![](\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/640_Bijelo_Polje_Hajdar_pasina-dzamija-ctkva_1007.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
\u201dRaduli\u0107i su smje\u0161teni u lijepoj i plodnoj dolini rijeke Crn\u010de, izme\u0111u \u0161umovitih kosa Oraha i Breze, koje ih odvajaju od sela Jago\u010da i Godijeva.<\/strong><\/p>\n Raduli\u0107i su bili sjedi\u0161te poznate porodice Hajdarpa\u0161i\u0107, \u010diji je predak, Hajdar-pa\u0161a izabrao ovu najljep\u0161u bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, d\u017eamiju i posljednje po\u010divali\u0161te – turbe. Ona spada me\u0111u prve d\u017eamije podignute u ovoj oblasti. Ta\u010dna godina gradnje nije poznata jer joj nije prona\u0111en tarih, kao ni ni\u0161an iz Hajdar-pa\u0161inog turbeta. Vjerovatno je to bilo krajem XVII ili po\u010detkom XVIII vijeka, kada je sagra\u0111ena ve\u0107ina d\u017eamija ovog tipa.<\/p>\n Hajdar-pa\u0161a Selim do\u0161ao je u Bihor sultanovim beratom 1689. godine sa dvjesta konjanika i 1.600. sejmena (pje\u0161aka). Ro\u0111en je u Ajvaluku, u Anadoliji. Bli\u017enji je potomak Hajdar-pa\u0161e Hadima, \u010dija je loza jako razgranata. U Bihor je do\u0161ao sa porodicom. Imao je dva sina i k\u0107erku Zuhru, te neudatu sestru Mirhanu, koja se kasnije udala za \u0106or-pa\u0161u, s kojim je Hajdar-pa\u0161a Selim sklopio prijateljstvo da zajedno upravljaju Bihorom.<\/p>\n D\u017eamija u Raduli\u0107ima zapaljena je u toku Drugog svjetskog rata. Zapalili su je \u010detni\u010dki odredi Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a 1943. godine. Iz ru\u0161evina se vidi ljepota njene arhitekture, koja nije poznata kod seoskih d\u017eamija. Bila je zidana na kube, od kre\u010dnjaka i bigre (sige), popo\u0111ena mermerom, a pokrivena olovom. Sa mektebom i sarajem u blizini, te Hajdar-pa\u0161inim turbetom i turbetom njegovog bajraktara ispred, \u010dinila je zanimljiv arhitektonski kompleks o kome bi stru\u010dnjaci mogli dati podrobniju studiju. Spada u red monumentalnih gra\u0111evina kao \u0161to je bila d\u017eamija sultan-Bajazid Velina II u Novom (Herceg Novi) i Husein – pa\u0161ina d\u017eamija u Pljevljima. Danas postoje ostaci zidina d\u017eamije, munareta i turbeta u kome je ukopan Hajdar-pa\u0161a (Hajdar-pa\u0161ino turbe. U d\u017eamiji su kao slu\u017ebenici radili \u010dlanovi porodice Hajdarpa\u0161i\u0107a, dok se nijesu iselili iz Raduli\u0107a nakon 1912. godine. Od 1918. imam je bio Mustafa Mustaj-beg, zatim Murat-beg i Mehmed-beg Hajdarpa\u0161i\u0107. Posljednji imami bili su Nad\u017eip-beg Hajdarpa\u0161i\u0107 i Sulejman Dizdarevi\u0107.<\/p>\n Hajdar-pa\u0161ini vakufi bili su mnogobrojni. Podaci datiraju iz 1855. godine.<\/p>\n Prihodi : Rashodi : Ukupni prihodi ovog vakufa bili su: 18.350 gro\u0161a, a rashodi 14.741. gro\u0161. Autor: Sead SADIKOVI\u0106, Monitor: FALSIFIKAT U BJELOPOLJSKOM KATASTRU<\/p>\n <\/b><\/p>\n Bra\u0107a Safet i Sahret Hajdarpa\u0161i\u0107 sahranili su oca prije mjesec dana pokraj d\u017eamije u selu Raduli\u0107i, gdje se Hajdarpa\u0161i\u0107i sahranjuju jo\u0161 od sedamnaestog vijeka. Mislili su da su ga sahranili u muslimanskom groblju. Uvidom u zvani\u010dne spise, me\u0111utim, saznali su da su oca, prema dokumentima crnogorskih dr\u017eavnih organa, sahranili nedaleko od ulaznih vrata tamo\u0161nje crkve, za koju do sada niko nije znao da postoji tu osim bjelopoljskog katastra. Za taj je paradoks Sahret Hajdarpa\u0161i\u0107 saznao nakon \u0161to je, ka\u017ee, bio zaprepa\u0161\u0107en kada je pro\u010ditao u novinama kako je, navodno, ra\u0161\u010di\u0161\u0107avaju\u0107i groblje, \u00abdevastirao i u \u0161ut bacio ostatke hri\u0161\u0107anskih grobova\u00bb. Zajedno sa Odborom Islamske zajednice demantovao je tu dezinformaciju i po\u0161ao u katastar kako bi ogradio i definisao granice groblja u kome se pored njegovih ro\u0111aka sahranjuju samo kom\u0161ije iz istog sela, Veskovi\u0107i, jedina preostala muslimanska porodica koja \u017eivi u bjelopoljskom selu Raduli\u0107ima. \u00abNisam mogao da vjerujem da je u dokumentu koji su mi pokazali u Direkciji za nekretnine na\u0161e groblje, ina\u010de vakufsko imanje, upisano kao kamenjar \u2013 kr\u0161, a jedna od najstarijih d\u017eamija u Crnoj Gori, odnosno njeni ostaci, upisani su kao crkva\u00bb, ka\u017ee Hajdarpa\u0161i\u0107.<\/p>\n Direktor bjelopoljskog katastra Du\u0161ko Vojinovi\u0107 potvrdio je Monitoru tu informaciju, ustupiv\u0161i nam na uvid sve raspolo\u017eive spise koje posjeduje taj dr\u017eavni organ. Stara d\u017eamija, jedna od tri kupolne i monumentalne gra\u0111evine te vrste koje su sagra\u0111ene u Crnoj Gori, bila je d\u017eamija od nastanka 1689. godine (kada je Hajdar-pa\u0161a Selim do\u0161ao u Bihor) sve do 1977. kada su joj bez pisanog traga i obrazlo\u017eenja uz naziv d\u017eamija dopisali – crkva. Posljednjim katastarskim upisom iz 1996. kada su podaci iz knjiga preno\u0161eni u kompjutere, izgubio se naziv d\u017eamija i ostalo \u2013 crkva. \u00abNije mi jasno kako je to moglo da se dogodi bez upisa razloga izmjene\u00bb, kazao nam je Vojinovi\u0107, potvrdiv\u0161i da se na istovjetan na\u010din izgubila i odrednica \u00abgroblje\u00bb koja je od strane za sada nepoznatog lica prepravljena u \u00abkr\u0161 \u2013 kamenjar\u00bb u katastarskoj parceli od trideset ari upisanoj pod imenom Vakufa\u010da.\u00a0 (bosnjaci.net)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201dRaduli\u0107i su smje\u0161teni u lijepoj i plodnoj dolini rijeke Crn\u010de, izme\u0111u \u0161umovitih kosa Oraha i Breze, koje ih odvajaju od sela Jago\u010da i Godijeva. Raduli\u0107i su bili sjedi\u0161te poznate porodice Hajdarpa\u0161i\u0107, \u010diji je predak, Hajdar-pa\u0161a izabrao ovu najljep\u0161u bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, d\u017eamiju i posljednje po\u010divali\u0161te – turbe. Ona spada […]<\/p>\n","protected":false},"author":501,"featured_media":194646,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[396,8957,798],"tags":[],"class_list":{"0":"post-194645","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bijelo_polje","8":"category-vijesti-dana","9":"category-teme"},"yoast_head":"\n
– kamata mezabeha na vakufski novac 11.184 gro\u0161a i 34 pare;
– mukata, porez na du\u0107ane, ku\u0107e i ba\u0161te 4.216 gro\u0161a;
– kirija od mlina 2.800 gro\u0161a;
– zakupnina od kantara (bagarina) 160 gro\u0161a.<\/p>\n
– plata imamu i hatibu 4.000 gro\u0161a;
– plata prvom i drugom mujezinu 960 gro\u0161a;
– plata kaimu 280 gro\u0161a;
– plata muteveliji 3.200 gro\u0161a;
– plata mualimu 1.260 gro\u0161a;
– plata vakufskom sekretaru 1363 gro\u0161a;
– zejtin i svije\u0107e za d\u017eamiju 3.131 gro\u0161;
– mukabele u d\u017eamiji 547 gro\u0161a.<\/p>\n
Iz blagajne se jo\u0161 pla\u0107alo sudsko vije\u0107e koje je bilo odre\u0111eno za krvne osvete i razbojni\u0161tva. Njega su sa\u010dinjavali ugledni i odabrani ljudi (kod nas poznato kao mirovno vije\u0107e). Cilj ovog Vije\u0107a je bio da se izvr\u0161e pomire posva\u0111anih pojedinaca ili bratstava. Hajdar-pa\u0161a je pri svojoj rezidenciji imao gotovo sve prate\u0107e slu\u017ebe. Formirao je i sudstvo, \u010dije se vije\u0107e zvalo Hu\u0107umat. Hu\u0107umat je sa\u010dinjavao pet \u010dlanova Vije\u0107a. Na osnovu ovih podataka se mo\u017ee zaklju\u010diti da su Raduli\u0107i bili veliki kulturni, privredni, administrativni i vjerski centar ne samo na prostoru Hajdar-pa\u0161inog pa\u0161aluka nego i \u0161ire, a ostaci ru\u0161evina nekada velelepne d\u017eamije opominju i decenijama \u010dekaju da proradi na\u0161a savjest.<\/p>\n![](\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/640_Bijelo_polje_Hajdar_pasina_-dzamija-ctkva005.jpg\")
<\/center><\/p>\n![](\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/640_Bijelo_polje_Hajdar_pasina_-dzamija-ctkva001.jpg\")
<\/center><\/p>\n
U katastru ne postoji nikakav pisani trag na osnovu kojeg bi se utvrdilo ko je pravio te izmjene. Radi se o ne\u010duvenom falsifikatu o \u010demu smo upoznali tu\u017eila\u0161tvo, zahtijevaju\u0107i da preduzme mjere iz svoje nadle\u017enosti\u00bb, ka\u017ee reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat efendija Fejzi\u0107. On smatra da se radi o smi\u0161ljenoj i organizovanoj akciji, kojom se Islamska zajednica poku\u0161ava li\u0161iti svoje izuzetno vrijedne imovine u kulturnom i istorijskom smislu. \u00abKona\u010dno, ne radi se ni o kakvoj \u2018Vakupa\u010di\u2019 ve\u0107 o vakufu, odnosno imovini davno poklonjenoj Islamskoj zajednici. Ta otima\u010dina je dio nacionalisti\u010dkog projekta koji je, sre\u0107om, zaustavljen u Crnoj Gori krajem devedesetih\u00bb, ka\u017ee Fejzi\u0107. Paroh bjelopoljski, protojerej Mira\u0161 Bogavac, ka\u017ee da crkva nikada ne bi poku\u0161ala da uzme ne\u0161to \u0161to joj ne pripada. Bogavac, tako\u0111e, nije u detalje upoznat sa \u010dinjenicom da se raduli\u0107ka d\u017eamija u zvani\u010dnim spisima vodi kao crkva, niti je smatra svojom imovinom. On ne \u017eeli da komentari\u0161e pretpostavke da je tu prije 17. vijeka postojao hri\u0161\u0107anski objekat i groblje. \u00abKona\u010dnu rije\u010d treba da da nauka i to ne smije biti razlog bilo kakvog me\u0111ureligijskog razdora\u00bb, ka\u017ee Bogavac. U selu Raduli\u0107i \u017eive pravoslavci i jedna muslimanska porodica, a u okolnim selima ve\u0107insko stanovni\u0161tvo je muslimanske vjeroispovijesti.\u00a0
Raduli\u0107ani, me\u0111utim, ne \u017eele d\u017eamiju u svom selu i takvu odluku donijeli su na svom zboru… \/dijaspora-bk.de\/<\/p>\n