{"id":17977,"date":"2011-07-26T16:50:55","date_gmt":"2011-07-26T14:50:55","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=17977"},"modified":"2011-07-26T16:50:55","modified_gmt":"2011-07-26T14:50:55","slug":"plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/","title":{"rendered":"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Hitorija se ponavlja, ali svaki put sve vi\u0161e ko\u0161ta.<\/em>(\u010cer\u010dil)
\n<\/strong>
\nNa samom po\u010detku dvadesetog vijeka, ta\u010dnije 1905.g., proveden je popis stanovni\u0161tva na teritoriji pod turskom vla\u0161\u0107u, kojom je pripadao i plavsko-gusinjski kraj. Taj popis govori da je u tada\u0161njem Plavu i Gusinju \u017eivjelo preko 26000 stanovnika.<\/p>\n

Okupacijom plavsko-gusinjskog kraja od Kraljevine Crne Gore 1912.godine, te nakon zlo\u010dina genocida, istrebljenja i masovnog pokr\u0161\u0107avanja, taj se broj rapidno smanjuje, za polovinu pa \u010dak i vi\u0161e stanovni\u0161tva. Poslije dvije godine okupacije i nesre\u0107a koje su do\u0161le sa njom, izbija i Prvi svjetski rat, koji sa sobom donosi isto velike neda\u0107e, zamjenjuju\u0107i okrutnost i divlja\u0161tvo, sa drugom okupacijopm i novim nesre\u0107ama.<\/p>\n

Prvi svjetski rat donosi novog okupatora, koji je okrutan na svoj na\u010din, donose\u0107i bolesti i glad, stanovni\u0161tvo se nije bilo u mogu\u0107nosti prehraniti, \u010dak su mnogi su\u0161ili bukovu koru, mljeli je i od nje pravili hljeb. Nestajale su \u010ditave porodice, umiru\u0107i od gladi, bolesti…<\/p>\n

Kapitulacijom Austro-ugarske 1918.godine stvara se kraljevinu SHS, koja zamjenjuje posljednjeg okupatora, gdje dolaze Srbo-Crnogorci u drugom ruhu, ali sa istim namjerama; trijebljenje terena od \u201cTuraka\u201d, kako su Bo\u0161njake nazivali, kao i Albanaca muslimana i katolika.
\nKao novoosnovana dr\u017eava, kraljevina SHS sprovodi se i prvi popis stanovni\u0161tva. Sa ovogodi\u0161njeg obavljenog popisa rezultati govore, da je op\u0161tina Plav ostala ne\u0161to preko \u0161est hiljada stanovnika, \u0161to je samo jedna \u010detvrtina od popisa koji smo spomenuli iz 1905.godine.<\/p>\n

Po\u0161teni statisti\u010dari, ustanovit \u0107e da je preko dvadeset hiljada Plavljana i Gusinjana nestalo u vrtlozima oba rata, od protjerivanja, masakriranja, genocida, ali i gladi koje su opet prouzrokovali Crnogorci i Srbi. Muslimansko i katoli\u010dko stanovni\u0161tvo je planski desetkovano. Stavaranjem kraljevine SHS, muslimani, Bo\u0161njaci i Albanci, kao i katolici Albanci plavsko-gusinjskog kraja, \u017eive pod pritiskom i iseljavanja za Tursku. Ovi ljudi su bili van zakona i na meti srpskih i crnogorskih divljanja, ali unota\u010d svim neda\u0107ama natalitet se ipak pove\u0107avao. Trebalo se \u017eivjeti i navikavati se, ali nikad ovi gor\u0161taci nisu prihvatili, niti \u0107e prihvatiti podani\u0161tvo od onih koji su se prema njima, autohtonim stanovnicima, odnosili sa divlja\u0161tvom, koje je uvezeno iz jednog dijela Evrope i ruskih stepa, sa ciljem uni\u0161tenja islama, odnosno muslimana na Balkanu.<\/p>\n

Dolazi Drugi svjetski rat, neka vrsta odu\u0161ka u du\u0161i, i ako je bio na djelu novi okupator, ali ne tako okrutan, jer ipak na vlasti dolaze ljudi iz njihovog naroda, koji su se vratili iz emigracije. Cilj im je bio sa\u010duvati svoj narod od upada \u010detnika koji su radili zvjerstva po Sand\u017eaku i Bosni nad muslimanima. \u010cetnicima nije dozvoljeno da u\u0111u u plavsko- gusinjski kraj, ali doma\u0107i komunisti su doveli sa sobom veliki dio tek obrijanih \u010detni\u010dkih zlotvora, pa su neki nastavili rovariti u tom kraju, npr. komandiri milicija i nametnuti predstavnici nove vlasti.<\/p>\n

Poslije Drugog svjetskog rata i prvog popisa FNRJ, opet ovaj kraj ima samo nekih osam do deset hiljada stanovnika, \u0161to je bio rezultat protjerivanja i ubijanja onih branioca od partizana sa \u010detni\u010dkom ideologijom, koji ih nazva\u0161e narodnim izdajnicima i kvislinzima.<\/p>\n

Ve\u0107ina Bo\u0161njaka, pridru\u017eenim partizanima, ne vra\u0107aju se nikad vi\u0161e svom narodu, nego ostavljaju svoje kosti od Prokletija, preko Bosne do Jasenica u Sloveniji. Gazije iz na\u0161eg kraja koji su bili u partizanima slati su na njema\u010dke bunkere, kao \u2018dobrovoljci\u2019, ali ne njihovom voljom, nego odre\u0111ivani od svojih starje\u0161ina. Kao dokaz ovoj tvrdnji nave\u0161\u0107u jedan poslijeratni doga\u0111aj.<\/p>\n

Andro Mugo\u0161a posjetio je op\u0161tinu Plav 1947.godine, nakon te posjete Turkovi\u0107i ga odvedu na gozbu u Vojno Selo. Ovdje se nekim slu\u010dajem zadesio i jedan musliman koji je radio za Turkovi\u0107e, a Andro nije znao ko je, ve\u0107 je mislio da je jedan od pravoslavaca. Andro Mugo\u0161a se otvorio prema svojim doma\u0107inima, pa izjavljuje: \u201cNajvi\u0161a gre\u0161ka u vrhu Crne Gore je ta \u0161to nismo donijeli odliku da se muslimani stariji od \u010detrdeset godine pobiju i da se za vazda ra\u0161\u010disti sa njihovim starim obi\u010dajuma, te da se mladi stave pod jaram\u201d.<\/p>\n

Andro Mugo\u0161a je na toj gozbi potvrdio prijedlog CK-a, gdje su naredili komandantima da se ni jedan mulsiman iz Plava i Gusinja ne vrati \u017eiv sa fronta. Kasnije komandantima dolazi drugo nare\u0111enje; da te muslimane guraju na njema\u010dke bunkere da bi izgunuli, i bili bolje iskori\u0161teni, kako bi za\u0161tedjeli svoje pravoslavce.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
\nPlavsko jezero
\n\"\"
\nAlipa\u0161ni izvori<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Na taj podmukli na\u010din izgunulo je bukadar Plavljana i Gusinjana, i to oni mla\u0111ih do \u010detrdeset godina, pa nije trebalo terora nad njima, ali jest na nove generacije koje su pristizale.<\/p>\n

U vlasti su se na\u0161li veliki procenat onih, \u010diji su o\u010devi u ovom kraju 1912\/13 i 1919. godine po\u010dinili zlo\u010din genocida, te nastavili istim tempom izme\u0111u dva svjetska rata. Iako te\u0161ko stanje za ove ljude, ipak kasnijih pedesetih i \u0161ezdesetih je bilo za zehru podno\u0161ljivije, a uz tu podno\u0161ljivost i natalitet se pove\u0107avao. Nepune dvije decenije kasnije ovaj kraj dosti\u017ee opet preko dvadeset i nekoliko hiljada stanovnika. Ljudi postaju oprezni i preko mjere, ali ne pla\u0161ljivci. Poznato je da pobjeda nad strahom je po\u010detak mudrosti, \u0161to su je ovi gor\u0161taci uvijek pokazivali i nikad nisu tog straha imali.<\/p>\n

Krajem \u0161ezdesetih godina dolazi ono povjesno razdoblje, gdje ovaj narod masovno napu\u0161ta svoj toprak, ka\u017eu, trbuhom za kruhom. Najprije plavsko-gusinjski kraj napu\u0161taju oni koji su stekli obrazovanje, jer nije bilo zapo\u0161ljenja u svom rodnom kraju. Radna mjesta u op\u0161tini Plav, od prosvjete preko organa bezbjednosti, te do op\u0161tinskih slu\u017ebenika popunjavaju sa ljudima iz drugih op\u0161tina Crne Gore. Ovakvim \u010dinom vlasti CG su nastavile sa protjerivanjem ljudi, koji su nalazili poslove diljem Jugoslavije, ali najvi\u0161e u Bosnu i na Kosovu.<\/p>\n

Zatim, po\u010detkom 60-tih godine, onda\u0161nja tzv. Titina vlast Jugoslavije otvara vrata prema Evropi. Tako da i oni koji su se bavili sto\u010darstvom i zemljoradnjom, dobijaju priliku objesiti \u010dobanski \u0161tap i motiku, i prihvatiti se posla po raznim topionicama i fabrikama Njema\u010dke i drugih evropski dr\u017eava. Ne\u0161to malo kasnije politicidna elita otvara se jo\u0161 jedan put i egzodus za ove gor\u0161take, koji je posebno kulminirao po\u010detkom 90-tih kada je uzrokom ratova, genocidne politike i bje\u017eanje od reserve krenula politi\u010dka emigracija preko okeana u Sjevernu Ameriku i jednim dijelom u Australiju.<\/p>\n

I pored svih neda\u0107a i razloga odlaska sa rodnog topraka, mnogi koji su na\u0161li uto\u010di\u0161te u evropskim dr\u017eavama i sjeverno-ameri\u010dkom kontinentu i Australiji imali su samo jedan cilj, raditi i zaraditi, i vjeruju\u0107i u politi\u010dke promjene \u0161to bi im omogu\u0107ilo povratak u svoj lijepi vatan Plav i Gusinje.<\/p>\n

Koliko se njih vratilo najbolje se vidi na statisti\u010dkim posljednjim listama popisa u Crnoj Gori. Eto vam na\u0161i statisti\u010dari prilike da doka\u017eete koliko vam je matematika na srcu, te doka\u017eete \u0161ta je tim popisom utvr\u0111eno.
\nStanovni\u0161tvo op\u0161tine Plav je vi\u0161e nego prepolovljeno, odnosno samo je bo\u0161nja\u010dko i albansko stanovni\u0161tvo desetkovano.
\nDanas, prema neslu\u017ebenim podacima u New Yorku nas ima preko dvadeset hiljada stanovnika iz op\u0161tine Plav. U Evropi i na drugim kontinentima i dr\u017eavama svijeta taj broj nije utvr\u0111en. Bog dragi zna koliko Plavljana i Gusinjana rastureno u republikama nekada\u0161nje Jugoslavije? Da li neko ima bar pribli\u017ean broj?<\/p>\n

Bo\u0161njaci plavske op\u0161tine su uvijek znali \u0161ta su, Albanci posebno, jer su jedan drugog podsje\u0107ali na to, tako da je 1993.godina vra\u0107anje imena Bo\u0161njak, za ovu bo\u0161nja\u010dku enklavu, bar za apsolutnu ve\u0107inu, nije bilo ni\u0161ta novo.<\/p>\n

Jedan Bo\u0161njo porijeklom iz plavsko-gusinjskog kraja a \u017eivi u New Yorku najmanje \u010detiri decenije re\u010de sljede\u0107e: \u201cOnaj koji voli svoj toprak, svoj narod, smrt treba da mu je dra\u017ea na nogama, nego \u017eivot na koljenima\u201d. Da izjavi ovako ne\u0161to, natjerala ga je vijest, da jedna manja grupica neodgovornih Bo\u0161njaka i Albanaca, preko svih neda\u0107a i nesre\u0107a koje je pro\u0161ao njihov narod, u sprezi sa vlastima i diplomatskim predstavni\u0161tima CG radi na osnivanju tzv. crnogorske ku\u0107e u New Yorku. Mo\u017ee se naslutiti da se pravi razlozi te tzv. CK krije upravo u vremenu prozetelizma 1912., 1913. ili 1919., tako gdje su Nikola i Avro stali da nastavi vlast CG preko svojih poslu\u0161nika. Ili je istima mo\u017eda namjera da u ovoj svjetskoj metrapoli nau\u010de svoju djecu o crnogorskoj i srpskoj kulturi genocidnog ubijanja, njegu\u0161evskog gorskog istrijebljenja i progona, te da ih nau\u010de ko im je djedove i paradjedove krstio i ubijao, i ko im je ne\u0161to kasnije o\u010deve prognao, i posebno za\u0161to su ro\u0111eni ovdje a ne tamo\u2026?! Saznat \u0107emo gdje se krije odgovor.<\/p>\n

Da se vratimo posljednjem popisu, koji je ura\u0111en prije nekoliko mjeseci, sa kojeg je nedavno objavljena demografska slika stanovni\u0161tva plavske i drugih op\u0161tina. Jasno se vidi da je jedan manji procenat, radi samo njima poznatih razloga, prihvatio da budu \u201cCrnogorci\u201d ili pak muslimani sa velikim M. Dok smo ranije pisali da su neke familije upisane onako kako su htjeli oni koji su obavljali popis.<\/p>\n

Podaci koje je objavio Monstat – Zavod za statistiku Crne Gore, Broj \/ 83 od 12. 07. 2011.godine u saop\u0161tenju se navodi: \u201cBroj i struktura stanovni\u0161tva po nacionalnoj, odnosno etni\u010dkoj pripadnosti, kao i vjeroispovijesti i maternjem jeziku prikazane su u tabelama od 4 do 6a. U skladu sa metodologijom za pripremu, organizaciju i sprovo\u0111enje popisa, lice nije bilo obavezno da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etni\u010dkoj pripadnosti, kao ni po pitanju vjeroispovijesti i maternjeg jezika. Ukoliko lice nije \u017eeljelo da se izjasni po navedenim pitanjima upisivan je odgovor: \u201eNe \u017eeli da se izjasni\u201c.<\/p>\n

Da nebi gubili vrijeme na ono \u0161to nismo momentalno u mogu\u0107nosti da ispravimo, samo \u0107emo dati broj stanovnika Bo\u0161njaka i Albanaca koji su se tako izjasnili.
\nOd broja stanovnika, \u0161to je brojila plavsko-gusinjska ljuga popisom 1905.godine, a to je ne\u0161to preko 26.000 stanovnika i to bo\u0161nja\u010dkog i albanskog \u017eivlja. Na posljednjem popisu (unazad par mjeseci), ustanovljeno je da u op\u0161tini Plav \u017eivi ukupno 13108 stanovnika od \u010dega je Bo\u0161njaka 6803, Albanaca 2475. U razdoblju od 96 godina, umjesto da se natalitet pove\u0107a, sami zaklju\u010dite \u0161ta se dogodilo.<\/p>\n

\u0160ta je ustvari razlog muhad\u017eerluku plavsko-gusinjskih Bo\u0161njaka i Albanaca, koji i unato\u010d svemu onome \u0161to smo prikazali, ipak i dalje opstaju na tim prostorima, upitah jednog svjesnog starinu, koji mi re\u010de: \u201cTi na\u0161i ljudi se nikad nisu odrekli njihovog memlje\u0107eta ma gdje \u017eivjeli. Nisu se odrekli, i niti \u0107e se odre\u0107i ljudskog dostojanstva, ljudskih vrijednosti i du\u017enosti prema mezarima svojih predaka. Sve nesre\u0107e koje su snalazile na\u0161 narod, taj \u010dovjek nikad nije pokleknuo, gdje je uvijek otkrivao prvo svoje slabosti, a u najvi\u0161e slu\u010dajeva svoje ljudske vrline, koje su uvijek bile na visokom nivou\u201d.<\/p>\n

Razdoblje od 96 godina, pokazalo je da \u010dovjek mo\u017ee opstati, samo ako voli svoj toprak, svoj narod i svoju istinitu historiju, \u0161to su samo mogli gor\u0161taci te doline i tog kraja, Bo\u0161njaci i Albanci.
\n\u201cDa je \u010dovje\u010danstvo odvakjada bilo razumno, historija nebi bila duga\u010dka hronika gluposti i zlo\u010dina\u201d<\/em>(\u0160openhauer)<\/p>\n

Autor: Avdo Metjahi\u0107<\/strong><\/p>\n

Izvor: Bosnjaci.net<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hitorija se ponavlja, ali svaki put sve vi\u0161e ko\u0161ta.(\u010cer\u010dil) Na samom po\u010detku dvadesetog vijeka, ta\u010dnije 1905.g., proveden je popis stanovni\u0161tva na teritoriji pod turskom vla\u0161\u0107u, kojom je pripadao i plavsko-gusinjski kraj. Taj popis govori da je u tada\u0161njem Plavu i Gusinju \u017eivjelo preko 26000 stanovnika. Okupacijom plavsko-gusinjskog kraja od Kraljevine Crne Gore 1912.godine, te nakon […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":17980,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[399],"tags":[],"class_list":{"0":"post-17977","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-plav_"},"yoast_head":"\nPlav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Hitorija se ponavlja, ali svaki put sve vi\u0161e ko\u0161ta.(\u010cer\u010dil) Na samom po\u010detku dvadesetog vijeka, ta\u010dnije 1905.g., proveden je popis stanovni\u0161tva na teritoriji pod turskom vla\u0161\u0107u, kojom je pripadao i plavsko-gusinjski kraj. Taj popis govori da je u tada\u0161njem Plavu i Gusinju \u017eivjelo preko 26000 stanovnika. Okupacijom plavsko-gusinjskog kraja od Kraljevine Crne Gore 1912.godine, te nakon […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2011-07-26T14:50:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"341\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike\",\"datePublished\":\"2011-07-26T14:50:55+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\"},\"wordCount\":1924,\"commentCount\":7,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg\",\"articleSection\":[\"Plav\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\",\"name\":\"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg\",\"datePublished\":\"2011-07-26T14:50:55+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg\",\"width\":616,\"height\":341},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike","og_description":"Hitorija se ponavlja, ali svaki put sve vi\u0161e ko\u0161ta.(\u010cer\u010dil) Na samom po\u010detku dvadesetog vijeka, ta\u010dnije 1905.g., proveden je popis stanovni\u0161tva na teritoriji pod turskom vla\u0161\u0107u, kojom je pripadao i plavsko-gusinjski kraj. Taj popis govori da je u tada\u0161njem Plavu i Gusinju \u017eivjelo preko 26000 stanovnika. Okupacijom plavsko-gusinjskog kraja od Kraljevine Crne Gore 1912.godine, te nakon […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2011-07-26T14:50:55+00:00","og_image":[{"width":616,"height":341,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike","datePublished":"2011-07-26T14:50:55+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/"},"wordCount":1924,"commentCount":7,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg","articleSection":["Plav"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/","name":"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg","datePublished":"2011-07-26T14:50:55+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/2994399590062955329tPOfoU_ph.jpg","width":616,"height":341},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/plav-i-gusinje-izmedu-statistike-i-genocidne-politike\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Plav i Gusinje izme\u0111u statistike i genocidne politike"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17977"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17977"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17977\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17980"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}