{"id":222247,"date":"2019-04-24T23:07:53","date_gmt":"2019-04-24T21:07:53","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije"},"modified":"2019-04-24T23:07:53","modified_gmt":"2019-04-24T21:07:53","slug":"znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/","title":{"rendered":"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

Rekonkvista predstavlja pokret \u0160panaca i Portugalaca \u010diji je cilj bilo protjerivanje Maura sa Pirinejskog poluostrva, te njegovo ponovno osvajanje . Uzrok Rekonkviste bio je prodor Maura u Evropu koji nakon 711. godine zauzeli ve\u0107i dio poluostrva. Sama Rekonkvista po\u010dinje 718. godine oslobo\u0111enjem Galicije i Leona, odnosno Pelayovom pobjedom kod Covadonge 722. godine. Kastiljski kralj Ferdinand III 1236. godine primorava Granadski emirat na vazalske odnose, a portugalski kralj Alfons I 1249. godine osvaja Algavru \u010dime se okon\u010dava portugalska Rekonkvista. Kona\u010dno protjerivanje Maura izvele su 1492. godine trupe tzv. Katoli\u010dkih kraljeva, kastiljske kraljice Izabele I i njenog mu\u017ea, aragonskog kralja Ferdinanda II, uni\u0161tenjem Granadskog emirata.<\/strong><\/p>\n

Poslije pada Granade 1492. godine, granadski emir Muhamed XII je pregovarao o uvjetima predaje i jedan od uvjeta, koji je \u00a0prihva\u0107en od strane Katoli\u010dkih kraljeva, bio je vjerska tolerancija prema muslimanima. To je zna\u010dilo da \u0107e im biti dozvoljeno slobodno ispovjedanje islama, nepla\u0107anje ve\u0107eg poreza od kr\u0161\u0107ana, da kr\u0161\u0107ani koji su prihvatili islam ne\u0107e biti nasilno vra\u0107ani u kr\u0161\u0107anstvo, i dr. Isprva, katoli\u010dki kraljevi poduzimaju mirno propagiranje katoli\u010danstva, zadatak koji povjeravaju nadbiskupu Granade. Me\u0111utim, poslije jedne posjete Granadi, 1499. godine, vidjev\u0161i koliko je grad jo\u0161 uvijek imao muslimanske karakteristike, odlu\u010duju pokr\u0161tavanje\u00a0povjeriti kardinalu Cisnerosu koji je organizovao masovna pokr\u0161tavanja i spaljivanje svih vjerskih tekstova na arapskom jeziku. Ovakvo njegovo djelovanje je izazvalo pobunu (1499-1500.) i ubistvo jednog od kardinalovih agenata. Ovo je zauzvrat dovelo da kr\u0161\u0107ani opozovu svoja obe\u0107anja. U 1499. godini vjerski vo\u0111a Granade je pod prisilom predao vi\u0161e od 5.000 neprocjenjivih knjiga koje su spaljene, jedino su po\u0161te\u0111ene pojedine knjige o medicini. U Andaluziji nakon 1502., a Valensiji, Kataloniji i\u00a0 Aragonu nakon 1526., Maurima je dat izbor izme\u0111u pokr\u0161tavanja i egzila.<\/p>\n

U \u0161panskoj Rekonkvisti kr\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo je \u010desto naseljavano sa ciljem uspostavljanja kr\u0161\u0107anske baze koja bi bila odana kruni Kastilje i \u010dija kultura bi zamijenila kulturu pokorenih Maura. Tokom procesa kristijanizacije, veliki broj d\u017eamija u osvojenim gradovima je uni\u0161ten ili pretvoren u katoli\u010dke crkve.<\/p>\n

Kada su \u0161panski kr\u0161\u0107ani zauzeli i preina\u010dili d\u017eamije u crkve oni su zauzeli vi\u0161e od same zgrade. D\u017eamije kao simobol islama imaju kako vjersku tako i politi\u010dku dimenziju.\u00a0 Prema islamskom u\u010denju i praksi centralni dio d\u017eamije, mesd\u017eid el-d\u017eami\u2019, ispunjava potrebe mu\u0161kog dijela muslimanske zajednice gdje se mu\u0161karci okupljaju za d\u017euma-namaze. Posebni dio ovih zajedni\u010dkih namaza predstavlja hutba, preko koje se prenose kako vjerske tako i politi\u010dke informacije.<\/p>\n

Kr\u0161\u0107ani su bili svjesni dvostruke prirode d\u017eamija. Uspje\u0161nim osvajanjem muslimanskih gradova i pretvaranjem d\u017eamija u crkve i katedrale lagano je uni\u0161tavana i zajednica muslimana jer je razbijeno njeno jezgro- d\u017eamija.<\/p>\n

D\u017eamija Bab al-Mardum<\/strong><\/em>\u00a0u Toledu, preina\u010dena je u crkvu i danas nosi naziv Cristo de la Luz. To je jedan od najstarijih objekata u Toledu. D\u017eamija je izgra\u0111ena 999. godine, a nakon \u0161to su 1085., godine kr\u0161\u0107ani zauzeli ovaj grad, ona je pretvorena u crkvu. Ova d\u017eamija je samo jedan od deset koje su nekada postojale u ovom gradu, smje\u0161tena je u blizini Puerta del Sol, podru\u010dja koje se nekada zvalo Medina i gdje su \u017eivjeli bogati muslimani. Sagradio ju je Ahmed ibn Hadidi, \u010dlan ugledne porodice iz Toleda a njegovo ime nalazi se ispisano na vrhu glavne fasade. Ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da vjeruje da ova d\u017eamija predstavlja manju repliku kordobske d\u017eamije.<\/p>\n

Uprkos maloj veli\u010dini, ova d\u017eamija bila je veoma va\u017ena u islamsko doba \u0160panije, kako zbog svog polo\u017eaja u bogatom dijelu grada tako i zbog njene blizine tvr\u0111avi Alkazar.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Poznata lokalno kao\u00a0Mezquita-Catedral,<\/strong><\/em>Velika d\u017eamija Kordobe je jedna od najstarijih gra\u0111evina koja jo\u0161 uvijek postoji od vremena kada su muslimani vladali el-Andalusom (muslimanska Iberija koja je uklju\u010divala \u0160paniju, Portugal\u00a0i mali dio ju\u017ene Francuske) krajem VIII vijeka. Histori\u010dari vjeruju da je na njenom mjestu prvo bio hram rimskog bo\u017eanstva, Janusa.<\/p>\n

Kordoba je predstavljala sredi\u0161te islamske kulture i civilizacije u \u0160paniji. Uskladu s tim, 786. godine vladar Abdurrahman je postavio temelje Velikoj d\u017eamiji. Ova d\u017eamija je pro\u0161la nekoliko faza gradnje, da bi 987. godine, kada je kompletirano dvori\u0161te, dostigla sada\u0161nje dimenzije. Njegov sin Hi\u0161am je 793.godine zavr\u0161io glavni dio d\u017eamije dodav\u0161i joj \u010detverouglasti minaret. Minaret je visok 73 lakta. Na vrhu te kupole nalaze se pozla\u0107ene i posrebrene jabuke. Dvije su bile od \u010distog zlata, a jedna od srebra. Ispod svake su se nalazili prekrasno izra\u0111eni ljiljani, a na kraju raspona bio je mali pozla\u0107eni nar. Njihovi nasljednici dozi\u0111ivali su dijelove na kordovsku d\u017eamiju. Dvijestotinedvadeset i tri stuba podupirali su njezin krov. Pro\u0161irivanje i prepravke na njoj vr\u0161ene su sve do vladara el-Mensura. Najve\u0107a promjena ura\u0111ena na ovoj d\u017eamiji je gradnja renesansne katedrale u sredi\u0161tu d\u017eamije. Kordobska d\u017eamija je bila jedna od 1000 d\u017eamija u gradu i tada druga najve\u0107a u islamskom svijetu. Poznata je po mnogobrojnim vi\u0161eslojnim lukovima koji su tada bili novo arhitektonsko dostignu\u0107e. Vrhunac unutra\u0161njeg ukrasa predstavlja mihrab.<\/p>\n

Kada su Mauri pora\u017eeni\u00a0 donijeta je odluka da se d\u017eamija pretvori u katedralu. Velika rekonstrukcija je po\u010dela 1523. godine. Dio d\u017eamije je o\u0161te\u0107en tokom borbi ali je znatno ve\u0107i dio namjerno uni\u0161ten kako bi se napravio prostor za katedralu. Velika d\u017eamija Kordobe je najbolji primjer sposobnosti muslimanskog svijeta da brilijantno razvije arhitektonske stilove na osnovu ve\u0107 postoje\u0107ih regionalnih tradicija. Ona je izvanredna kombinacija poznatog i inovativnog, a formalni stilski vokabular koji mo\u017ee biti prepoznat kao islamski \u010dak i danas.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nakon \u0161to je Sevilja pala u ruke kr\u0161\u0107ana 1248. godine njena glavna d\u017eamija je slu\u017eila kao crkva do 1401. godine kada su crkvene vlasti odlu\u010dile da je sru\u0161e.\u00a0Seviljska katedrala<\/em>\u00a0<\/strong>je izgra\u0111ena iz dva glavna razloga. Prvi je da je stara d\u017eamija bila u veoma lo\u0161em stanju nakon zemljotresa iz 1356. godine. A drugi je da su vladari Sevilje odlu\u010dili za izgradnju novog hrama kako bi pokazali bogatstvo grada i kr\u0161\u0107ansku dominaciju nad muslimanima.\u00a0 Ka\u017eu da su u prvom poglavlju naredbe o gradnji katedrale stajale rije\u010di: \u201cIzgradite katedralu toliko veliku i lijepu da oni koji je vide pomisle da smo ludi!\u201d<\/em>\u00a0Novi, \u0161panski vladari zadr\u017eali su prekrasni minaret La Hiralda koji su pretvorili u zvonik, a koji predstavlja najbolji primjer minareta iz razdoblja dinastije Almohad, koja je Seviljom te jugom \u0160panije i Portugala vladala sve do sredine XIII vijeka. Iz maurskoga doba ostao je i Patio de los Naranjos, odnosno dvori\u0161te s naran\u010dama u koje je zapravo bilo dvori\u0161te d\u017eamije sa fontanom gdje su vjernici uzimali abdest. Dvori\u0161te je napravljeno negdje oko 976. godine \u0161to ga \u010dini jednim od najstarijih vrtova koji jo\u0161 uvijek postoje na Zemlji. La Hiralda\u00a0je\u00a0veli\u010danstveno proporcionalan i dekorisan minaret \u010dija se boja mijenja sa promjenom svjetlosti, skoro savr\u0161en primjer islamske gradnje.Unutra\u0161njost minareta ima rampe umjesto stepenica, kako bi se omogu\u0107ilo mujezinu i drugima da se na konju popnu na vrh.<\/p>\n

\"Patio<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ronda je bio jedan od najve\u0107ih andaluzijskih gradova podignutih na uzvisinama, bogate arhitekture i historije a tako\u0111er i jedno od\u00a0posljednjih maurskih upori\u0161ta koje je palo pod naletom krsta\u0161a 1485. godine. Vjeruje se da je ovaj grad bio islamski preko\u00a0700 godina. Kada je osvojena, njena glavna Medina d\u017eamija iz XIV vijeka je pretvorena u crkvu lokalno poznatu kao\u00a0Iglesia de Santa Mar\u00eda de la Encarnaci\u00f3n la Mayor<\/strong><\/em>. Zemljotres koji se dogodio vijek kasnije izazvao je obnove i dogradnje koje su trajale tokom XVIII vijeka. Rezultati su bili ili papazjanija ili fuzija koja je uklju\u010dila elemente mudehara, gotike, renenesanse i baroka. Pojedini ostaci mihraba su pre\u017eivjeli kr\u0161\u0107anska prekrajanja\u00a0a tako\u0111er sa\u010duvan je i izvorni oblik zgrade. Zanimljivo je da se mogu primijetiti sjeverno-afri\u010dki utjecaji izgradnje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mertola je bila pod islamskom vladavinom vi\u0161e od 500 godina i jedino je mjesto u Portugalu\u00a0 gdje je sa\u010duvana srednjevjekovna d\u017eamija. San\u010do II, zapovjednik reda Santiago, predvodio je osvajanje grada 1238. godine, a kasnije d\u017eamija je pretvorena u\u00a0crkvu Martiz<\/strong>. Uprkos tome \u0161to je prilago\u0111ena u kr\u0161\u0107ansku crkvu jo\u0161 uvijek postoje \u010detvoro vrata sa potkovi\u010dastim lukom kao i mihrab i minber.Minaret je po obi\u010daju pretvoren u zvonik ali je zadr\u017eao islamski stil gradnje.<\/p>\n

U samom osvajanju kako bi se pokazala razlika kr\u0161\u0107anski oltar postavljen je na sjeverni zid zgrade gdje je ostao sve do obnavljanja po\u010detkom XVI vijeka. Ono \u0161to je zanimljivo za ovaj period jeste da je stanovni\u0161tvo grada tra\u017eilo od kralja da oltar postavi na mjesto mihraba jasno pokazuju\u0107i da jo\u0161 uvijek nisu izgubili sje\u0107anje i osje\u0107aje za okretanje prema Kibli. Nekoliko decenijakasnije, inkvizicija je naredila da se mihrab zazida i da se lokacija za kr\u0161\u0107anske liturgije vrati na sjeverni zid. Ova pozicija oltara ostala je sve do XX vijeka kada su iz Odjela za za\u0161titu nacionalnih spomenika vratili otar u njegovo nekada\u0161nje okru\u017eenje<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cIma li ve\u0107eg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim d\u017eamijama ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni poru\u0161e?<\/em><\/p>\n

Takvi bi trebalo da u njih samo sa strahom ulaze.<\/em><\/p>\n

Na ovom svijetu do\u017eivje\u0107e sramotu, a na onom svijetu patnju veliku!\u201d<\/em><\/p>\n

(El-Bekare, 114)<\/p>\n

Izvor: islambosna.ba<\/strong><\/p>\n

<\/span>
\nPogledajte vijest na izvornom sajtu:<\/p>\n

Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rekonkvista predstavlja pokret \u0160panaca i Portugalaca \u010diji je cilj bilo protjerivanje Maura sa Pirinejskog poluostrva, te njegovo ponovno osvajanje . Uzrok Rekonkviste bio je prodor Maura u Evropu koji nakon 711. godine zauzeli ve\u0107i dio poluostrva. Sama Rekonkvista po\u010dinje 718. godine oslobo\u0111enjem Galicije i Leona, odnosno Pelayovom pobjedom kod Covadonge 722. godine. Kastiljski kralj Ferdinand […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":222248,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10514],"tags":[10516],"class_list":{"0":"post-222247","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-islam-press","8":"tag-islam"},"yoast_head":"\nZnate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Rekonkvista predstavlja pokret \u0160panaca i Portugalaca \u010diji je cilj bilo protjerivanje Maura sa Pirinejskog poluostrva, te njegovo ponovno osvajanje . Uzrok Rekonkviste bio je prodor Maura u Evropu koji nakon 711. godine zauzeli ve\u0107i dio poluostrva. Sama Rekonkvista po\u010dinje 718. godine oslobo\u0111enjem Galicije i Leona, odnosno Pelayovom pobjedom kod Covadonge 722. godine. Kastiljski kralj Ferdinand […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-04-24T21:07:53+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"930\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"8 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?\",\"datePublished\":\"2019-04-24T21:07:53+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\"},\"wordCount\":1612,\"commentCount\":2,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg\",\"keywords\":[\"Islam\"],\"articleSection\":[\"Islam PRESS\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\",\"name\":\"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg\",\"datePublished\":\"2019-04-24T21:07:53+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg\",\"width\":930,\"height\":300},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?","og_description":"Rekonkvista predstavlja pokret \u0160panaca i Portugalaca \u010diji je cilj bilo protjerivanje Maura sa Pirinejskog poluostrva, te njegovo ponovno osvajanje . Uzrok Rekonkviste bio je prodor Maura u Evropu koji nakon 711. godine zauzeli ve\u0107i dio poluostrva. Sama Rekonkvista po\u010dinje 718. godine oslobo\u0111enjem Galicije i Leona, odnosno Pelayovom pobjedom kod Covadonge 722. godine. Kastiljski kralj Ferdinand […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2019-04-24T21:07:53+00:00","og_image":[{"width":930,"height":300,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"8 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?","datePublished":"2019-04-24T21:07:53+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/"},"wordCount":1612,"commentCount":2,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg","keywords":["Islam"],"articleSection":["Islam PRESS"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/","name":"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg","datePublished":"2019-04-24T21:07:53+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/dada-930x300.jpg","width":930,"height":300},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/znate-li-koje-su-crkve-ustvari-dzamije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Znate li koje su crkve ustvari d\u017eamije?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222247"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222247"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222247\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/222248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}