![\"Narodna](\"http:\/\/www.sandzaklive.rs\/images\/0\/Narodna-skupstina-Republike-Srbije-2-620x350.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Batal-d\u017eamija je podignuta u Beogradu 1585. godine, i govorilo se da je najljep\u0161a u Smederevskom sand\u017eaku, ali je u tri navrata mnogo stradala. Nakon Drugog srpskog ustanka, prostor oko njenih ru\u0161evina pretvoren je u sto\u010dnu pijacu, pa se zvao Marveni trg. Poslije potpunog ru\u0161enja d\u017eamije, pijaca je izmje\u0161tena a po\u010dela je gradnja centra srpskog parlamentarizma<\/strong><\/p>\n Ejnehan-beg podigao je oko 1585. godine d\u017eamiju na Ta\u0161majdanu<\/strong>, a lokalni Turci su joj dali njegovo ime i pored nje sagradili groblje na kojem su sahranjivali vi\u0111enije Osmanlije.\u00a0Vijekovima, dr\u017ealo se da je u pitanju najljep\u0161a islamska bogomolja na tlu Smederevskog sand\u017eaka<\/strong>.<\/p>\n Prvi put je o\u0161te\u0107ena tokom borbi za Beograd 1717. godine<\/strong>, kada su sa jedne strane bili Otomani a sa druge Srbi i Austrijanci; tokom perioda habzbur\u0161ke Kraljevine Srbije (1718-1739) slu\u017eila je kao skladi\u0161te, a Turci su je nakon svog povratka obnovili.<\/p>\n Ponovo je te\u0161ko o\u0161te\u0107ena tokom novog austrijsko-turskog rata 1789. godine<\/strong>; potom je nanovo\u00a0tokom Prvog srpskog ustanka<\/strong>\u00a0i borbi za oslobo\u0111enja Beograda.<\/p>\n Nakon Drugog ustanka, kada su Turci iz varo\u0161i satjerani u tvr\u0111avu,\u00a0prostor oko ru\u0161evina Batal-d\u017eamije\u00a0<\/strong>(“napu\u0161tene”)\u00a0Srbi su pretvorili u sto\u010dnu pijacu \u2014 Marveni trg.<\/strong><\/p>\n Nedaleko odatle<\/strong>, tamo gdje je danas centralni dio Ta\u0161majdanskog parka,\u00a0nalazilo se<\/strong>\u00a0pravoslavno<\/strong>\u00a0groblje sa kapelom Svetog Marka<\/strong>\u00a0(sagra\u0111ene na mjestu gdje je pro\u010ditan sultanov hati\u0161erif 1830. godine; sa te strane posmatrano, polo\u017eaj skup\u0161tine u blizini jeste simboli\u010dan), tamo gdje je danas zgrada RTS-a bilo je\u00a0protestantsko<\/strong>, a gdje je restoran “Posljednja \u0161ansa” (uvijek \u0107e biti “posljednja”) sahranjivani su samoubice i utopljenici; arheolo\u0161ka iskopavanja dokazala su da je \u010dak i za vrijeme Rimljana taj prostor bio nekropola.<\/p>\n Elem,\u00a0bilo je poku\u0161aja da se Batal-d\u017eamija obnovi<\/strong>, beogradski vezir Jusuf-pa\u0161a se \u017ealio knezu Milo\u0161u da je “ind\u017einir Ethem-beg vidio kako stoka ulazi u ovu d\u017eamiju, zbog \u010dega su joj zazidana vrata<\/strong>“, \u010dak je bio napravio i neke korake u smjeru njene restauracije, ali do toga nije do\u0161lo.\u00a0Milo\u0161 nije dao, \u010dak i nakon intervencije iz samog Stambola<\/strong>\u00a0odakle je Porta poslala u tu svrhu Jusuf-pa\u0161i 50.000 gro\u0161a, uz carski ferman i dva zlatna polumjeseca.<\/p>\n Kosta N. Hristi\u0107, diplomata na\u0161 i ministar pravde u vladi Vladana \u0110or\u0111evi\u0107a s kraja XIX vijeka, nekoliko je decenija kasnije zapisao: “Unutra\u0161njost d\u017eamije bila je smetli\u0161te, za \u010ditavu okolinu, puno svakojake ne\u010disti.<\/strong>\u00a0Glavni joj je ulaz bio sa sjeverne strane prema varo\u0161i, ali su joj svi prozori unaokolo bili razvaljeni, gotovo do zemlje, te je izgledala kao da stoji na svodovima. Vrh u minareta bio je podrubljen…\u00a0Po dupljama na d\u017eamiji legli su se, na hiljade, vrapci i \u010davke, a uve\u010der su je obletala \u010ditava jata slijepih mi\u0161eva.<\/strong>\u00a0Krov, godinama zasipan zemljom i pra\u0161inom, bio je pokriven trnjem i travuljinom. \u010cak je iz onih pukotina nikao jedan mali dud crnoga roda, oko koga su vrapci d\u017eaveljali, da vam \u010dak dole u\u0161i zaglu\u0161nu”.<\/p>\n Dugo je to tako bilo. Slavni austrougarski putopisac Feliks Kanic, kojem smo dodijelili Takovski orden i Orden Svetog Save i kojem mnogo dugujemo jer se bavio stvarima od velikog zna\u010daja za srpsko kulturno naslije\u0111e, ovako je pisao: “Usred hri\u0161\u0107anskog Beograda stajala je do 1878. godine\u00a0Batal-d\u017eamija kao neosporno najljep\u0161a turska gra\u0111evina u Srpskom vilajetu, usamljena i veli\u010danstvena, kao da \u017eali za sjajnim danima Polumjeseca kojeg se jo\u0161 sje\u0107ala<\/strong>“.<\/p>\n Jedan drugi izvor druga\u010dije govori o godini ru\u0161enja. Naime,\u00a0M. \u0110. Mili\u010devi\u0107<\/strong>\u00a0u svom dnevniku (u kom tako\u0111er navodi da je knez Mihailo imao ideju da obnovi ovu zgradu i da u nju smjesti dr\u017eavnu arhivu) pi\u0161e: “18. maj 1869. godine; ju\u010de na no\u0107 sru\u0161ena je Batal-d\u017eamija. Kafed\u017eija Pan\u0111alo dao je Cincarima 230 dukata da je poru\u0161e<\/strong>“.<\/p>\n Kada je ta\u010dno sru\u0161ena, nije toliko va\u017eno, va\u017eno je da je sredinom osamdesetih godina XIX veka varo\u0161 pro\u0161irena tako da obuhvati dotada\u0161nje Ta\u0161majdansko groblje, zbog \u010dega je ono zatvoreno, a otvoreno Novo, ponovo van granica grada.<\/p>\n Nakon toga,\u00a0donosi se 1892. godine odluka da se na prostoru Marvenog trga sagradi nova zgrada parlamenta<\/strong>, umjesto skromnog zdanja na mjestu gdje je danas “Odeon”.\u00a0Zato se sto\u010dna pijaca izmje\u0161ta petsto metara dalje<\/strong>, na prostor koji danas obuhvataju Mali Ta\u0161majdan, Pravni fakultet i Univerzitetska biblioteka “Svetozar Markovi\u0107”.<\/p>\n Me\u0111utim, zbog materijalnih neprilika, nije se mnogo odmaklo sa gradnjom nove Zgrade Doma Narodne skup\u0161tine.\u00a0Tri rata i dva regicida kasnije, zgrada je dovr\u0161ena, osve\u0107ena i prva sjednica je odr\u017eana oktobra mjeseca 1936.\u00a0<\/strong>U tom trenutku, pro\u0161lo je bilo 29 godina od kako je 27. avgusta 1907. kralj Petar I na biv\u0161em Marvenom trgu polo\u017eio njen kamen temeljac.<\/p>\n (Telegraf)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Batal-d\u017eamija je podignuta u Beogradu 1585. godine, i govorilo se da je najljep\u0161a u Smederevskom sand\u017eaku, ali je u tri navrata mnogo stradala. Nakon Drugog srpskog ustanka, prostor oko njenih ru\u0161evina pretvoren je u sto\u010dnu pijacu, pa se zvao Marveni trg. Poslije potpunog ru\u0161enja d\u017eamije, pijaca je izmje\u0161tena a po\u010dela je gradnja centra srpskog parlamentarizma […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":200244,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-200233","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\n\u00a0<\/p>\n