![](\"https:\/\/sanapress.info\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/36499855_2175309695818394_6146169054651482112_n-1068x7128695486876616942850.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Gost emisije \u201cTete a tete\u201d na A1 televiziji bio je akademik Muamer Zukorli\u0107. Povod razgovora bilo je djelo gospodina Zukorli\u0107a \u201cDrevna Bosna\u201d, koje je izazvalo ogromnu pa\u017enju javnosti i veliku potra\u017enju za istim u cijelom regionu i dijaspori.<\/strong><\/p>\n Kao formulu za svoj uspjeh akademik Zukorli\u0107 istakao je tradicionalni bo\u0161nja\u010dki odgoj u svjetlu duhovnosti, gdje je imao prilike kao dje\u010dak jo\u0161 kupiti znanje od svog djeda, ima\u010de poznatog alima tog vremena rahmetli Mula Emina ef. Zukorli\u0107a.<\/p>\n \u201cMislim da je to jedinstven primjer \u010dovjeka koji je 50 godina bio imam, a da za to nikada nije htio uzeti platu. On je 1972. godine kada je do\u0161ao sa Had\u017ea donio dvije plo\u010de, na jednoj je bio ezan, a na drugoj kratke sure. Onda su nabavili gramofon, \u0161to je za selo u tim 70-tim godinama bilo \u010dudo, pa su se sa njih pu\u0161tale te sure pred sabah namaz i ezan pet puta dnevno. U tom duhu sam ja odrastao, ezan me budio, a te prve sure nau\u010dio sam slu\u0161aju\u0107i ih prije sabah namaza. Sve to \u0161to sam nau\u010dio odgojno i duhovno ponio sam sa sobom u Sarajevo, gdje su mi sljede\u0107i sprat nadogradnje bili Gazi Husrev begova medresa, Begova d\u017eamija i Ba\u0161\u010dar\u0161ija. To je ne\u0161to \u0161to je ostavilo kod mene poseban trag i vjerujte da nema ta\u010dke svijeta gdje nisam bio prethodne dvije decenije, na mnogo kraljevskih dvora bio gost, ali se nigdje ne osje\u0107am posebno kao u Sarajevu, pogotovu ovdje na Ba\u0161\u010dar\u0161iji\u201d, istakao je Muftija.<\/p>\n Na pitanje otkud ideja za djelo \u201cDrevna Bosna\u201d, Zukorli\u0107 isti\u010de da su ga brojna istra\u017eivanja navela na to da prikupi sve \u0161to je potrebno i onima koji se u svakom smislu osje\u0107aju Bo\u0161njacima na dohvat ruke ponude korijeni, etnogeneza, kultura, obi\u010daji, te sve ostalo vezano za Drevnu Bosnu.<\/p>\n \u201cTu imamo ne historijografiju, ve\u0107 tuma\u010denje historijskih doga\u0111aja za to jedno vrlo mra\u010dno doba i nerasvijetljeni period Bosne i Bo\u0161njaka, dakle za period prije Osmanlija pa \u010ditav jedan milenijum unazad. Poslije 2010. godine dr\u017eao sam predavanja iz oblasti nacionalnog bo\u0161nja\u010dkog identiteta raznim studentima i mladim ljudima i onda bi me nakon predavanja oni pitali:\u201dDobro, gdje mi to mo\u017eemo da pro\u010ditamo?\u201d. Ja nisam znao da im ka\u017eem gdje to mogu pro\u010ditati, jer sam to lovio iz mnogo izvora, ali sa vrlo malo informacija. Onda sam sebe obavezao da uradim ne\u0161to \u0161to \u0107e tim mladim ljudima biti jedna cjelovita pri\u010da, vrlo jednostavna koju mogu \u010ditati i obi\u010dni ljudi, za sve koji se istinski osje\u0107aju Bo\u0161njacima, jer ovo je bo\u0161nja\u010dko drvo sa veoma mo\u0107nim stablom, sa ovoliko mo\u0107nim granama koje odolijevaju raznim vjetrovima, olujama i lomovima, raznim neprijateljima. Kao takvo ne mo\u017ee biti sa malim korijenom o kojem nam govore na\u0161e kom\u0161ije, jer ne mo\u017eete imati toliko stablo i toliku kro\u0161nju, a da vam je tako mali korijen. Sav taj pe\u017eorativni odnos autora iz na\u0161eg kom\u0161iluka je mene natjerao ne da dokazujem bo\u0161nja\u0161tvo, ja to osje\u0107am ovdje, u sebi, jer pitanje nacionalnog identiteta nije pitanje knjiga, to je pitanje osje\u0107aja, pripadnosti, samopouzdanja. Ljep\u0161e se osjetite kada te korijene potkrijepite znanjem. Ja sam kroz Drevnu Bosnu, ne\u0107u re\u0107i raskopao te korijene, ve\u0107 sam ih skenirao kao rezonancom, do\u0161ao do njih i predstavio ih. Evo ih sada, tu su pred vama\u201d, ka\u017ee akademik Zukorli\u0107.<\/p>\n Pogledajte cijelu emisiju:<\/p>\n