![](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/3.-Muftija-novopazarski-Teufik-ef.-Imamovi%C4%87.-Autor-crte%C5%BEa-je-Harun-Crnovr%C5%A1anin.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pi\u0161e: Dr. Harun Crnovr\u0161anin<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n VJERSKA ORGANIZACIJA BO\u0160NJAKA-MUSLIMANA OD BERLINSKOG KONGRESA (1878)\u00a0\u00a0<\/strong>DO PO\u010cETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA (1941)<\/strong><\/p>\n Osmanlijska Porta (vlada) je 1864. godine zapo\u010dela administrativnu reformu formiranjem ve\u0107ih administrativno-upravnih jedinica zvanih\u00a0vilajeti<\/strong>, po ugledu na francuske departmane. Godinu dana prije Berlinskog kongresa (1878), na kome je, po dogovoru velikih evropskih sila, potpuno izmijenjena karta Balkana, Novopazarski sand\u017eak se, nakon vi\u0161e stotina godina zajedni\u010dkog \u017eivljenja, izdvaja iz sastava\u00a0Bosanskog vilajeta<\/strong>\u00a0i 02. februara 1877. se pripaja novoformiranom\u00a0Kosovskom vilajetu<\/strong>\u010dije je sjedi\u0161te bilo prvo u Pri\u0161tini a kasnije u Skoplju.<\/p>\n Austrougarski car odvaja bosansko-hercegova\u010dke muslimane od Istanbula i vrhovnog islamskog poglavara\u00a0Halife<\/strong>\u00a0\u010diju je funkciju vr\u0161io turski sultan. Podjednako va\u017enu funkciju u vjerskim poslovima u Osmanskom carstvu imao je\u00a0\u0160ejhu-l-islam<\/strong>. Turski sultani zadr\u017eavaju funkciju halife zajedno sa funkcijama dr\u017eavnosti i vojskovo\u0111e. \u0160ejhu-l-islam (starje\u0161ina islama, u\u010denjak islama, ili je mo\u017eda najbolji naziv \u010duvar islama) ima pravo veta na sultanove odluke ukoliko su u suprotnosti sa Kur-anom i Hadisom (postupkom Poslanika a.s). On je posebnim aktom \u2013\u00a0men\u0161urom<\/strong>\u00a0 potvr\u0111ivao izbor glavnih muftija \u0161irom Osmanskog carstva. Izabranome glavnom muftiji (a u Bosni i Hercegovini je to kasnije bio reisu-l-ulema) men\u0161uru je davao Halifa, odnosno \u0160ejhu-l-islam. Men\u0161ura je sve\u010dani dokument kojim se potvr\u0111uje da je odre\u0111eno lice lagalno imenovani, odnosno izabrani Reisu-l-ulema i da je kao takav ovla\u0161ten, da u smislu \u0161erijetskog prava daje sli\u010dna ovla\u0161tenja podre\u0111enim vjerskim slu\u017ebenicima. Instituciju Hilafeta i \u0160ejhu-l-islama ukinuo je Mustafa Kemal-Ataturk 02. marta 1924. godine.<\/strong><\/p>\n Na drugoj strani, austrougarski dvor u Be\u010du odvaja tamo\u0161nje muslimane od Istanbula, na taj na\u010din \u0161to, bez odobrenja Istanbula, 1882. godine za prvog vjerskog poglavara dovodi sarajevskog muftiju\u00a0Hilmi ef. Had\u017eiomerovi\u0107a\u00a0<\/strong>kome, umjesto titule bosanskog muftije, austrougarski car daje titulu reisu-l-uleme. Ova titula je jedinstvena u islamskom svijetu i zadr\u017eana je do danas, a nju trenutno obna\u0161a\u00a0Husein ef. Kavazovi\u0107.\u00a0<\/strong>Ono \u0161to treba napomjenuti je da su bosansko-hercegova\u010dki muslimani, nakon uporne dvogodi\u0161nje borbe, natjerali Be\u010d da 15. aprila 1909. godine donese zadovoljavaju\u0107i\u00a0\u201e\u0160tatut za autonomnu upravu islamskih vakufsko-mearifskih poslova u BiH\u201c.<\/strong>\u00a0Ovim Statutom muftije su postavljene kao samostalne ustanove. Izbor muftija u BiH potvr\u0111ivao je reisu-l-ulema posebnim aktom koji se naziva\u00a0murasela.<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0<\/strong>Me\u0111utim, obzirom da su muslimani dana\u0161njeg Sand\u017eaka, Albanije, Kosova i Makedonije od Berlinskog kongresa pa sve 1912., ostali u sastavu Osmanskog carstva, oni su zadr\u017eali \u010dvrste veze sa Istanbulom i tamo\u0161njim Halifom i \u0160ejhu-l-islamom. Novopazarski sand\u017eak ulazi u sastav Kosovskog vilajeta 1877. godine. I unutar samog Novopazarskog sand\u017eaka dolazi do reorganizacije, pa se 1880. godine formira poseban Pljevaljski sand\u017eak koji je obuhvatao kaze Pljevlja (Taslid\u017eu), Prijepolje i mudirluk Priboj. Poseban Sjeni\u010dki sand\u017eak je osnovan 1902. godine i obuhvatao je kaze: Sjenicu, Novu Varo\u0161, Bijelo Polje (Akovu) i Donji Kola\u0161in, \u0161to je drugo ime za \u0160ahovi\u0107e i Vrane\u0161ku dolinu.<\/p>\n Upravnik Kosovskog vilajeta bio je osmanski \u010dinovnik sa titulom\u00a0valije<\/strong>\u00a0i stolovao je u Pri\u0161tini do 1888., a od te godine do 1912. u Skoplju. U Prizrenu i Mitrovici postojali su ruski i austrijski konzulati dok je u Pri\u0161tini bio prisutan srpski konzul. U Mitrovici je bila bazirana jedna turska divizija, a u Pri\u0161tini se nalazilo sjedi\u0161te upravnika sand\u017eaka-\u00a0mutesarif<\/strong>a\u00a0(kao uostalom u svim podru\u010dnim sand\u017eacima) i\u00a0muftije<\/strong>\u2013 vjerskog poglavara za Kosovski vilajet. Pojedinim srezovima, odnosno kazama upravljali su\u00a0kajmakami<\/strong>. Mutesarif je du\u017ean da sprovodi sve naredbe valije u svom sand\u017eaku. Sultan ga je postavljao beratom na neodre\u0111eno vrijeme. Zamjenik mutesarifa zvao se\u00a0naib<\/strong>. Najvi\u0161a institucija je Upravno vije\u0107e live (sand\u017eaka) \u2013 Med\u017elis \u2013i-idare i Liva.<\/p>\n Novopazarski sand\u017eak (turski:\u00a0Yenipazar sancak), prvobitno je obuhvatao gradove:\u00a0Novi Pazar, Kosovsku Mitrovicu, Berane, Trgovi\u0161te (Ro\u017eaje), Pljevlja (Taslid\u017ea), Prijepolje, Priboj, Sjenicu, Novu Varo\u0161, Bijelo Polje (Akova) i Donji Kola\u0161in. Svaki od ovih gradova je imao svoje muftijstvo na \u010dijem je \u010delu bio muftija. Napomenimo samo neke od sand\u017ea\u010dkih muftija koji su ostavili dubok trag u historiji Sand\u017eaka i \u0161ire. Najpoznatiji od njih bio je pljevaljski muftija\u00a0Mehmed ef. \u0160emsekadi\u0107\u00a0<\/strong>(1827-1887), koji je prvi u Bosanskom vilajetu pru\u017eio oru\u017eani otpor austrougarskoj okupacionoj vojsci 1787\/1879. Iz Pljevalja poti\u010du jo\u0161 dvojica poznatih alima to su: \u00a0Mehmed Zekirijah ef. \u0106inara<\/strong>\u00a0(1878-1956), Vrhovni muftija u Kraljevini Srbiji i kasnije u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i\u00a0Dervi\u0161 ef. \u0160e\u0107erkadi\u0107<\/strong>, pljevaljski muftija. U Bijelom Polju (Akovi) ostao je upam\u0107en\u00a0 muftija\u00a0Harun ef. Lame\u017eevi\u0107.\u00a0<\/strong>U Sjenici je bio\u00a0Murat ef. Ljumi\u0107<\/strong>, a u Novom Pazaru\u00a0Teufik ef. Imamovi\u0107\u00a0<\/strong>(1860-1942), a nakon njega\u00a0Murat ef. Suki\u0107\u00a0<\/strong>(1881-1956).<\/p>\n Posljednji bosanski reis u Kraljevini Jugoslaviji, koga je\u00a0 men\u0161urom potvrdio \u00a0turski sultan i \u0161ejhu-l-islam, bio je\u00a0D\u017eemaludin ef. \u010cau\u0161evi\u0107\u00a0<\/strong>(1870-1938). On je bio \u010detvrti reis po redu i na toj du\u017enosti je bio od 1913. do 1930. godine. Ostao je upam\u0107en, jer je 11. aprila 1930. godine dao ostavku u znak protesta zbog ukidanja vjerske autonomije Bo\u0161njacima od strane Beograda.<\/p>\n U Prvom balkanskom ratu 1912. Novopazarski sand\u017eak biva podijeljen izme\u0111u Srbije i Crne Gore.<\/strong>\u00a0Polo\u017eaj muslimana- Bo\u0161njaka u Sand\u017eaku ostao je nedefinisan, osim \u0161to je ta\u010dkom 3. \u010dlana 129. Ustava Knja\u017eevine Crne Gore od decembra 1905. godine re\u010deno da: unutra\u0161nja uprava Muhamedove vjeroispovjesti pripada\u00a0muftiji crnogorskom<\/strong>.<\/p>\n Sli\u010dno planu koji su proveli Austrougari u BiH, Srbi su nastavili sa daljim cijepanjem i slabljenjem muslimanskog tkiva na ovim prostorima \u0161to je o\u010dito iz ovog \u010dlana u kome se djelovanje Islamske zajednice ograni\u010dava samo na BiH.<\/p>\n \u00a0\u00a0 Nakon zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata 1918., formira se Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) u kojoj je polo\u017eaj muslimana bio neizdr\u017eiv.\u00a0<\/strong>\u201eUvo\u0111enjem \u0160estojanuarske diktature 1929. godine i progla\u0161enjem Kraljevine SHS u Kraljevinu Jugoslaviju, bosansko-hercegova\u010dkim, kao i ostalim muslimanima na podru\u010dju novoformirane dr\u017eave, se umjesto uspostavljanja jedinstvene organizacije Islamske zajednice, ukida \u201e\u0160tatut za autonomnu upravu islamskih vakufsko-mearifskih poslova u BiH\u201c donesen 15. aprila 1909., i preko zloglasnog ministra pravde\u00a0Milana Sr\u0161ki\u0107a<\/strong>\u00a0se stavljaju pod kontrolu re\u017eima kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a\u2026 Sjedi\u0161te reisa se prvi i jedini put iz Sarajeva izmje\u0161ta u Beograd.\u201c\u00a0(Izvod iz knjige \u201eReis Fehim ef. Spaho\u201c, autora Mustafe Spahi\u0107a, izdate 2011. u Sarajevu).<\/strong><\/p>\n Oktroisanim (nametnutim) Zakonom o IVZ Kraljevine Jugoslavije donijetim 31. januara 1930. godine, odre\u0111eno je da \u0107e reisu-l-ulemu, \u010dlanove Ulema med\u017elisa u Sarajevu i Skoplju i sve muftije, postavljati kralj\u00a0ukazom<\/strong>.<\/p>\n Me\u0111utim, nakon ukidanja \u0160estojanuarske diktature, zahvaljuju\u0107i mudroj politici najpoznatijeg bo\u0161nja\u010dkog politi\u010dara u Kraljevini Jugoslaviji-\u00a0dr. Mehmeda Spaha<\/strong>\u00a0(1883-1939), jugoslovenskim\u00a0 muslimanima se vra\u0107a vjersko-vakufska i mearifska (prosvjetna) autonomija. Ministar Mehmed Spaho uspjeva da 28. februara 1936. ukine dotada\u0161nji reakcionarni Zakon i Ustav Islamske vjerske zajednice i 05. marta 1936. proglasi novi, drugi po redu Ustav IVZ. Istovremeno vra\u0107a sjedi\u0161te Rijaseta iz Beograda u Sarajevo.<\/p>\n KO JE BIO TEUFIK IMAMOVI\u0106?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ovom prilikom \u0107emo baciti malo vi\u0161e svjetla na novopazarskog muftiju Teufika ef. Imamovi\u0107a koji je u na\u0161oj historiji, kao i mnoge druge va\u017ene li\u010dnosti, potpuno zaboravljen. Prema kazivanju njegovog unuka\u00a0had\u017ei Bahrije \u0106orovi\u0107a<\/strong>:<\/p>\n \u201eImamovi\u0107i su porijeklom iz turskog grada Konje. Na prostor dana\u0161nje Hrvatske, ta\u010dnije u grad Osijek, do\u0161li su sa Osmanlijama. Nakon Drugog poraza kod Be\u010da 1683., po\u010dinje smanjivanje teritorije Osmanskog carstva, pa se i preci dana\u0161njih novopazarskih\u00a0 Imamovi\u0107a, koji su bili ratnici, preko Bijeljine i Gora\u017eda, spu\u0161taju u Novopazarski sand\u017eak, ta\u010dnije u Novi Pazar. Ostalo je upam\u0107eno da su srpski ustanici pod vo\u0111stvom Kara\u0111or\u0111a polovinom juna 1809. godine, zauzeli i popalili Novi Pazar, ali tvr\u0111avu, u kojoj se pored vojske sklonio i veliki broj civila, nisu uspjeli da zauzmu. O juna\u010dkom otporu Novopazaraca pisao je i \u010duveni histori\u010dar Bogumil Hrabak u tekstu \u201eSrpski ustanici u Novopazarskom sand\u017eaku 1804-1813. godine\u201c, objavljen u Istorijskom \u010dasopisu 1995. godine u Beogradu. On ka\u017ee da je \u201eNovopazarsko gra\u0111anstvo svojom poznatom hrabro\u0161\u0107u juna\u010dki odolevalo napada\u010dima i onemogu\u0107ilo im svaki uspeh\u201c. Pazarci su se brzo konsolidovali i krenuli u protivnapad i zadali srpskim ustanicima velike gubitke. Poginulo je 70 Srba a me\u0111u njima je, kod sela De\u017eeve, poginuo vojvoda \u0110uro Brni\u010danin sa svojih 50 ustanika. Ranjeni su kapetan Dimitrije Parezan i Pavle Simonovi\u0107 binba\u0161a, kao i sam Kara\u0111or\u0111e. Na strani branitelja poginulo je njih 300.<\/p>\n Posebnu hrabrost je pokazao\u00a0gazija Osman Imamovi\u0107.\u00a0<\/strong>On je, nakon \u017eestoke borbe sa ustanicima, na po\u010detku dana\u0161nje Varo\u0161 mahale, bio smrtno ranjen. Kaurska sablja ga je zaka\u010dila po vratu i on je pao mrtav. Kasnije je gaziji Osmanu podignuto turbe, ali je ono usljed nemara gradskih vlasti ostalo do danas zapu\u0161teno. Varo\u0161 mahalu naseljava uglavnom pravoslavno stanovni\u0161tvo i pravo je \u010dudo da su ni\u0161ani ovog junaka, iako polomljeni, do danas uop\u0161te i sa\u010duvani. Osman je imao sina\u00a0Jahju<\/strong>, a ovaj sina\u00a0E\u0161refa<\/strong>\u00a0koji je bio poznati muftija u svoje vrijeme. Njihovi mezarevi se nalaze na novopazarskom Velikom groblju u podno\u017eju Pari\u010dkog brda. Ni\u0161ani su im sagra\u0111eni od bijelog mermera ispisani staroosmanskim pismom. Izgledaju monumentalno i jedni su od najljep\u0161ih ni\u0161ana na Velikom groblju. E\u0161ref ef. Imamovi\u0107 je imao sina\u00a0Teufika<\/strong>\u00a0koji je tako\u0111e 1900. godine postao novopazarski muftija. Na toj du\u017enosti je ostao do 1930. godine kada je podnio ostavku. Glavni razlog njegove ostavke bio je nametanje novog Zakona i Ustava Islamske vjerske zajednice od strane kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a 1930. godine. Isti potez je u Bosni i Hercegovini napravio i reis D\u017eemaludin ef. \u010cau\u0161evi\u0107. Obojica su bili prisiljeni na iznu\u0111enu ostavku koju su podnijeli 1930. godine\u201c.<\/p>\n Teufik Imamovi\u0107 je ro\u0111en 1860. godine u Novom Pazaru. Nakon zavr\u0161ene ru\u017edije i medrese u Novom Pazaru nastavio je \u0161kolovanje u Istanbulu koje je sa uspjehom zavr\u0161io. Novi Pazar je po\u010detkom 20. vijeka imao 23 gradske d\u017eamije i brojnu ulemu sa preko 100 hafiza. Tada je grad brojao oko 10.000 stanovnika. Muftija Imamovi\u0107 je \u017eivio u burnom vremenu. Balkanski ratovi, Prvi i Drugi svjetski rat obilje\u017eili su njegovo vrijeme. Svjedok je propasti Osmanskog carstva i tragi\u010dne, ratne i muhad\u017eirske, sudbine bo\u0161nja\u010dkog naroda u Sand\u017eaku po\u010detkom pro\u0161log vijeka. Bio je izuzetno obrazovan, pravedan i dalekovid. U toku svog slu\u017ebovanja pokazao se kao veoma tolerantan i prema pazarskim hri\u0161\u0107anima i Jevrejima. Govorio je pet jezika: turski, arapski, persijski, francuski i engleski. Bio je veliki alim i u\u017eivao je autoritet kod naroda. U njegovoj nadle\u017enosti je bilo da na podru\u010dju Novopazarskog muftijstva ili muftiluka: predstavlja\u00a0Islamsku zajednicu, tuma\u010di\u00a0islamske norme i izdaje\u00a0fetve, nadzire rad imama, hatiba, mualima i muderisa, brine se o za\u0161titi vjerskih prava\u00a0muslimana, predla\u017ee postavljanje, razrje\u0161enje i premje\u0161taj glavnog\u00a0imama i drugo.<\/p>\n <\/p>\n MUFTIJA IMAMOVI\u0106 UPOZORAVA SRPSKOG PUKOVNIKA DA NE RU\u0160I D\u017dAMIJU<\/strong><\/p>\n U Prvom balkanskom ratu 1912. godine osmanlijska vojska do\u017eivljava definitivan poraz od zdru\u017eenih pravoslavnih dr\u017eava: Srbije, Crne Gore, Gr\u010dke, Bugarske i Rumunije i povla\u010di se sa Balkana. Dio Bo\u0161njaka u Novom Pazaru se nije mirio sa odlaskom osmanlijske vojske pa je srpskoj vojsci pru\u017eio \u017eestok oru\u017eani otpor. Tada je u odbrani Novog Pazara poginulo 300 a ranjeno 700 branitelja. Poginuo je i\u00a0Arif- aga Komatina<\/strong>, posljednji predsjednik pazarske op\u0161tine u osmanlijskom periodu.<\/p>\n \u201eSa promjenom vlasti do\u0161lo je i do promjene vojske. Novopazarska tvr\u0111ava je dobila novu posadu. Ubrzo nakon preuzimanja tvr\u0111ave, neki\u00a0pukovnik Mihailovi\u0107<\/strong>\u00a0je odlu\u010dio da sru\u0161i Askerli d\u017eamiju unutar nje. U vezi ru\u0161enja upitao je\u00a0muftiju Imamovi\u0107a<\/strong>\u00a0za mi\u0161ljenje. Ovaj mu je odgovorio da ru\u0161enje ne mo\u017ee spre\u010diti, ali da \u0107e onaj ko to uradi imati posljedica. Pukovnik je nakon toga donio nare\u0111enje da se d\u017eamija poru\u0161i \u0161to je i ura\u0111eno. On je ubrzo dobio preme\u0161taj. Nakon izvjesnog vremena javio se pismom muftiji, obavje\u0161tavaju\u0107i ga da mu je poginuo sin i da mu je \u017eao \u0161to nije poslu\u0161ao muftijine savjete. Srpsku vojsku je ubrzo, nakratko, u Prvom svjetskom ratu, 1915. zamijenila austrougarska vojska\u201c.\u00a0(Citat iz knjige \u201eKameni svjedok\u201c,str.100, \u00a0autora Safeta Band\u017eovi\u0107a, izdata 1999. U Novom Pazaru).<\/strong><\/p>\n <\/p>\n MUFTIJA IMAMOVI\u0106 JE BIO JEDAN OD OSNIVA\u010cA D\u017dEMIJET STRANKE U SAND\u017dAKU<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U novoj jugoslovenskoj dr\u017eavi (Kraljevini SHS), formiranoj decembra 1918. godine, \u017eivjelo je preko milion muslimana. Uporedo sa ostalim narodima i bo\u0161nja\u010dki narod u BiH se politi\u010dki organizuje i u februaru 1919.\u00a0formira Jugoslovensku muslimansku organizaciju<\/strong>\u00a0(JMO), a u tzv. Ju\u017enoj Srbiji, u koju su ulazili Makedonija, Kosovo i Sand\u017eak, muslimanski narod sastavljen od Albanaca, Turaka i Bo\u0161njaka u decembru 1919. formira svoju stranku. Javlja se i prva albansko-bo\u0161nja\u010dka politi\u010dka stranka koja je djelovala u Makedoniji, na Kosovu i u Sand\u017eaku. Njen zadatak je bio da se bori za albanske i bo\u0161nja\u010dke interese. Ova stranka dobija naziv\u00a0D\u017eemijet el-islami<\/strong>\u00a0(Islamsko dru\u0161tvo). Osnovana je u decembru 1919. U Skoplju a njen prvi predsjednik je bio\u00a0Ned\u017eib Draga<\/strong>, potpredsjednik Sefedin Hur\u0161id a sekretar\u00a0A\u0107if Had\u017eiahmetovi\u0107<\/strong>. Na samom po\u010detku inicijativu u ovoj stranci preuzima turska struja na \u010delu sa Kenan Zijahom (\u0106enan Zijom). Ona je blisko sara\u0111ivala sa Beogradom, jer je o\u010dekivala od Nikole Pa\u0161i\u0107a da \u0107e \u201eagrarno pitanje\u201c rije\u0161iti u korist turskih begova u Makedoniji i na Kosovu. Sand\u017eaklije su u prvim mjesecima bili sasvim po strani i u D\u017eemijet su u\u0161li djelovanjem bosanske JMO u Skoplju. Nakon par godina na \u010delo ove stranke dolazi ambiciozni\u00a0Ferhat-beg Draga<\/strong>, Albanac iz Sand\u017eaka (ro\u0111en u selu Mojstir kod Ribari\u0107a), koji sa Nikolom Pa\u0161i\u0107em i radikalskim poslanicima u Narodnoj skup\u0161tini vodi veoma te\u0161ku borbu za ostvarenje politi\u010dkih i drugih prava muslimanskog naroda u Ju\u017enoj Srbiji.<\/p>\n Ferhatova desna ruka bio je A\u0107if Had\u017eiahmetovi\u0107 iz Novog Pazara koji je sa albanskim prvacima odli\u010dne odnose, jer mu je otac Emin-aga Bljuta bio Albanac iz \u0110akovice. Zahvaljuju\u0107i njegovoj politici\u00a0 u me\u0111uratnom periodu uspostavljeni su izuzetni odnosi sa kosovskim Albancima \u0161to \u0107e 1941. godine biti presudno za odbranu Novog Pazara od \u010detnika Dra\u017ee Mihailovi\u0107a.\u00a0Na izborima 1923.godine D\u017eemijet je do\u017eivio najve\u0107u popularnost, dobiv\u0161i 71.453 glasa i 14 poslani\u010dkih mjesta u Narodnoj skup\u0161tini u Beogradu. Naja\u010de upori\u0161te D\u017eemijeta bio je sjeverni dio Kosova sa srbijanskim dijelom Sand\u017eaka<\/strong>.<\/p>\n Poslanici D\u017eemijeta u po\u010detku nisu bili organizovani pa su se od novembra 1921. do juna 1922 nalazili na listama Radikalskog i Demokratskog poslani\u010dkog kluba, nadaju\u0107i se da \u0107e na taj na\u010din od radikalskih i demokratskih ministara posti\u0107i maksimum u pogledu rje\u0161enja \u201eagrarnog pitanja\u201c. Kada su vidjeli da od njih nema pomo\u0107i d\u017eemijetski poslanici su formirali sopstveni D\u017eemijetski poslani\u010dki klub. D\u017eemijet se pokazao kao tvrd orah u pregovorima sa vladom Nikole Pa\u0161i\u0107a. Posebnu sposobnost su pokazali Ferhat-beg Draga i A\u0107if Had\u017eiahmetovi\u0107.<\/p>\n D\u017eemijet je u\u017eivao veliku popularnost i u crnogorskom dijelu Sand\u017eaka, pa je iz Taslid\u017ee (dana\u0161njih Pljevalja) za poslanika izabran muftija\u00a0Dervi\u0161 ef. \u0160e\u0107erkadi\u0107.\u00a0<\/strong>U Novom Pazaru je, u jesen 1922. godine, jedan od osniva\u010da D\u017eemijeta bio muftija\u00a0Teufik ef. Imamovi\u0107.<\/strong>\u00a0Muftija je bio istovremeno poznati trgovac i imu\u0107an \u010dovjek. U njegovom hanu koji se nalazio na mjestu dana\u0161nje \u201eGradske biblioteke Dositej Obradovi\u0107\u201c, odr\u017ean je Zbor na kojem je osnovan Okru\u017eni i Sreski odbor D\u017eemijeta.\u00a0 Klica D\u017eemijeta u Sand\u017eaku bilo je\u00a0\u201eUdru\u017eenje za za\u0161titu prava muslimana Jugoslavije\u201c.<\/strong>\u00a0D\u017eemijet je u Novom Pazaru zvani\u010dno osnovan 1922. godine, ali su korijeni ove muslimanske partije postojali i ranije. To je\u00a0bio \u201eOdbor za za\u0161titu prava muslimana u Novom Pazaru\u201c<\/strong>. To se vidi i iz rezolucije ovog odbora od 04. aprila 1920. godine. O ovom sastanku pisao je i pazarski hroni\u010dar Miodrag Radovi\u0107 u svojoj knjizi \u201eEfendijina se\u0107anja i kazivanja\u201c izdatau Novom Pazaru 1998. godine.<\/p>\n \u201eZbor je odr\u017ean u hanu\u00a0Teufika efendije Imamovi\u0107a<\/strong>\u00a0i D\u017eelil-age Agu\u0161ovi\u0107a, koji se nalazio gdje je sada bioskop \u201eCrvena Cvezda\u201c u Novom Pazaru. Na osniva\u010dku skup\u0161tinu D\u017eemijeta do\u0161lo je toliko Muslimana da han nije mogao sve da primi. Mnogi su se vratili, a ve\u0107i broj Muslimana napolju je pratio zbor. Na zboru su govorili \u0106amil-beg Ejupbegovi\u0107 i A\u0107if Had\u017eiahmetovi\u0107. Govornici su zahtevali jedinstvo Muslimana koje \u0107e obezbediti preko ove stranke, apelovali su na Muslimane da se ne cepaju u razne politi\u010dke stranke i obja\u0161njavali im da \u0107e na taj na\u010din bolje i br\u017ee dobiti svoja prava\u2026\u201c.<\/p>\n D\u017eemijeta je, na\u017ealost, nakon terora Radikalne stranke sproveden u Novom Pazaru, prestao da postoji marta 1925. godine. Nikola Pa\u0161i\u0107 je, ukidanjem ove stranke u Sand\u017eaku, likvidirao sva prava Bo\u0161njaka, pa \u010dak i prava na li\u010dnu i imovinsku sigurnost.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n MUFTIJINA KU\u0106A JE UVIJEK BILA OTVORENA ZA SVE LJUDE U NEVOLJI<\/strong><\/p>\n Teufik ef. Imamovi\u0107 je \u017eivio u samom centru Novog Pazara, u Muftijskom sokaku, to je dana\u0161nja ulica Rifata Burd\u017eovi\u0107a \u2013Tr\u0161a koja po\u010dinje od centra, ide Paricama i Drumom sve do po\u010detka Selakovca. Njegova ku\u0107a i danas postoji i renovirana je, a u dvori\u0161tu se nalazi manja ku\u0107a ili\u00a0\u201emusafirhana\u201c<\/strong>\u00a0u koju je primao i smje\u0161tao ljude kojima je bila nu\u017eno potrebna pomo\u0107 u spavanju ili hrani. Do same ulice su \u201eImamovski du\u0107ani\u201c. Muftija je bio protiv iseljavanja na\u0161eg naroda u Tursku, pa je koristio svaku priliku da ih odvrati od odlaska u\u00a0 nepoznatu domovinu. Mnogi nevoljnici su pro\u0161li kroz njegovu musafirhanu. Njegov praunuk had\u017ei\u00a0Tarik Imamovi\u0107<\/strong>\u00a0mi je ispri\u010dao jedan interesantan slu\u010daj. Naime, Tarika je, slu\u010dajno u Istanbulu sreo\u00a0Mehmed \u2013 Medo Kadi\u0107 (1920-2016<\/strong>) iz Akove koji mu je, nakon \u0161to su se upoznali, ispri\u010dao kako je Tarikov pradjed, muftija Teufik, pomogao njegovoj familiji kada im je bilo najte\u017ee. Medo je skoro kroz pla\u010d evocirao svoje sje\u0107anje. \u201eNakon pokolja u \u0160ahovi\u0107u kod Bijelog Polja, koji su izvr\u0161ili Crnogorci po\u010detkom novembra 1924. godine, pokrenuo se izbjegli\u010dki talas bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva iz Bijelog Polja i \u0161ire u pravcu Pe\u0161teri i Novog Pazara. Tada je u Pazar sa familijom stigla i moja familija. Moj otac Sulejman nije u gradu poznavao nikoga, pa je oti\u0161ao u jednu kafe\u010dajnicu da se raspita za preno\u0107i\u0161te. Tamo je slu\u010dajno sreo muftiju Teufika i ispri\u010dao mu za svoju nevolju. Muftija nas je odmah odveo svojoj ku\u0107i, smestio nas i nahranio. Kod njega smo ostali du\u017ee vrijeme sve dok nismo na\u0161li jednu ku\u0107u pod kiriju. Moj otac mu nikada nije zaboravio u\u010dinjeno dobro\u201c.<\/p>\n \u201eOTI\u0160O KRMAK, DO\u0160O DOMUZ\u201c<\/strong><\/p>\n Muftija Imamovi\u0107 je preselio na Ahiret 1942. godine, ubrzo nakon ulaska Nijemaca u Novi Pazar. Neki Pazarci su bili zbunjeni njihovim dolaskom, pa su oti\u0161li kod muftije da ga pitaju \u201ekakva je ovo vojska i da li \u0107e muslimanima biti stanje bolje nego u Kraljevini Jugoslaviji?<\/p>\n Muftija je odgovorio:\u00a0\u201ePrema muslimanima se ne\u0107e ni\u0161ta promijeniti, iako su ih neki do\u010dekali sa cvije\u0107em. Oti\u0161o krmak, do\u0161o domuz\u201c.<\/strong>\u00a0Na turskom jeziku rije\u010d \u201edomuz\u201c ozna\u010dava svinju.<\/p>\n MUFTIJINI POTOMCI<\/strong><\/p>\n Teufik ef. Imamovi\u0107 se dva puta \u017eenio. Sa prvom suprugom\u00a0Fatimom<\/strong>, koja je rano umrla, imao je \u0107erku\u00a0Abidu<\/strong>\u00a0i sina\u00a0Faika<\/strong>. Napomenimo da je njegova \u0107erka Abida bila udata za Amir-bega \u0106orovi\u0107a i ona je majka na\u0161ega sagovornika had\u017ei Bahrije \u0106orovi\u0107a (1925). Sa drugom suprugom\u00a0D\u017eemilom<\/strong>\u00a0imao je sinove:\u00a0Huljusiju, Hajriju i Saita<\/strong>\u00a0i \u0107erke:\u00a0\u0106amilu i Jalduzu<\/strong>. Njegov najstariji sin Huljusija imao je sina\u00a0Talata<\/strong>, od koga poti\u010du na\u0161i sagovornici had\u017eije Teufik i Tarik. Srednji sin Hajrija efendija je bio \u0161erijatski sudija u Novom Pazaru i na toj du\u017enosti je bio od 1930. do 1949. godine.<\/p>\n Na kraju ovog teksta autor se zahvaljuje osoblju\u00a0Istorijskog arhiva u Novom Pazaru<\/strong>\u00a0na pomo\u0107i u informacijama i ustupanju par li\u010dnih dokumenata vezanih za muftiju Teufika Imamovi\u0107a. Naime, muftijin praunuk Tarik Imamovi\u0107 ve\u0107 du\u017ee vrijeme prikuplja historijsku gra\u0111u na staroosmanskom jeziku vezanu za muftiju kako bi bacio vi\u0161e svjetla na njegov \u017eivot i rad. Do sada je sakupio 46 dokumenata, koja su ve\u0107 prevedena na na\u0161 jezik i koja \u0107e biti uskoro \u0161tampana u izdanju Istorijskog arhiva \u201eRas\u201c u Novom Pazaru. Prema Tarikovim\u00a0 rije\u010dima, njegov pradjed Teufik je imao izuzetno bogatu biblioteku. Nakon njegove smrti sve knjige su ustupljene Islamskoj zajednici u Sarajevu i u Skoplju.<\/p>\n 1. Gazija Osman Imamovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n 2. Turbe gazije- Osmana je danas zapu\u0161teno a ni\u0161ani polomljeni. Nalazi se u Varo\u0161 mahali u N. Pazaru koja je naseljena pravoslavaca<\/p>\n<\/div>\n 3. Muftija novopazarski Teufik ef. Imamovi\u0107. Autor crte\u017ea je Harun Crnovr\u0161anin<\/p>\n<\/div>\n 4. Paso\u0161 sand\u017ea\u010dkog muftije Teufika Imamovi\u0107a iz 1904. godine. Original se \u010duva u Istorijskom arhivu Ras u Novom Pazaru<\/p>\n<\/div>\n 5. Had\u017eija Bahrija \u0106orovi\u0107 (1925). unuk muftije Teufika ef. Imamovi\u0107a. Njegova majka Abida bila je muftijina \u0107erka<\/p>\n<\/div>\n 6. Bahrija \u0106orovi\u0107 (obilje\u017een krugom) sa majkom Abidom (1882-1979) i bra\u0107om- Fadilom, Rasimom i Abdulahom<\/p>\n<\/div>\n 7. Askerli d\u017eamiju u Novopazarskoj tvr\u0111avi sru\u0161io je srpski pukovnik Mihailovi\u0107 u novembru 1918. godine<\/p>\n<\/div>\n 9. Muftijina musafirhana (gostinjska ku\u0107a) koja i danas postoji. Kasnije je dodijeljena njegovom sinu Huljusiji<\/p>\n<\/div>\n 10. Mezarevi umrlih Imamovi\u0107a na Velikom groblju u Novom Pazaru<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Dr. Harun Crnovr\u0161anin \u00a0\u00a0 VJERSKA ORGANIZACIJA BO\u0160NJAKA-MUSLIMANA OD BERLINSKOG KONGRESA (1878)\u00a0\u00a0DO PO\u010cETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA (1941) Osmanlijska Porta (vlada) je 1864. godine zapo\u010dela administrativnu reformu formiranjem ve\u0107ih administrativno-upravnih jedinica zvanih\u00a0vilajeti, po ugledu na francuske departmane. Godinu dana prije Berlinskog kongresa (1878), na kome je, po dogovoru velikih evropskih sila, potpuno izmijenjena karta Balkana, Novopazarski […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":213380,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,72],"tags":[],"class_list":{"0":"post-213378","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-novi-pazar"},"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/1.-Gazija-Osman-Imamovi%C4%87.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/2.-Turbe-gazije-Osmana-je-danas-zapu%C5%A1teno-a-ni%C5%A1ani-polomljeni.-Nalazi-se-u-Varo%C5%A1-mahali-u-N.-Pazaru-koja-je-naseljena-pravosla.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/4.-Paso%C5%A1-sand%C5%BEa%C4%8Dkog-muftije-Teufika-Imamovi%C4%87a-iz-1904.-godine.-Original-se-%C4%8Duva-u-Istorijskom-arhivu-Ras-u-Novom-Pazaru.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/5.-Had%C5%BEija-Bahrija-%C4%86orovi%C4%87-1925.-unuk-muftije-Teufika-ef.-Imamovi%C4%87a.-Njegova-majka-Abida-bila-je-muftijina-%C4%87erka.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/6.-Bahrija-%C4%86orovi%C4%87-obilje%C5%BEen-krugom-sa-majkom-Abidom-1882-1979-i-bra%C4%87om-Fadilom-Rasimom-i-Abdulahom.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/7.-Askerli-d%C5%BEamiju-u-Novopazarskoj-tvr%C4%91avi-sru%C5%A1io-je-srpski-pukovnik-Mihailovi%C4%87-u-novembru-1918.-godine.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/8.-Velika-ku%C4%87a-muftije-Teufika-ef.-Imamovi%C4%87a-a-ispred-nje-je-musafirhana.-Prije-nekoliko-godina-promijenjena-je-%C4%87eramida-na-krovu.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/9.-Muftijina-musafirhana-gostinjska-ku%C4%87a-koja-i-danas-postoji.-Kasnije-je-dodijeljena-njegovom-sinu-Huljusiji.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/10.-Mezarevi-umrlih-Imamovi%C4%87a-na-Velikom-groblju-u-Novom-Pazaru.jpg\")
<\/p>\n