![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Knjiga-616x854.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Austro-ugarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, 1878. godine, poraslo je interesovanje za cijelokupni \u017eivot i kulturu bosansko-hercegova\u010dkih muslimana. Nova vlast \u017eeljela je da pridobije i muslimane kao i ostale bosansko-hercegova\u010dke narode, za svoje politi\u010dke ciljeve. To isto \u017eele, tako\u0111e iz politi\u010dkih razloga i neke srpske i hrvatske \u201eGra\u0111anske stranke\u201c, koje i dan danas tvrde da su muslimani, \u00a0Srbi odnosno Hrvati muslimanske vjeroispovjesti. (Pa Bo\u017ee moj, ako smo bra\u0107a po vjeri za\u0161to toliki genocidi?!)<\/p>\n
Nova vlast i njeni prestavnici se naime, prvi put izbliza susre\u0107u sa bosansko-hercegova\u010dkim muslimanima, koji u ovoj pokrajini prestavljaju zna\u010dajni \u010dinilac: da bi se moglo ra\u010dunati na njega trba ga dobro upoznati. U to vrijeme, me\u0111utim, pisani izvori malo ili nikako govore o muslimanima. Trebalo je po\u010deti iz po\u010detka. Zbog toga, a prije svega iz politi\u010dkih razloga, po\u010dinju prestavnici nove vlasti prou\u010davanje bosansko-hercegova\u010dkih muslimana.<\/p>\n
Tako Kosta H\u00f6rman, direktor Zemaljskog muzeja i visoki \u010dinovnik u vladi skuplja narodne pjesme muslimana, a u\u010ditelj Antun Hangi, koji tako\u0111e skuplja narodne pjesme muslimana, radi i na skupljanju gra\u0111e o njihovom \u017eivotu i obi\u010dajima.<\/p>\n
Antun Hangi ro\u0111en je 1866. godine u Petrinji.<\/p>\n
Po zavr\u0161etku gimnazije polo\u017eio je u Zagrebu 1887. godine ispit \u201eGra\u0111anske \u0161kole\u201c, a ve\u0107 1890. godine dolazi u Bosnu, gdje postaje u\u010ditelj i gdje ostaje na slu\u017ebovanju do kraja \u017eivota. Radio je u Maglaju, Livnu, Banjaluci, Biha\u0107u, Sarajevu, kao prosvjetni radnik, rade\u0107i istovremeno na skupljanju narodnih pjesama muslimana i na prou\u010davanju njihovog \u017eivota i obi\u010daja.<\/p>\n
Umro je 1909. godine od turbelekoze.<\/p>\n
Manje je poznata njegova saradnja sa pedago\u0161kim \u010dasopisima, a naro\u010dito u \u201e\u0160kolskom vjesniku\u201c.<\/p>\n
Rezultate desetogodi\u0161njeg prou\u010davanja objavio je u nastavcima (82 nastavka) u mostarskom \u010dasopisu \u201eOsvrt\u201c, a pod naslovom: \u201e\u017divot i obi\u010daji muhamdanaca u Bosni i Hercegovini\u201c.<\/p>\n
Godine 1906 u Sarajevu izlazi drugo \u201eznatno pove\u0107ano ispravljeno\u201c \u00a0izdanje, sa djelomi\u010dno izmjenjenim naslovom: \u201e\u017divot i obi\u010daji Muslimana u Bosni i Hercegovini\u201c.<\/p>\n
Uz izbacivanje naziva muhamdanci knjiga je bogato ilustrovana crte\u017eima, fotografijama i fotoreprodukcijom umjetni\u010dkih djela.<\/p>\n
Ve\u0107 slede\u0107e 1907. godine, takodje u Sarajevu, objavlje je i prevod na njema\u010dki jezik drugog izdanja ove Hangijeve knjige u kojoj opisa \u017eivot, obi\u010daje, porod, djetinjstvo, a\u0161ikovanje, pro\u0161nju, svatove, kinanje i ni\u0107ah, jos opisa mu\u017ea, \u017eenu, starca, smrt kod bosansko-hercegova\u010dkih muslimana.<\/p>\n
Stru\u010dna kritika onoga vremena, ukoliko je postojala, nije knjizi poklonila odgovaraju\u0107u pa\u017enju (ni danas nije bolja situacija, kada je knjiga u pitanju).<\/p>\n
Jedan kratak \u010dlanak u \u201eBeharu\u201c vi\u0161e izra\u017eava zadovoljstvo \u0161to se knjiga pojavila:<\/p>\n
\u00a0\u201eHvala Bogu! Evo da jednom vidimo pred sobom knjigu, koja je napisana na \u00a0na\u0161em jeziku, koja se bavi nama, a nije zara\u017eena s vjerskim nesno\u0161ljivosti i natrpana glupim izmi\u0161ljotinama, samo da \u0161to vi\u0161e ocrni islamske i staroslovenske obi\u010daje, na\u0161 vite\u0161ki i \u010destiti \u017eivot, a kojem se mo\u017eemo pred svakim drugim narodom ponositi\u201c.<\/p>\n
Pozitivna kritika jedne strane, a opet sa druge strane biva kritike od izvjesnog Grdi\u0107-Bjelokosi\u0107 koji pi\u0161e da nije ta\u010dno da muslimani \u201e\u017eive ve\u0107inom u drvenim ku\u0107ama\u201c. \u0160to nije ta\u010dno ni za Bosnu, a pogotovu ne za Hercegovinu, u\u00a0 kojoj je kamen prete\u017eni materijal za gradnju. Dalje kao opis tipi\u010dne muslimanske no\u0161nje, zastiranje \u017eenskog lica, kumstva, kupovina \u017eene. Najzad, Grdi\u0107- Bjelokosi\u0107 ispravno uo\u010dava Hangijevu nagla\u0161enu poruku da su bosansko-hercegova\u010dki muslimani Hrvati muslimanske vjeroispovjesti (a to oni u \u201eBeharu\u201c (ne)primjeti\u0161e).<\/p>\n
Iako je od izlaska Hangijeve knjige do danas objavljeno vi\u0161e radova koji tretiraju istu problemati\u010dnost, ni do danas vi\u0161e nije u\u010dinjen nijedan poku\u0161aj da se jednim djelom prika\u017ee cijelovit \u017eivot i obi\u010daji muslimana u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Ovoj knjizi treba dati osnovnu zamjerku. Sam autor, navodi da je najve\u0107i dio gra\u0111e skupio u Banjaluci i Biha\u0107u, on je tako skupljenu gradju implicirao na \u010ditavu Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n
Ova knjiga u stvari prikazuje \u017eivot i obi\u010daje muslimanskog gradskog stanovni\u0161tva \u201eBosanske krajine\u201c. Ali ni svi slojevi stanovni\u0161tva ove su\u017eene teritorije nisu prikazani.<\/p>\n
Seosko stanovni\u0161tvo je potpuno zanemareno,a etnolo\u0161ko-folkoristi\u010dka istra\u017eivanja, obavljena naro\u010dito posle oslobo\u0111enja 1945. godine u detalje je istra\u017eila i zabilje\u017eila pravo stanje stvari kako u selu tako i u gradu.<\/p>\n
Napominjem da ova knjiga nije studija o \u017eivotu i obi\u010dajima muslimana Bosne i Hercegovine, ona je rezultat li\u010dnog vi\u0111enja jednog posmatra\u010da iz druge sredine kome se mo\u017ee odre\u0107i ogroman trud da skupi toliku koli\u010dinu tako raznovrsnih \u010dinjenica o predmetu koji je i njemu samom na po\u010detku njegovog rada bio potpuno nepoznat.<\/p>\n
Iako je od njenog prvog objavljivanja pro\u0161lo skoro sto godina Hangijeva knjiga je dobrim dijelom sa\u010duvala svoju vrijednost prvog poku\u0161aja cjelovitog prikaza \u017eivota i obi\u010daja muslimana.<\/p>\n
Jer ako \u017eelimo ne\u0161to upoznati ili istra\u017eiti moramo se na po\u010detak vratiti, a to vrijedi i za ovu knjigu koju svakom mogu preporuciti, a oni koji \u017eele vi\u0161e saznati i o vjerskim obi\u010dajima muslimana u Bosni i Hercegovini preporu\u010dujem knjigu koju je napisao i objavio Enver Mulahalilovi\u0107 pod naslovom: \u201eVjerski obo\u010daji Muslimana u Bosni i Hercegovini\u201c<\/p>\n
Knjiga je izdata u Sarajevu 1988. godine.<\/p>\n
Apel!<\/p>\n
\u010citajmo i pi\u0161imo o nama, upoznajmo i prestavljajmo na taj na\u010din na\u0161e, a ne da o nama drugi i pi\u0161u i govore, a mi se ljutimo \u0161to je o nama malo istine i prije i sada i u budu\u0107e…!<\/p>\n
autor:\u00a0Mehmed Me\u0161a Deli\u0107\u00a0<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Pomenuta-knjiga-616x444.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Austro-ugarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, 1878. godine, poraslo je interesovanje za cijelokupni \u017eivot i kulturu bosansko-hercegova\u010dkih muslimana. Nova vlast \u017eeljela je da pridobije i muslimane kao i ostale bosansko-hercegova\u010dke narode, za svoje politi\u010dke ciljeve. To isto \u017eele, tako\u0111e iz politi\u010dkih razloga i neke srpske i hrvatske \u201eGra\u0111anske stranke\u201c, koje i dan danas tvrde da su […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":214896,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-214893","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n