![](\"http:\/\/www.sandzacke.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/Francesco-Reinerio-660x330.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Nedovoljna razvijenost Sand\u017eaka ukorijenjena je u njegovoj historijskoj perifernosti sve od njegovog nastanka, dok je dana\u0161nja kriza nesumnjivo vezana za propast Jugoslavije i preokret njenih modernizacijskih i civilizacijskih vrijednosti, ali i ponovni poku\u0161aj stvaranja nacionalno i religijski \u2018\u010distih\u2019 dr\u017eava na Balkanu\u201d<\/p>\n
Francesco Reinerio Italijan je ro\u0111en na sjeveru zemlje. Rano se po\u010deo baviti kulturama naroda jugoistoka Evrope iz jezi\u010dkog i kulturno-umjetni\u010dkog, prije svega iz muzi\u010dkog i knji\u017eevnog ugla, kako ka\u017ee u razgovoru za Stav<\/em>, uglavnom radi li\u010dnog interesiranja za useljeni\u010dke zajednice s Balkana u njegovom gradu.<\/p>\n Gospodin Reinerio je upisao jugoisto\u010dno-evropske studije na Univerzitetu \u201cFriedrich Schiller\u201d u Jeni (Njema\u010dka) zato \u0161to takav smjer u Italiji nije postajao. U godinama studija susreo s uglednim stru\u010dnjacima iz ove oblasti u Evropi, uklju\u010duju\u0107i i svog trenutnog mentora prof. dr. Thedea Kahla.<\/p>\n Va\u0161 doktorski rad posve\u0107en je Sand\u017eaku. Za\u0161to Sand\u017eak?<\/strong><\/p>\n REINERIO<\/strong>: Tek tokom mastera, produbljuju\u0107i svoja saznanja o kulturi biv\u0161e Jugoslavije, saznao sam za postojanje ovog podru\u010dja koje je bilo na Zapadu, \u010dak za nas balkanologe, doslovce tajanstveno, iako je rije\u010d o relativno velikoj oblasti. Smatrao sam da je to neznanje velika \u0161teta i, po\u0161to volim produbiti stvari, odlu\u010dio sam posvetiti Sand\u017eaku svoj prvi pravi istra\u017eiva\u010dki rad.<\/p>\n Tokom jednog od na\u0161ih razgovora rekli ste: \u201cKada se uzme karta Jugoisto\u010dne Evrope i pogledaju regije koje je \u010dine, Sand\u017eak odmah upada u o\u010di kao \u0161kolski primjer regije.\u201d \u0160ta, zapravo, Sand\u017eak izdvaja i definira ga kao regiju?<\/strong><\/p>\n REINERIO:<\/strong> Kada uzmemo kartu zapadnog Balkana (ina\u010de politi\u010dki pojam, ali geografski definiran prisustvom Alpa Dinarida), koju mo\u017eemo na\u0107i u svakom odmarali\u0161tu, Sand\u017eak se nalazi ta\u010dno u sredini tog prostora. To je iznena\u0111uju\u0107e ako uzmemo u obzir kako se slabo prolazi kroz njega, izme\u0111u ostalog zbog postojanja brojnih novih granica i odsustva autoputeva. Me\u0111utim, Sand\u017eak je zapravo vrhunski primjer za cijeli dinarski prostor i takvim ga \u010dine ne samo priroda ve\u0107 gusto\u0107a i visina reljefa, koje ga geografski pribli\u017eavaju susjednoj Bosni i Kosovu, s kojima je ina\u010de povezan preko svojih rijeka Ibra i Lima, ali ga i odvajaju od ostale donje Crne Gore i Srbije. Sand\u017eak se mo\u017ee koristiti kao sinonim za sredinu ju\u017enog dinarskog masiva.<\/p>\n U svom ste istra\u017eivanju sigurno nai\u0161li na polemiku oko naziva te regije i nekih alternativnih naziva Sand\u017eaka, poput Ra\u0161ke oblasti, jugozapadna Srbija i sjever Crne Gore i sl. Kako Vi, i generalno evropski nau\u010dnici koji se bave Sand\u017eakom, gledate na to?<\/strong><\/p>\n REINERIO: <\/strong>Nazivi kao sjeveroisto\u010dna Crna Gora, mada politi\u010dki potpuno ta\u010dni i prihvatljivi, nisu geografskog karaktera. Istovremeno, jedan naziv kao Ra\u0161ka, koji je historiografski potpuno prihvatljiv, mada za puno ve\u0107i i druga\u010diji prostor od ju\u017enih Dinarida, nije savremenog karaktera. Naziv Sand\u017eak odavno vi\u0161e nije politi\u010dkog karaktera. On je ostao u narodu kao geografski pojam, sve dok ga devedesetih godina predstavnici Bo\u0161njaka nisu pretvorili u nacionalno i vjerski isklju\u010duju\u0107u politi\u010dku i religijsku opciju, \u0161to je neoprostiva gre\u0161ka. Srbi su na to reagirali obnavljanjem mita Ra\u0161ke, \u0161to predstavlja obi\u010dan slu\u010daj izmi\u0161ljanja tradicije. Iskreno, ne poznajem nikoga izvan Srbije ko bi smatrao ozbiljnom tu polemiku, no, uprkos tome, tragi\u010dno je ozbiljan kontekst u kojem su te polemike uzrokovane.<\/p>\n Pribli\u017eite nam temu svog doktorata. \u010cime se bavite, do kojih ste zaklju\u010daka do\u0161li?<\/strong><\/p>\n REINERIO<\/strong>: Rad je zemljoznanstvena i kulturolo\u0161ka monografija koja se zove Sand\u017eak<\/em> i koja obuhvata sve mogu\u0107e vidove \u017eivota u dana\u0161njoj prekograni\u010dnoj oblasti, naravno, s ta\u010dke gledi\u0161ta jednog humaniste. U dru\u0161tvenom pogledu, najva\u017eniji vid jeste o\u010dito zadovoljavaju\u0107e uspje\u0161an su\u017eivot Srba i Bo\u0161njaka ili, kako \u0107e glasiti podnaslov knjige, Su\u017eivot i saradnje izme\u0111u hri\u0161\u0107ana i muslimana u mje\u0161ovito naseljenom podru\u010dju jugoisto\u010dne Evrope<\/em>. Izdanje knjige \u017eeli ponuditi evropskoj publici druga\u010diji pogled na Balkan od brojnih istra\u017eiva\u010dkih i novinarskih priloga koji se ve\u0107inom koncentriraju na konflikte ili na konfliktne aspekte historije i \u017eivota zemalja poluostrva. Bit \u0107e za to jednako va\u017eno da rad bude preveden na va\u0161 jezik da bi projekt predstavljao pravu kulturnu razmjenu.<\/p>\n Va\u0161 rad podr\u017eala je jedna fondacija. \u0160ta je interes da se ba\u0161 finansira rad o Sand\u017eaku?<\/strong><\/p>\n REINERIO<\/strong>: Njema\u010dki \u201cGerda-Henkel-Stiftung\u201d, koji nas podr\u017eava, jeste dobrotvorna privatna fondacija za dru\u0161tvene nauke. Nju je u istra\u017eiva\u010dkom projektu zanimalo pitanje me\u0111uvjerskog su\u017eivota u ovom dijelu zapadnog Balkana, s njegovim prednostima i preprekama, kao primjer za istra\u017eivanje i pobolj\u0161anje odnosa dviju grupa u jugoisto\u010dnoj Evropi i ostatku kontinenta, tih istih odnosa koji su ina\u010de o\u010dajno propali u Bosni i Hercegovini. Za ovo je istra\u017eivanje fondacija dala potpunu slobodu, bez bilo kakvih uvjeta i ograni\u010denja, s punom slobodom da se ja kao neutralna osoba izra\u017eavam i zauzmem nau\u010dno utemeljena stanovi\u0161ta o tim osjetljivim pitanjima.<\/p>\n Sigurno ste u radu uzimali u obzir i sada\u0161nji status Sand\u017eaka. \u0160ta mislite o toj temi i kako na to gledate?<\/strong><\/p>\n REINERIO<\/strong>: Kad sand\u017ea\u010dki Srbi budu osje\u0107ali da pripadaju istom podru\u010dju s Bo\u0161njacima i istovremeno kada Bo\u0161njaci budu osje\u0107ali da pripadaju istoj zemlji (Srbiji, odnosno Crnoj Gori) sa Srbima, status Sand\u017eaka bit \u0107e rije\u0161en. Za to \u0107e trebati kulture i obrazovanja jer je politika, koja je uglavnom nacionalno a ne gra\u0111anski nastrojena, do sad ne samo neuspjela u tom zadatku nego je \u010dak radila protiv toga.<\/p>\n Zbog \u010dega je Sand\u017eak jedna od najnerazvijenijih regija u Evropi i da li je za to vezano ovo politi\u010dko-statusno pitanje?<\/strong><\/p>\n REINERIO<\/strong>: Nedovoljna razvijenost Sand\u017eaka ukorijenjena je u njegovoj historijskoj perifernosti sve od njegovog nastanka, dok je dana\u0161nja kriza nesumnjivo vezana za propast Jugoslavije i preokret njenih modernizacijskih i civilizacijskih vrijednosti, ali i ponovni poku\u0161aj stvaranja nacionalno i religijski \u201c\u010distih\u201d dr\u017eava na Balkanu.<\/p>\n \u0160ta su, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, najve\u0107i problemi Sand\u017eaka, a \u0161ta njegove prednosti?<\/strong><\/p>\n REINERIO<\/strong>: Mislim da svaki stanovnik Sand\u017eaka bolje poznaje od mene svakodnevne nevolje svoga doma, a one su uglavnom ekonomskog, zna\u010di i infrastrukturalnog, tehni\u010dkog i saobra\u0107ajnog tipa. Pustite me ipak da nabrajam postoje\u0107e nevolje koje vjerovatno samo manjina vas prepoznaje kao takve i koje su zajedni\u010dke objema grupama stanovni\u0161tva, ne samo u Sand\u017eaku nego u \u0161irim dijelovima biv\u0161e Jugoslavije, a one su: umije\u0161anost religije u politiku i obrnuto; nedostatak slobode dru\u0161tva, pogotovo mladih i \u017eena, osobito u spolno\u2011relacijskim pitanjima; uznemiruju\u0107i odnos utjecaja vjerskih zajednica na dru\u0161tvo s utjecajem dr\u017eavnog i civilnog vaspitanja (kod obiju grupa); \u010desta zbunjenost pojmovima religije i vjere i povezano ispoljavanje vjere u pretjerano simboli\u010dnim i javnim, a s tim \u010desto povr\u0161nim i dogmati\u010dnim oblicima (ovo posebno izra\u017eeno kod muslimana); \u010desta zbunjenost izme\u0111u pojmova naroda i nacije i povezano nacionalno, nacionalisti\u010dko umjesto gra\u0111ansko shvatanje (ovo posebno izra\u017eeno kod Srba); dvojni standardi u komunikaciji s vlastitom i \u201ctu\u0111om\u201d grupom; na kraju, opstajavanje ne samo politike ve\u0107 i zvani\u010dne kulture na podjelama koje uop\u0107e nemaju veze sa stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n Najve\u0107a prednost Sand\u017eaka jeste \u010duvanje izvjesnih kulturnih tradicija, naprimjer multinacionalnosti unutar naroda Sand\u017eaka, onog jedinstva u razli\u010ditosti koje i dalje postoji u Sand\u017eaku i od kojeg bi dosta zapadnoevropskih zemalja mogle mnogo nau\u010diti jer ga nemaju.<\/p>\n