![](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/11.-Vasojevi%C4%8Dka-banda-iz-Berana-na-%C4%8Delu-sa-Zarijom-Joksimovi%C4%87em-majorima-Simom-%C4%8Cuki%C4%87em-i-Krkotom-Pantovi%C4%87em-izvr%C5%A1ila-je-12.-decembra-1924.-pokolj-21-og-ro%C5%BEajskog-Bo%C5%A1njaka.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pi\u0161e: Dr. Harun Crnovr\u0161anin<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Poslije propasti Turskog carstva 1912., Crna Gora i Srbija zauzimaju Sand\u017eak i me\u0111usobno ga dijele. Logi\u010dno je bilo o\u010dekivati da \u0107e do\u0107i do masovnog stradanja Bo\u0161njaka- muslimana u svim podru\u010djima\u00a0 koja su bila pod turskom upravom. Ova o\u010dekivanja su se brzo obistinila, pa su ubistva i plja\u010dke postale svakodnevne pojave. Pogromi nad Bo\u0161njacimia su se naro\u010dito sprovodili u Sand\u017eaku. Ve\u0107 u februaru 1913. godine\u00a0 u Plavsko-Gusinjsku oblast upu\u0107ena je Donjo-Vasojevi\u010dka (Beranska) brigada na \u010delu sa zloglasnim\u00a0Avramom-Avrom Cemovi\u0107em (1864-1914)<\/strong>\u00a0koji tamo zavodi nevi\u0111en teror, masovna ubijanja na brdu Racini kod Plava i nasilna pokr\u0161tavanja pod rukovodstvom popa \u0110or\u0111a\u00a0 \u0160ekularca. Njegova brigada je tokom marta 1913. streljala preko 800 Bo\u0161njaka i Albanaca a 12.000 nasilno pokrstila pored rijeke Grn\u010dar.<\/p>\n Ista sudbina je bila namijenjena Ro\u017eajama i Bijelom Polju. Me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i intervenciji biv\u0161eg ro\u017eajskog gradona\u010delnika\u00a0Ahmed ef. Gani\u0107a,<\/strong>\u00a0kod crnogorskog kralja Nikole Petrovi\u0107a na Cetinju, Ro\u017eajci nisu do\u017eivjeli sudbinu Plava i Gusinja. Nakon zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata u jesen 1918. godine nesigurnost i strah za opstanak, kao i nesre\u0111ene prilike u novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, bili su jedan od brojnih uzroka pojave komitkog pokreta na podru\u010dju Sand\u017eaka pod rukovodstvom\u00a0Jusufa Mehonji\u0107a (1883-1926)<\/strong>. Bo\u0161nja\u010dki narod se otiskivao u \u0161umu kako bi spasio \u017eivu glavu. Spiskove za likvidaciju uglednih Bo\u0161njaka pravile su lokalne vlasti, sudije u Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima. Crnogorska vlast je na podru\u010dju Donjeg i Gornjeg Bihora i Ro\u017eaja formirala tzv. crne trojke kojima je davala spiskove sa imenima Bo\u0161njaka koje je trebalo likvidirati. Ubistava je bilo i na Pe\u0161teri. Sve ovo je ra\u0111eno uz budno oko Srpske pravoslavne crkve. Malo je poznato da je zloglasni Avro Cemovi\u0107 u manastiru \u0110ur\u0111evi Stupovi kod Berana postavljen za vo\u0111u tajne nacionalisti\u010dke organizacije koja je djelovala protiv muslimana u Limskoj dolini i Sand\u017eaku. \u00a0\u00a0\u00a0Narod Bihora, Ro\u017eaja i Pe\u0161teri je, u periodu od 1914. do 1919. godine, po zlu zapamtio crnogorske komita\u0161e, specijalizovane za ubistva najpoznatijih Bo\u0161njaka:\u00a0Petra Hazanca<\/strong>\u00a0iz sela Hazana kod Petnjice, izvjesnog \u00a0Bla\u017ea\u00a0<\/strong>i\u00a0Goluba<\/strong>\u00a0sa Police kod Berana,\u00a0Zariju Ku\u010da<\/strong>\u00a0iz Lje\u0161njice,\u00a0Velizara Ze\u010devi\u0107a<\/strong>\u00a0iz sela Lopi\u017ee kod Sjenice,\u00a0Marka Ojdani\u0107a<\/strong>, \u0161umara iz Gornjeg Vlaha kod Bjelopoljske Bistrice,\u00a0Vidoja Konatara<\/strong>\u00a0i mnoge druge.<\/p>\n Nikola Pa\u0161i\u0107 i kralja Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 su nakon rata, na podru\u010dje Sand\u017eaka, anga\u017eovali \u010detni\u010dki pokret na \u010delu sa vojvodom\u00a0Kostom Milovanovi\u0107em- Pe\u0107ancom<\/strong>\u00a0koji iza sebe ostavlja krvavi trag sve do ljeta 1922. godine. \u00a0U bitci kod Komarana Pe\u0107anac do\u017eivljava te\u017eak poraz od sand\u017ea\u010dke komite Jusufa Mehonji\u0107a i tada jedva izvukao \u017eivu glavu. Kada nije mogao ni\u0161ta komita\u0161ima Jusufa Mehonji\u0107a, svetio se civilima pa je tako 11. jula 1922. izvr\u0161io \u010duveni pokolj 30 Rizvanovi\u0107a u selu Star\u010devi\u0107u kod Ribari\u0107a.<\/p>\n \u00a0\u00a0 \u201eOvakvi varvarski postupci natjerali su sand\u017ea\u010dke Bo\u0161njake da se 19. avgusta 1919. godine, pismeno, u obliku Memoranduma, obrate predsjedniku vlade Ljubi Davidovi\u0107u (1863-1940) i zatra\u017ee za\u0161titu od dr\u017eave Kraljevine SHS. U ovom izvje\u0161taju izme\u0111u ostalog stoji da je \u201e\u2026 od ulaska crnogorskih komita do polovine 1919. godine uni\u0161teno 150 muslimanskih sela i ubijeno 1.200 muslimanskih lica\u2026\u201c<\/strong>\u00a0(iz knjige \u201ePolo\u017eaj Muslimana u Sand\u017eaku\u201c, autora Hakije Avdi\u0107a, objavljene 1991. u Sarajevu).<\/p>\n \u201eUBIO GA DOBAR GLAS\u201c<\/strong><\/p>\n Autor ovog teksta je, borave\u0107i u Istanbulu, u julu 2018., zabilje\u017eio pri\u010du o brutalnom ubistvu Salka Muri\u0107a (1869-1918), uglednog Bo\u0161njaka iz sela Klanac kod Ro\u017eaja, koje se desilo krajem novembra 1918. godine.\u00a0Salko je zajedno sa Mujagom Sutovi\u0107em i Haskom Kurpejovi\u0107em bio jedan od najbogatijih ljudi u Ro\u017eajskoj op\u0161tini.<\/strong>\u00a0Trgovao je krupnom stokom na relaciji Pe\u0161ter- Solun (Seljanik)- Istanbul. U\u017eivao je veliki ugled i po\u0161tovanje kako kod muslimana tako i kod pravoslavaca Ro\u017eajskog kraja. Me\u0111utim, ni \u201edobar glas\u201c nije mogao da ga spasi od Crnogoraca koji su za \u201esvetinju\u201c imali \u201eistrebljenje muslimanskog \u017eivlja sa svih podru\u010dja koja su 1912. bila pripojena Crnoj Gori.\u201c<\/p>\n Salko Muri\u0107 je u braku sa suprugom Belkom, rodom iz Bi\u0161eva, imao tri sina i jednu \u0107erku. Sinovi su mu:\u00a0Kasum<\/strong>\u00a0(1900-1976),\u00a0Hamdija<\/strong>,\u00a0D\u017eemo<\/strong>\u00a0i \u0107erka\u00a0Fata<\/strong>. Kasum je, u braku sa suprugom Muratkom, iza sebe ostavio sinove: Zena, Rustema D\u017eemaila i \u0107erke Azeminu i Emiru. Hamdija je ostavio sinove: \u0106azima, \u0160abana i Adema i \u0107erke: D\u017eanu, Ajnu i Zadu. Tre\u0107i Salkov sin je D\u017eemail koji nije imao djece. Salkova \u0107erka Fata ostavila je jednog sina: Hajriza i dvije \u0107erke: Emiru i Hajru\u0161u.<\/p>\n Autorovi sagovornici u ovoj pri\u010di su Salkovi unuci:\u00a0\u0160aban (Muri\u0107) Erdem (1939),<\/strong>\u00a0sin Hamdijin i\u00a0D\u017eemail (Muri\u0107) Erdem (1936),<\/strong>sin Kasumov. \u0160aban je bio prvi sagovornik i zapo\u010dinje pri\u010du o pogibiji svoga djeda ovako: \u201eOdmah nakon zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata crnogorska komita je po\u010dela likvidirati najuglednije Bo\u0161njake u Ro\u017eajskoj op\u0161tini. Prvo je poginuo moj djed Salko u selu Klanac kod Ro\u017eaja. Crnogorci su upali no\u0107u u njegovu ku\u0107u i ubili ga u njegovoj sobi. Iste no\u0107i su oplja\u010dkali \u010ditavu Salkovu imovinu. Oterali su 500 grla krupne i sitne stoke i na 14 njegovih konja natovarili sve \u0161to su mogli ponijeti sa sobom: \u0107ilime, du\u0161eke, jorgane i drugo. Dan prije ubistva Salko je bio u Ro\u017eajama gdje je svratio kod svoga pobratima Mujage Sutovi\u0107a. Pobratim ga je ostavljao na konak upozoravaju\u0107i da je opasno da no\u0107u ide u svoje selo jer su vremena opasna, rat se tek zavr\u0161io. Salko ga nije poslu\u0161ao ve\u0107 mu je rekao da se on ni\u010dega ne pla\u0161i, jer nikome nije na\u017eao u\u010dinio- ve\u0107 samo dobro. I zaista, za svoga \u017eivota Salko je \u010dinio samo dobro svojim kom\u0161ijama, kako muslimanima tako i pravoslavcima. \u010cak se trudio da pravoslavcima bude jo\u0161 bolji. Ostalo je upam\u0107eno da, koja god bi se pravoslavna djevojka iz susjednih sela: Ba\u0161\u010de, Gri\u017eice, Bijele Crkve, Bogaja i Radeve Mahale, udavala, Salko bi joj ustupio najboljeg konja da je sa njim odvedu do mlado\u017eenjine ku\u0107e. Nakon toga bi li\u010dno oti\u0161ao i mladu darovao sa zlatnom lirom koja je bila vrednija od zlatnog dukata! Za vrijeme turske vladavine, Salko nije dozvoljavao da neko od turskih slu\u017ebenika maltretira kom\u0161ije pravoslavce. Zbog svoje humanosti, \u0161irokog srca i tolerancije Salko je bio na dobrom glasu. Me\u0111utim, dolaskom crnogorske komite novembra 1918. godine u selo Klanac kod Ro\u017eaja odlu\u010deno je da prvo bude ubijen najugledniji Bo\u0161njak Salko Muri\u0107. Njegov sin Kasum, koji je tada imao nepunih 18 godina, uspio je da se sakrije u ku\u0107nu pekaru (furunu). Crnogorci su i njega tra\u017eili da ga ubiju, ali po\u0161to u to vrijeme nije imalo struje po ku\u0107ama, ve\u0107 su se koristile tzv. fitilja\u010de, Kasum je uspio da se spasi. Sa Vasojevi\u010dkim ubicama bila je i ve\u0107a grupa pravoslavaca iz susjednih sela koja je nosila iz Salkove ku\u0107e sve \u0161to je mogla da ugrabi. Ostalo je upam\u0107eno da je me\u0111u njima bila i jedna mlada Srpkinja sa kundakom (kolijevkom) i tek ro\u0111enom bebom u njemu. U tom plja\u010dka\u0161kom zanosu ona je spustila bebu na zemlju i potjerala ukradenu robu ka svojoj ku\u0107i u selo Lovnicu. Tek kada je stigla pred ku\u0107u primjetila je da joj nema bebe i sjetila se da je ostavila u dvori\u0161te ubijenog Salka Muri\u0107a. Vratila se tamo i na\u0161la bebu kako spava.<\/p>\n Zlo\u010dinci se nisu zadovoljili oplja\u010dkanom robom, ve\u0107 su usput nai\u0161li na sanduk (na\u010dve) sa 200-300kg bra\u0161na, prevrnuli ga i na njega prosuli obli\u017enu kacu sa rasolom, tako da niko od Muri\u0107a, koji do\u0111e nakon njih, ne mo\u017ee ni jedan hljeb ispe\u0107i!<\/p>\n Salkov sin Kasum je sutradan oti\u0161ao u Ro\u017eaje kod o\u010devog pobratima Mujage Sutovi\u0107a. Me\u0111utim, cijelo Ro\u017eaje je ve\u0107 znalo da je ubijen Salko Muri\u0107 iz sela Klanac. Mujaga je bio duboko potre\u0161en smr\u0107u svoga pobratima. Kasum je zamolio Mujagu da mu pozajmi novac kako bi mogao da u magazi (radnji) kupi materijal za \u0107efin svome ocu Salku. Kakve li sudbine- da sin, nekada najbogatijeg \u010dovjeka u okolini Ro\u017eaja,\u00a0 nema novca za o\u010devu ukopninu!<\/p>\n D\u017eemail (Muri\u0107) Erdem (1936)\u00a0<\/strong>nastavlja pri\u010du o stradanju svojih predaka. \u201eNekoliko godina poslije ubistva moga djeda Salka u selu Klanac, ubijen je i njegov sinovac\u00a0Sinan Muri\u0107.\u00a0<\/strong>On je ubijen na prevaru. U to vrijeme od vlasti je poslata jedna \u017eandarmerijska patrola, navodno da \u010duva selo Klanac. U stvari, njihov cilj je bio da ubiju Sinana Muri\u0107a. Jedan od \u017eandara, koji ga je znao mu je \u201epoklonio\u201c pu\u0161ku navodno da bi mogao da se brani od komita koji su se krili po okolnim \u0161umama. Sinan nije znao da je pu\u0161ka bila napunjena \u201e\u0107orcima\u201c. Naivno je povjerovao \u017eandaru i od sre\u0107e ispalio jedan metak u vazduh. \u017dandar je to i \u010dekao, okrenuo je pu\u0161ku ka Sinanu i ubio ga uz rije\u010di: \u201eE Tur\u010dine, ako tvoja kre\u0161e, moja ne\u0107e!\u201c<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u201eRO\u017dAJSKO KLANJE\u201c<\/strong><\/p>\n (12. decembar 1924.)<\/strong><\/p>\n Nakon \u0161to je izvr\u0161en genocid nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom \u0160ahovi\u0107a i Pavinog Polja (danas prekr\u0161teno u Toma\u0161evo) u no\u0107i izme\u0111u 10. i 11. novembra 1924. godine, kada je ubijeno izme\u0111u 600 i 900 lica, zaprijetila je opasnost da se to isto desi i Bijelom Polju (Akovi) i Ro\u017eaju. Samo zahvaljuju\u0107i dvojici mudrih ljudi: bogatom trgovcu\u00a0Huzeir-agi Dervovi\u0107u<\/strong>\u00a0i bjelopoljskom muftijiMustafi Salihbegovi\u0107u<\/strong>, to se u Bijelom Polju nije desilo. Me\u0111utim, u Ro\u017eajskoj op\u0161tini umalo nije do\u0161lo do pokolja mnogo ve\u0107ih razmera. Ovdje \u0107emo osvijetliti pokolj koji su Crnogorci izvr\u0161ili u okolnim selima Ro\u017eajske op\u0161tine 12. decembra 1924. godine. Mjesec dana nakon pokolja u \u0160ahovi\u0107ima desio se pokolj u Ro\u017eajskom kraju. O njemu su pisale najpoznatije sarajevske novine \u201cPravda\u201c, pod naslovom \u201eRo\u017eajsko klanje\u201c u broju 13. od 17. januara 1925. godine. Ovaj list pi\u0161e da je: \u201c\u2026 grozan pokolj Muslimana u Ro\u017eaju izvr\u0161en ne\u0161to poslije onoga u \u0160ahovi\u0107ima i Pavinom Polju. Naime, ovaj zlo\u010din se dogodio dana 12. decembra 1924. godine. U njemu je glavom platio 21 Musliman, a me\u0111u njima i dva starca od 94 i 95 godina. Povod za ovaj zlo\u010din je odranije pripreman i on je bio dio strategije o istrebljenju Muslimana iz Sand\u017eaka. Nakon jednog okr\u0161aja izme\u0111u beranskih \u017eandara i komita\u0161a Jusufa Mehonji\u0107a u Musinoj jami sreza Ro\u017eajskog, poginula su tri \u017eandara. Ovaj doga\u0111aj je bio dovoljan povod da se beranski Vasojevi\u0107i dignu na noge i pozovu narod na klanje Muslimana. Odr\u017ean je miting na kojem su beranski profesori i u\u010ditelji pozivali narod da se odmah pripreme za \u010di\u0161\u0107enje Sand\u017eaka od muslimana sve do Novog Pazara.<\/p>\n \u201eGovorili su po istom scenariju kao i oni na sahrani Bo\u0161ka Bo\u0161kovi\u0107a u Kola\u0161inskim Poljima. Razdra\u017eivanje masa imalo je cilj da ih digne na osvetu. Nakon drugog sukoba \u017eandarmerije i sand\u017ea\u010dkih komita\u0161a koji se desio 11. septembra 1924., a u kome su poginula tri a ranjena \u010detiri \u017eandara, vasojevi\u010dki poglavari su digli na noge \u010ditavo Berane povicima:<\/p>\n \u201eHajte bra\u0107o Vasojevi\u0107i, Turci nas kolju! Bolje se osvjetiti nego posvjetiti!\u201c<\/strong><\/p>\n Masa je krenula da prvo pobije beranske Muslimane, ali je bila sprije\u010dena od strane izvjesnog majora Juji\u0107a koji \u00a0sa vojskom nije dozvolio razularenoj rulji Vasojevi\u0107a da u\u0111e u grad. Naoru\u017eana masa, na \u010delu sa\u00a0Zarijom Joksimovi\u0107em<\/strong>,\u00a0 krenula je u pravcu Ro\u017eaja. Prvo su stigli u selo Baloti\u0107e gdje su ubili jednog seljaka po imenu\u00a0Galjo Kujevi\u0107<\/strong>. U selu Njegu\u0161 ubili su hod\u017eu\u00a0mula Sadriju<\/strong>\u00a0i jednog njegovog druga.Odatle su produ\u017eili u selo Besnik gdje su ubili tri sina\u00a0Kadrije Daci\u0107a<\/strong>\u00a0i \u010detiri sina\u00a0Adema Bajrovi\u0107a<\/strong>, zatim\u00a0Bulja<\/strong>, sina Rekova iz istog sela. Svu osmoricu su pobili na na\u010din kakav nije dostojan \u010dovjeka. U selo Prilep ubili su dvojicu seljaka na koje su prvo nai\u0161li. A u selima: Ba\u0107u, Pripe\u010du i Bukoviku, poubijali su jo\u0161 nekoliko mje\u0161tana. Ukupno su ubili tom prilikom 21 \u010dovjeka.\u201c (Iz knjige \u201ePolo\u017eaj Muslimana u Sand\u017eaku\u201c, autora Hakije Avdi\u0107a, izdate 1991. u Sarajevu).<\/p>\n Ovome broju od 21 ubijenog Bo\u0161njaka u Ro\u017eajskoj op\u0161tini treba dodati i ime ubijenog\u00a0Sinana Muri\u0107a<\/strong>\u00a0iz sela Klanac koji je tako\u0111e ubijen tokom ovog krvavog pohoda beranskih Vasojevi\u0107a.<\/p>\n 1. Crnogorski knjaz i kralj Nikola Petrovi\u0107 vladao je 58 godina od 1860- do 1918. Za to vrijeme enormno je pro\u0161irio Crnu Goru na ra\u010dun Sand\u017eaka<\/p>\n<\/div>\n 2. KRST ILI \u017dIVOT. Sand\u017eak je 1912. podijeljen izme\u0111u Srbije i Crne Gore. Crnogorci vr\u0161e nad Bo\u0161njacima dva genocida- u Plavu i Gusinju 1913. i \u0160ahovi\u0107ima 1924.<\/p>\n<\/div>\n 3. Ahmed efendija Gani\u0107, predsjednik op\u0161tine Ro\u017eaje do 1912. I\u0161ao je kod kralja Nikole na Cetinje i tako, svojim autoritetom, spasio Ro\u017eajce od pokolja i pokr\u0161tavanja<\/p>\n<\/div>\n 4. Crnogorski komita\u0161i su od 1912-1924 nemilosrdno ubijali bo\u0161nja\u010dko civilno stanovni\u0161tvo Plava, Gusinja, Bihora i Ro\u017eaja<\/p>\n<\/div>\n 5. Ro\u017eaje izme\u0111u dva svjetska rata<\/p>\n<\/div>\n 6. Selo Klanac kod Ro\u017eaja u kome \u017eive pripadnici bratstva Muri\u0107a<\/p>\n<\/div>\n 7. Ku\u0107a Salka Muri\u0107a u selu Klanac kod Ro\u017eaja. U njoj je Salko ubijen 1918. od strane crnogorske komite<\/p>\n<\/div>\n 8. Kasum (Muri\u0107) Erdem (1900-1976), najstariji Salkov sin umro u Istanbulu<\/p>\n<\/div>\n 9. Safet (Muri\u0107) Erdem, Salkov praunuk, pored mezara djeda Kasuma koji je umro u Istanbulu<\/p>\n<\/div>\n 10. Hamdija Muri\u0107 (Erdem), srednji Salkov sin umro u Istanbulu<\/p>\n<\/div>\n 11. Vasojevi\u010dka banda iz Berana na \u010delu sa Zarijom Joksimovi\u0107em, majorima Simom \u010cuki\u0107em i Krkotom Pantovi\u0107em izvr\u0161ila je 12. decembra 1924. pokolj 21-og ro\u017eajskog Bo\u0161njaka<\/p>\n<\/div>\n 12. \u0160aban (Muri\u0107) Erdem (1939), sin Hamdijin i unuk Salka Muri\u0107a<\/p>\n<\/div>\n 13. D\u017eemail (Muri\u0107) Erdem (1936), sin Kasumov i unuk Salka Muri\u0107a<\/p>\n<\/div>\n 14. Ing. Hilmija (Muri\u0107) Erdem, Salkov praunuk, potpredsjednik Udru\u017eenja Bosna -Sand\u017eak u Bajrampa\u0161i u Istanbulu<\/p>\n<\/div>\n 15. Iljaz \u0160krijelj (drugi sa desne strane) sa Muri\u0107ima u Kulturnom udru\u017eenju Bosna-Sand\u017eak. Slikano 05. jula 2018<\/p>\n<\/div>\n <\/p>\n Napomena: Stavovi izra\u017eeni u ovom tekstu su autorovi i ne odra\u017eavaju nu\u017eno uredni\u010dku politiku Sand\u017eak PRESS-a.<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Dr. Harun Crnovr\u0161anin Poslije propasti Turskog carstva 1912., Crna Gora i Srbija zauzimaju Sand\u017eak i me\u0111usobno ga dijele. Logi\u010dno je bilo o\u010dekivati da \u0107e do\u0107i do masovnog stradanja Bo\u0161njaka- muslimana u svim podru\u010djima\u00a0 koja su bila pod turskom upravom. Ova o\u010dekivanja su se brzo obistinila, pa su ubistva i plja\u010dke postale svakodnevne pojave. […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":209456,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,398],"tags":[],"class_list":{"0":"post-209446","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-rozaje"},"yoast_head":"\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/1.-Crnogorski-knjaz-i-kralj-Nikola-Petrovi%C4%87-vladao-je-58-godina-od-1860-do-1918.-Za-to-vrijeme-enormno-je-pro%C5%A1irio-Crnu-Goru-na-ra%C4%8Dun-Sand%C5%BEaka.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/2.-KRST-ILI-%C5%BDIVOT.-Sand%C5%BEak-je-1912.-podijeljen-izme%C4%91u-Srbije-i-Crne-Gore.-Crnogorci-vr%C5%A1e-nad-Bo%C5%A1njacima-dva-genocida-u-Plavu-i-Gusinju-1913.-i-%C5%A0ahovi%C4%87ima-1924..jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/3.-Ahmed-efendija-Gani%C4%87-predsjednik-op%C5%A1tine-Ro%C5%BEaje-do-1912.-I%C5%A1ao-je-kod-kralja-Nikole-na-Cetinje-i-tako-svojim-autoritetom-spasio-Ro%C5%BEajce-od-pokolja-i-pokr%C5%A1tavanja.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/4.-Crnogorski-komita%C5%A1i-su-od-1912-1924-nemilosrdno-ubijali-bo%C5%A1nja%C4%8Dko-civilno-stanovni%C5%A1tvo-Plava-Gusinja-Bihora-i-Ro%C5%BEaja.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/5.-Ro%C5%BEaje-izme%C4%91u-dva-svjetska-rata.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/6.-Selo-Klanac-kod-Ro%C5%BEaja-u-kome-%C5%BEive-pripadnici-bratstva-Muri%C4%87a.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/7.-Ku%C4%87a-Salka-Muri%C4%87a-u-selu-Klanac-kod-Ro%C5%BEaja.-U-njoj-je-Salko-ubijen-1918.-od-strane-crnogorske-komite.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/8.-Kasum-Muri%C4%87-Erdem-1900-1976-najstariji-Salkov-sin-umro-u-Istanbulu.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/9.-Safet-Muri%C4%87-Erdem-Salkov-praunuk-pored-mezara-djeda-Kasuma-koji-je-umro-u-Istanbulu-e1532169329220-768x1024.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/10.-Hamdija-Muri%C4%87-Erdem-srednji-Salkov-sin-umro-u-Istanbulu.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/12.-%C5%A0aban-Muri%C4%87-Erdem-1939-sin-Hamdijin-i-unuk-Salka-Muri%C4%87a.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/13.-D%C5%BEemail-Muri%C4%87-Erdem-1936-sin-Kasumov-i-unuk-Salka-Muri%C4%87a.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/14.-Ing.-Hilmija-Muri%C4%87-Erdem-Salkov-praunuk-potpredsjednik-Udru%C5%BEenja-Bosna-Sand%C5%BEak-u-Bajrampa%C5%A1i-u-Istanbulu-1024x685.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/15.-Iljaz-%C5%A0krijelj-drugi-sa-desne-strane-sa-Muri%C4%87ima-u-Kulturnom-udru%C5%BEenju-Bosna-Sand%C5%BEak.-Slikano-05.-jula-2018-1024x685.jpg\")
<\/p>\n