![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2017\/02\/ScreenShot_20170227023612.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pitanje broja nekada\u0161njih d\u017eamija dosta je te\u0161ko. Glavne podatke nalazimo u Putopisu Evlije \u010celebi i kod nekih drugih autora.<\/strong><\/p>\n Najve\u0107a te\u0161ko\u0107a je u tome \u0161to su nekad postojale i d\u017eamije i mesd\u017eidi, pa i sam \u010celebi ponekad govori o njima posebno, a ponekad o ukupnom broju muslimanskih bogomolja.<\/p>\n Me\u0111utim, zapadni putopisci nisu razlikovali te dvije vrste objekata, pa su njihovi podaci nesigurni, ukoliko ih uop\u0161te ima, jer izgleda da zapadne putopisce ve\u0107inom nisu interesovale d\u017eamije. Ovjde treba napomenuti jo\u0161 i to da je svaka mahala u isto\u010dnja\u010dkom naselju morala imati prostor za molitvu, d\u017eamiju ili mesd\u017eid, tako da se prema broju bogomolja mogla ocijeniti veli\u010dina naselja, mada broj ku\u0107a i stanovnika u jednoj mahali nije bio odre\u0111en. <\/p>\n Uzimaju\u0107i u obzir sve izlo\u017eeno, s tim \u0161to svi podaci nisu pouzdani, to \u0107u prema dana\u0161njem stanju nauke u ovoj oblasti izlo\u017eiti redosled veli\u010dine naselja koja su posebno obra\u0107ena u ovom radu, prema broju d\u017eamija i mesd\u017eida. Razume se da je Beograd imao najve\u0107i broj bogomolja (51 d\u017eamiju i 22 mesd\u017eida), me\u0107u kojima su najve\u0107e i najzna\u010dajnije bile d\u017eamije Sulejmana Veli\u010danetvenog u Gornjem gradu, Mehmed-pa\u0161e Jahjapa\u0161i\u0107a, Bajram-begova i Ejnehan-begova. Odmah za Beogradom je U\u017eice koje je imalo 35 d\u017eamija i 29 mesd\u017eida, a najpoznatija je bila Alaj-begova d\u017eamija. Zatim dolaze Novi Pazar i Smederevo s pribli\u017eno istim brojem bogomolja, s tim \u0161to je Novi Pazar imao ve\u0107i ukupan broj bogomolja, a Smederevo d\u017eamija. U Smederevu je bilo dvadeset sedam d\u017eamija i \u010detiri mesd\u017eida, od kojih je najpoznatija bila Had\u017ei-Velijina d\u017eamija (ne ra\u010dunaju\u0107i onu koja je postala od crkve), a u Novom Pazaru dvadeset tri d\u017eamije i jedanaest mesd\u017eida, s najpoznatijom Altim-alem d\u017eamijom koja i danas postoji.<\/p>\n Poslije ove grupe naselja s velikim brojem bogomolja dolazi slede\u0107a grupa sa znatno manjim brojem, gdje se u podacima vi\u0161e ne razlikuju d\u017eamije od mesd\u017eida. Najnepouzdaniji su podaci za Ni\u0161, ali se ipak sa izvesnom rezervom mo\u017ee zaklju\u010diti da su u njemu u XVII veku bile tri d\u017eamije i sedam mesd\u017eida, a 1878. godine trinaest d\u017eamija. Izuzimaju\u0107i onu koja je postala od crkve, najpoznatija je bila Musli-efendijina d\u017eamija. Po desetak d\u017eamija imali su Valjevo, s jedinom poznatom po imenu Alad\u017ea-d\u017eamija, i Prijepolje sa Ibrahim-pa\u0161inom kao najzna\u010dajnijom d\u017eamijom. U Kru\u0161evcu i Sjenici bilo ih je po devet, od kojih je u Kru\u0161evcu bila poznata d\u017eamija Murata II, pored one koja je nastala od crkve.<\/p>\n U Leskovcu se nalazilo osam d\u017eamija (\u010car\u0161i-d\u017eamija me\u0107u najpoznatijim), u \u010ca\u010dku sedam, u \u0160apcu \u010detiri a po dve su imali Svetozarevo (poznata Dervi\u0161-begova), Pirot i Prokuplje. Po jednu d\u017eamiju imali su Aleksinac, Kragujevac, Nova Varo\u0161 (postoji i danas), Para\u0107in, Po\u017earevac, Priboj (postoji i danas), Vranje i Zemun. Osim toga postoji nekoliko manjih mjesta u Srbiji koja su nekad imala ve\u0107i broj d\u017eamija: Rudnik jedanaest, Po\u017eega deset, Kur\u0161umlija tri, Sokobanja dve d\u017eamije i \u010detiri mesd\u017eida. Od manjih mesta zna se da su nekad imali ili i danas imaju po jedenu d\u017eamiju: Avala, Bato\u010dina, Bela Palanka, Brza Palanka, D\u017eep, Grocka, Juadovo, Kolari, Komaran, Le\u0161nica, Mile\u0161evac, Ni\u0161ka Banja, Pla\u0161\u0107e, Po\u017eegremac, Ra\u017eanj, Smederevska Palanka i Soko. Na osnovu danas prikupljenih podataka, u Srbiji su nekad postojale ukupno 304 muslimanske bogomolje. Divna \u0110uri\u0107-Zamalo “D\u017eamije u u\u017eoj Srbiji”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pitanje broja nekada\u0161njih d\u017eamija dosta je te\u0161ko. Glavne podatke nalazimo u Putopisu Evlije \u010celebi i kod nekih drugih autora. Najve\u0107a te\u0161ko\u0107a je u tome \u0161to su nekad postojale i d\u017eamije i mesd\u017eidi, pa i sam \u010celebi ponekad govori o njima posebno, a ponekad o ukupnom broju muslimanskih bogomolja. Me\u0111utim, zapadni putopisci nisu razlikovali te dvije […]<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":180829,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,10503],"tags":[],"class_list":{"0":"post-180828","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-sjeverni-sandzak"},"yoast_head":"\n