{"id":205213,"date":"2018-04-11T11:20:10","date_gmt":"2018-04-11T09:20:10","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=205213"},"modified":"2018-04-11T20:54:10","modified_gmt":"2018-04-11T18:54:10","slug":"novi-pazar-zivot-sa-diplomom-bez-ocekivanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/novi-pazar-zivot-sa-diplomom-bez-ocekivanja\/","title":{"rendered":"Novi Pazar: \u017divot sa diplomom bez o\u010dekivanja"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

\n

Edina Hasanovi\u0107 ima 26 godina, diplomu Medicinskog fakulteta u Beogradu i jedna je od 18.500 nezaposlenih u Novom Pazaru.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i starosnoj strukturi stanovni\u0161tva o ovom gradu, udaljenom 260 kilometara jugozapadno od Beograda, \u010desto pi\u0161e kao jednom od najmla\u0111ih u Evropi, jer je 49 odsto stanovni\u0161tva mla\u0111e od 29 godina. Me\u0111utim, u samoj Srbiji prepoznatljiv je i po neslavnom podatku \u2013 visokom broju nezaposlenih, pi\u0161e\u00a0RSE.<\/a><\/p>\n

Hasnovi\u0107 ve\u0107 godinu i po dana poku\u0161ava da se zaposli u svojoj zdravstvenoj struci, prijavljuje se na sve konkurse, ali bezuspje\u0161no. Za to vrijeme je sta\u017eirala, polo\u017eila dr\u017eavni ispit, volontirala, radila u jednom butiku, \u010dak se i politi\u010dki anga\u017eovala, ali ni to nije dalo rezultate.<\/p>\n

\u201cPredam dokumenta, \u010dekam nedjelju \u2013 dvije, onda iza\u0111e lista ko je primljen, pa onda idem da preuzmem dokumenta. Najgore je \u0161to se ovjera dokumenata mnogo pla\u0107a, a va\u017ei samo \u0161est mjeseci i zaista mnogo novca ide na to. Volontirala sam pet mjeseci u Dje\u010dijem dispanzeru, \u0161to je dobro za sticanje prakse, ali na \u017ealost ne igra neku veliku ulogu u dobijanju posla danas\u201d, pri\u010da ona za Radio Slobodnu Evropu.<\/p>\n

Edina Hasnovi\u0107 ka\u017ee da su se mladi na neki na\u010din pomirili sa situacijom, te da mnogi izlaz iz situacije vide u odlasku u inostrastvo.<\/p>\n

<\/p>\n

Jedan od njih je i tridesettrogodi\u0161nji Nedim Abdagi\u0107, diplomirani pravnik, koji ve\u0107 nekoliko godina sezonski radi u Njema\u010dkoj, a ovdje se vi\u0161e puta prijavljivao na brojne konkurse, \u010dak i na one gdje se tra\u017ei zavr\u0161ena samo srednja \u0161kola.<\/p>\n

\u201cGdje god sam poku\u0161ao bilo je bezuspje\u0161no. Radio sam kao konobar, a ve\u0107 nekoliko godina preko ljeta idem u Njema\u010dku sezonski, po tri mjeseca. Radio sam ranije na gradili\u0161tima kod ljudi koji su iz ovih krajeva, a ve\u0107 dvije sezone radim na benzinskoj pumpi. Ranije me je boljelo \u0161to sam zavr\u0161io fakultet a radim sve i sva\u0161ta, a sada mi je svejedno, ne o\u010dekujem vi\u0161e ni\u0161ta. Dok sam jo\u0161 bio u srednjoj \u0161koli slu\u0161ao sam pri\u010du o reformi zemlje i dan danas je ta pri\u010da aktuelna, ni\u0161ta se nije promijenilo\u201d, ka\u017ee Nedim.<\/p>\n

Trenutno u ovom gradu radi oko deset profesora koji daju privatne \u010dasove njema\u010dkog jezika, a posla ima za jo\u0161 toliko njih, pa se dolazi do zanimljive situacije. Naime, biti predva\u010d njema\u010dkog jezika u Novom Pazaru trenutno je jedno od unosnijih zanimanja u centru sand\u017ea\u010dke regije.<\/p>\n

Profesorica njema\u010dkog jezika Minela Ziljki\u0107, koja ima trenutno oko 100 polaznika, ka\u017ee da su ranijih godina ovaj jezik najvi\u0161e u\u010dili medicinski radnici, a da su danas to ljudi gotovo svih profila razli\u010ditog starosnog doba.<\/p>\n

\"\"
Pove\u0107ana potra\u017enja \u010dasova nema\u010dkog jezika: Minela Ziljki\u0107 (Foto: RSE)<\/figcaption><\/figure>\n

\u201cPodjednako ga u\u010de stari i mladi, a svi su oni zainteresovani za odlazak u Njema\u010dku. Potrebno im je oko osam mjeseci do godinu dana da savladaju dobro jezik. Moj najstariji u\u010denik trenutno ima 55 godina i on je specijalista interne medicine. Odlaze zdravstveni radnici, ali i programeri, in\u017einjeri. Oni koji odu, brzo se integri\u0161u, zadovoljni su, rade\u2026\u201d, ka\u017ee Ziklji\u0107eva.<\/p>\n

Sand\u017ea\u010dke op\u0161tine Novi Pazar, Tutin i Sjenica spadaju u tri vode\u0107e po visini prirodnog prira\u0161taja u Srbiji, a prema nezvani\u010dnim podacima u posljednje dvije godine je izme\u0111u 10.000 i 12.000 njihovih stanovnika zaposleno u Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Me\u0111u 18.419 nezaposlenih u Novom Pazaru i Tutinu, \u017eena je 8.674, a vi\u0161e od 46 odsto su sa zavr\u0161enom samo osnovnom \u0161kolom. Na evidenciji je 1.237 visokoobrazovanih, me\u0111u kojima prednja\u010de ekonomisti i pravnici.<\/p>\n

Novinar Medin Halilovi\u0107 smatra da su za smanjenje nezaposlenosti i razvoj ekonomije u ovom kraju potrebna bolja infrastruktura, ozbiljna ulaganja, kao i razvoj svih privrednih grana. On tvrdi da zvani\u010dni podaci o broju nezaposlenih nisu realni, jer veliki dio gra\u0111ana radi u sivoj ekonomiji.<\/p>\n

\u201cNe postoje precizni podaci koliko je ljudi anga\u017eovano u sivoj zoni, a oli\u010denje sive ekonomije u Novom Pazaru su prehrambene prodavnice u kojima radnice rade uglavnom za 150 eura, bez osiguranja i bilo kakve garancije\u201d, navodi Halilovi\u0107.<\/p>\n

Preduslov za smanjenje sive ekonomije, dodaje, jeste uspostavljanje pravne dr\u017eave.<\/p>\n

\u201cInvestitori prvo pitaju koliko ovde traju sudski postupci, kako je mogu\u0107e do\u0107i do neke pravde, jer niko od njih ne \u017eeli da se sa svojim kapitalom izla\u017ee riziku, to je danas u Srbiji veoma te\u0161ko i zbog toga I postoji siva ekonomija. \u010cinjenica je i da sama dr\u017eava to trpi, ali ona to i sprovodi ili ne postoji dovoljan broj inspektora rada i ostalih dr\u017eavnih slu\u017ebi i institucija ili ne rade svoj posao kako treba. Gra\u0111ani nisu krivi za postojanje sive ekonomije, ve\u0107 dr\u017eava i sistem\u201d, obja\u0161njava Halilovi\u0107.<\/p>\n

Tako\u0111e isti\u010de da dr\u017eava ovdje gotovo ni\u0161ta ne ula\u017ee, da ovaj grad sa oko 120.000 stanovnika nema zaobilaznicu, da vlada potpuni saobra\u0107ajni kolaps. Dodaje da su sve fabrike, poput tekstilnog kombinata \u201cRa\u0161ka\u201d, koje su postojale u bi\u0161oj Jugoslaviji uga\u0161ene u tranziciji dru\u0161tvenih firmi, da je malo firmi pre\u017eivjelo privatizaciju, kao i da nisu uspjele da povrate tr\u017ei\u0161te i da zadr\u017ee kvalitet proizvoda.<\/p>\n

Pitamo Edinu kako sebe vidi za pet ili 10 godina, ona ka\u017ee da ne gubi nadu i da vjeruje da \u0107e biti dobra i uspje\u0161na doktorka, ovdje ili u inostranstvu.<\/p>\n

\u201cMladima preporu\u010dujem da ne gube nadu i da \u0161to vi\u0161e ula\u017eu u sebe, jer smatram da \u0107e znanje kad-tad iza\u0107i na povr\u0161inu. Neka u\u010de strane jezike, volontiraju, neka se trude da svojim znanjem doka\u017eu da posjeduju odre\u0111ene kvalitete, a to znanje na neki na\u010din ipak da pobijediti\u201d, vjeruje Edina.<\/p>\n

\u00a0<\/div>\n<\/div>\n