{"id":205768,"date":"2018-04-21T14:42:52","date_gmt":"2018-04-21T12:42:52","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo"},"modified":"2018-04-21T14:42:52","modified_gmt":"2018-04-21T12:42:52","slug":"putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/","title":{"rendered":"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Od 6. do 14. aprila, sa tri prijatelja iz Luksemburga i bratom iz Sarajeva proputovali smo zna\u010dajni dio Gr\u010dke, te dijelove Bugarske i Makedonije, u potrazi za tamo\u0161njom gotovo pa zaboravljenom islamskom kulturnom ba\u0161tinom. Po\u010detna ta\u010dka bila nam je Skoplje. \u2013 Pre\u0161li smo 3\u2019000 km i posjetili 20-ak sela i gradova. Djeli\u0107 onog \u0161to smo u njima zatekli \u017eelimo prenijeti i vama kroz ovaj putopis ili bolje re\u010deno foto-pri\u010du, nadaju\u0107i se da \u0107e ponu\u0111ene informacije probuditi u svima nama jo\u0161 ve\u0107u \u017eelju i odlu\u010dnost da uradimo sve kako bi\u00a0 skriveni i za mnoge nedovoljno poznati islamski identitet Balkana ostao o\u010duvan i dostupan \u0161iroj javnosti.<\/em><\/p>\n

Fotografije propra\u0107ene komentarima objavljujemo hronolo\u0161ki, na isti na\u010din kao \u0161to smo ih tokom putovanja objavljivali na Facebooku, dakle bez ikakvih izmjena i dodataka. Putopis poput halke, po\u010dinje i okon\u010dava se u Skoplju. Jedino su ovaj uvod kao i zaklju\u010dak s putovanja napisani u Luksemburgu, \u0161to je uredno i nazna\u010deno.<\/em><\/p>\n

Kad udare ezani, sve jedan za drugim, za sabah-namaz u skopskoj \u010dar\u0161iji, i najve\u0107i licemjer se budi.\u00a0\u2013\u00a0<\/span><\/span>Dodu\u0161e, samo vjernik ustaje.<\/p>\n

Skoplje<\/strong>\u00a0je grad sa preko 100 d\u017eamija i sa najve\u0107om o\u010duvanom \u010dar\u0161ijom na Balkanu.<\/p>\n

Skoplje, 06.04.2018.<\/em><\/p>\n

\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Atmosfera pred d\u017eumu namaz u Hatund\u017eik d\u017eamiji. \u2013 Jedinoj d\u017eamiji na nivou grada Skoplja u kojoj je vjerski \u017eivot organizovan na bosanskom jeziku. U ogromnoj ve\u0107ini d\u017eamija u Skoplju koristi se albanski, i u manjem broju turski jezik. Iako jedina, prije par godina vo\u0111ena je prava borba kako bi barem u njoj Bo\u0161njaci bili u mogu\u0107nosti hutbu\/predavanja slu\u0161ati na maternjem jeziku. Lijepu hutbu na izvrsnom bosanskom odr\u017eao je D\u017eevad ef. Hot. D\u017eamija je bila krcata\/pretijesna.<\/p>\n

Skoplje, 06.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Skoplje danas. \u2013 Spoj ki\u010da i prefinjene osmanlijske arhitekture! Jedno potiskuje drugo. Al\u2019 bukvalno i na svakom koraku.<\/p>\n

Skoplje, 06.04.2018.<\/em><\/p>\n

\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\u0160arena d\u017eamija u\u00a0Tetovu<\/strong>. Izgra\u0111ena 1483. godine, a obnovljena 1833. \u017divopisan unutra\u0161nji i spolja\u0161nji ornament. Kao vezivnu tkivo za boju utro\u0161eno je oko 30\u2019000 jaja. Biser islamske arhitekture! D\u017eamija je bila krcata na jaciji namazu.<\/span><\/span><\/p>\n

Grad Tetovo ima 100\u2019000 stanovnika , od toga 85% muslimana \u2013 ogromna ve\u0107ina Albanci, manji broj Turaka i neznatni broj Bo\u0161njaka. U gradskom jezgru Tetova aktivno je 15 d\u017eamija. Ma\u0161Allah.<\/p>\n

Tetovo, 07.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Centar Bitolja. \u2013 Grad u kojem je Ataturk poha\u0111ao srednju \u0161kolu a kasnije i slu\u017ebovao u njemu. Boravio sam u Bitolju prije ta\u010dno 10 godina. Bitoljske d\u017eamije bile su tada u fazi raspadanja. \u2013 Sada pak situacija je sasvim druga\u010dija, zahvaljuju\u0107i naporima TIKE. Trud koji su ulo\u017eili na polju temeljne restauracije 2 gradske d\u017eamije (a predstoji restauracija jo\u0161 2) zavre\u0111uje pohvalu i dovu. Allah im dao svako dobro.<\/p>\n

Bitolj, 07.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

D\u017eamija Ishakija u sabahski vakat. Izgra\u0111ena 1506. Restaurirana 2016. godine. Jos jedna makedonska ljepotica u starom-novom ruhu.<\/span><\/span><\/p>\n

Bitolj je naseljen prete\u017eno makedonskim \u017eivljem. U gradu je aktivno 6 d\u017eamija, na usluzi 1\u2019200 muslimanskih porodica.<\/p>\n

Bitolj, 07.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

Kroz vijekove d\u017eamija, a danas muzej u fazi restauracije.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Bitolj, 07.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Hajdar Kadi d\u017eamija u centru Bitolja. Izgra\u0111ena 1561. godine. U putopisu Evlije \u010celebije pominje se kao jedna od najljep\u0161ih d\u017eamija Balkana. Nakon okon\u010dane restauracije 2016. godine povratila izgubljeni sjaj. Ljepota za oko posmatra\u010da. Harem tako\u0111er predivan. Dok je posmatrate osje\u0107ate kako vam u srcu raste osje\u0107aj ponosa.<\/span><\/span><\/p>\n

Kada \u010dovjek posjeti mjesta poput Bitolja u kojem prona\u0111e ovakvu islamsku kulturolo\u0161ku zaostav\u0161tinu, ali ne i dovoljan broj muslimana u njenoj okolini koji bi se mogli adekvatno brinuti o njoj, uvidi koliko su besmislene sve na\u0161e me\u0111umuslimanske prazne rasprave. Toliko toga moramo uraditi na sebi. Toliko toga konkretnog je potrebno da se uradi kako bi opstali na Balkanu.<\/p>\n

Bitolj, 07.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\"\"<\/a><\/div>\n
<\/div>\n
Sada malo idemo u\u00a0Gr\u010dku<\/strong>. \u2013 KUR\u0160UMLI D\u017dAMIJA u gradu Trikala. Ili bolje re\u010deno ono \u0161to je ostalo od nje. Trikala je bilo ime i nekada\u0161njeg sand\u017eaka unutar Osmanske dr\u017eave.
\nD\u017eamija je izgra\u0111ena oko 1550. godine po projektu \u010duvenog Mimara Sinana.
\nNekad su se uz d\u017eamiju nalazili medresa, imaret i karansaraj. Evlija \u010celebija tako\u0111er bilje\u017ei da je u gradu postojalo 8 d\u017eamija. Danas od toga ni traga ni glasa. \u010cudimo se da je i ova d\u017eamija opstala u stanju kojem je vidite. \u2013 Vjerovatno kao ratni trofej?.<\/span>
\n<\/span><\/div>\n
<\/div>\n
Trikala, 07.04.2018.<\/em><\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sand\u017eaklije u sand\u017eaku Trikala. Allah se veli\u010da i dalje, uprkos svemu, na ovom mubarek mjestu!<\/p>\n

Ikindija namaz u Kur\u0161umli d\u017eamiji.<\/p>\n

Trikala, 07.04.2018<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Prolje\u0107e.\u00a0Mjesto Kastraki u Gr\u010dkoj. Udaljeno nekih 150 km od makedonsko-gr\u010dke granice. Okolna brda izgledaju nestvarno.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Kastraki, 07.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Aslan Pa\u0161ina d\u017eamija u gradu Janjina, u Gr\u010dkoj. Godine 1933. ova d\u017eamija pretvorena je u muzej. Nalazi se na uzvi\u0161ici iznad jezera. Uz nju se nalazi zgrada nekada\u0161nje biblioteke\/mektebe, zatim \u0160kola Kur\u2019ana sa \u010dak 16 u\u010dionica, i Narodna kuhinja. Sve vakuf do vakufa. Predivna gra\u0111evina na izvrsnoj lokaciji.<\/p>\n

Janjina, 08.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nekada\u0161nja biblioteka, vakuf. Sada zarasta u \u0161ipra\u017eje.<\/p>\n

Janjina, 08.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sistem kanalizacija bolje odra\u0111en tada nego li u mnogim na\u0161im gradovima danas.<\/p>\n

Janjina, 08.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Pogled na Fethiju d\u017eamiju iz harema Aslan d\u017eamije.<\/p>\n

Fethija je izgra\u0111ena 1430. godine i nalazi se tako\u0111er unutar gradskih zidina.<\/p>\n

Janjina, 08.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ali-pa\u0161a Janji\u010danin. Porijeklom Albanac. Po\u010deo od nule a dogurao do pa\u0161e, pa \u010dak poku\u0161ao organizirati atentat na tada\u0161njeg sultana. Jo\u0161 dok je bio mladi\u0107, mje\u0161tani jednog sela su mu zato\u010dili majku i sestru te iz dana u dan organizovali njihovo silovanje. \u010cetrdeset godina kasnije, Ali-pa\u0161a pogubio je oko 700 mu\u0161kih potomaka tih seljana. Kao protivnik Porte ubijen je pucnjima kroz ku\u0107ani pod, da bi mu zatim bila odrubljena glava i poslata u Istanbul. Okrutna vremena. Na dobrom dijelu dunjaluka, bojim se, situacija ni danas nije ni\u0161ta bolja.<\/p>\n

U pozadini, Aslanova i Fethija d\u017eamije<\/p>\n

Janjina, 08.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Stigli u Atinu i jaciju klanjali u ovom podrumu.\u00a0To nam je te\u0161ko palo znaju\u0107i da je nekada u Gr\u010dkoj bilo aktivno 10 000 d\u017eamija.<\/span><\/span><\/p>\n

Danas u Atini ima stotinjak mesd\u017eida, ovakvih poput ovog na slici, neki u boljem a neki i u gorem stanju, ali nema d\u017eamije. U glavnom gradu Gr\u010dke procjenjuje se da \u017eivi od 200 do 400 hiljada muslimana.<\/p>\n

Razlog na\u0161eg dolaska u Atinu je taj \u0161to u njoj i dalje postoje d\u017eamije, i to u samom srcu grada, iz Osmanskog perioda, koje su pretvorene u muzeje ili su zapu\u0161tene. Sutra \u0107emo i njih obi\u0107i i ponuditi vam osnovne informacije o njima. In\u0161aAllah.<\/p>\n

Atina, 08.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n
\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n

\"\"<\/a>Fethija d\u017eamija izgra\u0111ena je odmah nakon osvajanja Atinskog Vojvodstva od strane Osmanlija, izme\u0111u 1456. i 1458. godine, i to navodno na temeljima tada\u0161nje crkve. Nalazi se u podno\u017eju Akropolisa, u sredi\u0161tu Agore (gradski trg, sredi\u0161te vjerskog i politi\u010dkog \u017eivota). Fethija je pretvarana i u crkvu od strane Venecijanaca nakon \u0161to su osvojili grad 1687. godine, da bi ubrzo zatim bila u potpunosti obnovljena i vra\u0107ena svojoj prvobitnoj d\u017eamijskoj funkciji.<\/span><\/span><\/p>\n

Interesantan je podatak da je sultan Mehmed Fatih posjetio Atinu 1458. godine.<\/p>\n

Zbog dotrajalosti, Fethija je renovirana od strane Ministarstva kulture 2010. godine, te je otvorena za posjete turista od 2016.<\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Od 1824. godine d\u017eamija Fethija je od strane Grka pretvorena u \u0161kolu, te je u tom periodu sru\u0161eno i njeno munare. Na fotografiji se vide ostaci munare. Ostalo je samo nekoliko stepenika.<\/span><\/span><\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Jedini preostali trag nama bliskog ornamenta u atinskoj Fethiji.<\/span><\/span><\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Kula Vjetrova. Izgra\u0111ena prije nekih 2100. godina. Gra\u0111evina je kombinacija sun\u010danog sata, klepsidre (vodenog sata) i vetrokaza. Zanimljivo je da je u periodu ranog kr\u0161\u0107anstva Kula kori\u0161tena kao crkveni zvonik, a tokom osmanskog perioda kao mevlevijska tekija. U komentarima \u0107u postaviti fotografije iznutra na kojima se jasno nazire Allahovo ime, kao i salavat na na\u0161eg Resula alejhiselam, te udubljenje za mihrab. \u2013 Taj podatak mi je osobito interesantan kad se uzme u obzir da su na Kuli do dan-danas o\u010duvani u kamenu isklesani prikazi la\u017enih bo\u017eanstava, navodno zadu\u017eenih za vjetar. Uistinu gra\u0111evina u sebi i na sebi sad\u017ei simbiozu suprotnosti koja je za ibreta.<\/span><\/p>\n

Kula Vjetrova udaljena je nekih 10ak metara od Fethije d\u017eamije.<\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/p>\n

\n
\n
\n
\n
\n
\n

Poruka iz atinske Agore.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Ova d\u017eamija nosi ime po svom vakifu, Mustafi-agi Cistarakisu, tada\u0161njem guverneru Atine. Izgra\u0111ena je 1759. godine, i nalazi se na 3 minuta hoda od Fethije.<\/p>\n

U svojoj historiji slu\u017eila je raznim funkcijama. Izme\u0111u ostalog i kao zatvor. Djelimi\u010dno je bila obnovljena 1915., a povod za posljednju obnovu 1966. godine bila je posjeta saudijskog kralja Saud bin Abdulaziza Atini koji je tom prilikom obavljao namaze u njoj.<\/span><\/p>\n

Danas se koristi kao Muzej gr\u010dke narodne umjetnosti.<\/p>\n

Na\u017ealost, vrata su joj bila zaklju\u010dana tako da nismo uspjeli da je pogledamo sa unutra\u0161nje strane.<\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Kako \u010desta pojava na ulicama Atine.<\/div>\n
<\/div>\n
Atina, 09.04.2018.<\/em><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n
Nekada\u0161nji izgled<\/dd>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

U pozadini Partenon, izgra\u0111en oko 5 vijekova prije ro\u0111enja Isaa alejhiselam, na Akropolju. Prvobitno je izgra\u0111en kao hram posve\u0107en gr\u010dkoj \u201cboginji\u201d Atini, da bi u 6. vijeku bio pretvoren u crkvu, a sa dolaskom Osmanlija, tj. 1460. preina\u010den je u d\u017eamiju. Uz njega je bilo izgra\u0111eno i vitko munare koje je sru\u0161eno sa uspostavom vlasti nezavisne Gr\u010dke u Atini, negdje oko 1832. godine.<\/span><\/span><\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovo nije Valter, niti je u podno\u017eju Sarajevo.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Iako svako vrijeme ima svog Valtera, a ukoliko ga pak i ne bude \u2013 izmislit \u0107e(mo) ga.<\/p>\n

Atina, 09.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Sino\u0107 smo pred sami ak\u0161am stigli u Solun. Drugi grad po veli\u010dini u Gr\u010dkoj. Ve\u0107 tokom prve vo\u017enje gradom, u potrazi za hotelom, kroz prozor od auta uspjeli smo primijetiti nekoliko gra\u0111evina iz Osmanlijskog perioda. Al\u2019 kad nai\u0111osmo na Rotondu, morali smo za trenutak obustaviti potragu za kona\u010di\u0161tem kako bi se izbliza divili njenoj ljepoti. Uistinu, \u010dovjek mora imati jako srce za ovakvu vrstu turizma iz \u017eali koju osje\u0107a zbog onoga \u0161to je u pro\u0161losti izgubljeno. Me\u0111utim sve to nastojimo prihvatiti kao lekciju za dana\u0161njost. Gra\u0111evina izgra\u0111ena izme\u0111u 299. i 305. godine. od strane rimskog cara Galerija u znak pobjede nad Persijancima, takozvana Rotonda je 326. godine za vrijeme Konstantina preina\u010dena u crkvu, a 1590. s dolaskom Osmanlija, u d\u017eamiju. Pored d\u017eamije koja je dobila ime Sulejman Hortad\u017ei-efendi, izgra\u0111eno je i munare, te je danas jedino preostalo munare u Solunu od njih preko stotinu koliko ih je bilo krajem 19. vijeka.<\/span><\/p>\n

Od 1912. Rotonda je ponovno preina\u010dena u crkvu Sv. Georgija.<\/p>\n

Danas \u0107emo je ponovno posjetiti i poku\u0161ati u\u0107i u nju.<\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

Ulaz u Rotondu. Sv. Georgije ubija a\u017edahu.\u00a0\"\"<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\u0160adrvan u haremu Rotonde, danas dvori\u0161te crkve Sv. Georgija.<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

Koliko se abdesta ovdje uzelo. Koliko se samo grijeha spralo. A danas je svjedok na\u0161e nemo\u0107i.<\/p>\n<\/div>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Detalj iz crkve Sv. Dimitrija \u2013 najve\u0107a pravoslavna crkva u Gr\u010dkoj. Doista je bila tu\u017eno posmatrati ljude koji dolaze i ljube za\u0161titno staklo ispod kojeg se nalaze mo\u0161ti nekog lika kojeg su proglasili svecem. Ujedno, mo\u017eete primijetiti i papiri\u0107e koje posjetitelji ubacuju unutra na kojima su ispisane, pretpostavljam, njihove \u017eelje. Najgore je \u0161to danas i me\u0111u muslimanima imamo neukih masa koje rade sli\u010dno na kaburovima\/turbetima umrlih \u0161ejhova\/evlija\/poslanika, i koga sve ne. A podsjetimo, tri su uslova koja se miraju ispuniti prilikom dozivanja bilo koga. \u2013 1) Da je doti\u010dni \u017eiv; 2) Da doti\u010dni \u010duje; 3) I da je u mogu\u0107nosti da realizuje ono \u0161to se od njega tra\u017ei. A mrtav \u010dovjek, pa ko god on bio, ne mo\u017ee pomo\u0107i ni sebi samom.<\/span><\/p>\n

Crkva je izgra\u0111ena u 4. vijeku da bi 1430. s dolaskom Osmanlija bila preina\u010dena u d\u017eamiju. S povla\u010denjem Osmanlija povratila je svoju primarnu funkciju.<\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ono kad \u010dovjek hoda dvori\u0161tem najve\u0107e pravoslavne crkve u Gr\u010dkoj, pa od\u0161eta iza nje i nai\u0111e na tarih slomljenog muslimanskog mezara povaljenog na kamenoj gomili.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Alad\u017ea Imaret d\u017eamija izgra\u0111ena je 1484. godine od strane Velikog Vezira i tada\u0161njeg namjesnika Soluna, Ishak Pa\u0161e. Pored d\u017eamije nalazi se imaret (fotografija u komentaru) tj. narodna kuhinja u kojoj su se hranile socijalno ugro\u017eene strukture stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Interesantno je za promijetiti koje su nekada bile primarne institucije kod muslimana. \u2013 D\u017eamije, medrese\/\u0161kole, mektebi, hamami, imareti\/narodne kuhinje, \u010desme. Dakle fokus je bio na duhovnosti, obrazovanju, higijeni, humanitarnom anga\u017emanu. A postoji pravilo koje sugeri\u0161e da potonje generacije tj. mi, ne\u0107e uspjeti da ostvare preporod iuzev slijede\u0107i metodologiju na\u0161ih dobrih prethodnika.<\/span><\/p>\n

D\u017eamija danas slu\u017ei za izlo\u017ebe. Ne klanja se u njoj.<\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Nekada Sarayli d\u017eamija, sada crkva Sv. Ilije. Navodno je prvenstveno izgra\u0111ena kao crkva, oko 1360. godine, da bi je Badr Mustafa Pa\u0161a preobratio u d\u017eamiju 1432. godine. Munara je sru\u0161ena (foto. u komentaru) kao i preko stotinu drugih munara na nekada\u0161njim solunskim d\u017eamijama.<\/span><\/span><\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Jeni d\u017eamija u Solunu izgra\u0111ena je kasne 1902. godine od strane zajednice jevreja D\u00f6nme koji su od 17. vijeka, nakon konverzije na islam njihovog duhovnog lidera, kabaliste \u0160abataja Cvija (umro i ukopan u Ulcinju), kolektivno prihvatali islam. Mada, postoje brojne kontraverze vezano za njihov islamijet jer su pri sebi zadr\u017eali i neke jevrejske obi\u010daje. A okolnosti konverzije njihovog lidera otvaraju dodatni prostor za \u0161pekulacije.<\/span><\/p>\n

D\u017eamiju je projektirao Italian Vitaliano Posseli. Po odlasku Osmanlija, preina\u010dena je u Arheolo\u0161ki muzej grada Soluna, a kasnije je slu\u017eila, pa sve do danas, za izlo\u017ebeni prostor.<\/p>\n

Od oko 180 solunskih d\u017eamija danas muslimani Soluna ne posjeduju NI JEDNU, tako da su vlasti Soluna nakon 90 godina dozvolile klanjanje Bajram-namaza u ovoj d\u017eamiji, \u0161to je opet zna\u010dajan iskorak.<\/p>\n

Solun, 10.04. 2018<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Rodna ku\u0107a Mustafe Kemala Ataturka u Solunu. Sada je u njoj smje\u0161ten muzej posve\u0107en Ataturku, a sa druge strane je turska ambasada. Kako su nas samo lijepo do\u010dekala bra\u0107a Turci koji rade u muzeju. Doista nemamo rije\u010di. Sa toliko srda\u010dnosti. Sa puno bratske ljubavi i pa\u017enje. Osobito jer smo o\u010dekivali da nai\u0111emo na neke Turke po mjeri Ataturka, al\u2019 historija je u me\u0111uvremenu uradila svoje.\u00a0Ovi momci bijahu, \u010dini nam se, prvo muslimani pa onda Turci \u2013 kako i treba da bude. Komentari\u0161u\u0107i sa njima ono \u0161to smo do sada po Gr\u010dkoj vidjeli, nisu puno govorili, ali na\u0161 govor tijela je u\u010dinio da se vrlo dobro razumijemo. \u2013 Sabur! Sabur! Sabur! Rad! Rad! Rad! Govore da u Solunu nema d\u017eamije u kojoj se mo\u017ee obaviti d\u017euma. Politi\u010dki vrh Turske izgleda ula\u017ee napore da odblokira situaciju.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n

Muzej je izvanredno ure\u0111en. Vrh u organizacionom i estetskom smislu. Sve pod konac.<\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n

\"\"<\/a>U ovoj sobi je ro\u0111en Mustafa Kemal Ataturk. Razmi\u0161ljali smo o njemu danas. \u2013 \u0160ta se to vrzmalo po njegovoj glavi, pitamo se, da se odlu\u010di napraviti tako radikalan preokret. \u2013 Ukinuti hilafet i od preostale teritorije koja je pripadala svim muslimanima prisvojiti sve za Tursku; ukinuti arapsko pismo i preko no\u0107i onepismeniti maltene cjelokupnu populaciju; ukinuti \u0161erijat; \u2026 A istovremeno, uvesti\u00a0i toliko pozitivnih promjena kroz reorganizaciju dr\u017eave, zatim doprinos koji je dao u odbrani onog \u0161to je od Carstva ostalo, \u2026 Sve nekako mo\u017ee mo\u017eda da se i opravda, ali siguran sam da mu ni jedna tada\u0161nja svjetska sila nije tra\u017eila ukidanja ezana na arapskom i uvo\u0111enja istog na turskom, ve\u0107 je to proizvod njegovog nacionalizma i islamomr\u017enje. A opet, njegove zelene o\u010di dokaz su da je sve osim etni\u010dki Tur\u010din.<\/span><\/p>\n

Na osnovu njegovih fotografija sti\u010dem dojam da se radilo o prijekoj, disciplinovanoj osobi.<\/p>\n

Kako god, Allah \u0107e mu suditi, a i svima nama. \u2013 Nama je va\u017eno bilo vidjeti danas u rodnoj ku\u0107i Ataturka upo\u0161ljenike Turke koji vole islam i muslimane. Protiv Istine se mo\u017ee svako boriti, al\u2019 je ne mo\u017ee savladati. Kad-tad ona izroni i zablista.<\/p>\n

Solun, Gr\u010dka, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Trener kornja\u010da. \u2013 Svaka sli\u010dnost je slu\u010dajna.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Lijevo: Harem Jeni d\u017eamije u Solunu.<\/p>\n

Desno: Slika iz 1906. godine naslikana od strane Osman Hamdi-bega, koja je tada prodata za vrijednost od preko 3 miliona eura. Autor je ovom slikom kroz satiru \u017eelio ismijati tada\u0161nji spor i neuspje\u0161an poku\u0161aj reforme Osmanskog carstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Solun, 10.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

D\u017eamija Kod\u017ea Mustafa-pa\u0161e u Serresu izgra\u0111ena u drugoj polovini 14. vijeka. Zaklju\u010dana kapija i i visoki zid nisu nam bili prepreka da do\u0111emo do nje.\u00a0Vrijedelo je truda. \u2013 Danas se u njoj u\u010dio ezan i klanjala 2 rekata tehijatul-mesd\u017eida.<\/span><\/span><\/p>\n

Kao \u0161to se da vidjeti, d\u017eamija je u vrlo lo\u0161em stanju. Primjetno je pak da je nedavno ura\u0111ena betonska popravka iznad glavnog ulaza i iznad nekoliko prozora, \u0161to ukazuje da je nekom ipak stalo da ne do\u0111e do potpunog uru\u0161avanja. \u2013 Nadajmo se da \u0107e pre\u017eivjeti.<\/p>\n

Serres je nekada bio ve\u0107inski muslimanski grad, dok danas u njemu nema muslimana. Grad je udaljen +\/- 1 sahat vo\u017enje od Soluna u pravcu Bugarske.<\/p>\n

Serres, 11.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Prona\u0107i put do islamske ostav\u0161tine u Gr\u010dkoj nije uvijek lahak zadatak.\u00a0\"\"<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Serres, 11.04.2018.<\/em>\u00a0<\/em><\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Druga d\u017eamija koju smo posjetili u Serresu je Zincirli d\u017eamija, izgra\u0111ena tokom 15. stolje\u0107a. Bila je poznata po ogromnom lancu za koji je bio pri\u010dvr\u0161\u0107en luster. U zadnjem stolje\u0107u slu\u017eila je raznim namjenama, pa i kao magacin za oru\u017eje tokom II svjetskog rata. Vremenom se gotovo pretvorila u pravu ru\u0161evinu, te je renovirana od strane Ministarstva kulture Gr\u010dke. Radovi na renoviranju okon\u010dani su 2012. godine, kada je zvani\u010dno otvorena povodom 100 godina odlaska Osmanlija. Godine 2011. odbijen je zahtjev muslimanske zajednice da se d\u017eamiji povrati prvobitna funkcija. Danas je neka vrsta izlo\u017ebene galerije i prostor za muzi\u010dke doga\u0111aje. Tokom na\u0161e posjete vrata su joj na\u017ealost bila zaklju\u010dana.<\/span><\/p>\n

Danas smo tako\u0111er saznali da je grad Serres u kojem se nalazi ova d\u017eamija, rodno mjesto na\u0161eg Gazi Husrev-bega. Razlog vi\u0161e da se posjeti ovo mjesto.<\/p>\n

Serres, 11.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u0161a naredna destinacija je gradi\u0107 Drama. Od nekada\u0161njih 12 d\u017eamija, koliko ih je bilo polovinom 17. vijeka. ostala je samo ova koju vidite na fotografiji \u2013 Arap d\u017eamija.<\/span><\/span><\/p>\n

U stra\u0161no lo\u0161em je stanju. Ipak nas raduje \u0161to vidimo da je barem prekrivena nekom vrstom cerade.<\/p>\n

Drama, 11.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Jedna od ku\u0107a u centru Drame. Pa\u017enju nam je privukao tarih na ku\u0107i. U komentaru pogledajte fotografiju tariha.<\/span><\/span><\/p>\n

Napomene radi, u Drami danas nema muslimana.<\/p>\n

Drama, 11.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

 <\/p>\n

Pred sami ak\u0161am stigli smo u prelijep gradi\u0107 Kavala. \u2013 Rodno mjesto \u010duvenog Muhammeda Ali Pa\u0161e \u2013 namjesnika Egipta albanskog porijekla. Zbog sprovedenih reformi smatra se osniva\u010dem modernog Egipta. Dinastija koju je osnova vladala je Egiptom i Sudanom sve do 1952. godine. Otac mu je bio, zanimljivo je, obi\u010dni trgovac duhanom. \u2013 Mo\u017eda je to jo\u0161 jedan od razloga zvog \u010dega je bio \u017eestoki neprijatelj\u00a0osobama koje su jo\u0161 u taj vakat smatrale duhan haramom.<\/span><\/p>\n

Kavala je grad u kojem se nalaze ostaci nekoliko d\u017eamija. Kako je padao ak\u0161am, po\u017eurili smo posjetiti Imaret. \u2013 Radi se o ogromnom kompleksu koji je izgradio Ali Pa\u0161a kao poklon svom rodnom gradu. Kavala je definitivno jedan od najljep\u0161ih gradova koje smo vidjeli u Gr\u010dkoj a za koji se nadam da \u0107u biti u prilici ponovno ga posjetiti. Zapljuskuje ga Egejsko more. Njegovim ulicama se \u0161iri miris tek procvjetalih jorgovana, a nemali broj ku\u0107a u njemu je u prelijepom osmanskom stilu. Doista, grad za divljenje koji privla\u010di pa\u017enju svih na\u0161ih \u010dula.<\/p>\n

Kavala, 11.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Iz Kavale smo se uputili put Trakije. U lijep i miran gradi\u0107 Ksanti stigli smo ta\u010dno na jaciju. Do\u010dekali su nas vrlo srda\u010dno razdragane d\u017eematlije jedne od 9 d\u017eamija tog grada od oko 60\u2019000 stanovnika, od kojih su dobar dio ali ipak manjina muslimani. Imam d\u017eamije Muharem, po etni\u010dkoj pripadnosti je Pomak. Dok su ostale d\u017eematlije uglavnom kako ka\u017eu Turci, i jo\u0161 par Pomaka. Puno smo se obradovali\u00a0zbog na\u0161eg prvog susreta s Pomacima. \u2013 Radi se o slavenskoj grupi naroda koji su, poput Bo\u0161njaka, prihvatili islam. \u017dive ovdje u severoisto\u010dnom dijelu Gr\u010dke i u rodopskom dijelu Bugarske. Dobar dio ih je odselio i u Tursku. \u010citali smo ranije o njima i do\u017eivljavamo ih kao prave muslimanske gor\u0161take, koji su zadnjih 100 godina podnijeli tako veliku \u017ertvu nebi li o\u010duvali \u017ei\u0161ku islama, u \u010demu su i uspjeli. Gajimo veliko po\u0161tovanje prema njima i u narednih dan, dva nadamo se bliskijim susretima s pripadnicima te plemenite skupine kako bi se iz prve ruke upoznali s njihovim halom, a na\u0161a iskustva i zanimljive dijelove nastojat \u0107emo podijeliti kao i do sada.<\/span><\/p>\n

U svakom slu\u010daju prvi susret je bio bratski i vrlo srda\u010dan. D\u017eematlije d\u017eumretanski nastrojeni, a d\u017eamija \u010dista i uredna. U sklopu d\u017eamije raste \u010dempres za koji je u drvenoj konstrukciji a tik uz munaru napravljen dovoljno \u0161irok otvor za njegov nesmetani rast. Lekcija iz ekologije i dokaz da je, kako neki ka\u017eu \u2013 ISLAM ZELEN, tj. vjera koja posebno mjesto daje ekologiji. Barem bi tako trebalo biti?!<\/p>\n

Sa imamom Muharemom oti\u0161li smo zajedno na ve\u010deru i razgovarali o \u010demu sve ne. Vrlo prijatan \u010dovjek. Dok smo prolazili velikim gradskim poplo\u010danim trgom skrenu nam pa\u017enju da hodamo po nekada\u0161njem muslimanskom groblju. Pored je naravno nekada bila i d\u017eamija od koje nema ni traga ni glasa. A na Sahat kuli iz osmanskog perioda postavljen je krst. \u2013 Isti obrazac, od gr\u010dkog Ksentija, preko makedonskog Bitolja pa do crnogorske Podgorice.<\/p>\n

Sabah \u0107emo, in\u0161Allah, klanjati u gradu Komotini, i to \u0107e biti posljednji grad koji \u0107emo ovom prilikom posjetiti u Gr\u010dkoj. Nakon toga, prelazimo u Bugarsku. Pomakistan je na\u0161a naredna destinacija. Uz Allahovu pomo\u0107!<\/p>\n

Ksanti, 11.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Jutros smo sabah klanjali u Eski tj. Staroj d\u017eamiji u Komotini. D\u017eamija je izgra\u0111ena 1608. godine i pominje je Evlija \u010celebija u svom putopisu.<\/p>\n

U Komotini \u017eivi oko 70\u2019000 ljudi od \u010dega muslimani sa\u010dinjavaju polovinu stanovni\u0161tva. U gradu je aktivno \u010dak 20-ak d\u017eamija.<\/p>\n

Al\u2019 ono \u0161to je prava zanimljivost u ovom gradu za nas je porijeklo imama Eski d\u017eamije.\u00a0\"\"<\/span>\u00a0O tome, na narednoj fotografiji.<\/p>\n

Komotina, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Ovo je imam Eski d\u017eamije u gradu Komotini, na krajnjem severoistoku Gr\u010dke. Ime mu je SABRI, a prezime ni manje ni vi\u0161e nego BO\u0160NJAK.\u00a0\"\"\"\ud83d\ude42\"<\/span><\/span>\u00a0Kako prijatan \u010dovjek. Kako dobro lice. Studirao je u gradu Allahovog poslanika \u2013 Medini, i u njoj \u017eivio tokom 9 godina. U\u010denik je \u0161ejha Albanija, \u0161ejha Bin Baza i \u0161ejha Usejmina. Mnogo nam se obradovao, a posebno mu je bilo drago razgovarati na arapskom s Mithadom, shodno \u010dinjenici da su obojica Medinski studenti. U\u010denje Kur\u2019ana na sabah-namazu mu je bilo vrlo precizno, a glas predivan. I to je jo\u0161 jedno \u010dudo Kur\u2019ana. \u2013 \u010cak i ako odemo u neki zaboravljeni mali gradi\u0107 na \u201ckraju svijeta\u201d mo\u017ee se desiti da na\u0111emo nekog vrsnog u\u010da\u010da Kur\u2019ana, poput na\u0161eg Bo\u0161njaka Sabrija, kojeg bi se mogli postidjeti i velike karije.<\/span><\/p>\n

Sabrija je svjestan svog bo\u0161nja\u010dkog porijekla i ponosan je na njega. Mahsuz selami Bo\u0161njake koji ovo budu \u010ditali. Allah mu podario zdravlje i dug i lijepi \u017eivot. Amin!<\/p>\n

Napu\u0161tamo Gr\u010dku i putujemo u pravcu Bugarske.<\/p>\n

Komotina, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

U\u0161li smo u Bugarsku i svratili smo u selu Emirler. Iznena\u0111eni smo velikim brojem munara koje vidimo s puta sve od kako smo u\u0161li u Bugarsku. Mno\u0161tvo sela i mno\u0161tvo d\u017eamija. U ve\u0107im selima i crkva i d\u017eamija. Skre\u0107emo s puta. \u2013 U selu Emirler u dvori\u0161tu nove d\u017eamije do\u010dekuje nas D\u017eemal. Ka\u017ee da je Tur\u010din. \u2013 Sinovi su mu na radu u Konji, \u017eena tako\u0111er kod sinova sa zadatkom da se brine za unuke, a on do\u0161ao u rodno selo kao lasta, s prolje\u0107em. Pokazuje nam staru d\u017eamiju koja se nalazi tik uz novu, te zajedno razgledamo stare ni\u0161ane. Govori nam da u tom dijelu regiona ima preko 20 turskih sela. Vrlo je srda\u010dan i razgovorljiv. Fali Erdogana.\u00a0\"\"\u00a0<\/span>Novu d\u017eamiju im je prije par godina napravio bogati seljanin koji je ve\u0107 odavno odselio za Tursku. Pri\u010da nam kroz \u0161ta su sve pro\u0161li zadnjih 50 godina. Al\u2019 najte\u017ee od svega im je pala nasilna promjena imena. \u2013 Njemu su dali ime Stanko. Da Allah sa\u010duva. Ta vremena su iza njih, a sada se suo\u010davaju sa drugim izazovima, od kojih je jedan od najve\u0107ih \u2013 iseljavanje.<\/span><\/p>\n

Na prvoj fotografiji razgledamo unutra\u0161njost stare d\u017eamije.<\/p>\n

Emirler, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Na putu za poma\u010dko selo Ribnovo. Put je krivudav, uz brdo i niz brdo, pa me podsje\u0107a na put Pe\u0107-Kula-Ro\u017eaje.<\/span><\/span><\/p>\n

Pored puta nam ponovno privla\u010di pa\u017enju most iz osmanlijskog perioda. Lijep je i skladan, iako na\u017ealost dobrim dijelom uru\u0161en. Pored njega je napravljen novi most.<\/p>\n

Pomakistan, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Stigli u Ribnovo. Selo sa 3\u2019000 stanovnika. Naseljeno isklju\u010divo Pomacima. Ulazimo u seosku d\u017eamiju pred podne namaz i zati\u010demo ovu scenu. Vallahi prelijepo. Neko zavr\u0161i i fakultet, \u017eivi u gradu, al\u2019 ne \u010dita. Drugi pak \u017eive u planinskom selu i \u017eive od zemljoradnje i sto\u010darstva, ali \u010ditaju.<\/p>\n

Tepih u d\u017eamiji podobro pohaban \u010dak i na prostoru zadnjeg saffa, \u0161to dovoljno govori o ovim ljudima i ovom\u00a0selu.<\/span><\/p>\n

U selu postoje 2 d\u017eamije.<\/p>\n

Hvala ti Gospodaru na ovom iskustvu.<\/p>\n

Ribnovo, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

U ovom selu vrijeme kao da je stalo. \u2013 Kako su samo ovo divni ljudi. Obradovali su nam se kao da smo im najro\u0111eniji. Govore na bugarskom a mi na bosanskom. \u2013 Uprkos tome, nemamo problema u komunikaciji ve\u0107 se razumijemo i bolje nego li sam o\u010dekivao. Pozivaju nas uporno na ru\u010dak ali mi uljudno odbijamo ne \u017eele\u0107i da im budemo na teretu. Mole nas da ostanemo barem 2 dana kako bi prisustvovali velikom\u00a0seoskom slavlju povodom kolektivnog sunneta dje\u010daka. \u2013 Prilika kada se u selu sakupe svi oni koji su zbog poslova u Sofiji i drugim gradovima, a i dobar dio onih koji su na Zapadu ili u Turskoj. \u017dalimo \u0161to moramo da ih odbijemo. Zahvaljuju nam na posjeti. Vole Bosnu, a ko je i ne\u0107e voljeti. \u010culi su \u010dak i za na\u0161 Sand\u017eak \u0161to nam je uistinu drago. Govore da im puno zna\u010de posjete poput na\u0161e. \u2013 Zato, ko god je u mogu\u0107nosti, \u010dim se uka\u017ee prilika, put pod noge.<\/span><\/p>\n

Ljudi grubih \u0161aka, a toplih srca.<\/p>\n

Ribnovo, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Kod Pomaka, koliko sam mogao zapaziti, preovladava zelena i plava boja o\u010diju. Od imena ka\u017eu nam da najvi\u0161e imaju Mustafaa i D\u017eemalaa.<\/span><\/span><\/p>\n

Uprkos izolovanosti sela, ova dobra lica vrlo dobro znaju kako se pravi selfi<\/p>\n

Allah im podario dug \u017eivot i bereket u njemu.<\/p>\n

Ribnovo, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

U ovom \u201csiroma\u0161nom\u201d poma\u010dkom selu Ribnovo, ima \u010dak 80 had\u017eija.\u00a0\"\"<\/span>\u00a0Ma\u0161Allah!<\/span><\/span><\/p>\n

Ne jede pitu ko ima nego ko je nau\u010dio.<\/p>\n

Ribnovo, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n

\"\"<\/a><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017denska narodna no\u0161nja Pomaka. Nismo primijetili ni jednu \u017eenu u selu a da nije skromno pokrivena, sa \u0161amijom na glavi, i to sve do jedne u istoj no\u0161nji. Ma\u0161Allah! Doista zaslu\u017euju\u00a0\u010destitke<\/span>.<\/span><\/span><\/p>\n

Ribnovo, 12.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Nakon \u0161to smo se oprostili sa dobrim Pomacima, uputili smo se put Sofije. Distancu od nekih 200 km pre\u0161li smo u roku od 3 sahata.<\/p>\n

U Sofiji nas je do\u010dekala Banja Ba\u0161i d\u017eamija, izgra\u0111ena 1576. godine, jedina je preostala d\u017eamija od nekada\u0161njih preko 70 \u2013 koliko ih je bilo u glavnom gradu Bugarske. Nakon pada komunizma u Bugarskoj, detaljno je renovirana, tako da je danas mjesto gdje muslimanska zajednica obo\u017eava Allaha Uzvi\u0161enog, a ujedno je turisti\u010dka atrakcija. Klanjali smo 2 namaza u njoj, i oba puta je bilo turista koji su sa divljenjem ulazili u ovu Allahovu ku\u0107u. Osje\u0107ao sam neizmjerni ponos, kao da sam ja u\u010destvovao u njenoj izgradnji.<\/span><\/p>\n

Odmah iza d\u017eamije nalaze se ostaci nekada\u0161nje banje, po kojoj je d\u017eamija i dobila ime.<\/p>\n

U razgovoru sa ljubaznim hizme\u0107arima d\u017eamije koji ka\u017eu da su Turci, saznajemo imena crkava koje su nekada bile d\u017eamije, te nas upu\u0107uju na muzej koji je tako\u0111er u pro\u0161losti bio d\u017eamija. \u2013 Balkanski sindrom!<\/p>\n

D\u017eamija Banja Ba\u0161a nalazi se u najljep\u0161em dijelu Sofije, u samom centru grada. Pored nje, u gradu funkcioniraju jo\u0161 4 manja mesd\u017eida.<\/p>\n

Sofija, 13.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Katedrala Sv. Nedjelja u Sofiji nalazi se na 5 minuta hoda od Banja Ba\u0161i d\u017eamije. Privukla mi je interesovanje jer je u njoj aprila 1925. godine izveden teroristi\u010dki napad od strane komunista u kojem je poginulo oko 130 osoba. Meta napada je bio car Boris.<\/p>\n

Interesantno je podsjetiti se da je idejni tvorac kori\u0161tenja terorizma kao metode ostvarenja politi\u010dkih ciljeva socijalista Auguste Blanqui, \u017eivio od 1805. do 1881. u Francuskoj. Taj podatak navodi i na\u0161 akademik Ferid Muhi\u0107 u svojoj knjizi Islamski identitet Evrope. Blanqui je smatrao da radni\u010dka klasa mo\u017ee do\u0107i do radni\u010dkih prava isklju\u010divo putem nasilja i terorizma. Dobar dio svog \u017eivota, Blanqui je proveo u zatvori.<\/span><\/p>\n

Iz navedenog se da zaklju\u010diti da je terorizam novotarija, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u vatru.\u00a0\"\"<\/span><\/p>\n

Sofija, 13.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

U\u0161li smo u Makedoniju i stigli u grad \u0160tip. \u2013 Mjesto sa ne\u0161to manje od 50\u2019000 stanovnika, a od tog broja oko 90% su Makedonci\/pravoslavci.<\/p>\n

Ispred d\u017eamije smo Husamudin Pa\u0161e. D\u017eamija se prvi put pominje 1570. godine. Evlija \u010celebija je tako\u0111er opisuje u svom putopisu. Od 1950. do 1956. u d\u017eamiji je bio smje\u0161ten muzej, a zatim je do dana\u0161njih dana u potpunosti napu\u0161tena.<\/p>\n

Na d\u017camiji se nalazi tabla postavljena jo\u0161 2004. godine na kojoj pi\u0161e da je uvr\u0161tena kao prioritet za obnovu u sklopu nekog projekta Evropske komisije. Od tada je pro\u0161lo 14. godina a ona zvrvi napu\u0161tena i prazna. Vjerujem da \u201cdio\u201d odgovornosti zbog ovakvog stanja ove d\u017eamije snosi i muslimanska zajednica.<\/span><\/p>\n

Munare d\u017eamije je na\u017ealost sru\u0161eno.<\/p>\n

Uprkos svemu, mo\u017eemo se diviti arhitekturi ove d\u017eamije koja zahvaljuju\u0107i svojoj lokaciji i veli\u010dini dominira gradom.<\/p>\n

\u0160tip, 13.04.2018.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Na putu od \u0160tipa prema Velesu nailazimo na selo Lozovo. Godine 1953. u selu je \u017eivjelo oko 570 Turaka i samo 30 Makedonaca, tako da ne \u010dudi \u0161to je staro ime sela \u2013 D\u017eumajlija. Danas je pak situacija drasti\u010dno u \u201ckorist\u201d Makedonaca. \u2013 Njih je oko 850 dok je Turaka samo 8.<\/p>\n

Na\u017ealost, nisam uspio do\u0107i do imena ove d\u017eamije niti godine njene izgradnje, od koje gotovo da ni\u0161ta nije ni preostalo izuzev\u00a0ove munare. Bojim se kad naredni put pro\u0111em kroz ovo mjesto, ako se ikada to i desi, ne\u0107u zate\u0107i ni ovo \u0161to je preostalo.<\/span><\/p>\n

IZ Makedonije mora preduzeti hitne mjere kako bi se sprije\u010dio potpuni nestanak ovog dijela na\u0161e kulturne ba\u0161tine. Osobito se moraju ula\u017eiti napori s ciljem za\u0161tite od daljeg propadanja najugro\u017eeniji vakufi, poput ove d\u017eamije u Lozovu\/D\u017eumajliji.<\/p>\n

Tu\u017enih srca nastavljamo put ka Velesu.<\/p>\n

Lozovo\/D\u017eumajlija, 13.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n

\"\"<\/a>Fazil Ahmed-pa\u0161ina d\u017eamija u Velesu, poznata i pod imenom Crna d\u017eamija, izgra\u0111ena u 17. vijeku. \u2013 Jedina preostala od nekada\u0161njih 6 d\u017eamija u ovom gradu. Mustafa-pa\u0161ina d\u017eamija pak zapaljena je zadnjeg dana Ramazana, tj. uo\u010di bajrama, 1994. godine.<\/p>\n

Grad Veles ima ne\u0161to manje od 50\u2019000 stanovnika, od tog broja preko 90% su Makedonci, a ima i oko 1\u2019600 Turaka pa \u010dak i 30-ak Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Za vrijeme Osmanlija grad je nosio ime \u0106upurli, \u0161to obja\u0161njava ime ugledne porodice \u0106uprili\u0107 koja je porijeklom iz ovog malog grada. Uistinu je interesantan podatak da je porodica \u0106uprili\u0107 iznjedrila \u010dak 6 velikih vezira i nekoliko visokih vojnih zvani\u010dnika.<\/span><\/p>\n

Na padinama Velesa dominira crkva Sv. Pantelejmona. \u2013 Pitam jednog deda, Makedonca, iz kojeg je vijeka crkva, a on mi odgovara \u2013 iz desetog. Provjeravam informaciju i saznajem da je crkva sagra\u0111ena tek u 19. vijeku. \u2013 Kriminalni su.<\/p>\n

Veles, 13.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/p>\n

\n

Islamistika na albanskom!<\/span><\/span><\/p>\n

Albanci su vrlo va\u017ean faktor, rame uz rame sa Bo\u0161njacima, za o\u010duvanje islamijeta na Balkanu.<\/p>\n

Skoplje, 14.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n
\n
\"\"<\/a><\/dt>\n<\/dl>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

D\u017eamija u albanskom selu Glumovo nadomak Skoplja. Nevjerovatno je da su ovakvu impozantnu gra\u0111evinu podigli sami seljani, bez zna\u010dajnije pomo\u0107i sa strane.<\/span><\/span><\/p>\n

D\u017eumu namaz u ovoj seoskoj d\u017eamiji klanja 700 ljudi. Ma\u0161Allah! Unutra\u0161njost d\u017eamije je tako\u0111er vrlo skladna, kvalitetno ura\u0111ena i bez nekog ki\u010da, \u0161to i ne mo\u017ee ba\u0161 \u010desto da se vidi u na\u0161im novim d\u017eamijama.<\/p>\n

Glumovo, 14.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n

\"\"<\/a>Nevjerovatna fotografija s buvlje pijace iz Skoplja (Bitpazar) koja ru\u0161i mnoge predrasude.<\/p>\n

\u010covo prodaje luk i \u010dita li \u010dita.<\/p>\n

Mislio sam da se ovakve scene mogu vidjeti samo na Zapadu, al\u2019 o\u010digledno je da sam se prevario.<\/p>\n

Pri\u0161ao sam mu sa strane i malo virnuo u sadr\u017eaj. \u2013 Knjiga je islamske tematike.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju lijepo za vidjeti, i dokaz da ko ho\u0107e na\u0111e na\u010din, a ko ne\u0107e na\u0111e razlog.<\/p>\n

Skoplje, 14.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
\n<\/div>\n
\u00a0<\/strong><\/div>\n
\n

EPILOG \u2013 \u010cEMU NAS JE OVO PUTOVANJE NAU\u010cILO<\/strong><\/p>\n

Povratak ku\u0107i nakon devetodnevnog putovanja tokom kojeg smo\u00a0posjetili 20-ak gradova i sela na teritoriji Makedonije, Gr\u010dke i Bugarske. Sreli smo i upoznali divne ljude (dodu\u0161e na gr\u010dkoj granici ne\u0161to manje divne). Divili se nad onim \u0161to smo od islamske kulturolo\u0161ke ostav\u0161tine vidjeli, ali iz istog razloga i plakali. Nastojali da negativne emocije potisnemo humorom. Do\u017eivljeno i vi\u0111eno prenosili smo drugima \u017eele\u0107i da budemo prvenstveno informativni, a onda i stimulativni. \u2013 Vjerovatno mnogi nisu ni svjesni koliko putovanje ove vrste mo\u017ee da bude jeftino kada se svi tro\u0161kovi podijele na 5 saputnika. Pozivamo vas da probate posjetiti bilo koju dr\u017eavu, po\u010dev\u0161i od onih iz va\u0161eg kom\u0161iluka, s ciljem upoznavanja sa stanjem islama i muslimana u tim zemljama. Koliko samo Bo\u0161njaka iz Bosne nikada nije bilo u Sand\u017eaku?! Dodu\u0161e, istu paralelu ne mo\u017eemo upotrijebiti za Sand\u017eaklije i Bosnu.\u00a0\"\"<\/span>\u00a0U svakom slu\u010daju, uvjeri\u0107ete se da ovakva putovanja niti su skupa, niti su komplikovana, a obilje\u017ei\u0107e vas ako Bog da pozitivno za \u010ditav \u017eivot.<\/p>\n

Od svega \u0161to sam na ovom putovanju nau\u010dio, za kraj \u017eelim izdvojiti sljede\u0107e jer dr\u017eim da je iznimno va\u017eno uzimaju\u0107i u obzir stanje u kojem se Bo\u0161njaci muslimani danas nalaze. \u2013 Nakon svih sru\u0161enih d\u017eamija koje smo obi\u0161li, ili onih pretvorenih u crkve i muzeje, ili pak \u0161kole Kur\u2019ana pretvorene u javna WC-a, te sru\u0161ene hamame i imarete tj, narodne kuhinje preina\u010dene u restorane u kafane,\u2026 A iznad svega ljude, muslimane, koji smo sreli i koji su nas do\u010dekali kao da smo im \u010dlanovi porodice koje davno nisu vidjeli, uticalo je, sve to zajedno, da na\u0161 vjerski identitet bude oslobo\u0111en svih nakupljenih korova \u2013 svih tih malih partikularnih identiteta koji vrlo \u010desto svima nama smetaju pa od drveta ne vidimo \u0161umu. Takav vjerski identitet, ogoljen i originalan, u\u010dinio je da volimo ljude a i oni nas isklju\u010divo zbog onog \u0161to nam je svima zajedni\u010dko, a to je LA ILAHE ILALLAH MUHAMEDU RESULULLAH. \u2013 Ljubav prema Kur\u2019anu i sunnetu njegovog Poslanika alejhiselam. Kakav je samo to divan osje\u0107aj za prsa vjernika.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to bih stra\u0161no \u017eelio da vidim u budu\u0107nosti je kreiranje memorijalnih centara u zemljama sa ugro\u017eenom islamskom kulturnom ostav\u0161tinom. Memorijalni centri u kojim bi bili izlo\u017eeni osnovni podaci, fotografije, video snimci,\u2026 o na\u0161im vakufima koji su pre\u017eivjeli period prije i poslije Balkanskih ratova, a zatim i komunisti\u010dki period. Vjerujem da bi bilo od velike koristi da na\u0161i histori\u010dari za diplomske, master i doktorske radove odabiru teme kojima bi o\u017eivjeli sje\u0107anje na gotovo pa zaboravljenu islamsku kulturnu ostav\u0161tinu u Gr\u010dkoj, Bugarskoj, Makedoniji,\u2026 Srbiji. Siguran sam da je mogu\u0107e obezbijediti i stipendije za navedene potrebe.<\/p>\n

I za sami kraj, obja\u0161njenje fotografije koju gledate. \u2013 \u010civija koju vidite is\u010dupana je iz dotrajale grede sru\u0161ene d\u017eamije u selu Lozovo, nekada D\u017eumajlija, nadomak makedonskog grada Velesa. Ukoliko se zagledate u fotografiju munare primjetit \u0107ete \u010diviju u gredi. Uzeo sam je sa sobom iz bojazni da uskoro ne\u0107e biti niti ove munare koja odolijeva vremenu, niti bilo kakvog traga ove d\u017eamije. \u010civija \u0107e biti izlo\u017eena u sklopu moje male kolekcije, pa kad me moja djeca a i musafiri upitaju za\u0161to \u010duvam obi\u010dnu \u010diviju\/ekser, mo\u0107i \u0107u ispri\u010dati im pri\u010du o d\u017eamiji iz \u010dije grede je is\u010dupana, ali ne samo o njoj, ve\u0107 i o na hiljadama uni\u0161tenih d\u017eamija i drugih spomenika islamske kulture u Gr\u010dkoj, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Italiji,\u2026 Ispri\u010da\u0107u im pri\u010du o svjesnom zatiranju islamskog identiteta Evrope, koje nikada nije stalo, a jedna od njegovih zadnjih manifestacija je bila agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.<\/p>\n

\u010civija nije moje vlasni\u0161tvo ve\u0107 sam je uzeo isklju\u010divo na \u010duvanje. \u2013 Ona je vakuf, a njen vakif vjerovatno nije bio ni svjestan da \u0107e jednoga dana sevape sticati tako \u0161to \u0107e ista biti izlo\u017eena u Luksemburgu, te \u0107e biti kori\u0161tena kao halatka za \u0161irenje informacija o islamu i muslimanima na Balkanu. Neka to bude na\u0161a zadnja poruka sa ovog putovanja. \u2013 Vodimo ra\u010duna o vakufima tako \u0161to \u0107emo ulagati u iste, graditi i osnivati nove, ali i \u010duvati sje\u0107anje na stare. \u2013 Bo\u0161njacima i Albancima kao autohtonim evropskim narodima, pripala je \u010dast da budu ako Bog da garant o\u010duvanja vakufa i islamijeta u ovom dijelu Evrope.<\/p>\n

Luksemburg, 16.04.2018.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\u2013 KRAJ \u2013\u00a0<\/em><\/p>\n

\u00a0.<\/div>\n
<\/div>\n
Izvor: IDENTITET.LU<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

<\/span>
\nPogledajte vijest na izvornom sajtu:<\/p>\n

Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od 6. do 14. aprila, sa tri prijatelja iz Luksemburga i bratom iz Sarajeva proputovali smo zna\u010dajni dio Gr\u010dke, te dijelove Bugarske i Makedonije, u potrazi za tamo\u0161njom gotovo pa zaboravljenom islamskom kulturnom ba\u0161tinom. Po\u010detna ta\u010dka bila nam je Skoplje. \u2013 Pre\u0161li smo 3\u2019000 km i posjetili 20-ak sela i gradova. Djeli\u0107 onog \u0161to smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":205770,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10514],"tags":[10516],"class_list":{"0":"post-205768","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-islam-press","8":"tag-islam"},"yoast_head":"\nPutopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Od 6. do 14. aprila, sa tri prijatelja iz Luksemburga i bratom iz Sarajeva proputovali smo zna\u010dajni dio Gr\u010dke, te dijelove Bugarske i Makedonije, u potrazi za tamo\u0161njom gotovo pa zaboravljenom islamskom kulturnom ba\u0161tinom. Po\u010detna ta\u010dka bila nam je Skoplje. \u2013 Pre\u0161li smo 3\u2019000 km i posjetili 20-ak sela i gradova. Djeli\u0107 onog \u0161to smo […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-04-21T12:42:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"701\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"32 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)\",\"datePublished\":\"2018-04-21T12:42:52+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\"},\"wordCount\":6407,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg\",\"keywords\":[\"Islam\"],\"articleSection\":[\"Islam PRESS\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\",\"name\":\"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg\",\"datePublished\":\"2018-04-21T12:42:52+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg\",\"width\":1024,\"height\":701},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)","og_description":"Od 6. do 14. aprila, sa tri prijatelja iz Luksemburga i bratom iz Sarajeva proputovali smo zna\u010dajni dio Gr\u010dke, te dijelove Bugarske i Makedonije, u potrazi za tamo\u0161njom gotovo pa zaboravljenom islamskom kulturnom ba\u0161tinom. Po\u010detna ta\u010dka bila nam je Skoplje. \u2013 Pre\u0161li smo 3\u2019000 km i posjetili 20-ak sela i gradova. Djeli\u0107 onog \u0161to smo […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2018-04-21T12:42:52+00:00","og_image":[{"width":1024,"height":701,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"32 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)","datePublished":"2018-04-21T12:42:52+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/"},"wordCount":6407,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg","keywords":["Islam"],"articleSection":["Islam PRESS"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/","name":"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg","datePublished":"2018-04-21T12:42:52+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/20180413_124356-1024x701-1.jpg","width":1024,"height":701},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/putopis-tragovima-islamskog-naslijeda-na-balkanu-grcka-bugarska-i-makedonija-fotovideo\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Putopis: Tragovima islamskog naslije\u0111a na Balkanu \u2013 Gr\u010dka, Bugarska i Makedonija (FOTO+VIDEO)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205768"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=205768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205768\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/205770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=205768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=205768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=205768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}