje Projekat predla\u017ee za \u201cuspje\u0161nije i br\u017ee iseljavanje neslovenskog \u017eivlja u Tursku, odnosno Arbaniju\u201d: suzbijanje propagande protiv iseljavanja koja se vodila iz Tirane, \u0161to \u010de\u0161\u0107e pozivanje neslovenskih regruta iz grani\u010dnih srezova na vojne ve\u017ebe i manevre, zabranu primanja u dr\u017eavnu slu\u017ebu \u201clica koja dolaze u obzir za iseljenje\u201d, preme\u0161taj aktuelnih neslovenskih \u010dinovnika u druge krajeve zemlje, nacionalizovanje toponima i prezimena itd. Oba dokumenta \u010duvaju se u Arhivu Jugoslavije u okviru fonda Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Turskoj-Carigrad, Ankara (370), fascikla 9, arhivska jedinica 42, listovi 637-643. Tekstovi se prenose u izvornoj formi, bez ikakvih stilskih i jezi\u010dkih intervencija.<\/p>\n
Zapisnik interministerijalne konferencije, odr\u017eane u Ministarstvu inostranih poslova 20. septembra 1935. god. po pitanju iseljenja neslovenskog stanovni\u0161tva iz Ju\u017ene Srbije<\/p>\n
Prisutni:<\/p>\n
\u2013 iz Ministarstva inostranih poslova: g. Ilija Miliki\u0107, \u0161ef IV otseka Politi\u010dkog odeljenja, g. Milivoje Mil\u010di\u0107, savetnik, g. Petar Cabri\u0107, savetnik, g. Radovan Mitrovi\u0107, sekretar;<\/p>\n
\u2013 iz Ministarstva poljoprivrede: g. Vojislav Magov\u010devi\u0107, inspektor, g. \u0110ura Tatalovi\u0107, \u0161ef finansiskog otseka;<\/p>\n
\u2013 iz Ministarstva unutra\u0161njih poslova: g. Du\u0161an Tadi\u0107, inspektor;<\/p>\n
\u2013 iz Glavnog \u0111eneral\u0161taba: g. Jovan Sokolovi\u0107, \u0111eneral\u0161tabni pukovnik;<\/p>\n
\u2013 iz Ministarstva finansija: g. Du\u0161an Trajkovi\u0107, savetnik;<\/p>\n
\u2013 iz Ministarstva saobra\u0107aja: g. Milo\u0161 Popovi\u0107, vi\u0161i \u010dinovnik Komercijal. odeljenja Gen. direkcije dr\u017e. \u017eel.<\/p>\n
Sjednicom je predsjedavao g. I. Miliki\u0107. Zapisnik su vodili g. Dr. Feodor Koreni\u0107 i g. Dr. Jo\u017eo Logar, pisari Ministartsva inostranih poslova.<\/p>\n
Sjednica je otvorena u 18 \u010dasova.<\/p>\n
***<\/p>\n
G. ILIJA MILIKI\u0106 ka\u017ee da je g. V. Magov\u010devi\u0107 izrazio \u017eelju da se na jednoj interministerijalnoj konferenciji pretrese pitanje iseljenja Turaka i ostalih muslimana iz ju\u017enih krajeva. Ovo pitanje treba \u0161to prije rije\u0161iti, jer kompaktne mase Turaka i Arnauta du\u017e arbanske granice predstavljaju u nacionalnom i vojnom pogledu va\u017ean problem. Broj Arnauta, kojih ima preko pola miliona, pove\u0107ao se od 1931. godine za oko 65.000. \u0160to nacionalizacija neslovenskog elementa nije uspjela, razlog je \u0161to je pravoslavni \u017eivalj u ju\u017enim krajevima malobrojan (svega ima u ju\u017enim krajevima 165.000 pravoslavnih) i \u0161to na\u0161 elemenat nije bio dovoljno pripremljen za vr\u0161enje nacionalizacije. Prema tome, ostaje jedino jo\u0161 put iseljenja neslovenskog elementa iz zemlje.<\/p>\n
Ministarstvo inostranih poslova smatra da treba naro\u010ditu pa\u017enju obratiti na Arbanase, jer su kompaktni i u stalnom dodiru sa susjednom Arbanijom, gdje se, bez obzira na neodre\u0111enost politi\u010dku, ipak polako stvara nacionalni osje\u0107aj.<\/p>\n
Politika iseljavanja do danas nije dala neke naro\u010dite rezultate. Ovaj elemenat seli se u Tursku i u Arbaniju. Postoji mogu\u0107nost da se broj iseljenika u Tursku pove\u0107a na osnovu pro\u0161logodi\u0161njeg turskog Zakona o naseljavanju \u010ditavih provincija stanovni\u0161tvom turske kulture. U ovom cilju Turci su zaklju\u010dili sporazum sa Rumunijom, a sada se vode pregovori i sa Bugarskom. Sporazum sa Rumunijom predvi\u0111a da se Turci iz Rumunije, kojih ima oko 400.000, imaju iseliti u roku od 5 godina. Sva njihova imanja \u0107e mo\u0107i prvenstveno da otkupljuje rumunska vlada. Prilikom iseljenja oni u\u017eivaju izvjesne povlastice; putuju bez obi\u010dnih paso\u0161a, zastarjeli porez im se ne napla\u0107uje, \u010dinovnicima se vra\u0107a sav upla\u0107eni novac za penzioni fond, vojni obveznici se osloba\u0111aju od daljeg slu\u017eenja vojnog roka, za prijenos stvari na brodove ne pla\u0107a se nikakva taksa, kao ni za prijevoz stoke, alata itd. Vrijednost imanja iseljenika, koja zbog kratko\u0107e vremena ostaju neprodata, kao i vrijednost vakufskih imanja rumunska vlada \u0107e isplatiti iseljenicima iz svojih sredstava, pa \u0107e se docnije obra\u010dunati sa turskom vladom.<\/p>\n
Arbanska vlada, koja je ranije bila voljna da primi izvjestan broj na\u0161ih Arbanasa, sada se izgovara da to ne mo\u017ee u\u010diniti iz fiskalnih razloga. Me\u0111utim, na\u0161e je uvjerenje da ona to \u010dini iz nacionalnih razloga: ona ne \u017eeli smanjenja broja Arbanasa kod nas zbog budu\u0107ih teritorijalnih pretenzija. Turska vlada, naprotiv, odobrila je za svoje imigrante do 1936. godine 3,000.000 turskih lira.<\/p>\n
\u00a7 55 Zakona o dr\u017eavljanstvu dao je mogu\u0107nost za iseljenje neslovenskog stanovni\u0161tva; no i pored toga postoje izvjesne te\u0161ko\u0107e sa na\u0161e strane.<\/p>\n
Na prvom mjestu je primje\u0107eno da je u\u010dinjena jedna gre\u0161ka, po\u0161to se me\u0111u izjavama za iseljenje nalazi veliki broj prijava na\u0161ih muslimana iz Sand\u017eaka, koji su u stvari na\u0161i ljudi. Stoga nema razloga da se oni udalje iz zemlje. Mi smo skrenuli pa\u017enju Ministarstvu unutra\u0161njih poslova da se ubudu\u0107e takve izjave na\u0161eg slovenskog \u017eivlja ne primaju.<\/p>\n
Druga te\u0161ko\u0107a je u likvidiranju imanja iseljenika. Ovo pitanje bi\u0107e donekle rije\u0161eno zajmom koji je Ministarstvo poljoprivrede uzelo kod Dr\u017eavne hipotekarne banke u iznosu od 21,800.000 dinara.<\/p>\n
Ne treba zaboraviti da \u010dak oni koji su ve\u0107 likvidirali svoja imanja, nailaze na te\u0161ko\u0107e za dobijanje paso\u0161a, s obzirom na velike formalnosti oko prikupljanja uvjerenja. Ministarstvo inostranih poslova je predlo\u017eilo da se ta uvjerenja imaju izdavati po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n
Oni iseljenici, ve\u0107inom siroma\u0161ni, ne mogu da snose sami tro\u0161kove za transport. Zbog toga je zatra\u017eeno da im se osigura besplatan podvoz do granice ili bar popust od 75%. Me\u0111utim, Ministarstvo saobra\u0107aja ne\u0107e da vr\u0161i nikakvo odstupanje od pravilnika o tarifama.<\/p>\n
U svakom slu\u010daju iseljenje treba vr\u0161iti po odre\u0111enom planu. S obzirom na ograni\u010den kredit kojim se raspola\u017ee, trebalo bi odrediti koje srezove, iz vojni\u010dkih i politi\u010dkih razloga, treba u prvom redu raseljavati.<\/p>\n
G. MILIVOJE MIL\u010cI\u0106 iznosi da pitanje iseljenja muslimana nije novo, po\u0161to postoji jo\u0161 od 1878. godine (Muhad\u017eiri). Ono je novo s obzirom na \u00a7 55, koji je sve do 1933. godine ostao mrtvo slovo. Tek te godine arbanska vlada pokrenula je ovo pitanje, u namjeri da rije\u0161i pitanje dr\u017eavljanstva onih Arbanasa, koji su iz bilo kojih razloga prebjegli iz na\u0161e zemlje u Arbaniju. \u00a7 55 \u010dija je vrijednost isticala 1. novembra 1933. god., produ\u017een je na zahtev Ministarstva inostranih poslova do 1. novembra 1938. god. Od onih koji su davali izjave, rijetko se ko selio s obzirom na \u010dinjenicu, da arbanska vlada nije izdavala dozvole za useljenje.<\/p>\n
Do sada je iseljeno svega oko 20.000 lica za Tursku. Za Arbaniju je dano oko 2.000 izjava, ali nijedan od ovih nije dobio dozvolu za useljenje. Turci u na\u0161oj zemlji predstavljaju miran elemenat, odsje\u010den od metropole te nisu podlo\u017eni nacionalisti\u010dkoj propagandi. Kod Arbanasa je situacija sasvim druk\u010dija s obzirom na to da su naseljeni u gustoj masi u grani\u010dnim predjelima (u nekim srezovima preko 90% cjelokupnog stanovni\u0161tva).<\/p>\n
Mi smo u prijateljskim odnosima sa Turskom te u roku od nekoliko mjeseci mo\u017eemo rije\u0161iti pitanje iseljenja Turaka. Turska prima sve ljude turske kulture te bi na taj na\u010din mogli iseliti i jedan dio Arbanasa.<\/p>\n
Nikakve \u017ertve nisu suvi\u0161e velike, da se ovo pitanje rije\u0161i. Ministarstvo poljoprivrede, pomo\u0107u jedne planske organizacije, treba da razbije komplekse Arnauta, pu\u0161taju\u0107i u svako selo po nekoliko na\u0161ih porodica, a du\u017e arbanske granice bi trebalo jedan pojas sasvim o\u010distiti Arbanasa.<\/p>\n
G. VOJISLAV MAGOV\u010cEVI\u0106 ka\u017ee da Ministarstvo poljoprivrede sprovodi kolonizaciju punih 15 godina. Najvi\u0161e je iseljeno iz pasivnih krajeva (Bosna, Lika, Hercegovina, Crna Gora). Ali tim radom iscrpljene su ve\u0107 sada sve slobodne povr\u0161ine, a ima jo\u0161 17.000 porodica koje su podnijele molbe za dodjelu zemlji\u0161ta i koje \u010dekaju da se stvori mogu\u0107nost za naseljenje u ju\u017enim krajevima. Jedino rje\u0161enje problema bilo bi u tome, \u0161to bi se iselio turski i arbanaski elemenat, koji je naro\u010dito jak u 17 srezova; tu je relacija 73% neslovena prema 27% na\u0161eg \u017eivlja. Nacionalni razlozi tra\u017ee da se nastavi sa kolonizacijom ba\u0161 pored arbanske granice. U tu svrhu sada je Ministarstvo poljoprivrede uzelo zajam od 21,000.000 dinara kod Dr\u017eavne hipotekarne banke za kupovinu arbanskih i turskih imanja u Ju\u017enoj Srbiji. Kad bi se htjelo otkupiti svih 15.000 hektara zemlji\u0161ta, gde bi se moglo naseliti 3.000 porodica na\u0161ih kolonista, onda bi za to bila potrebna suma od 30,000.000 dinara. Me\u0111utim, neki bi htjeli da dobiju samo besplatan podvoz do turske granice, a zato bi ustupili besplatno svoja zemlji\u0161ta.<\/p>\n
Pored arbanske granice, gde ima oko 85% arbanskog \u017eivlja, aktivan je Arbanski komitet koji poma\u017ee arbanska vlada, a koji Arbanase odvra\u0107a da se ne sele.<\/p>\n
Mi bi dali novac za prodata imanja samo onim licima, koja budu nabavila uredan paso\u0161, odslu\u017eila vojsku i platila svu porezu; oni bi se odmah ukrcali u vozove. Ranija praksa na\u0161ih policiskih vlasti, kad se je izdavao paso\u0161 sa va\u017eno\u0161\u0107u od pola godine, bila je pogre\u0161na, jer ta lica nisu gubila dr\u017eavljanstvo, pa su se vra\u0107ala.<\/p>\n
Trebalo bi izraditi plan i program za iseljavanje u glavnim idejama. U tom pogledu mogao bi svakako slu\u017eiti kao osnova aran\u017eman sa Rumunijom.<\/p>\n
G. ILIJA MILIKI\u0106 prelazi zatim na mjere koje bi trebalo preduzeti da se otklone te\u0161ko\u0107e, koje danas ometaju iseljavanje neslovenskog \u017eivlja na osnovu \u00a7 55 Zakona o dr\u017eavljanstvu. Tu bi do\u0161lo u obzir: izdavanje besplatnih paso\u0161a, oslobo\u0111enje od svih du\u017enih da\u017ebina, davanje besplatnog podvoza do dr\u017eavne granice u zamjenu za ustupljena imanja, sklapanje sa Turskom jedne konvencije, sli\u010dne onoj sa Rumunijom, oslobo\u0111enje od slu\u017eenja vojske. Tako\u0111e bi trebalo uprostiti administrativni postupak prilikom va\u0111enja mnogobrojnih uvjerenja, koja su ina\u010de potrebna za iseljenike.<\/p>\n
Kako bi se \u0161to br\u017ee sprovele ove mjere u \u017eivot, g. I. Miliki\u0107 predla\u017ee organizovanje jednog u\u017eeg komiteta, u koji bi u\u0161li gg. M. Mil\u010di\u0107, pukovnik J. Sokolovi\u0107, D. Tadi\u0107 i V. Magov\u010devi\u0107, sa zadatkom da izradi jedan projekt mjera koje treba preduzeti za pospe\u0161enje iseljavanja neslovenskog \u017eivlja, a koji \u0107e se podnijeti na usvojenje Ministarskom savetu.<\/p>\n
SVI PRISUTNI se sla\u017eu sa ovim prijedlogom.<\/p>\n
G. pukovnik J. SOKOLOVI\u0106 ka\u017ee da on ima nekoliko preijdloga bez obzira na konvenciju koja \u0107e se sklopiti sa Turskom, kako bi se sa na\u0161e strane pospije\u0161ilo iseljavanje neslovena.<\/p>\n
1. Silom zakona natjerati ih na ta\u010dno izvr\u0161enje svih obaveza u pogledu poreza;<\/p>\n
2. emigrante ukloniti iz sredine na\u0161ih Turaka i Arbanaca, po\u0161to i oni koji va\u017ee kao na\u0161i prijatelji, vr\u0161e propagandu protiv iseljavanja;<\/p>\n
3. po\u0161to se na\u0161i Turci ne smatraju kao narodna manjina, natjerati njihovu decu u na\u0161e nacionalne \u0161kole, jer se je do sada de\u0161avalo da tri \u010detvrtine mladi\u0107a iz ovih krajeva, koji dolaze na odslu\u017eenje vojnog roka, pi\u0161u samo turski;<\/p>\n
4. izdati povjerljiv raspis da se oni, koji ne\u0107e da se isele, ne primaju ni u dr\u017eavnu ni u samoupravnu slu\u017ebu;<\/p>\n
5. dati ovim krajevima na\u0161e obilje\u017eje nacionalizovanjem imena mjesta i krajeva;<\/p>\n
6. stvoriti zonu naseljenu na\u0161im elementom du\u017e arbanske granice. U tu svrhu po\u010deti sa kolonizacijom na granici, pa i\u0107i sistematski u pravcu unutra\u0161njosti. To pitanje ne rje\u0161avati na par\u010de, ve\u0107 doneti plan za nekih 10 godina.<\/p>\n
Kao prvu mjeru za organizaciju iseljavanja neslovenskog elementa g. pukovnik J. Sokolovi\u0107 predla\u017ee stvaranje stalnog u\u017eeg komiteta, koji bi ostao na okupu sa punom odgovorno\u0161\u0107u, bez obzira na nadle\u017enost.<\/p>\n
SVI PRISUTNI se sla\u017eu sa ovim prijedlogom.<\/p>\n
Konferencija donosi slede\u0107i zaklju\u010dak:<\/p>\n
1. Treba pokrenuti pitanje iseljenja sa turskom vladom i nastojati da se isto re\u0161i na sli\u010dan na\u010din, kao \u0161to je to u\u010dinila Rumunija, t. j. putem jedne specijalne konvencije.<\/p>\n
2. Svima koji \u017eele da se sele, treba izdati besplatne iseljeni\u010dke paso\u0161e.<\/p>\n
3. Sva ova lica treba osloboditi svih du\u017enih da\u017ebina (poreza, prireza itd).<\/p>\n
4. Onima od tih lica koja nude svoja nepokretna imanja u zamenu za besplatan podvoz do granice, iza\u0107i u susret. Siroma\u0161nima koji nemaju svoja imanja, osigurati besplatan podvoz, a onima koji su prodali svoja imanja, podvoz sa 75% popusta.<\/p>\n
5. Ova lica treba osloboditi od pla\u0107anja svih da\u017ebina na mrtav inventar, koji nose sa sobom, kao i novac.<\/p>\n
6. Ministarstvo vojske i mornarice ve\u0107 je izdalo nare\u0111enje da se svima ovim licima izdaju dozvole za iseljenje bez obzira da li su otslu\u017eili svoj kadar u vojsci i regulisala vojnu obavezu, ili ne. Isto tako, trebalo bi pu\u0161tati i one koji \u017eele da se sele, a nalaze se na otslu\u017eenju vojnog roka.<\/p>\n
U\u017ei odbor izradi\u0107e na osnovu gornjih principa jedan projekt plana o iseljenju, koji \u0107e sljede\u0107a interministerijalna konferencija definitivno primiti i podnijeti Gospodinu Ministru poljoprivrede. Gospodin Ministar poljoprivrede \u0107e ovo pitanje izneti pred Ministarski savet, koji \u0107e doneti definitivno rje\u0161enje.<\/p>\n
Rije\u0161eno je da se u\u017ei komitet sastane 24. septembra 1935. god. u 9 \u010das. u Ministarstvu inostranih poslova.<\/p>\n
Sednica je zaklju\u010dena u 20 \u010dasova.<\/p>\n
Zapisnik vodili: Dr. Feodor Koreni\u0107 s. r, Dr. Jo\u017eo Logar s. r.<\/p>\n
Sednici pretsedavao: Ilija Miliki\u0107 s. r.<\/p>\n
20. septembra 1935. god.<\/p>\n
Beograd<\/p>\n
Projekt u\u017eeg komiteta interministerijalne konferencije o iseljenju neslovenskog elementa iz Ju\u017ene Srbije<\/p>\n
U smislu rje\u0161enja interministerijalne konferencije od 20. septembra 1935. god. sastao je se 24. septembra o. g. u\u017ei komitet, koji je po pitanju iseljenja neslovenskog \u017eivlja iz na\u0161e zemlje, a konkretno iz Ju\u017ene Srbije po \u00a7 55 Zakona o dr\u017eavljanstvu doneo slede\u0107i zaklju\u010dak:<\/p>\n
1. Pitanje iseljenja treba \u0161to pre regulisati specijalnom konvencijom izme\u0111u na\u0161e dr\u017eave i Turske, kao i izme\u0111u na\u0161e dr\u017eave i Arbanije, a na na\u010din kako je to pitanje regulisano izme\u0111u Turske i Rumunije.<\/p>\n
2. U slu\u010daju da se sa Arbanijom ne bude mogao zaklju\u010diti sporazum o iseljenju Arbanasa u Arbaniju, ili da se Arbanasi \u2013 na\u0161i podanici ne budu htjeli iseljavati u Tursku, treba odmah pristupiti postoje\u0107im zakonskim odredbama o preseljavanju ovog elementa sa grani\u010dne zone u unutra\u0161njost zemlje i naseljavanjem iste zone stanovni\u0161tvom jugoslovenske narodnosti.<\/p>\n
3. Svima onim licima koja na osnovu \u00a7 55 Zakona o dr\u017eavljanstvu dadu izjave, da se odri\u010du na\u0161eg podanstva i da \u0107e se u odre\u0111enom roku iseliti iz na\u0161e zemlje, u\u010diniti sljede\u0107e povlastice:<\/p>\n
a) izdati im besplatne iseljeni\u010dke paso\u0161e, prema prilikama kolektivne;<\/p>\n
b) osloboditi ih svih du\u017enih da\u017ebina (poreza, prireza, vojnice itd);<\/p>\n
v) u slu\u010daju da lica koja se sele, imaju hipotekarna i privatna dugovanja (menice, obligacije i sli\u010dna pismena), u\u010dinjena do 1. septembra 1935. god. imaju se zajmodavcima (potra\u017eiva\u010dima) isplatiti iz procijenjene vrijednosti njihovih nepokretnih dobara;<\/p>\n
g) izdati im besplatan podvoz do Soluna i Svilengrada, ako izjave da svu svoju nepokretnu imovinu ostave na\u0161oj dr\u017eavi. Isto se ovo odnosi i na iseljenike siroma\u0161nog stanja;<\/p>\n
d) izdati popust na \u017eeleznicama od 75% licima, koja su materijalno obezbje\u0111enija ili koja su ranije prodala svoja imanja;<\/p>\n
\u0111) osloboditi ih svih da\u017ebina za izvoz mrtvog inventara i novca;<\/p>\n
e) osloboditi ih od momenta date izjave za iseljenje: regrutovanja, upu\u0107ivanja u kadar, slu\u017eenja kadra, pozivanja na ve\u017ebe i uzimanja komore i prevoznih sredstava radi izvo\u0111enja vje\u017ebi i manevara. Od ovoga se mogu u\u010diniti odstupanja u slu\u010daju, ako se iseljenje ne izvr\u0161i za godinu dana od date izjave.<\/p>\n
4. Za \u0161to uspje\u0161nije i br\u017ee iseljavanje ovog neslovenskog \u017eivlja u Tursku, odnosno Arbaniju, komitet nalazi da bi korisno bilo preduzeti i sljede\u0107e mjere:<\/p>\n
a) svim sredstvima suzbijati i onemogu\u0107avati svaku propagandu koja se me\u0111u ovim elementom vr\u0161i iz Arbanije protiv iseljavanja;<\/p>\n
b) od neslovenskog stanovni\u0161tva koje dolazi u obzir za iseljenje, zahtijevati ispunjenje svih postoje\u0107ih zakona i propisa, a naro\u010dito onih koji se odnose na pla\u0107anje fiskalnih da\u017ebina (porez, prirez, vojnica itd);<\/p>\n
v) \u0161to \u010de\u0161\u0107e na teritoriji Ju\u017ene Srbije, a naro\u010dito iz grani\u010dnih srezova pozivati na vojne vje\u017ebe obveznike operativne i rezervne vojske neslovenskog porekla, bilo radi ve\u017ebi i manevara, bilo radi izrade strategiskih puteva ili fortifikaciskih objekata;<\/p>\n
g) na\u010delno ne primati u dr\u017eavnu slu\u017ebu (i samoupravnu) lica koja dolaze u obzir za iseljenje, a ona koja su ve\u0107 u dr\u017eavnoj (samoupravnoj) slu\u017ebi, raspore\u0111ivati u krajevima gde \u017eivi na\u0161e nacionalno stanovni\u0161tvo;<\/p>\n
d) strogo primenjivati princip o obaveznom \u0161kolovanju djece u ovim krajevima u na\u0161im osnovnim \u0161kolama;<\/p>\n
\u0111) strogo primenjivati sve propise o naseljivanju ju\u017enih krajeva u pogledu ograni\u010davanja potrebnih kompleksa za naseljavanje, a u prvom redu u pograni\u010dnim srezovima;<\/p>\n
e) odmah pristupiti nacionalizovanju geografskih objekata (naseljenih mjesta, rijeka, planina itd) i osobnih prezimena. Ovo se odnosi i na javne natpise, firme, reklame itd;<\/p>\n
\u017e) sve napred iznijete mjere prvenstveno i odmah primenjivati po\u010dev od grani\u010dne linije prema Arbaniji ka unutra\u0161njosti zemlje.<\/p>\n
24. septembra 1935. god.<\/p>\n
Beograd<\/p>\n
Izvor: Pe\u0161\u010danik.net<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Migracije balkanskih muslimana ka Turskoj vremenski se podudaraju sa slabljenjem i slomom Osmanskog carstva i u neku ruku predstavljaju \u201cevakuaciju\u201d izgubljenih teritorija. Sa druge strane, motivi koji su pokretali iseljenike bili su versko-politi\u010dki, ali i ekonomski, egzistencijalni. U pitanju je bio i balkanski proces \u0161irokih razmjera (Gr\u010dka, Rumunija, Bugarska, Jugoslavija) u kome se mo\u017ee prepoznati […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":224733,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-224732","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\n