![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/1.-Ubistvo-Hasan-bega-%C4%86orovi%C4%87a-1916.-od-ruke-Petra-Petrovi%C4%87a-Hazanca.-Ilustraciju-uradio-umjetnik-Sabahudin-Muranovi%C4%87-Muran.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin<\/strong><\/p>\n Na Berlinskom kongresu (1878), zahvaljuju\u0107i Rusiji, Crna Gora i Srbija postaju samostalne dr\u017eave. Bosna i Hercegovina postaje protektorat, a kasnije i sastavni dio Austro-Ugarskog carstva, a Novopazarski sand\u017eak ostaje do 1912. godine u sastavu Osmanlijskog carstva. Rusija je i tada, kao i danas, ove dvije balkanske pravoslavne dr\u017eavice smatrale svojim dvori\u0161tem, svojom interesnom sferom, pa je na svaki na\u010din poku\u0161avala da istisne tursku vlast sa podru\u010dja jugoisto\u010dnog Balkana. Podru\u010dje Novopazarskog sand\u017eaka (jedno vrijeme je postojao kao Sjeni\u010dki i Pljevalski sand\u017eak), koji je u to vrijeme ulazio u sastav Kosovskog vilajeta, bilo je prvo na udaru. Naoru\u017eane grupe iz pograni\u010dnih dijelova Srbije i Crne Gore upadale su na podru\u010dje Sand\u017eaka ubijaju\u0107i i plja\u010dkaju\u0107i bo\u0161nja\u010dko-muslimansko stanovni\u0161tvo. Kao odgovor na pojavu crnogorskih i srbijanskih komita javljaju se i muslimanske kontrakomite koje poku\u0161avaju da za\u0161tite svoja sela i domove. Tako je krajem 19. vijeka, na sand\u017ea\u010dko-crnogorskoj i sand\u017ea\u010dko-srbijanskoj granici krastario veliki broj komita sa obadvije strane. Opasnost je vrebala sa na svakom koraku. Po\u010detkom 20. vijeka, najopasniji odmjetnik ili komita na podru\u010dju Limske doline, Bihora i Pe\u0161teri, bio je zloglasni\u00a0Petar Petrovi\u0107- Hazanac<\/strong>\u00a0(1880-1917).<\/strong>\u00a0Za njegovo ime vezani su mnogi zlo\u010dini nad sand\u017ea\u010dkim Bo\u0161njacima, kao \u0161to su: ubistva, plja\u010dke i osvete. Ro\u0111en je 1880. godine u selu Hazane (ranije ulazilo u sastav Sjeni\u010dke kaze a sada pripada Petnji\u010dkoj op\u0161tini u crnogorskom dijelu Sand\u017eaka). Sa svojom komitskom \u010detom krstario izme\u0111u rijeke Lima i planina Javora, Golije i Zlatara. Ova \u010deta je napadala, kako muslimanska sela Bjelopoljskog, Sjeni\u010dkog i Novo-varo\u0161kog sreza, tako i turske patrole u njima. Zbog toga je kosovski valija naredio da se formiraju potjerne (zaptijske) \u010dete. U Limskoj dolini ovu \u010detu je predvodio\u00a0Osman-aga Sijari\u0107 (1858-1918<\/strong>). On je zajedno sa\u00a0Mustaj-begom iz Lozne<\/strong>\u00a0i\u00a0hod\u017eom Vrbljaninom<\/strong>\u00a0uspje\u0161no suzbijao djelatnost ovog komite. Napomjenbimo da je Osman-aga bio djed \u010duvenog\u00a0\u0106azima Sijari\u0107a<\/strong>, komandanta Muslimanske milicije za Donji Bihor u toku Drugog svjetskog rata.<\/p>\n PETAR HAZANAC JE 1912., U SELU BU\u0110EVU NA PE\u0160TERI,\u00a0<\/strong>UBIO 40 \u010cLANOVA FAMILIJE DARMAN<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 O jednom od najmasovnijih zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima Pe\u0161teri, o kojem sand\u017ea\u010dka i \u0161ira javnost skoro da i nezna, pisali su Red\u017eep \u0160krijelj i Zaim Azemovi\u0107. \u201eNakon uspostavljanja srpsko-crnogorske vlasti u Sand\u017eaku\u00a0 (1912) pristupilo se i nizu osvetni\u010dkih akcija nad ranijim zemljoposjednicima (op. agama i begovima). Poznat je slu\u010daj, koji se na Pe\u0161teri dugo prepri\u010davao, a vezan je za ime srpsko-crnogorskog komite, kasnije vojvode Petra (H)Azanjca iz sela Hazana izme\u0111u Bijelog Polja i Berana. Govorilo se da je kao mladi\u0107 radio na imanju Bjelopoljca\u00a0Rahmana Darmana\u00a0<\/strong>u selu Bu\u0111evu u Sjeni\u010dkoj op\u0161tini, vlasni\u0161tvo begovske porodice \u0106orovi\u0107a iz Suhodola (Tutin), koje je na osnovu rodbinskih veza, dobio na kori\u0161\u0107enje. Rahman je imao prelijepu\u00a0k\u0107er Ruvu<\/strong>\u00a0u koju se Azanjac zaljubio. U namjeri da sprije\u010di vezu, Rahman je batinama otjerao svog slugu Petra. Kad je nastupilo vrijeme nove vlasti, negdje oko 1912. godine, ne zaboravljaju\u0107i ovaj nemio doga\u0111aj, Petar Azanjac je do\u010dekav\u0161i priliku, u znak osvjete,\u00a0pobio sve \u010dlanove porodice Darman, njih \u010detrdeset<\/strong>. Kasnije se pri\u010dalo da je pokolj pre\u017eivjelo samo jedno dijete, koje \u010deta razbojnika, igrom slu\u010daja, nije prona\u0161la. Govori se da je odselio za Tursku, gdje danas \u017eivi njegovo potomstvo.\u201c \u00a0(Citat iz teksta \u201eUloga Jusufa Mehonji\u0107a u razvoju Komitskog pokreta u Sand\u017eaku (1912-1927)\u201c, Tutinski zbornik, br. 4 iz 2004).<\/strong><\/p>\n U istom tekstu se navodi da je njegova grupa ubila i\u00a0Hazira \u010colaka, Dervi\u0161a\u00a0<\/strong>i\u00a0Re\u0161ida Pra\u0161ovi\u0107a<\/strong>\u00a0iz sela Kladnice kod Sjenice.<\/p>\n UBISTVO HASAN-BEGA \u0106OROVI\u0106A (1916)<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Tema ovog teksta je ubistvo\u00a0Hasan-bega \u0106orovi\u0107a (1860-1916<\/strong>) iz Bu\u0111eva kod Sjenice. Njega je tako\u0111er, iz osvete, ubio Petar Hazanac koji je bio sluga na begovom imanju u selu Hazane. Autenti\u010dan iskaz o ovom ubistvu, autor ovog teksta je dobio od\u00a0had\u017ei Bahrije \u0106orovi\u0107a (1925)<\/strong>, unuka Hasan-bega \u0106orovi\u0107a. Rodona\u010delnik bratstva \u0106orovi\u0107a je \u010duveni\u00a0Mehmed \u0106or-pa\u0161a<\/strong>\u00a0koji je, u tursko doba, vladao Bihorom sa sjedi\u0161tem u mjestu\u00a0Lozna<\/strong>. Njegovi potomci su Bihorom vladali skoro 200 godina.<\/p>\n Had\u017ei Bahrija \u0106orovi\u0107 (1925) je danas jedan od najuglednijih gra\u0111ana Novog Pazara i jedan od najboljih poznavalaca njegove ratne i poratne historije. On je autoru ovog teksta 2012. godine, dao op\u0161iran intervju u kome je, izme\u0111u ostalog, govorio i o ubistvu njegovom djeda Hasan-bega.<\/p>\n Ko je bio Hasan-beg \u0106orovi\u0107?<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Had\u017ei Bahrija je, prije nego \u0161to \u0107e ispri\u010dati kako je ubijen njegov djed Hasan-beg, opisao rodoslov svoje familije. Za begovsku familiju \u0106orovi\u0107a se pouzdano zna da je njen rodona\u010delnik Mehmed \u0106or-pa\u0161a do\u0161ao iz grada Osijeka iz Slavonije, koja je do Karlova\u010dkog mira (1699) bila u sastavu Osmanlijskog carstva, da bi te godine bila predata Austriji. U narodu je ostalo predanje da je bio \u0107orav u jedno oko pa su ga Bihorci zbog toga prozvali \u0106or-pa\u0161a. Poznati sand\u017ea\u010dki knji\u017eevnik\u00a0Ismet Rebronja<\/strong>\u00a0je, istra\u017euju\u0107i porijeklo plemi\u0107ke familije \u0106orovi\u0107a do\u0161ao do vjerodostojnog podatka da je rodona\u010delnik ove familije Mehmed \u0106or-pa\u0161a ustvari\u00a0Marioglu G\u00fcrci Mehmed-pa\u0161a<\/strong>, \u010duvar grada Osijeka, koga pominje i \u010duveni austrijski histori\u010dar Jozef fon Hamer (III tom, str.24). On je, nakon \u0161to je izgubio spahiluke u Osijeku u ratu 1683-1699. godine, kao naknadu od velikog vezira, dobio spahiluke u Bihoru i na Pe\u0161teri. \u0106or-pa\u0161ini potomci su bili begovi:\u00a0Sulejman, Selman, Kasum\u00a0<\/strong>i\u00a0Rustem<\/strong>. Ovaj posljednji,\u00a0Rustem-beg<\/strong>\u00a0je u nasljedstvo dobio posjede u nekoliko bihorskih i pe\u0161terskih sela. U Bihoru je imao zemlju u Hazanama i Jogo\u010du, a na Pe\u0161teri u Bu\u0111evu, Suhom Dolu, Biocu i Tvrdo\u0161evu i \u017divoli\u010du kod Vu\u010dini\u0107a. Od njega poti\u010de i familija na\u0161eg sagovornika had\u017ei Bahrije \u0106orovi\u0107a. Rustem-beg je, zajedno sa bratom Kasum-begom, imao prelijepu kamenu kulu u selu Bu\u0111evu kod Sjenice na Pe\u0161teri. Kasum-beg je imao sinove: Saita, Selmana, Jakupa i \u0107erke: Ruvu i Nailu. Njegov brat Rustem-beg je imao dva sina: Be\u0107ira i\u00a0Hasana<\/strong>\u00a0i dvije \u0107erke: Zlatu i Veziru. Be\u0107ir je imao sina Dervi\u0161a i \u0107erku Nefisu.\u00a0Za nas je posebno interesantan Hasan-beg (1860-1916). On je u braku sa suprugom D\u017eevahirom imao sinove: Amira (1884-1936), Ramiza (1896-1978) i Rizaha (1898-1965). Navedeni Hasan-beg je bio djed na\u0161eg sagovornika had\u017ei Bahrije a Amir njegov otac. Amir-beg je u braku sa suprugom Abidom Imamovi\u0107 (1882-1979), koja je bila \u0107erka \u010duvenog muftije Teufika ef. Imamovi\u0107a, imao sinove: Rasima (1915-1981), Abdulaha (1912-1988), Fadila (1928- ? ) i Bahriju (1925). Od svih njih danas je \u017eiv jo\u0161 samo Bahrija \u0106orovi\u0107.\u00a0<\/strong>Had\u017ei Bahrija pri\u010du o ubistvu svoga djeda Hasan-bega po\u010dinje ovako:<\/p>\n \u201eHasan-bega \u0106orovi\u0107a su poznavali mnogi u Sand\u017eaku. Bio je veliki dobrotvor i doma\u0107in. Toga ljeta 1916. godine, moj djed je do\u0161ao iz Bu\u0111eva na Pe\u0161teri da obi\u0111e svoju zemlju i radnike u bihorskom selu Hazane. Na njegovom imanju\u00a0 je radila i srpska familija Petrovi\u0107. Srpkinja je imala sina Petra i dvije \u0107erke. Njima je Hasan-beg, na svojem imanju, dao komad zemlje i pomogao im da naprave ku\u0107u. Niko nije znao koliku je mr\u017enju Petar gajio prema mojem djedu sve do trenutka kada je djed otkrio da mu Petar \u201eradi o glavi\u201c. Naime, jednom prilikom, to je bilo negde oko 1910. godine, djed je kazao slugi Petru da mu pripremi konja sedlanika za put.\u00a0 Petar je prethodno skovao plan kako da ubije Bega. On je no\u017eem zasjekao kai\u0161eve (kolane) na begovom konju, tako da Beg, dok bude jahao bihorskim strmim putevima, povu\u010de uzde i strmoglavi se sa konja!\u00a0 Me\u0111utim, Hasan-beg je na vrijeme otkrio Petrovu namjeru, pri\u0161ao mu, o\u0161amario ga, i otjerao sa imanja. Petar se tada odmetnuo u \u0161umu, skupio grupu istomi\u0161ljenika i postao razbojnik i komita. Izbijanjem Prvog balkanskog rata 1912., Petar Petrovi\u0107, koji se ve\u0107 pro\u010duo po svojem komitovanju i stekao nadimak \u201eAzanjac\u201c, po rodnom selu Hazane, dobija \u0161ansu da se osveti muslimanskim agama i begovima. \u00a0Poznato je da je tada, u selu Bu\u0111evu kod Sjenice, koje je bilo u vlasni\u0161tvu porodice \u0106orovi\u0107, ubio sve \u010dlanove porodice Rahmana Darmana. Mojeg djeda Hasan-bega ubija u ljeto 1916. godine, zna\u010di u vrijeme dok je trajao Prvi svjetski rat. Djed je tog ljeta, stigao u Hazane. Umoran od puta, oti\u0161ao da odmori u svojoj ku\u0107i. Biv\u0161i sluga Petar Petrovi\u0107, koji se nalazio u blizini sela Hazana, \u010duo je da je Hasan-beg do\u0161ao.\u00a0 Odmah je rije\u0161io da ga ubije. Ne\u010dujno je pri\u0161ao djedovoj ku\u0107i, prislonio merdevine, popeo se do otvorenog prozora. \u00a0Vidio je djeda, nani\u0161anio ga i ubio iz pu\u0161ke. Petrova majka je, za razliku od njenog sina, po\u0161tovala Bega i bila mu zahvalna da joj je dao komad zemlje i napravio ku\u0107u. Me\u0111utim, njen sin je bio zaslijepljen mr\u017enjom prema svemu \u0161to je muslimansko, pa je brzo zaboravio sva dobra koja je Beg u\u010dinio za njegovu familiju.\u00a0 Hasan-beg \u0106orovi\u0107 je ukopan na mezarju pored d\u017eamije u selu Lozna.<\/p>\n HASAN-BEGA \u0106OROVI\u0106A SU 1917. GODINE OSVETILA\u00a0<\/strong>BRA\u0106A KURTAGI\u0106I IZ SELA CRVSKO NA PE\u0160TERI<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0 Had\u017ei Bahrija nastavlja tu\u017enu pri\u010du. \u201ePoslije ubistva moga djeda Petar je boravio kod svojih prijatelja\u00a0Gruja i Pera Grdini\u0107a<\/strong>. Oni su Petru, u znak priznanja za ubistvo Hasan-bega, dali sestru za \u017eenu. Nakon godinu dana (1917), Petar Hazanac dolazi sa \u017eenom i \u0161urakom Grujicom Grdini\u0107em (op. to je isti onaj Grujica \u0161to je oktobra 1912., kao crnogorski oficir, pobio veliki broj Bo\u0161njaka na Pe\u0161teri i oplja\u010dkao na stotine grla krupne i sitne stoke) na slavu kod svoje majke u selo Hazane. Za njegov dolazak u Hazane saznala je porodica Hasan-bega \u0106orovi\u0107a iz Bu\u0111eva. Njegova hanuma\u00a0D\u017eevahira<\/strong>\u00a0je, sa pratnjom, oti\u0161la u selo Crvsko, kod prijatelja Kurtagi\u0107a i obavijestila bra\u0107u:\u00a0Omera, Zuka, Salka<\/strong>\u00a0i\u00a0Nu\u0161a<\/strong>\u00a0da je Petar sa \u017eenom, \u0161urakom Grujom i dvojicom poznanika do\u0161ao kod njegove majke u Hazane. \u00a0Bra\u0107a Kurtagi\u0107i su odmah, dobro naoru\u017eani i preobu\u010deni u srpske seljake, krenuli za Hazane. Kada su stigli pred ku\u0107u bilo je veoma bu\u010dno. \u010cula se pjesma i galama. Kurtagi\u0107i su lupnjavom na vrata pozvali uku\u0107ane. Vrata je otvorila Petrova \u017eena i pitala je ko su oni. Kurtagi\u0107i su odgovorili da su oni Petrovi prijatelji, da su u prolazu i da su \u010duli da je on tu, pa bi \u017eeljeli da ga vide. Galama iz ku\u0107e je utihnula i Petar je, predosje\u0107aju\u0107i opasnost, iza\u0161ao na vrata sa bombom u ruci koju je ve\u0107 pripremio da je baci. Me\u0111utim,<\/strong>\u00a0Omer Kurtagi\u0107<\/strong>\u00a0ga je preduhitrio i hicem iz pu\u0161ke pogodio posred \u010dela.<\/strong>\u00a0U velikom mete\u017eu koji je nastao u ku\u0107i, Zuko, Salko i Nu\u0161o su uspjeli da likvidiraju iznena\u0111ene Gruja Grdini\u0107ai dvojicu njegovih pratilaca.<\/strong>\u00a0\u017densku \u010deljad nisu uop\u0161te dirali. Nakon toga bra\u0107a Kurtagi\u0107i su se povukli\u00a0 na\u00a0 svoja imanja u sela: Crvsko, \u010citluk, Kijevce i Pobreti\u0107e.<\/p>\n Salko Kurtagi\u0107 je bio kmet (seoski starje\u0161ina) u selo Crvsko, nakon njega, za kmeta dolazi Marko Di\u0161evi\u0107 a kasnije ga nasle\u0111uju\u00a0Ratko Smolovi\u0107<\/strong>\u00a0i\u00a0Mitar Radevi\u0107<\/strong>. Ova dvojica posljednjih se oktobra 1912. pridru\u017euju Peru Grdini\u0107u, odlaze u pe\u0161tersko selo Tre\u0161njevicu i ubijaju \u010ditavo bratstvo Me\u0111edovi\u0107a. Od ranije je bilo poznato da\u00a0Azem Me\u0111edovi\u0107<\/strong>\u00a0nije priznavao srpsku vlast i da se pridru\u017eio komitskoj grupi\u00a0Jusufa Mehonji\u0107a<\/strong>.<\/p>\n Bra\u0107a Kurtagi\u0107i su do 1918. godine boravili u selima Crvsko, \u010citluk, Kijevce i Pobreti\u0107e. Me\u0111utim, zbog opasnosti da mogu biti otkriveni, sele se u Novi Pazar gdje ih prihvata\u00a0Be\u0107ir-aga Gani\u0107<\/strong>\u00a0i u svoju ku\u0107u smje\u0161ta izvjestan broj Kurtagi\u0107a, a jedan broj u ku\u0107u\u00a0Ahmet-age Ljumi\u0107a\u00a0<\/strong>u mahali \u201eGornji Lug\u201c. Zbog te\u0161ke materijalne situacije, jedna grupa od \u0161est Kurtagi\u0107a je rije\u0161ila da se vrati u Crvsko za \u017eito i druge stvari \u0161to su im tamo ostale.\u00a0 U isto vrijeme je u pe\u0161terskom selu Bu\u0111evu, sa svojim \u0161tabom boravio vojvoda\u00a0Stepa Stepanovi\u0107<\/strong>, komandant Drinskog korpusa, sprovode\u0107i sistematsko razoru\u017eavanje muslimana i naoru\u017eavanje pravoslavaca. Tu sudbinu su do\u017eivjela \u0161estorica Kurtagi\u0107a iz Crvskog, koji su razoru\u017eani i sprovedeni u \u017eandarmerijsku stanicu u selo Bare kod Sjenice. Tamo su se sreli sa\u00a0Hilmi-begom Kajabegovi\u0107em<\/strong>, predsjednikom op\u0161tine Bijelo Polje (op. i jednim od glavnih u\u010desnika Sjeni\u010dke konferenciije za autonomiju Sand\u017eaka). U stanici su ih zadr\u017eali dva dana. Nakon toga Stepa Stepanovi\u0107, po Hilmi-begu Kajabegovi\u0107u, \u0161alje pismo za Marka Di\u0161evi\u0107a koji je navodno trebao da mu bude pratnja do Bijelog Polja. U pismu je, pod znacima navoda, stajalo\u00a0\u201c\u010cuvaj mi ovog prijatelja\u201c.<\/strong>\u00a0U vojno-policijskoj komunikaciji to je zna\u010dilo da se doti\u010dna osoba treba likvidirati. I zaista, Hilmi-bega, njegovog sestri\u0107a Arifa Ni\u0161i\u0107a iz Nedakusa i \u010ditavu njegovu pratnju, pobila je \u017eandarmerijska patrola, na putu za Bijelo Polje (Akovu), u neposrednoj blizini \u0110alovske (Podvr\u0161ke) klisure. Na drugoj strani, \u0161estoricu Kurtagi\u0107a su iz sela Bare sprovodili za Sjenicu i kod Popovog polja sviju \u0161estoricu pobili. Tamo gdje su ubijeni i danas stoje njihovi ni\u0161ani (nadgrobni spomenici).<\/p>\n U selu Bu\u0111evu kod Sjenice je, do 1921. godine postojala kamena kula familije \u0106orovi\u0107 koju je poru\u0161io \u010detni\u010dki vojvoda Rade Korda. Od njenog kamena su kasnije sagra\u0111ene \u0161kola i \u017eandarmerijska stanica u ovom selu. Korda je kulu zapalio i polomio i 12 ni\u0161ana (nadgrobnih spomenika) na porodi\u010dnom groblju \u0106orovi\u0107a. Ovo groblje su 2010. godine o\u010distili i ogradili potomci Hasan-bega \u0106orovi\u0107a. Me\u0111utim, prije par mjeseci, za sada nepoznate osobe su, na vandalski na\u010din, poru\u0161ile ogradu na groblju familije \u0106orovi\u0107. Zahvaljuju\u0107i nepoznatom austrougarskom fotografu u Be\u010dkoj arhivi je prona\u0111ena fotografija iz 1917. na kojoj je kula Hasan-bega \u0106orovi\u0107a u selu Bu\u0111evu. Napomenimo da je, oktobra 1912. godine crnogorska vojska, na \u010delu sa serdarom Jankom Vukoti\u0107em, topovima razru\u0161ila kamenu kulu Mehmed \u0106or-pa\u0161e u mjestu Lozna gdje je bilo i sjedi\u0161te ovog plemi\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n \u00a0\u00a0 Ovo bi bila istinita pri\u010da o krvavom komitovanju i kraju Petra Petrovi\u0107a \u2013 Hazanca (1880-1917), kome su njegovi srodnici i sljedbenici 2017. godine podigli spomenik u njegovom rodnom selu Hazane kod Petnjice.<\/strong><\/p>\n 1. Ubistvo Hasan-bega \u0106orovi\u0107a 1916. od ruke Petra Petrovi\u0107a-Hazanca. Ilustraciju uradio umjetnik Sabahudin Muranovi\u0107-Muran<\/p>\n<\/div>\n 2. Kula begovske familije \u0106orovi\u0107 u selu Bu\u0111evu na Pe\u0161teri<\/p>\n<\/div>\n 3. Kula Mehmed \u0106or-pa\u0161e u selu Lozna kod Bijelog Polja. Sru\u0161io je topovima crnogorski serdar Janko Vukoti\u0107 u oktobru 1912. godine<\/p>\n<\/div>\n 4. D\u017eamija u selu Lozna kod Bijelog Polja (Akove). U njenom haremu nalazi se mezar ubijenog Hasan-bega \u0106orovi\u0107a<\/p>\n<\/div>\n 5. Sela u Donjem Bihoru (Bjelopoljska op\u0161tina) koja su pripadala begovskoj famili \u0106orovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n 6. Amir-beg \u0106orovi\u0107, (1884-1936), najstariji sin Hasan-bega \u0106orovi\u0107a<\/p>\n<\/div>\n 7. had\u017ei Bahrija \u0106orovi\u0107 (1925) i Harun Crnovr\u0161anin 28.10. 2017<\/p>\n<\/div>\n 8. Hilmi-beg Kajabegovi\u0107, gradona\u010delnik Bijelog Polja (Akove) ubijen od strane kraljevih \u017eandara 1919.<\/p>\n<\/div>\n 9. Spomenik \u010detni\u010dkom vojvodi Petru Petrovi\u0107u-Hazancu podignut 2017. u selu Hazane kod Petnjice<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin Na Berlinskom kongresu (1878), zahvaljuju\u0107i Rusiji, Crna Gora i Srbija postaju samostalne dr\u017eave. Bosna i Hercegovina postaje protektorat, a kasnije i sastavni dio Austro-Ugarskog carstva, a Novopazarski sand\u017eak ostaje do 1912. godine u sastavu Osmanlijskog carstva. Rusija je i tada, kao i danas, ove dvije balkanske pravoslavne dr\u017eavice smatrale svojim dvori\u0161tem, […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":211838,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-211821","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/2.-Kula-begovske-familije-%C4%86orovi%C4%87-u-selu-Bu%C4%91evu-na-Pe%C5%A1teri.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/3.-Kula-Mehmed-%C4%86or-pa%C5%A1e-u-selu-Lozna-kod-Bijelog-Polja.-Sru%C5%A1io-je-topovima-crnogorski-serdar-Janko-Vukoti%C4%87-u-oktobru-1912.-godine.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/4.-D%C5%BEamija-u-selu-Lozna-kod-Bijelog-Polja-Akove.-U-njenom-haremu-nalazi-se-mezar-ubijenog-Hasan-bega-%C4%86orovi%C4%87a.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/5.-Sela-u-Donjem-Bihoru-Bjelopoljska-op%C5%A1tina-koja-su-pripadala-begovskoj-famili-%C4%86orovi%C4%87.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/6.-Amir-beg-%C4%86orovi%C4%87-1884-1936-najstariji-sin-Hasan-bega-%C4%86orovi%C4%87a.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/7.-had%C5%BEi-Bahrija-%C4%86orovi%C4%87-1925-i-Harun-Crnovr%C5%A1anin-28.10.-2017.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/9.-Hilmi-beg-Kajabegovi%C4%87-gradona%C4%8Delnik-Bijelog-Polja-Akove-ubijen-od-strane-kraljevih-%C5%BEandara-1919..jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/10.-Spomenik-%C4%8Detni%C4%8Dkom-vojvodi-Petru-Petrovi%C4%87u-Hazancu-podignut-2017.-u-selu-Hazane-kod-Petnjice.jpg\")
<\/p>\n