{"id":213743,"date":"2018-11-25T22:51:05","date_gmt":"2018-11-25T21:51:05","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=213743"},"modified":"2018-11-25T22:51:05","modified_gmt":"2018-11-25T21:51:05","slug":"akademik-zukorlic-u-brckom-o-drzavnosti-bih-cinjenice-se-ne-dokazuju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/akademik-zukorlic-u-brckom-o-drzavnosti-bih-cinjenice-se-ne-dokazuju\/","title":{"rendered":"Akademik Zukorli\u0107 u Br\u010dkom o dr\u017eavnosti BiH \u2013 \u010cinjenice se ne dokazuju"},"content":{"rendered":"
\n

<\/p>\n

Ve\u010deras je u Domu kulture u Br\u010dkom uprili\u010dena sve\u010dana akademija u povodu Dana dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine.<\/strong><\/p>\n

Nakon kulturno-umjetni\u010dkog programa prisutima se kao specijalni gost obratio akademik Muamer Zukorli\u0107.<\/p>\n

On je istakao da su brojna istra\u017eivanja dok je radio na djelu Drevna Bosna ostavila veoma jak utisak o snazi i dubini korijena i postojanja Bosne, njenog imena i autohtonosti.<\/p>\n

\u201cTo je zemlja, jedna od rijetkih na Balkanu i Evropi koja se mo\u017ee pohvaliti nevjerovatnim odlikama i posebnostima. Skoro sve zemlje jo\u0161 u Srednjem vijeku dobijale su imena po svojim vlasnicima, kao \u0161to su zemlja Rimljana, Kelta, Gota i tako redom. Nalazimo samo u slu\u010daju Bosne gdje Rimljani daju ime ovoj zemlji, ali ne formalno po njenim vlasnicima u pogledu posjeda, ve\u0107 po tome kako su do\u017eivjeli Bosnu i zapravo nakon punih 150 godina ratova i borbi za osvajanje Bosne, nakon \u010dega opet nisu uspjeli Bosnu osvojiti silom, ve\u0107 su se morali dogovoriti, a dogovorili su se da gra\u0111ani tada\u0161nje stare, drevne, srednjovijekovne Bosne zapravo mogu da budu ono \u0161to jesu i ono \u0161to \u017eele u kulturolo\u0161kom, vjerskom i svakom drugom pogledu. A oni su zapravo izabrali da budu svoji, na svome, da ne pripadnu ni isto\u010dnoj \u2013 ortodoksnoj crkvi, niti zapadnoj \u2013 katoli\u010dkoj crkvi, ve\u0107 da imaju svoj pravac i percepciju kr\u0161\u0107anstva ili hristijanstva\u201d, istakao je akademik muftija Muamer Zukorli\u0107.<\/p>\n

Prve linije definiranja dr\u017eave Bosne i Hercegovine ne dose\u017eu do Kulina Bana, kako je to do sada moglo da se \u010duje, ve\u0107 jo\u0161 do 4. vijeka, isti\u010de akademik.<\/p>\n

\u201cZato je to najstarija zemlja, najstarija dr\u017eava ako uzmemo u obzir granice Bosne. I to dr\u017eava koja nastaje na vrijednostima i principima, sa osnovnim vrijednosnim na\u010delom kao \u0161to je opredjeljenje na slobodu, opredjeljenje na autohtonost. Od tada pa do dana dana\u0161njeg, kao \u0161to vidite, ti tako duboki korijeni nisu bili dovoljni da bi se Bosna ostavila na miru. Na pitanje ZA\u0160TO, koje sam i od medija maloprije dobio, odgovor je zaista jednostavan \u2013 tamo gdje je bi\u017euterija nikoga ne zanima, lopovi pored toga prolaze nezainteresirani, a tamo gdje su dragulji o\u010di i ruke svih hrsuza su uprte. Prema tome, to je osnovni i klju\u010dni razlog svega onoga \u0161to Bosna pro\u017eivljava od Srednjeg vijeka pa na dalje\u201d, kazao je akademik muftija Muamer Zukorli\u0107.<\/p>\n

Poruka svim gra\u0111anima Bosne, bosanskim patriotama jeste da se vi\u0161e nema potrebe imati osje\u0107aj ugro\u017eenosti da se dokazuje bosanska dr\u017eavnost.<\/p>\n

\u201c\u010cinjenice se ne dokazuju. Ta dr\u017eavnost je nesporna. Naprotiv, ona je toliko superiorna i pored onog razloga kojeg sam spomenuo da su dragulji uvijek ugro\u017eeni postoji jo\u0161 jedan razlog, a radi se o problemu bosanske nacionalnosti. Jedan od razloga \u0161to Bosna nije uhvatila razlog formiranja nacija i dr\u017eava sa ostalim nacijama i dr\u017eavama u 19. stolje\u0107u jeste \u010dinjenica da je Bosna i da su i gra\u0111ani Bosne \u2013 Bo\u0161njaci prerano i\u017eivjeli nacionalizam, jo\u0161 mnogo prije nego li se on desio u Evropi. Tako da ono \u0161to je jednom i\u017eivljeno i ostvareno te\u0161ko da mo\u017eete to pokrenuti ponovo, a potom i taj osje\u0107aj imperijalnosti u Osmasnkom periodu koji nam je tada dao privilegovan status, ali nas je ko\u0161tao u odbrani zapadnih granica, a na\u017ealost ko\u0161ta nas i do dana dana\u0161njeg, jer vidite mi smo tu imperijalnost dodu\u0161e i na\u017ealost o\u010duvali samo jo\u0161 najljep\u0161im pjesmama koje se zovu sevdalinke. I vi vidite koliko je u sevdalinkama imperijalnosti. Ali onog trenutka kad smo izgubili imperiju ostala nam samo imperijalnost umjetnosti koju smo zapravo samo koristili kao anesteziju da se pravimo mrtvima 70 godina tokom 20. stolje\u0107a da bismo pre\u017eivjeli dok me\u010dka ne pro\u0111e. Dakle, tu nam je sevdalinka jako mnogo koristila, ali definitivno smo jako daleko kao \u0161to vidite i samog duha i stila sevdalinke koja je onako sva prefinjena, vrhunska, imperijalna, ali ona oslikava jedan komfort \u017eivota od kojeg smo mi jako daleko i koji smo jednom davno izgubili\u201d, dodao je Muftija.<\/p>\n

Organizator sve\u010dane akademije udru\u017eenje gra\u0111ana \u201cSte\u0107ak\u201d po prvi puta ove godine uru\u010dilo Povelje za \u017eivotno djelo istaknutim intelektualcima iz Br\u010dkog Muratu Sinanagi\u0107u, Galibu \u0160ljivu i \u0160efiku Mulabegovi\u0107u.\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n