{"id":19318,"date":"2011-09-03T21:33:27","date_gmt":"2011-09-03T19:33:27","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=19318"},"modified":"2011-09-03T21:33:27","modified_gmt":"2011-09-03T19:33:27","slug":"stecci-autohtoni-bosanski-stil","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/","title":{"rendered":"Ste\u0107ci – autohtoni bosanski stil"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Sand\u017eak – Ba\u0161tina je uteg na nogama, krila na ramenima \u2013 M. Begi\u0107<\/strong><\/p>\n

Tri su koncepta umjetnosti bosanskih ste\u0107aka. Prva teza o ste\u0107cima se kre\u0107e u krugu fenomena \u2013 od prvog \u201eotkri\u0107a\u201c ste\u0107aka putopisca Kuripe\u010di\u010da, zatim Alberta Fortisa, arheologa Arthura Evansa i Alojza Benca; knji\u017eevnik Miroslav Krle\u017ea pi\u0161e Bogumilski mramorovi, istra\u017eiva\u010d \u0160efik Be\u0161lagi\u0107: Ste\u0107ci i njihova umjetnost, John V. A. Fine: Bosanska crkva… Tezu je, u svom feljtonu, formulirao histori\u010dar Enver Imamovi\u0107: Enigma duga stolje\u0107ima. Druga je enciklopedijska teza, ste\u0107ci su goti\u010dki stil koju je danas preuzeo historik D. Lovrenovi\u0107 u monografiji Ste\u0107ci, s religijskim konceptom: Na jednoj plo\u010di katedrale u Ventimigli, kod Genove u Italiji, predstavljeni an\u0111eli s uzdignutim rukama (na ste\u0107cima) kao kod franjevaca kada mole Petra noster… On od autorice Marian VVenzel preuzima tezu kako bogumila nije ni bilo u Bosni, a istovremeno ignorira njen naziv Bosanski stil na ste\u0107cima i metalu. Po njemu su ste\u0107ci sva\u010diji, dodajem i ni\u010diji, pa \u0161ta ko jami: da mje\u0161tani uz lokalitet ste\u0107aka Radimlja salijevaju betonski kri\u017e; naredna je faza: sumnjiva kolektivna nominacija ste\u0107aka za UNESCO, ako ne i rasprodaja?<\/p>\n

Tre\u0107a je teza Marian VVenzel i moje malenkosti: ste\u0107ci su bosanski stil. Prvi put se, ili prvi put iznosim tezu po kojoj ste\u0107ci ba\u0161tine umjetnost Asirije i Ilirije. Time ste\u0107ci po sebi postaju ono \u0161to oni jesu, koju dokazujem tekstom i likovnim prilozima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Zapadnjak umjetnost tuma\u010di ne\u010dim drugim vanjskim \u2013 kao kad se u matematici dijeljenje provjerava mno\u017eenjem. Isto\u010dnjak svaku stvar tuma\u010di iz nje, iznutra \u2013 kao kada se glumac preseli u drugu li\u010dnost, pa je tuma\u010di iz nje. Jo\u0161 ostaje mogu\u0107nost da sami ste\u0107ci o sebi pro\/govore iz sebe?<\/p>\n

Prethistorijska ba\u0161tina: arhitektura i kiparstvo\/reljef<\/p>\n

Drugi primjer, ako bismo porijeklo ste\u0107aka tuma\u010dili ne\u010dim vanjskim, primjera radi kultom Mitre, onda ka\u017eimo da je i taj indijsko\/perzijski Kult iz XIV stolje\u0107a stare ere, da se u rimskoj umjetnosti nakon hiljadu petsto godina pojavio u bosanskom Jajcu i Konjicu, te u Engleskoj. I nikome ne pada na pamet da to negira, za\u0161to? Zato \u0161to Kult, na svu sre\u0107u, nema nikakve mogu\u0107nosti da dobije prefiks religije ili nacije, kao \u0161to ste\u0107ci imaju. Nadalje, ne bi se znalo da su prethistorijski Etru\u0161\u0107ani s Orijenta da nisu iz Perzije u Italiju u arhitekturi prenijeli polukru\u017eni luk kojeg su Rimljani usavr\u0161ili, stil romanike preuzeo a goti\u010dki stil transformirao u \u0161iljasti luk. Upravo se otud perzijski stub i polukru\u017eni luk pojavljuju i na bosanskim ste\u0107cima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prastara skitska Perzija je kolijevka minijaturne plastike nazvane \u017divotinjski stil, sjedila\u010dka i kreativna monumentalne arhitekture: o tome na\u0161i prilozi nedvosmisleno govore. Tako\u0111er se ne bi znalo da su: bosanski heretici \u2013 maniheji iz Perzije, da iz nje nisu ba\u0161tinili umjetnost Asirije i Perzije, koji su se u Bugarskoj\/Makedoniji pomije\u0161ali sa bogumilima, a potom i sa Slavenima te se skrasili u srednjovjekovnoj Bosni za vrijeme Kulina bana i dobrijeh dana.
\nProu\u010davaju\u0107i na nekropolama ste\u0107aka figurativne predstave Radimlje kod Stoca, Zgo\u0161\u0107e i Osetice, arheolog Alojz Benac pi\u0161e: Na glavi sve mu\u0161ke figure imaju kape sa za\u0161iljenim vrhom i krunastim produ\u017eenjem pozadi. Ove kape mnogo li\u010de na tzv. frigijske kape… Napominjem, u Frigiji se, prema legendi, pojavio Gordijski \u010dvor, a la, rat je rat, ste\u0107ci su ste\u0107ci \u2013 Bosanski \u010dvor. Frigija je grani\u010dila sa Asirijom i u svoje vrijeme joj je pla\u0107ala porez, \u0161to zna\u010di da su joj asirski reljefi bili na dohvatu ruke ili pogledu oka. Na kraju je Perzija ovladala Asirijom i ba\u0161tinila njenu umjetnost, kada se javlja prorok\/filozof Zaratustra kojeg naslje\u0111uje Mani \u2013 maniheizam. A poznato je da su u pro\u0161losti e\/migracije iz raznih razloga dovele do pokreta ljudi, religija, nauke i filozofije sa Istoka ka Zapadu, pa i umjetnosti, otud i semanti\u010dki pojam indoeuropski.<\/p>\n

Istovremeno su \u017eivjeli i stvarali Etru\u0161\u0107ani u srednjoj Italiji i Iliri na zapadnom Balkanu i Bosni koje su sna\u017eni Rimljani oko nove ere pokorili. A \u0161to se unutar same Bosne ti\u010de, zahvaljuju\u0107i prije svega njima – doma\u0107im Ilirima, doseljenim Gotima s podru\u010dja Dunava i Maloazijskim arijancima u IV, te manihejima\/bogumilima u XI stolje\u0107u sa zna\u010dajnom likovnom i kulturnom tradicijom, Slaveni u VII stolje\u0107u dolaskom na Balkan zavr\u0161avaju skitski i zapo\u010dinju svoj sjedila\u010dki na\u010din \u017eivljenja, izuzev jezika brojnosti, nisu imali likovnu i kulturnu tradiciju \u2013 oni su svoje ratnike sahranjivali s oru\u017ejem, konjem ormom, \u017eene s nakitom, \u010dija su tijela u raku zatrpavali zemljom i kamenjem. Stoga je uop\u0107e upitno, da li su njihove potrebe, ideje i realizacija bili ste\u0107ci?<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na ovom prostoru su Iliri autohtoni \u017eivalj, zadr\u017eavaju\u0107i stalni kontinuitet s nekim prethodnim kulturama. U Bosni, na Uni kod Biha\u0107a grade sojeni\u010dka naselja, urbano arhitektonsko naselje O\u0161ani\u0107i kod Stoca… U kiparstvu su u glini modelirali i u kamenu klesali veliki broj reljefa na nadgrobnim stelama, na kojima su elementarnom snagom prikazivali doma\u0107e ljude u narodnim no\u0161njama i svoja bo\u017eanstva.<\/p>\n

Nudimo vam ilirsko\u2013japodsku urnu za pepeo, crte\u017eom na kamenu: Pet \u017eenskih figura koje igraju u kolu. Isti je motiv i za istu svrhu, s pet figura, kao i na ste\u0107ku Posmrtno kolo. Ilirska Bo\u017eica Dijana, reljef iz Glamo\u010da, na tronu, koji ba\u0161tine kipari reljefa u Radimlji \u2013 \u010covjek sa podignutim rukama; iako se radi o vremenskom razmaku klesanja od oko 1500 godina, nema ni potrebe ukazivati na sli\u010dan sadr\u017eaj i formu reljefa ovih figurativnih kompozicija.<\/p>\n

Vizualno-estetska analiza sadr\u017eaja i forme umjetnosti ste\u0107aka se prvo bavi onim \u0161to je umjetni\u010dko ili kreativno: U stvaraocu se linija, kao i ukupan puni volumen\/bareljef, prvo pojavi unutra u njemu, a zatim se ona realizira vani u svjesno i objektivno u opipljivo i materijalno. Pred nama je trodimenzionalni kameni ste\u0107ak\/sljemenjak i na njemu dvodimenzionalni bareljef, figurativna simetri\u010dna kompozicija sa tri figure, jedna velika – mu\u0161ka i ispod dva lakta ove – dvije manje \u017eenske figure, kao u ba\u0161tinskom reljefu Ilirske Bo\u017eice Dijane; glavna je figura vi\u0161e lovac nego ratnik, vi\u0161e lebdi nego li \u0161to stoji, i to je ono \u0161to se vidi i \u0161to svi vide…<\/p>\n

Drugi je plan estetski u kojemu dominira slo\u017eeno pitanje inspiracije i simbola, prvo o inspiraciji: Inspiracija je nadahnu\u0107e u umjetni\u010dkom stvaranju, stanje u podsvjesnoj psihi\u010dkoj pojavi, koja dolazi iz mita, religije, prirode, dru\u0161tva i umjetnosti. Kako pi\u0161e filozof Cassirer, kad umjetnik simbolista juri tamo amo, izme\u0111u to dvoje, obavljaju\u0107i posao pomirenja, izme\u0111u \u010dovjeka i njegovog svijeta\u00bb. Dodirnimo ovdje simboli\u010dku skulpturu\/arhitekturu Stonehege u Engleskoj,: iz prethistorijske simboli\u010dke umjetnosti koja se inspiri\u0161e prirodom, posve\u0107ena kultu Sunca, u kojoj se projicira harmonija Kosmosa. Znatno mla\u0111i, srednjovjekovni ste\u0107ci se inspiri\u0161u iz umjetnosti Orijenta i tla. Pripadaju umjetnosti \u00abdjetinjstva Bosne\u00bb, sa simbolima \u00ab\u017eivota i smrti\u00bb. Figure na njima, kao i kod \u00abcrte\u017ea\u00bb djece, izra\u017eavaju subjektivnu -psiholo\u0161ku, a ne objektivnu – biolo\u0161ku proporciju.<\/p>\n

Za razliku od inspiracije, simbol sugeri\u0161e, sluti i asocira na ne\u0161to drugo; da se vidljivim i osjetilnim izrazi nevidljivo predstava predmeta po analogiji (Kant). Simbol je posrednik izme\u0111u svijeta realnosti i svijeta du\u0161e. Protivi se konkretnom naturalizmu. Do\u017eivljava se svim osjetilima intuicije, jave i sna, ne\u0161to za ne\u0161to: kao \u0161to su simboli Zodijaka, kru\u017ena plo\u010da je simbol sunca, simbolika brojeva 7 \u2013 dana u sedmici, lunarni simboli na ste\u0107ku Kule 12 – mjeseci u godini…
\nZato se u ste\u0107ku, kao i umjetnosti uop\u0107e, nikad asocijacija, simbol i estetsko ne mo\u017ee dosegnuti pomo\u0107u misli i logi\u010dkih zaklju\u010daka, nego se ono samo mo\u017ee emocionalno do\u017eivjeti. Iako mi osje\u0107amo da je jedna slika lijepa ili nije, nismo u stanju da ka\u017eemo i za\u0161to. Istinito je ono \u0161to u ste\u0107ku jest: ljudski duh, odjek bi\u0107a koje iz njega izbija, na kojemu se reflektira i sjaji (Focht). Temeljni je zadatak umjetnosti da u pojedina\u010dnom prika\u017ee potpuno izmirenje ideje i tvari, da prika\u017ee ideju kako se obrnula i snizila u tvar, ali i tvar kako se uzvisila u ideju \u2013 ka\u017ee Plotin. Tako unutarnje oko po\u010dinje gledati kad se vanjsko zatvori, i nastavlja, kako je rad u kamenom materijalu fizi\u010dki ropski rad, Croce dodaje i unutarnja ekspresija. Prevedeno na ste\u0107ke, to su hereti\u010dke praslike potsvjesnog i svjesnog. Estetska analiza je problem i za posmatra\u010de i za kriti\u010dare i za tvorce. Kako je mali broj umjetnika i kriti\u010dara, tako je mali broj i gledalaca koji manje\/vi\u0161e imaju talent da do\u017eive estetsko. Miroslav Krle\u017ea, Bogumilski mramorovi: Bosna je sjedi\u0161te manihejskog Antipape, njihovi ste\u0107ci svjedo\u010de jednu tragediju, ali njihove figure na njima ne kle\u010de sklopljenih ruku u molitvi pred smrt, ve\u0107 pred inkvizitorima prkose. Robert Curtius isti\u010de kako je: umjetni\u010dka kritika i sama umjetnost, kao \u0161to Rilke nastoji rije\u010dima izraziti ono \u0161to kipar Rodin izra\u017eava u mramoru – da vanjskoj stvarnosti kipa da unutarnju. Mak Dizdar, Kameni spava\u010d, Zgiboh od \u010dudne boli Ne probi me kopje ne ustreli strijela Ne posje\u010de Sablja Zgiboh od boli Nepreboli… Davno ti sam legao I dugo ti mi je Le\u017eati… Upravo je tu to ono estetsko u subjektu Krle\u017ee, Rilkea i Dizdara; upravo je tako, dok je jo\u0161 umjetnost izvan nas ne mo\u017eemo je nazna\u010diti kao lijepom, ve\u0107 tek kad u\u0111e u nas, kad u nama izazove suglasje.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Lijepo je \u2013 po Kantu \u2013 ono \u0161to se svi\u0111a samo po sebi, bez interesa za realnu egzistenciju i za posjedovanje. \u201eU umjetnosti se analizira objektivna umjetni\u010dka kreativnost i estetsko pojavljivanje u subjektu posmatra\u010da\u201c \u2013 Hartmann. Filozof Focht filozofu Hartmannu zamijera neuklju\u010divanje i tre\u0107eg plana estetske analize: intuicije i metafizike, \u0161to ovaj koncept uklju\u010duje.<\/p>\n

U po\u010detku teksta stoji: da sami ste\u0107ci o sebi pro\/govore iz sebe? Iza i u ste\u0107ku su kipari, gdje je realizirano jedinstvo u mno\u0161tvu, bez \u010dega sigurno nema ni umjetnosti. Izuzev estetskog osje\u0107anja, o tome nam ni kipari ni\u0161ta vi\u0161e ne bi mogli re\u0107i; kad su oni uistinu klesali samo ono \u0161to vide i kako to vide (Grli\u0107), zasigurno i duboko genijalno sje\u0107anje. Oni su govorili iz sebe i drugim \u2013 likovnim jezikom. Kako je nota znak a njen muzi\u010dki ton izraz, tako su, uz pismo\/epitaf\/bosan\u010dica ase le\u017ei, likovni elementi: linija, ploha i volumen, te njihovi regulatori: ispup\u010denja i udubljenja, sjene i svjetla, simetrije, proporcije i kompozicije ritma i emocija slo\u017eeni u harmoniju koja tvori likovni izraz – autohtoni bosanski stil.<\/p>\n

Autor: Ragib Lubovac<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sand\u017eak – Ba\u0161tina je uteg na nogama, krila na ramenima \u2013 M. Begi\u0107 Tri su koncepta umjetnosti bosanskih ste\u0107aka. Prva teza o ste\u0107cima se kre\u0107e u krugu fenomena \u2013 od prvog \u201eotkri\u0107a\u201c ste\u0107aka putopisca Kuripe\u010di\u010da, zatim Alberta Fortisa, arheologa Arthura Evansa i Alojza Benca; knji\u017eevnik Miroslav Krle\u017ea pi\u0161e Bogumilski mramorovi, istra\u017eiva\u010d \u0160efik Be\u0161lagi\u0107: Ste\u0107ci i […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":19325,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2860],"tags":[],"class_list":{"0":"post-19318","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi"},"yoast_head":"\nSte\u0107ci - autohtoni bosanski stil<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ste\u0107ci - autohtoni bosanski stil\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Sand\u017eak – Ba\u0161tina je uteg na nogama, krila na ramenima \u2013 M. Begi\u0107 Tri su koncepta umjetnosti bosanskih ste\u0107aka. Prva teza o ste\u0107cima se kre\u0107e u krugu fenomena \u2013 od prvog \u201eotkri\u0107a\u201c ste\u0107aka putopisca Kuripe\u010di\u010da, zatim Alberta Fortisa, arheologa Arthura Evansa i Alojza Benca; knji\u017eevnik Miroslav Krle\u017ea pi\u0161e Bogumilski mramorovi, istra\u017eiva\u010d \u0160efik Be\u0161lagi\u0107: Ste\u0107ci i […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2011-09-03T19:33:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"344\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Ste\u0107ci – autohtoni bosanski stil\",\"datePublished\":\"2011-09-03T19:33:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\"},\"wordCount\":1849,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Bosna i Hercegovina\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\",\"name\":\"Ste\u0107ci - autohtoni bosanski stil\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg\",\"datePublished\":\"2011-09-03T19:33:27+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg\",\"width\":616,\"height\":344},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ste\u0107ci – autohtoni bosanski stil\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ste\u0107ci - autohtoni bosanski stil","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Ste\u0107ci - autohtoni bosanski stil","og_description":"Sand\u017eak – Ba\u0161tina je uteg na nogama, krila na ramenima \u2013 M. Begi\u0107 Tri su koncepta umjetnosti bosanskih ste\u0107aka. Prva teza o ste\u0107cima se kre\u0107e u krugu fenomena \u2013 od prvog \u201eotkri\u0107a\u201c ste\u0107aka putopisca Kuripe\u010di\u010da, zatim Alberta Fortisa, arheologa Arthura Evansa i Alojza Benca; knji\u017eevnik Miroslav Krle\u017ea pi\u0161e Bogumilski mramorovi, istra\u017eiva\u010d \u0160efik Be\u0161lagi\u0107: Ste\u0107ci i […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2011-09-03T19:33:27+00:00","og_image":[{"width":616,"height":344,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Ste\u0107ci – autohtoni bosanski stil","datePublished":"2011-09-03T19:33:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/"},"wordCount":1849,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Bosna i Hercegovina"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/","name":"Ste\u0107ci - autohtoni bosanski stil","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg","datePublished":"2011-09-03T19:33:27+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/455861.jpg","width":616,"height":344},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/stecci-autohtoni-bosanski-stil\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ste\u0107ci – autohtoni bosanski stil"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19318"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19318"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19318\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19325"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}