![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/dzemat-pariz.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
INTERVJU<\/strong><\/p>\n Kako je organizovan bo\u0161nja\u010dki d\u017eemat u Parizu, kakve su im aktivnosti problemi i planovi, \u0161ta \u010dine u naporima za o\u010duvanju bo\u0161nja\u010dkog identiteta i maternjeg jezika, te o mnogim drugim pitanjima bo\u0161nja\u010dka javnost u domovini Bosni i Sand\u017eaku nije imala puno prilike da se upozna kroz printane i elektronske medije. Oni u dijaspori postaju zanimljivi politi\u010dkim i vjerskim autoritetima u domovini samo pred izbore i u vrijeme donacija. O gore navedenim pitanjima razgovarali smo sa imamom mesd\u017eida u Parizu Abduselam ef. Feti\u0107em i\u00a0 gosp. \u0160efadilom Li\u010dina, predsjednikom d\u017eemata.\u00a0 <\/strong><\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Gospodine Li\u010dina, za po\u010detak da damo na\u0161im \u010ditaocima nekoliko satisti\u010dkih podataka. Koliko Bo\u0161njaka \u017eivi u Parizu, odnosno koliko je tih porodica aktivno uklju\u010deno u va\u0161 d\u017eemat i kakve su vam aktivnosti?<\/em><\/p>\n Li\u010dina: <\/strong>Na\u017ealost, nakon priznavanja bo\u0161nja\u010dke nacije u toku rata i mnogo vremena poslije rata u Bosni, mi nemamo precizne podatke koliko Bo\u0161njaka \u017eivi u Pari\u0161koj regiji. \u00a0Mi nismo imali odmah uspostavljenu ambasadu, nismo imali svoju organizovanu dr\u017eavu i svoje institucije, te niko nije vodio preciznu evidenciju o njima. Tako da tada, pa ni danas nismo dobili pouzdane informacije, pa \u010dak ni od islamske zajednice koja ovdje funkcioni\u0161e jo\u0161 od 1997. god.<\/p>\n Poslednje izbjeglice, koje su, ustvari, ekonomsko-vjersko-politi\u010dke izbjeglice, do\u0161le su pred po\u010detak i nakon rata u Bosni. Bje\u017eali su zbog \u017eivotne ugro\u017eenosti jer su, iako nisu mnogo dr\u017eali do vjere, bili u osnovi muslimani. Novi val izbjeglica iz manjeg entiteta je do\u0161ao negdje iza 2000. god. odnosno 2005. god. i oni su ve\u0107inom smje\u0161teni u Lion, odnosno u pograni\u010dni dio prema \u0160vajcarskoj. Dakle, ve\u0107ina njih se skoncentrisala u ovom dijelu Francuske.<\/p>\n Iz gore navedenih razloga, danas u ambasadi BiH imaju samo spisak ljudi koji su uzeli paso\u0161e. Na\u0161e su neke procjene da u Parizu \u017eivi oko 10.000 Bo\u0161njaka. Od toga je u d\u017eemat uklju\u010deno oko 250 porodica koji pla\u0107aju \u010dlanarinu. Dodu\u0161e, ima oko 1.000 porodica koje su indirektno obuhva\u0107ene d\u017eematskim aktivnostima, a posebno u vrijeme ramazana ili kada im zatreba neka usluga radi vjen\u010danja, smrtnog sli\u010daja i sli\u010dno.Tada se obra\u0107aju d\u017eematu i tada nas na\u0111u.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Ono koliko ja imam informacija, Bo\u0161njaci su ovdje prili\u010dno dobro prihva\u0107eni, relativno brzo dobijaju dr\u017eavljastvo, \u00a0dobijaju posao. Mene zanima koliko se Bo\u0161njaci brzo integriraju u dru\u0161tvo, obzirom da je integracija u dru\u0161tvo pozitivan proces, za razliku od asimilacije koja je apsolutno neprihvatljiva, jer zna\u010di guboitak jezika i kulture i na kraju krajeva nacionalnog identiteta. Mo\u017eete li mi re\u0107i kakav je ovdje odnos Bo\u0161njaka prema sredini u koju su do\u0161li.<\/em><\/p>\n Li\u010dina: <\/strong>Ako govorimo o integraciji i asimilaciji, nema tu neke debele niti izme\u0111u ta dva pojma. Bo\u0161njaci, kao evropski muslimani, su dosta dobro prihva\u0107eni ovdje i nisu imali nekih posebnih problema, a najvi\u0161e zog na\u0161e fizinomije i zbog na\u0161eg na\u010dina tuma\u010denja islama. Ukoliko bi imali vi\u0161e kadrova ovdje, bo\u0161nja\u010dki muslimani bi mogli da urade mnogo vi\u0161e u smislu br\u017ee integracije. Mada ima nekih slu\u010dajeva asimilacije, ve\u0107ina Bo\u0161njaka je svjesna svog nacionalnog identiteta, odnosno mjesta odakle dolaze bez obzira da li je to Bosna, Sand\u017eak ili neki drugi prostor Balkana. Nove generacije koje dolaze se nisu odrekle svog identiteta, ali na\u017ealost, te generacije se ve\u0107inom bave gra\u0111evinom, i sli\u010dnim poslovima. Dobra stvar je da su mla\u0111i ljudi uklju\u010deni u studiraje raznih nauka, i ulaze polako u dru\u0161tvene tokove ove zemlje, me\u0111utim, ni oni se ne odri\u010du svojeg porijekla, dru\u017ee se me\u0111usobno posebno na ovakvim mjestima kao \u0161to je d\u017eemat gdje se vodi vjerski \u017eivot, organizuju razni doga\u0111aji, sijela i drugi vidovi dru\u017eenja. Omladina, iako ima slu\u010dajeva gdje uzimaju drugu naciju ili vjeru, ipak vodi ra\u010duna o tome da se \u017eene ili udaju izme\u0111u sebe, bilo da se na\u0111u ovdje ili da tra\u017ee sebi \u017eenu ili mu\u017ea u Bosni, Sand\u017eaku i u na\u0161imm krajevima koji su im bliski po mentalitetu i odgoju. S te strane Bo\u0161njaci u Evropi dosta dobro funkcioni\u0161u i mislim da, ako Bog da in\u0161aallah, da nam ne prijeti asimilacijaja, bar za neki vakat.<\/p>\n Bo\u0161njaci su ovdje razumjeli pojam integracije i, ustvari, ove nove generacije nemaju kompleksa bo\u0161nja\u0161tva. U vrijeme komunizma muslimani su imali taj kompleks. U sredinama gdje su bili manjina oni su se brzo asimilirali, zaboravljali su svoje nare\u010dje i svoj jezik i zvali su \u201ebaba\u201c \u201etata\u201c, dok djeca koja rastu ovdje uop\u0161te nemaju tog kompleksa po\u0161to rastu u tim multinacionalnim \u0161kolama gdje ima djece sa svih strana. Ovdje su kuhinje odvojene i sva djeca koja ho\u0107e da jedu halal hranu, to im dr\u017eava i garantuje. Kada u\u010diteljica, na primjer, pita moju k\u0107erka \u0161ta \u0107e da jede, ona slobodno odgovara da je ona muslimanka i da ona ne jede svinjsko meso.\u00a0 Tako da na\u0161a djeca zadr\u017eavaju te na\u0161e vrijednosti koje ponesu iz ku\u0107e. Ustvari, najbitniji je taj ku\u0107ni odgoj koji se ne mo\u017ee nadomjestiti ni u \u0161koli, niti bilo gdje. To su veliki izazovi jer ta djeca provedu veliki dio vremena u francuskim \u0161kolama, ali ako ponesu temelj iz ku\u0107e, vrlo je mala mogu\u0107nost da se asimiliraju.<\/p>\n Po pitanju integracije ova nova generacija se fino odnosi prema sredini i predstavlja se prema onome \u0161to jeste, nema kompleksa prema drugima. Ako se ne bi integrirali postojala bi opasnost nekomuniciranja sa drugima. Integracija je i na\u0161a budu\u0107nost, a tu je i na\u0161a \u0161ansa da predstavimo i na\u0161u kulturu i na\u0161u vjeru, a zahvaljuju\u0107i tome dosta ljudi sa zapada prima islam. Kada dovedemo neke ljude u goste i kada im se predstavimo, oni tek tada, ustvari, vide da smo mi normalni ljudi, i da nema nikakve opsanosti za njih.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>D\u017eemat nije sam sebi svrha. Odvijaju se odre\u0111ene aktivnosti sa odre\u0111enim ciljem. Imam u D\u017eamiji ima odgovornost i za sve \u0161to se dobro uradi i sve \u0161to se lo\u0161e dogodi. Abduselam ef., mo\u017eete li mi re\u0107i kakve se aktivnosti odvijaju u d\u017eematu i sa kojim ciljem, ne mislim na va\u0161 vjerski \u017eivot ve\u0107 na aktivnosti po pitanju nacionalnog osvje\u0161\u0107ivanja Bo\u0161njaka i kada su u pitanju odrasli i kada su u pitanju djeca.<\/em><\/p>\n Abduselam ef.: <\/strong>Dobro ste zapazili da je u d\u017eematu uloga imama velika, da je imam u su\u0161tini osoba koja treba ukazivati ljudima na ono \u0161to je dobro. Dakle imam, kako u arapskom jeziku dolazi od rije\u010di voditi <\/em>ili biti vo\u0111a ne\u010demu<\/em>, ustvari, tako\u0111e zna\u010di pokazati put svojim vo\u0111enjem prema onome \u0161to je dobro i onom \u0161to je korisno. Tako ovdje u Francuskoj, kao imam, pored aktivnosti koje su vjerskog karaktera, gdje uobi\u010dajenim aktivnostima poku\u0161avamo odr\u017eavati onu nit islama i na\u0161u vezu sa vjerom. Tako\u0111e poku\u0161avamo da u ovom novom podneblju, za Bo\u0161njake kao narod i za islam kao vjeru, olak\u0161amo njihov proces prilago\u0111avanja. Iako su muslimani ve\u0107 nekoliko generacija prisutni ovdje, i dalje traje taj proces prilago\u0111avanja uslovima \u017eivota u Francuskoj i ovom savremenom tempu \u017eivota koji se name\u0107e, ne samo muslimanima nego i cijelom svijetu. Uloga imama jeste upravo da omladini i novim generacijama poka\u017ee da trebaju o\u010duvati sebe i svoj identitet \u0161to je jedan od vjerskih imperativa, da trebaju u\u010diti, jer osnovni imperativ islama jeste znanje, jeste ikre<\/em> bismi Rabbike lezi halek <\/em>(u\u010di u ime Gospodara tvoga koji stvara). Samom naukom i samim u\u010denjem dajemo sposobnost tim generacijama da se mogu nositi sa novonastalim okolnostima i da se mogu prilagoditi ovom vremenu koje je upravo vrijeme nauke i vrijeme tehnologije. Tako\u0111er, ono \u0161to je \u010disto vjerski efekat i koji \u017eelimo usaditi u srca na\u0161e omladine jeste taj osje\u0107aj pripadnosti islamu kao vjeri, koja je vjera mira, vjera koja je vjera dobra i hajra. Znamo da nas bo\u017eji poslanik s.a.v.s. u\u010di da \u0161irenjem dobra trebamo predstaviti i islam kao na\u0161u vjeru i da upravo kao produkt na\u0161e vjere jeste na\u0161e dobro\u010dinstvo prema drugima i zato bo\u017eji poslanik a.s. ka\u017ee hajrun-nas men jenfeu nas<\/em> (najbolji \u010dovjek je onaj koji koristi ljudima) \u0161to zna\u010di da su\u0161tina islama i su\u0161tina vjere koju trebamo usaditi u na\u0161a srca \u00a0i na\u0161oj omladini jeste upravo to dobro i dobro\u010dinstvo prema drugima. Upravo kroz tu sliku dobro\u010dinstva i predstavljanja dobrote, koja je u na\u0161im srcima usa\u0111ena kroz islam, mi \u0107emo tako predstaviti i svoju vjeru i svoju kulturu i svoje korijene. Time \u0107emo uspjeti da sa\u010duvamo sve to za one generacije koje dolaze i u\u010diniti prihvatljivim dru\u0161tvu u kojem se nalazimo. Ono \u0161to jeste najopasnije jeste da islam predstavimo kao ne\u0161to \u0161to je strano, kao ne\u0161to \u0161to je opasno, kao ne\u0161to \u0161to je neprilagodljivo uslovima \u017eivota ovdje. Time bi imali efekat i na dru\u0161tvo koje je ovdje ve\u0107 domicilno, koje odavno \u017eivi tu pa i na same muslimane koji dolaze ovdje. Takvo tuma\u010denje islama, koji je ne\u0161to \u0161to se ne mo\u017ee uklopiti i \u0161to nije kompatibilno sa uslovima u Francuskoj, vremenom mo\u017ee biti od utjecaja na ljude na na\u010din da odustaju od puteva islama i da svoj \u017eivot nastave nekim \u017eivotom koji ne odgovara tradiciji sredine iz koje dolaze.<\/p>\n Zato glavna su\u0161tina imamskog posla jeste da poka\u017eemo da smo mi ovdje kao muslimani, kao Bo\u0161njaci sa evropskom tradicijom, sa evropskim kvalitetima i sa islamom sa kojim smo se mi susreli\u00a0 daleko prije Evrope, izuzev\u0161i \u0160panije, uspjeli da te vrijednosti islama uklopimo u evropske vrijednosti i da poka\u017eemo ostaloj Evropi da je islam kompatibilan sa tim vrijednostima u kojima Evropa \u017eivi i sa kojima se ponosi.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Da se slo\u017eimo oko jedne stvari: jezik je osnov kulture jednog naroda, a kulture je temelj identiteta tog naroda. Naravno, vjera utje\u010da na kulturu i oblikuje je, \u0161to je slu\u010daj i sa islamom koji je oblikovao bo\u0161nja\u010dki narod. Koliko se ovdje vodi ra\u010duna o tome da se taj korijen kulture, odnosno osnovni stub jednog naroda, odr\u017ei i \u0161ta vi kao o\u010devi svoje djece \u010dinite na tom planu kod svoje djece, prije svega, ali i kod sve djece va\u0161eg d\u017eemata. Na koji na\u010din se borite da oni nau\u010de, odnosno zadr\u017ee, svoj jezik kao osnovni dio svoje kulture odnosno nacije?<\/em><\/p>\n Abduselam ef.: <\/strong>To je drugi segment moga rada, kao imama i kao mualima, dakle onog koji podu\u010dava djecu. Upravo kao alim, kao u\u010ditelj djece trudim se da kroz podu\u010davanje djece islamu i islamskim vrijednostima to, naravno, \u010dinim na bosanskom jeziku. Ta djeca, kroz u\u010denje o islamu, u\u010de i bosanski jezik i u\u010de svoju bo\u0161nja\u010dku kulturu koju upravo obja\u0161njavamo kroz mekteb, kroz mektebsku pouku i trudimo se da time kod na\u0161e djece, na\u0161ih potomaka. sa\u010duvamo bosanski jezik. Kako ste dobro kazali i naglasili to je klju\u010d na\u0161eg bosanskog identiteta, na\u0161e bo\u0161nja\u010dke kulture i tradicije. Naravno, moja praksa je da sa svojom djecom stalno komuniciram na bosanskom jeziku, da u ku\u0107i koristimo bosanski jezik. Naravno, djeca \u0107e bez ikakve te\u0161ko\u0107e koristiti francuski jezik s obzirom da poha\u0111aju \u0161kolu od nekih osam ujutru pa do popodne. Dakle, skoro cijeli dan su u kontaktu sa francuskim jezikom, tako da imaju dovoljno vremena da nau\u010de francuski. Takvim sistemom roditelji omogu\u0107avaju djeci da nau\u010de i bosanski i francuski jezik i da mogu simultano koristiti oba jezika, \u0161to je, naravno, jedno veliko bogatstvvo. Ve\u0107ina u\u010ditelja i profesora podsti\u010de djecu da u\u010de \u0161to vi\u0161e jezika, jer to razvija inteligenciju kod djece, a ono \u0161to je kod nas posebno va\u017eno, \u0161to je to klju\u010d o\u010duvanja na\u0161eg identiteta, a sa vjerske strane jeste i jedna vjerska nam obaveza. Znamo koliko je puta u Kur'anu spomenuto kao farz o\u010duvajte rodbinskih veza<\/em> (vasirun erham) i ne mo\u017ee niko biti dobar musliman ako ne o\u010duva rodbinske veze. A kako \u0107e na\u0161a djeca o\u010duvati rodbinske veze sa djecom koja \u017eive u Bosni, Sand\u017eaku ili u drugim zemljama Balkana, ili su mo\u017eda u dijaspori, ali govore neki drugi jezik, ako ne znaju bosanski jezik koji \u0107e ih povezati?<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Snaga jednog naroda se mjeri njegovom ekonomskom mo\u0107i, ali, u velikoj mjeri, i njegovim broj\u010danim stanjem. Ne\u0107u vas pitati za ovaj prvi dio. \u0160ta se doga\u0111a sa Bo\u0161njacima koji do\u0111u ovdje, ukoliko ve\u0107 nisu asimilirani odnosno ukoliko nisu prihvatili pomodarstvo da ra\u0111aju jedno dijete ili umjesto djece dr\u017ee pse u ku\u0107i, o vanbra\u010dnim zajednicama i tako dalje. \u0160ta \u010dinite i \u0161ta se mo\u017ee u\u010diniti da se, ne daj Bo\u017ee, iz tog razloga po\u010dne smanjivati broj Bo\u0161njaka.<\/em><\/p>\n Abduselam ef.: <\/strong>O\u010duvanje vjerskih vrijednosti kod na\u0161eg naroda koji je ovdje u dijaspori, poku\u0161avamo da odr\u017eimo vrijednosti porodice i braka koje su u ovom zapadnja\u010dkom na\u010dinu \u017eivota vrijednosti koje su obesmi\u0161ljene, pa \u010dak i ekonomski neopravdane. To su ljudi koji razmi\u0161ljaju na karijeru ili na ekonomsku dobit ili \u017eele da pro\u017eive svoj \u017eivot na neki, po njihovom mi\u0161ljenju, najljep\u0161i mogu\u0107i na\u010din, da nemaju nikakvih obaveza prema drugima, pa ni prema svojoj djeci. Takvi ljudi na porodicu gledaju kao na neku smetnju. U\u010dimo na\u0161u djece da nas islam obavezuje da \u017eivimo u porodici, da po\u0161tujemo porodicu, da gledaju primjer svoje porodice, te da na osnovu tog primjera svoje porodice ubudu\u0107e oni izgra\u0111uju svoje porodice. Mi, hvala Allahu, imamo dosta uspjeha kod onih koji su vezani za d\u017eamiju i koji dovode svoju djecu u mekteb, da se ta djeca uglavnom odlu\u010duju za na\u010din \u017eivota u kome formiraju porodice u skladu sa islamskim propisima, da pri tome odabiru ili nekog iz mekteba ili sa takvom svije\u0161\u0107u odabiru muslimana\/muslimanku sa sli\u010dnim odgojem me\u0111u Bo\u0161njacima.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Koliko imate djece?\u00a0 <\/em><\/p>\n Abduselam ef.: <\/strong>Ja imam dvije k\u0107erke.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Ho\u0107ete li biti dobar primjer drugima, kada je u pitanju broj djece?<\/em><\/p>\n Abduselam ef.: <\/strong>Pa ako Bog da in\u0161aallah, bit \u0107u.<\/p>\n Begovi\u0107:\u00a0 <\/em><\/strong>Gospodine Li\u010dina, ovdje ljudi, sasvim sigurno, rade mnogo vi\u0161e nego \u0161to bi radili u domovini. Bogu hvala i zaradi se. Neki vi\u0161e, neki manje. Oni koji zarade mnogo vi\u0161e, oni sasvim sigurno taj novac negdje ula\u017eu. Da li uop\u0161te postoji opcija, u razmi\u0161ljanju na\u0161ih ljudi ovdje, da taj novac investiraju u domovinu, bez obzira da li je to Bosni ili Sand\u017eak, u neke proizvodne ili druge produktivne kapacitete, ili ga strpaju u neke betonske zidove, ogromne ku\u0107erinu u svom rodnom mjestu ili mahali, ma gdje bilo, samo zato da bi kom\u0161ija crko od zavisti. Oonda nabiju roletne i vrate se nazad da bi svake godine ponovo dolazili na \u201eodmor\u201c, \u010distili po 15 dana svoje ku\u0107e, popravili krovove i vratili se odakle su i do\u0161li. Dakle, imaju te dvije mogu\u0107nosti investicija u domovini: u neke neproduktivne zidove ili u neke produktivne kapacitete. Kakva su va\u0161a saznanja o tome?<\/em><\/p>\n Li\u010dina: <\/em><\/strong>\u00a0<\/strong>Malo je specifi\u010dno pitanje i to zavisi od svakog pojedinca. Ljudi koji vi\u0161e zara\u0111uju, za sada je na\u017ealost praksa pokazala, ve\u0107ina ula\u017eu u zgrade. Ima jedan dio koji ula\u017ee kapital i ovdje. Da bi postigli ve\u0107a ulaganja u Sand\u017eak, formirana je SA<\/strong>nd\u017ea\u010dka B<\/strong>ussiness A<\/strong>socijacija – SABA i B<\/strong>o\u0161nja\u010dka N<\/strong>acionalna F<\/strong>ondacija BNF. Ja vjerujem da ima dosta potencijala i mogu\u0107nosti, ali ima nekoliko faktora koji trenutno ne dozvoljavaju ve\u0107e investiranje u domovini. Tu su, prije svega, trenutna politi\u010dka situacija u Bosni i Sand\u017eaku, poslovni ambijent, kriminal i korupcija i uop\u0161te nezdravi\u00a0 poslovni odnosi. Zato se ljudi ustru\u010davaju i boje se ve\u0107ih ulaganja. Kada su u pitanju dobrovoljna davanje, sadaka i sli\u010dno, to je dosta uhodano i ide sasvim rastere\u0107eno. To ide onako i onoliko koliko ko ima imana.<\/p>\n Me\u0111utim kada je u pitanju biznis, oni koji su u biznisu oni gledaju \u010disto ekonomsku ra\u010dunicu. Ima tu nekog lokal-patriotizma i \u017eelje da se pomogne svom narodu i svom mjestu, me\u0111utim, mla\u0111e generacije to manje osje\u0107aju. Mla\u0111e generacije mogu da se privuku samo na osnovu zdravog poslovnog ambijenta i ekonomije. Mi smo napravili dosta projekata i ja vjerujem, da \u0107e, ako Bog da in\u0161aallah, u budu\u0107nosti za te prostore dijaspora biti najve\u0107i investitor. Mnogi se otimaju i najavljuju da \u0107e dovesti investitore, posebno u Sand\u017eak, ali je najve\u0107i problem u tome da Sand\u017eak nema osnovnu infrastrukturu i da je dosta zaostao za drugim regijama. Ima dosta projekata koji bi mogli biti ekonomski vrlo isplativi, no neka bojazan od vlasti i nesmetanog plasmana proizvoda ko\u010di implementaciju tih projekata. Posebno ranije, dok smo bili u malo zategnutijim odnosima sa Srbijom, ljudi su se bojali i zbog toga \u0161to je sva trgovina sa vanjskim svijetom morala i\u0107i preko Beograda. U Bosni je, otpilike, sli\u010dna situacija jer mi nemamo neko nacionalno tijelo koje bi u\u010dvrstilo vlast i osiguralo investiciju od utjecaja sa istoka i zapada.<\/p>\n Ipak, pored svih strahova, mislim da postoji mogu\u0107nost da se napravi jedan dobar poslovni ambijent i da se krene sa investicijama iz dijaspore. Kao primjer, mi smo pokrenuli jednu malu proizvodnju u Ro\u017eajama pro\u0161le godine. Nakon toga smo napravili nekoliko kontakata sa op\u0161tinom u Patnjici. Malo mo\u017eda \u010dudno zvu\u010di, ali predsjednik Petnjice koji je \u010dlan DPS-a, Bo\u0161njak, iako ne pripada bo\u0161nja\u010dkoj stranci, bio je izuzetno korektan u razgovorima sa nama i \u010dak je obe\u0107ao da \u0107e iskoristiti sve njegove veze u Podgorici te pomo\u0107i kada su u pitanju subvencije koje se mogu dobiti za na\u0161 kraj. S druge strane, za razliku od drugih op\u0161tina gdje su Bo\u0161njaci u vlasti ili na vlasti i koji su u strankama koje sebe nazivaju bo\u0161nja\u010dkim, nikada nisu pokazali neku ozbiljniju saradnju, ozbiljnu namjeru da bi sara\u0111ivali sa nama i da bi nam iza\u0161li u susret. Vrlo je bitno \u0161to ste postavili takvo pitanje, jer ako ne budemo napravili ekonomski ambijent, ako ne budemo napravili radna mjesta i ako se narod tamo ne bude zapo\u0161ljavao, na\u0161 narod \u0107e se iseliti i iz Bosne i iz Sand\u017eaka. Onda \u0107e nam biti d\u017eaba i Sand\u017eak i Bosna ako nemamo svog naroda tamo. Evo primjera: Srbi svojataju Kosovo, ali d\u017eaba im je i ako im ga vrate. \u0160ta bi oni uradili ako nemaju svog naroda tamo. Narod je osnov, ako nema naroda, teritorija ni\u0161ta ne zna\u010di. Teritorija vrijedi samo ako imate tamo i svoj narod, i onda se mo\u017eete ponositi time. Mi smo sada na jednoj prekretnici. Dakle, jo\u0161 uvijek imamo mogu\u0107nosti da se po\u010dne ulagati u svoju domovinu jer ima dosta stvari koje su isplative.\u00a0 Posebno ljudi koji su u biznisu znaju da je svaka investicija povoljna ako je povrat ulo\u017eenog kapitala u trajanju tri do pet godina, \u00a0pa \u010dak i deset do dvadeset godina. U Sand\u017eaku i u Bosni ima dosta projekata vezanih za poljoprivredu kao \u0161to je uzgoj aronije, lje\u0161nika, malina i za jo\u0161 mnogo drugih grana kao \u0161to je p\u010delarstvo. Potrebno je, me\u0111utim, taj kapital ukrupniti i malo vi\u0161e razviti svijest za udru\u017eivanje kapitala. Treba zaokru\u017eiti taj sistem. Na\u0161i ljudi su vrijedni ljudi i pokazali su izuzetno dobre rezultate. Dobro su se integrisali u ove poslovne tokove na zapadu, zaradili su dosta, posebno po Njema\u010dkoj, \u0160vajcarskoj, Austriji te u Francuskoj u ne\u0161to manjoj mjeri. Postoji veliki kapital kod na\u0161eg naroda, koji bi bio, kada bi se udru\u017eio i ulo\u017eio, jedna velika injekcija za ekonomiju i Bosne i Sand\u017eaka.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Abduselam ef., vidio sam da imate lijep mesd\u017eid, da je to u vlasni\u0161tvu va\u0161eg d\u017eemata, te da imate i potrebu i planove za pro\u0161irenjem tih kapaciteta. Kakvi su vam planovi u tom pravcu i kakva je sada situacija?<\/em><\/p>\n Abduselam ef.: <\/strong>Trenutno imamo objekat koji je nekih 70 kvadrata, \u0161to je jako nedovoljno za na\u0161e aktivnosti ovdje, koji je kao neki nu\u017eni prostor otkupljen samo da bi se pokrenuo d\u017eemat da bi se organizovao d\u017eemat, te da bi d\u017eemat stao na noge. Evo, ve\u0107 pet godina kako je d\u017eemat stao na noge. Sada su nam nu\u017eno potrebne ve\u0107e prostorije radi pove\u0107anja broja i kvaliteta aktivnosti. Ovdje je to posebno va\u017eno jer ovdje je takav tempo \u017eivota da su ljudi puno u obavezama. Zbog toga, imat \u0107emo rezultate samo ako se ovdje organizuje ne\u0161to \u0161to \u0107e privu\u0107i omladinu, \u0161to \u0107e privu\u0107i ljude uop\u0161te. Oni trebaju da imaju razloga za dolazak, da sjednu, da se dru\u017ee, da imaju ne\u0161to da probaju bilo od kuhinje, bilo od kulturnih ili zabavnih aktivnosti i svega \u0161to je u skladu sa na\u0161om tradicijom i vjerom. Time \u0107emo privu\u0107i na\u0161 narod da se \u0161to vi\u0161e okuplja i kroz to okupljanje \u010duvati \u0107emo na\u0161 identitet i bolje se integrisati u dru\u0161tvo oko sebe. Eto, zbog tih potreba smo pokrenuli projekat i akciju obezbe\u0111ivanja ve\u0107eg prostora. Naravno u Parizu, koji je jedan od svjetskih metropola nije lako do\u0107i do dobrog objekta po povoljnoj cijeni. Zato mi i dalje nastavljamo sa akcijom prikupljanja ponuda i\u00a0 sa tra\u017eenjem objekta kojeg \u0107emo, ako Bog da in\u0161aallah,\u00a0 prilagoditi na\u0161im potrebama.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Gospodine Li\u010dina, mi smo prije ovog razgovora razgovarali i o jednoj vrlo zanimljivoj temi istorijskog karaktera, o jednoj diskutabilnoj i \u0161kakljivoj temi tj. o ulozi Hand\u017ear divizije u onom ratu. Koliko je ona zapravo bila fa\u0161isti\u010dka ili antifa\u0161isti\u010dka, postoje opre\u010dna mi\u0161ljenja, pa ste mi vi dali neke podatke koji su zaista zanimljivi. Mo\u017eete li \u010ditaocima re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e i pojasniti historijsku ulogu dijela Hand\u017ear divizije koja je bila prisutna ovdje u Francuskoj.<\/em><\/p>\n Li\u010dina: <\/em><\/strong>\u00a0To je vrlo, vrlo zanimljiv doga\u0111aj i jako bitan za nas Bo\u0161njake. Mi, na\u017ealsot, \u00a0nismo imali svoji istori\u010dara koji bi pisali na\u0161u historiju, pa i oni koje smo imali oni su se napajali \u201eznanjem\u201c u Zagrebu i Beogradu i nisu imali svoja nezavisna istra\u017eivanja i mi\u0161ljenja, tako da je to jedan od doga\u0111aja koji kod nas nije istra\u017een. Na\u017ealost, od mnogo intelektualaca koje sam sreo, niko nije \u010duo za taj doga\u0111aj. \u00a0Ja sam siguran, da su u pitanju bili Srbi, da bi taj doga\u0111aj ve\u0107 bio u svim na\u0161im ud\u017eenicima od prije rata.<\/p>\n Ustvari, \u0161ta se desilo? Poznato nam je da su pisci srpsko-hrvatske historije pomije\u0161ali Hand\u017ear diviziju sa fa\u0161izmom, \u0161to je apsolutno neta\u010dno, jer mi znamo da islam, o svojoj osnovi, nema nikakvih dodirnih ta\u010daka sa fa\u0161izmom. Formiranje Hand\u017ear divizije je bilo samo nu\u017eno zlo u cilju samoodbrane i pre\u017eivljavanja, ipak su ih ti \u201ehistori\u010dari\u201c povezivali sa palestinskim muftijom koji je bio u vezi sa Njema\u010dkim Rajhom. Me\u0111utim, cilj na\u0161ih ljudi koji su se pridru\u017eili Hand\u017ear diviziji je bio, \u00a0isklju\u010divo, za\u0161tita svojih porodica. Oni, sasvim sigurno, nisu imali ideologiju fa\u0161izma ili da ginu za to. Prvo, zato \u0161to u islamu, ne postoji razlika izme\u0111u ljudi prema naciji, boji ko\u017ee, dru\u0161tvenom statusi isl. i drugo, zato \u0161to nisu ni znali \u0161ta je fa\u0161izam. Oni su bili motivirani samopre\u017eivljavanjem jer nisu imali drugog izbora kada je u pitanju odbrana od \u010detnika. I u tom jednom dijelu Hand\u017ear divizije, pokupljenog sa na\u0161ih prostora je bilo, nemamo ta\u010dne podatke, ali preko 90% Bo\u0161njaka i mo\u017eda samo nekih par posto Hrvata. Oni su dovedeni u Francusku i trebali su biti spremljeni na ruski front u sklopu Njema\u010dke vojske. Kao dokaz imamo dnevnik tada\u0161njeg predsjednika op\u0161tine sa kojim su pregovarali Njemci. Njemci su tada dr\u017eali Francusku, \u0161to je op\u0161te poznato, a po\u0161to su Francuzi ranije imali kolonijalne zemlje muslimanske, imali su iskustva u komunikaciji sa muslimanima. Postoji i prepiska iz koje se vidi tvrdnja Francuza da oni znaju raditi sa muslimanima, kako se odnose prema ishrani i u vezi ostalih obi\u010daja, \u010dak imaju i fotografije gdje su ti ljudi klanjali, jer su bili vjernici.<\/p>\n Prostor u kojem su obu\u010davani bio je geografski sli\u010dan na\u0161im prostorima, sa \u0161umama i planinama, tako da su tu vr\u0161ili obuku i prilago\u0111avali se terenu. Kada su zavr\u0161ili obuku trebali su, ustvari, biti poslani na ruski front i tek tada su shvatili da su prevareni. Tada su shvatili da ne\u0107e braniti svoje ognji\u0161te, i da se nisu naoru\u017eavali za ono \u0161ta im je obe\u0107ano.<\/p>\n Iz tog razloga, pripadnici Hand\u017ear divizije su 17. Septembra 1943. organizovali pobunu. To je prva pobuna u Njema\u010dkoj vojsci uop\u0161te. Eliminisali su starje\u0161ine i oslobodili jedan mali grad Mil Fran\u0161. Zanimljivo je da je radio London tada objavio da je to prva slobodna teritorija u zapadnoj Evropi a koju su oslobodili Bo\u0161njaci. Ima tu naga\u0111anja da je ta teritorija bila slobodna \u0161est sati, dvanaest sati, 24 sata, \u0161to je manje va\u017eno, ali zvani\u010dno jeste bila slobodna. Hitler je obavije\u0161ten oko tri \u010detiri sata ujutru, da je do\u0161lo do pobune te je poslao poja\u010danje. Skoro svi pobunjenici su zvjerski pobijeni.\u00a0 Ve\u0107ina ih je ukopana u masovnim grobnicama, dok su neki ubijeni po \u0161umama i ne zna se ta\u010dno gdje su im grobovi.<\/p>\n I danas poslije toliko vremena, svake godine 17. septembra, predsjednik op\u0161tine, regionalna policija i veterani rata dolaze i obilje\u017eavaju taj dan kao dan grada, dan zahvale i slobode i zahvale svojim prijateljima iz Bosne. \u00a0U znak zahvalnosti francuske vlasti i op\u0161tina napravili su spomenik na kojem pi\u0161e na bosanskom i na francuskom \u201ePrijateljima mu\u010denicima trajno zahvalni gra\u0111ani Francuske\u201c.<\/p>\n Bo\u0161njaci su se tada\u00a0 zvali Hrvati, jer bo\u0161nja\u010dka nacija nije bila priznata, no mi pouzdano znamo da su borci Hand\u017ear divizije bili Bo\u0161njaci. Vo\u0111a pobune je bio Ferid D\u017eani\u0107. Na spomen obilje\u017eju ima nekih 17 bo\u0161nja\u010dkih imena, dok se imena drugih bo\u0161njaka nalaze u Njema\u010dkim arhivama. Mislim da na tome treba poraditi. Mi kao d\u017eemat nemamo dovoljno kapaciteta za ozbiljnije istra\u017eivanje, ali mislim da bi na\u0161e institucije trebale da porade na tome. Time bi se mogao pozabaviti i neko od na\u0161ih studenata, koji studira historiju u Njema\u010dkoj te uzeti ovaj doga\u0111aj kao temu za istra\u017eivanje. To bi bilo vrlo, vrlo bitno istra\u017eiti kako bi se rasvijetlila uloga Hand\u017ear divizije u Drugom svjetskom ratu. Sama ta \u010dinjenica pobune protiv fa\u0161isti\u010dke Njema\u010dke je dokaz da su pripadnici Hand\u017ear divizije bili \u00a0antifa\u0161isti, a ne fa\u0161isti.<\/p>\n Begovi\u0107: <\/em><\/strong>Ja vam se zahvaljujem na ovom vrlo prijatnom razgovoru i na informacijama koje ste nam pru\u017eili i \u017eelim vam puno uspjeha u va\u0161im naporima \u00a0i molim Allaha d\u017e.\u0161. da vam pomogne u tim va\u0161im nastojanjima.<\/p>\n Li\u010dina, Abduselam ef.: <\/em><\/strong>\u00a0Hvala i vama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" INTERVJU Kako je organizovan bo\u0161nja\u010dki d\u017eemat u Parizu, kakve su im aktivnosti problemi i planovi, \u0161ta \u010dine u naporima za o\u010duvanju bo\u0161nja\u010dkog identiteta i maternjeg jezika, te o mnogim drugim pitanjima bo\u0161nja\u010dka javnost u domovini Bosni i Sand\u017eaku nije imala puno prilike da se upozna kroz printane i elektronske medije. Oni u dijaspori postaju zanimljivi […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":205085,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[800,9550,10429,16],"tags":[],"class_list":{"0":"post-205084","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-nacija","8":"category-francuska-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","9":"category-vazno","10":"category-novine"},"yoast_head":"\n