{"id":16645,"date":"2015-11-21T10:00:13","date_gmt":"2015-11-21T09:00:13","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=16645"},"modified":"2015-11-21T14:38:07","modified_gmt":"2015-11-21T13:38:07","slug":"autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/","title":{"rendered":"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Novopazarski Sand\u017eak ili kako je danas uobi\u010dajeno re\u0107i samo Sand\u017eak je historijska pokrajina koja obuhvata jugozapadni dio dana\u0161nje Republike Srbije i sjeverni dio dana\u0161nje Republike Crne Gore. Ova historijska pokrajina se tokom svog dugog postojanja razvila u posebnu geopoliti\u010dku, kulturno-historijsku, etni\u010dko-konfesionalnu i administrativno-teritorijalnu cjelinu, sa upravnim i kulturnim sredi\u0161tem u Novom Pazaru.<\/strong><\/p>\n

Da bi bolje shvatili mnoge savremene doga\u0111aje, neophodno je vratiti se u duboku i daleku pro\u0161lost Sand\u017eaka. U Ra\u0161koj \u017eupaniji i u Bosni Kulina bana, od 12. stolje\u0107a egzistirali su bogumili. Takodjer, arheolo\u0161ka istra\u017eivanja potvrdjuju da su Iliri na ovim prostorima dominantno bili prisutni pribli\u017eno 4.000 godina. Od poslednjih decenija XII stolje\u0107a do kraja XIII stolje\u0107a ovo podru\u010dje je bilo centralni dio srednjovjekovne srpske dr\u017eave. Kralj Milutin, koji je stupio na prijestolje na De\u017eevskom saboru 1282. godine, izlaze\u0107i u susret \u017eeljama osna\u017eene srpske vlastele, prenio je prijestolnicu iz ovih krajeva u Paune kod Pri\u0161tine, a zatim u Skoplje. Od 1373. godine u sastav bosanske dr\u017eave ulazi zna\u010dajan dio kasnijeg Novopazarskog Sand\u017eaka.<\/p>\n

Samo sedam godina nakon bitke na Kosovu, lokalni organi osmanske vlasti uspostavili su odredjene forme dogovaranja i medjusobne korespodencije sa Dubrova\u010dkom Republikom, sa podru\u010dja koje se kasnije formiralo kao Novopazarski sand\u017eak. Maja 1455. godine izvr\u0161en je popis sela i imanja cijele oblasti, koja \u0107e biti poznata pod nazivom Kraji\u0161te Isa-bega Ishakovi\u0107a, u \u010diji sastav \u0107e u\u0107i i novopazarska oblast. U sastavu Bosanskog sand\u017eaka Novi Pazar je dobio poseban status. Elemente te posebnosti nalazimo u Kanun-nami Bosanskog sand\u017eaka, odnosno vilajeta iz 1516. godine. 1865. godine donijeta je uredba o organizaciji vilajeta, koja je 24. juna 1867. godine djelimi\u010dno izmijenjena, kojom je izmedju ostalog predvidjeno da se Taslid\u017ea (Pljevlja), Prijepolje, Priboj i Kola\u0161in izdvoje iz Hercegova\u010dkog\u00a0i udju u sastav Novopazarskog sand\u017eaka.<\/p>\n

Nacionalno budjenje Bo\u0161njaka-muslimana<\/strong><\/p>\n

Za razliku od Evrope gdje se nacionalni pokreti vezuju za Francusku revoluciju, ili Madjarske i Srbije koje svoj nacionalni pokret vezuju za selja\u010dko-agrarno pitanje,\u00a0 nacionalno budjenje Bo\u0161njaka programski je oformljeno na skupu bosanskih prvaka i kapetana odr\u017eanom od 20. januara do 5. februara 1831. godine, a realizirano u oru\u017eanoj borbi za autonomiju BiH u sastavu Osmanskog Carstva, koja je vodjena od juna 1831. godine do juna 1832. godine, poznata kao pokret Bosanaca za autonomiju pod vodjstvom Huseina-kapetana Grada\u0161\u0107evi\u0107a. Osnovni programski ciljevi i zadaci tog pokreta izra\u017eeni su u njihovim zahtjevima u kojima su izmedju ostalog istakli: \u201e da se dopusti uvodjenje autonomne vladavine i da se poglavica bira izmedju Bosanaca. Gu\u0161enjem ovog pokreta nanose se nesagledive posledice borbi Bo\u0161njaka na putu nacionalne samobitnosti sa svim refleksijama koje proizilaze iz toga.<\/p>\n

Berlinski kongres \u2013 odvajanje Sand\u017eaka od BiH<\/strong><\/p>\n

Berlinskim kongresom Srbiji i Crnoj gori je kao uslov za priznanje nametnuta obaveza za\u0161tite vjerskih prava manjina. I prije sticanja svoje nezavisnosti, ove dr\u017eave su bile posebice zainteresovane da osvoje Sand\u017eak kako bi se preko ove teritorije neposredno povezale. Srbi su pisali daje Sand\u017eak za osmansku dr\u017eavu slijepo crijevo, a za Srbiju pupak. Austrijanci su, pak, smatrali daje Sand\u017eak za Bosnu \u201cisto \u0161to i posjedovanje Bosfora za Crno more \u201c.<\/p>\n

Muslimanski \u017eivalj u Sand\u017eaku bio je, itekako, svjestan da su Srbija i Crna Gora izuzetno zainteresovane za teritoriju Novopazarskog sand\u017eaka. Shodno tome, odluka Berlinskog kongresa da se Bosna i Hercegovina aneksira i pripoji Austrougarskoj, a da se Sand\u017eak odvoji od mati\u010dne dr\u017eave,\u00a0 nailazi na o\u0161tru reakciju i negodovanje, pa i pobunu. Jedan od glavnih aktera ove pobune, bio je muftija pljevaljski Mehmed ef. \u0160emsikadi\u0107, u narodu poznat kao Muftija \u0160emsikadi\u0107. Nakon slamanja otpora protiv Austrougarske okupacije, izlo\u017een pritiscima, na poziv sultana Abdul-Hamida II, seli se u Tursku. Ne miruje ni nakon dolaska u Istanbul. Stupao je u vezu sa svim ilegalnim organizacijama i komitetima, sa Vasom Pelagi\u0107em, sa vojvodom Mi\u0107om Ljubibrati\u0107em, sa sveslavenskim organizacijama, sa svima koji su ispoljavali spremnost da se bore, bez optere\u0107enja vjerskih, nacionalnih i ideolo\u0161kih, insistiraju\u0107i jedino na borbi za oslobodjenje. Shvataju\u0107i da su sultanu Hamidu \u201evezane ruke\u201c, i da je njegova samostalnost ograni\u010dena, da bez saglasnosti velikih sila ne smije ni\u0161ta da uradi, Muftija se nije libio da pomo\u0107 neposredno tra\u017ei i od ruskog cara Nikolaja.<\/p>\n

Balkanski ratovi i okupacija Sand\u017eaka<\/strong><\/p>\n

1912. godine srpska i crnogorska vojska okupirale su i podijelile Sand\u017eak. Kod isticanja ratnih ciljeva, kralj Nikola je prvenstveno potencirao \u201eoslobodjenje Zete i zemlje Nemanji\u0107a\u201c i \u201eOsvetu Kosova\u201c, kao i historijsko-tradicionalne motive, zanemaruju\u0107i etnografski i demografski pristup, kao i demokratske slobode, a takodjer i realno stanje na teritorijama koje je planirao da zauzme. To \u0107e rezultirati brojnim stradanjima bo\u0161nja\u010dkog naroda, pogotovo na podru\u010djima koje je zauzela crnogorska vojska.<\/p>\n

Nastavak borbe sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka za autonomiju Sand\u017eaka u svjetlu Sjeni\u010dke deklaracije<\/strong><\/p>\n

Bez obzira na vrijeme, i bez obzira ko je kada vladao Sand\u017eakom, Bo\u0161njaci su uvijek rje\u0161enje svojih nacionalnih, vjerskih i svih drugih prava, a isto tako i sigurnost svog fizi\u010dkog opstanka, tra\u017eili i nalazili u tome da budu zajedno sa mati\u010dnim narodom od kojeg su, protivno svojoj volji otrgnuti. Kada im je pru\u017eena mogu\u0107nost da svoje raspolo\u017eenje iska\u017eu, oni su to uradili na Konferenciji koja je odr\u017eana u Sjenici, izme\u0111u 8 i 25. avgusta 1917.godine. Na njoj je donijeta Rezolucija kojom se Sand\u017eak, kako onaj koji je u\u0161ao u sastav Crne Gore, tako i onaj u sastavu Srbije, pripoji Bosni i Hercegovini, \u201cpo\u0161to historijom i jezikom pripada istoj, a ne Crnoj Gori\u201d, te u krajnjem slu\u010daju, ako to ne bi uslijedilo, onda je umoljeno za autonomiju Sand\u017eaka.<\/p>\n

Nakon stvaranja prve Jugoslavije, ta\u010dnije Kraljevine SHS 1918. godine, re\u017eim je ovu Konferenciju proglasio \u00abaustrofilskom\u00bb, a njene u\u010desnike optu\u017eio za veizdaju.<\/p>\n

Sand\u017eak u Drugom svjetskom ratu<\/strong><\/p>\n

U vrijeme Drugog svjetskog rata Bo\u0161njaci Sand\u017eaka nisu bili posve jedinstveni u odnosu na situaciju koju je sa sobom donio ratni vihor. Jedni su bili opredeljeni domobranskom brigom za svoj napa\u0107eni i s pravom prepla\u0161eni\u00a0 narod, dok su se drugi aktivno uklju\u010dili u partizanski pokret, vidje\u0107i u tome \u0161ansu da dugoro\u010dno rije\u0161e pitanje svog identiteta i \u017eivotnog prostora. Pripadnici bo\u0161nja\u010dkog naroda, osvjedo\u010deni aktivisti radni\u010dkih i studenskih pokreta koji se po\u010detkom rata sele na teritoriju Sand\u017eaka i organizuju logistiku komunisti\u010dkog pokreta. Glavni nosioci ovog pokreta u Sand\u017eaku su Rifat Burd\u017eovi\u0107 Tr\u0161o, Hakija Zejnelovi\u0107, Muhamed Abdagi\u0107 i dr. Oni jo\u0161 tokom boravka na studijama u Beogradu rade na razvijanju svijesti o posebnosti regije Sand\u017eak. Odbijaju da se udru\u017euju u zavi\u010dajna udru\u017eenja studenata iz Crne Gore i Srbije i formiraju posebno udru\u017eenje studenata Sand\u017eaka, koje je nosilo naziv \u201cZlatar\u201d.\u00a0 Aprila-maja 1939. godine obra\u0107aju se narodima Sand\u017eaka, posebno spominju\u0107i Bo\u0161njake u njemu, smatraju\u0107i ih posebnim subjektom u Sand\u017eaku, \u0161to je osporavano ve\u0107 vi\u0161e od 27. godina, reafirmi\u0161u\u0107i na taj na\u010din, Sand\u017eak kao posebnu dru\u0161tveno-politi\u010dku zajednicu. Istupanje Rifata Burd\u017eovi\u0107a na marksisti\u010dkim kru\u017eiocima u Beogradu, na kojima je pokretao pitanje nacionalnog subjektiviteta Bo\u0161njaka, bilo je takodjer prilog reafirmaciji bosnja\u010dko-muslimanskog nacionalnog identiteta i autonomnosti Sand\u017eaka; Jedan od elemenata afirmacije sand\u017ea\u010dke autonomije proizilazi i iz orgaziniziranja 15-dnevnog lista, pod naslovom \u201cGlas Sand\u017eaka\u201d, koje je izlazio i nakon \u0161to je zabranjen.<\/p>\n

Osnivanje ZAVNOS-a<\/strong><\/p>\n

Na osnovu platforme o posebnosti regije Sand\u017eak i mjesta koje ovaj prostor ima u odnosu svih naroda koji tu \u017eive prema svom \u017eivotnom prostoru, u Pljevljima je, 20. novembra 1943. godine, u prisustvu 252 delegata, odr\u017eano i zasjedanje Zemaljskog antifasti\u010dkog vije\u0107a, na kojem je obrazovan ZAVNO Sand\u017eak, \u201ckao najvi\u0161i pokrajinski organ narodne vlasti\u201d.\u00a0 Neposredna inicijativa za sazivanje skup\u0161tine i formiranje ZAVNOS-a potekla je od strane Vrhovnog komandanta NOV-a Jugoslavije Josipa Broza Tita. U obralo\u017eenju\u00a0Inicijativnog odbora za sazivanje Skup\u0161tine ZAVNOS-a, koji su predvodili profesor Beogradskog univerziteta i narodni poslanik Sreten Vukosavljevi\u0107 i prijepoljski muftija i sudija Vrhovnog \u0161eriatskog suda u Skoplju Murat ef. Se\u0107eragi\u0107 , pored ostalog stoji;- da su polo\u017eaj naroda Sand\u017eaka u biv\u0161oj Jugoslaviji i njegova historijska pro\u0161lost u cjelini bili veoma te\u0161ki; \u2013 da je Sand\u017eak tokom 1941. i 1942. godine dao zna\u010dajan doprinos u razvoju NOB-a; \u2013 da je sazrela svijest i \u017eelja naroda Sand\u017eaka u vezi organiziranja i konstituiranja ZAVNOS-a nai\u0161la na razumijevanje i odobravanje Predsjedni\u0161tva AVNOJ-a i\u00a0 Vrhovnog \u0161taba NOV i POJ-a;\u00a0 Na skup\u0161tini ZAVNOS-a nisu u\u010destvovali delegati iz novopazarskog, sjeni\u010dkog i tutinskog sreza, niti je na tom podru\u010dju vr\u0161en izborni postupak za delagate, iako je na podru\u010dju spomenuta tri sreza \u017eivjelo preko 54 % svih Muslimana Sand\u017eaka. Taj nedostatak se nije\u00a0 bitno odra\u017eavao na kvalitet i pravi\u010dnost donesenih odluka, sve do posljednje sjednice ZAVNOS-a od 29. marta 1945. godine kada je donijeta odluka o njegovom raspu\u0161tanju, \u0161to je bilo protivno interesima i \u017eeljama naroda u Sand\u017eaku u cjelini, posebno \u017eeljama i interesima Bo\u0161njaka Muslimana.<\/p>\n

Vukosavljevi\u0107 je sli\u010dne stavove o posebnosti Sand\u017eaka iznosio i prilikom rasprave o Sand\u017eaku u Predsjedni\u0161tvu AVNOJ-a, februara 1945. godine: \u201eJa sam mi\u0161ljenja da Sand\u017eak ne treba cijepati, jer je to ipak cjelina. To je oblast, to je pojam sa svojim specifi\u010dnim i politi\u010dkim i privrednim obilje\u017ejima. To je historijski ta\u010dno. Takvo je i narodno shvatanje. Zato sam ja za rje\u0161enje da se cio Sand\u017eak pripoji ili Srbiji ili Crnoj Gori, vode\u0107i ra\u010duna o onome \u0161ta sam ve\u0107 rekao.\u201c (Dr. Zoran Laki\u0107, Partizanska autonomija Sand\u017eaka, Podgorica, 1992.)<\/p>\n

Ovakav stav Vukosavljevi\u0107a podr\u017eao je i Oblasni komitet KPJ za Sand\u017eak, koji pri obra\u0107anju Centralnom komitetu KPJ, izme\u0111u ostalog, saop\u0161tava: \u201ePrema raspolo\u017eenju koje se sada jasno ispoljava kod Muslimana, oni bi bili veoma pogo\u0111eni ako bi Sand\u017eak bio pocijepan, a oni odvojeni. O tome se zaista mora voditi ra\u010duna, pogotovu ako se ima u vidu njihov sada\u0161nji stav i dobro dr\u017eanje. \u010cak ni Srbi ne bi rado primili cijepanje Sand\u017eaka.\u201c (Slobodan Ne\u0161ovi\u0107, Stvaranje nove Jugoslavije, Beograd 1981.)<\/p>\n

O Autonomiji Sand\u017eaka, u 2-3. broju \u201eGlasa Sand\u017eaka\u201c pisao je i Mi\u0161o Pavi\u0107evi\u0107: \u201eSand\u017eak je u na\u0161oj narodnooslobodila\u010dkoj borbi zauzeo \u010dasno mjesto. On je me\u0111u prvima ispalio pu\u0161ku na okupatora i u toku ove tri godine dao znatan doprinos stvari narodnog oslobo\u0111enja, doprinos u krvi i \u017eivotima svojih naj\u010destitijih sinova, u stradanju i patnjama svog naroda. Sand\u017eak je u jezgro Narodno-oslobodila\u010dke vojske dao cvijet svoje omladine, ponos na\u0161eg kraja \u2013 Tre\u0107u sand\u017ea\u010dku brigadu\u2026 Zahvaljuju\u0107i nenarodnim re\u017eimima beogradske gospode i \u0161pekulantskoj politici sand\u017ea\u010dkih \u0161i\u0107ard\u017eija, Sand\u017eak je ostao ne samo pastor\u010de, ve\u0107 je postao pojam zaostalosti, neznanja i nazadnosti. On je u Jugoslaviji (Kraljevina) dobio samo drugo ime \u2013 Jugoslovenski Sibir \u2013 koje su mu dali oni isti koji su ga i u\u010dinili Sibirom\u2026 Narod Sand\u017eaka jasno je pokazao da ne \u017eeli i ne\u0107e da mu slobodu drugi poklanjaju, jer je poslije svog gorkog iskustva svjestan da to ne bi bila ona sloboda koju on \u017eeli. Sloboda Sand\u017eaka izrasta iz njegove borbe, iz krvi i \u017eivota njegove djece. Ona \u0107e biti potpuna i niko ga ne\u0107e mo\u0107i prekoriti. Jo\u0161 manje \u0107e mu je mo\u0107i iz ruku otrgnuti. O polo\u017eaju Sand\u017eaka u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji donijet \u0107e odluku sam narod Sand\u017eaka, preko svojih slobodno izabranih predstavnika, sutra, kad zemlja bude slobodna. (Dr. Zoran Laki\u0107, Partizanska autonomija Sand\u017eaka)<\/p>\n

Likvidacija sand\u017ea\u010dke Autonomije<\/strong><\/p>\n

Iako se to \u010desto predstavlja druga\u010dije odluka o ukidanju autonomije Sand\u017eaka donijeta je u Beogradu, 24. februara 1945. godine, mjesec dana prije nego \u0107e u Novom Pazaru ta odluka, na poslednjoj sjednici ZAVNOS-a, \u201ebiti prihva\u0107ena\u201c.\u00a0 Svoje vidjenje odluke Predsjedni\u0161tva AVNOJ-a o ukidanju autonomije Sand\u017eaka, u Ilustrovanoj politici, februar 1992. godine, iznosi Ranko \u0110uki\u0107, koji opisuju\u0107i tok sjednice ukazuje na brzoletost i neutemeljenost inicijative o ukidanju sand\u017ea\u010dke autonomije. Obrazlo\u017eenje odluke bilo je sljede\u0107e:<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 da Sand\u017eak nema nacionalnu podlogu za dobijanje takvog statusa;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 da bi insistiranje i zadr\u017eavanje autonomnog Sand\u017eaka navodno zna\u010dilo sada \u2018 izli\u0161no i neracionalno drobljenje srpske i crnogorske cjeline kao i Jugoslavije uop\u0161te;<\/p>\n

da i nakon cijepanja Sand\u017eaka Muslimani, navodno nebi bili nacionalno ogro\u017eeni, jer kako se isti\u010de \u2018oni (bi)mogli da u\u017eivaju ista prava u Crnoj Gori i Srbiji\u2019, napu\u0161taju\u0107i na taj na\u010din prava koja su stekli u narodnooslobodila\u010dkoj borbi.<\/p>\n

Vra\u0107anjem na granice iz 1913. godine sankcioniran je princip da se putem osvajanja i okupacije vr\u0161i podjela teritorija na kojima \u017eivi vi\u0161e naroda i zanemareni nacionalni i drugi interesi jednog od tri naroda koji na tim teritorijama vijekovima \u017eivi. Subjektivno opredjeljenje da navodno Sand\u017eak nema statusa, te da bi to zna\u010dilo navodno,\u2019izli\u0161no i neracionalno drobljenje srpske i crnogorske cjeline\u2019, objektivno se svodilo na nepriznavanje Bo\u0161njaka kao naroda.\u00a0 Opravdanja za ovakvu odluku, osim nacionalnog ili nacionalisti\u010dkog, nije bilo nikakva.\u00a0 Poznati bo\u0161nja\u010dko-muslimanski intelektualac, Muhammed Abdagi\u0107 ka\u017ee da je:\u00a0 \u201eO\u010digledno time Srbiji u\u010dinjen ustupak, koja je o\u010dekivala da \u0107e joj se priznati granice Kraljevine Srbije, a zbog rje\u0161enja makedonskog nacionalnog pitanja izgubila je Makedoniju, ali je kao konpenzaciju dobila Vojvodinu, za koju je, prema stavu KP na po\u010detku rata, bio predvi\u0111en federalni status, kao i za sve biv\u0161e dijelove Austrougarske ( Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina).\u201c<\/p>\n

Referendum o autonomiji Sand\u017eaka 1991. godine<\/strong><\/p>\n

Kako bi osigurali da ne\u0107e biti otpora ovakvoj odluci, u centru sand\u017ea\u010dke autonomije, Novom Pazaru, sprovodi se\u00a0 pravi pogrom Bo\u0161njaka Sand\u017eaka. Pod optu\u017ebom \u201eklasni neprijatelj\u201c i \u201eostaci azijatske zatucanosti\u201c preko 2.000 ljudi, uglavnom, intelektualaca, uleme, aga i begova, trgovaca, zanatlija,jednom rije\u010dju umnih ljudi u Bo\u0161njaka\u00a0 streljano je na Had\u017eetu.\u00a0 To \u0107e ostaviti dalekose\u017ene posledice po sveukupni \u017eivot Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Period izmedju 1945 do 1990. godine proti\u010de u znaku borbe za o\u010duvanje nacionalnog imena, ali i u znaku borbe protiv iseljavanja sa ovih prostora.\u00a0 Prilikom prvih poratnih popisa stanovni\u0161tva u Jugoslaviji, Bo\u0161njaci su imali mogucnost da se \u201copredijele\u201d kao pripadnici neke druge nacije (Srbi, Hrvati i sl.) ili da ostanu \u201cneopredjeljeni\u201d. To je bila posljedica \u010dinjenice da su vladaju\u0107e snage dato povijesno stanje poslije 1945. godine,\u00a0 interpretirale tako da ne povrijede odredene nacionalne, zapravo nacionalisti\u010dke interese,\u00a0prisutne u BiH i oko nje jo\u0161 od prve polovine XIX stolje\u0107a. Posmatraju\u0107i iz te perspektive sasvim je razumljivo \u0161to su Bo\u0161njaci 1974. godine, prihvatili \u201ekompromisno\u201c re\u0161enje, pristaju\u0107i na ne\u0161to \u0161to je presedan u svjetskoj praksi, da svoje vjersko ime koriste za nacionalnu odrednicu.<\/p>\n

Dezintegracijom Jugoslavije koja je izazvana i pra\u0107ena ratom i stvaranjem novih suverenih dr\u017eava na istom prostoru tokom 1991. godine, stvaraju se novi politi\u010dki odnosi u kojima je opstanak bo\u0161nja\u010dko naroda doveden u pitanje. To je bio poseban izazov za novu bo\u0161nja\u010dku elitu.<\/p>\n

Na osnovu rezultata referenduma odr\u017eanog 25., 26., i 27., oktobra 1991. godine o autonomiji Sand\u017eaka, Skup\u0161tina MNVS je na svom zasjedanju 11.01.1992.g. usvojila prijedlog o uspostavljanju specijalnog statusa za Sand\u017eak kao \u201eoptimalno rje\u0161enje za muslimanski narod koji je autohtton na ovom prostoru. Me\u0111utim, pored svih napora, vlasti Srbije i Crne Gore 1992. godine donose tzv. \u017dablja\u010dki Ustav, i Bo\u0161njacima ukidaju jednom ste\u010deno pravo, da su narod.\u00a0 Kao odgovor na to, dana 28.04.1992.g. odr\u017eana je Skup\u0161tina MNVS na kojoj je izra\u017eeno neslaganje sa tim novim Ustavom i donijeta je odluka da muslimanski-bo\u0161nja\u010dki narod ne priznaje takvu dr\u017eavu, jer ista ignori\u0161e njegovo postojanje.<\/p>\n

19. jula 1999. godine BNVS usvaja Memorandum o autonomiji Sand\u017eaka i posebnim odnosima sa Bosnom i Hercegovinom, u kojem izmedju ostalog stoji da je cilj da se u\u00a0 okviru Savezne Republike Jugoslavije uspostavi autonomija Sand\u017eaka, da se vlast u Sand\u017eaku ostvaruje se u skladu sa Ustavom SRJ i Ustavom Sand\u017eaka. Bo\u0161njaci, Crnogorci i Srbi, kao konstutivni narodi u\u017eiva\u0107e kolektivna nacionalna prava u skladu sa Ustavom SRJ i Ustavom Sand\u017eaka.<\/p>\n

Predstavnici ostalih politi\u010dkih partija u Sand\u017eaku, nevladinih organizacija i kulturnih udru\u017eenja usvojili su 3. decembra 2003. godine Deklaraciju o polo\u017eaju Bo\u0161njaka u SRJ, u kojoj stoji da\u00a0 Bo\u0161njaci Sand\u017eaka, Srbije i Crne Gore \u010dine jedinstven etnogenetski, kulturni i civilizacijski korpus zajedno sa Bo\u0161njacima sa prostora teritorije biv\u0161e SFRJ te da se pozivaju Srbija i Crna Gora da novim ustavima rije\u0161e status bo\u0161nja\u010dke zajednice i status Sand\u017eaka.<\/p>\n

Prava Bo\u0161njaka za ministarske fotelje<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to je bila karakteristika ovih zahtjeva za ve\u0107a prava Bo\u0161njaka i za status regije Sand\u017eaka, jeste \u010dinjenica da su oni bivali aktualizirani i u najmra\u010dnijem periodu Milo\u0161evi\u0107eve vladavine. Medjutim, \u0161to je bilo vi\u0161e dokumenata koji su kori\u0161teni kao platforma za re\u0161avanje pitanja Bo\u0161njaka u Srbiji i regije Sand\u017eak, sve je bilo manje volje i u Beogradu i kod bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dara za implementacijom istih. To \u0107e se najbolje ilustrovati na primjeru dono\u0161enja novog Ustava Srbije.<\/p>\n

Vode\u0107i bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari tog perioda, do dono\u0161enja novog Ustava 2006. godine, zagovaraju platformu po kojoj su Bo\u0161njaci konstutivni narod, a da Sand\u017eaku pripada Autonomija. U kampanji za dono\u0161enje novog Ustava dolazi do naglog zaokreta. Najve\u0107i zagovornik ideje konstutivnosti i autonomije pozivaju Bo\u0161njake da glasaju za novi Ustav, u vezi \u010dije su\u0161tine su na forumima koje kontroli\u0161u, do tada konstantno iznosili negativne ocjene.<\/p>\n

Mjesto i zna\u010daj Islamske zajednice u borbi za autonomiju Sand\u017eaka<\/strong><\/p>\n

Islamska zajednica je u odnosu na pitanje autonomije Sand\u017eaka i borbe za o\u010duvanje identiteta Bo\u0161njaka, kao naroda koji \u010dine ve\u0107inu vjernika ove vjerske institucije bila, jo\u0161 od samog osnivanja, suo\u010dena sa izborom: da bude sa svojim narodom a u partnerstvu sa vlastima ili da bude poltronska. 1930. godine, Reis ul ulema\u00a0D\u017eemaludin \u010cau\u0161evi\u0107 odbija da bude reis po volji kralja i podnosi ostavku. Nakon tog perioda, pa sve do 90-tih godina na \u010delo Islamske zajednice \u0107e biti oni koji su bili skloni kompromisima, vrlo \u010desto i na \u0161tetu sopstvenog naroda. Osnivanjem Islamske zajednice Sand\u017eaka, dolazi do promjene takve politike. Islamska zajednica postaje svekolikiservis svojim vjernicima. Ilustracije radi: Povodom navodne ankete bijelopoljske revije\u00a0 \u201ePolje\u201c, prenijete 6.oktobra 1999.godine u dnevnom listu \u2018Blic\u2019, u tekstu \u2018Muslimani ne \u017eele autonomiju Sand\u017eaka\u2019, reagovao je predsjednik Me\u0161ihata IZ-e Sand\u017eaka, muftija Muamer ef. Zukorli\u0107: \u201d Nikada nisam izrazio protivljenje rje\u0161enju sand\u017ea\u010dkog pitanja stvaranjem autonomije Sand\u017eak\u2026Uvijek \u0107u podr\u017eati sve legitimne zahtjeve ovog naroda koji predpostavljaju ostvarivanje nacionalnih i drugih interesa.\u201d<\/p>\n

Momenat kada se Islamska zajednica \u201eumije\u0161ala\u201c u politi\u010dku stvarnost jeste dono\u0161enje novog ustava Srbije. Suo\u010dena sa promjenom stavova bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dara, ali i njihovim direktnim i indirektnim u\u010destvovanjem u falsifikovanju glasanja za Ustav na teritoriji Sand\u017eaka, pod pokroviteljstvom Muftije sand\u017ea\u010dkog, u sjedi\u0161tu Me\u0161ihata IZ-e Sand\u017eaka,16.10.2006.godine, uz prisustvo skoro svih\u00a0 politi\u010dkih\u00a0 partija, koje djeluju na podru\u010dju Sand\u017eaka, donijeta je deklaracija kojom se osu\u0111uje ignorisanje prava Bo\u0161njaka u novom Ustavu.\u00a0\u00a0 Iako ova Deklaracije nije mogla bitno uticati na dono\u0161enje Ustava, ipak smisao i zna\u010daj njenog dono\u0161enja je bio veoma bitan kao jedna od\u00a0 platformi za dalje djelovanje.\u00a0 Bolji poznavaoci prilika onoga \u0161to \u0107e se dje\u0161avati u i oko Islamske zajednice, sla\u017eu se o ocjeni da je stav Islamske zajednice oko Ustava i pomenuta Deklaracija\u00a0 bila \u201ekap u prepunoj \u010da\u0161i\u201c za re\u017eim u Beogradu, i razlog za agresiju na ovu instituciju koja \u0107e uslijediti ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana kasnije.<\/p>\n

2009. godine vlada Srbije usvaja Uredbu o statisti\u010dkim regionima po kojoj se Sand\u017eak cijepa i ulazi u sastav dva regiona. Iako su prvobitno potpisali spornu Uredbu Ugljanin i Ljaji\u0107 kasnije se protive realizaciji iste pravdaju\u0107i se time da nisu pogledali dokument prije stavljanja parafa.\u00a0 Islamska zajednica u vezi sa novonastalom situacijom pokre\u0107e jo\u0161 jednu inicijativu te na sastanku predstavnika bo\u0161nja\u010dkih organizacija, ustanova i institucija, te predstavnika u dr\u017eavnim organima, odr\u017eanom u Novom Pazaru 04.07.2009. godine, usvojena je D\u00a0 E\u00a0K L A\u00a0 R\u00a0 A\u00a0 C I\u00a0 J\u00a0A\u00a0 kojom se zbog \u010dinjenice da manjkavosti Ustava Republike Srbije doprinose nepo\u0161tivanju ljudskih i manjinskih prava, od nadle\u017enih dr\u017eavnih organa zahtijeva pokretanje procedure promjene Ustava u skladu sa Deklaracijom bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dkih stranaka iz oktobra 2006. god. Takodjer je Deklaracijom zatra\u017eeno da se u skladu sa principima i standardima evropskog regionalizma u procesu decentralizacije i regionalizacije Srbije, u budu\u0107im ustavnim i zakonskim rje\u0161enjima uva\u017eavaju osobenosti regije Sand\u017eak, \u0161to podrazumijeva njenu cjelovitost sa sjedi\u0161tem u Novom Pazaru.<\/p>\n

Nekoliko dana poslije ovoga skupa, BNVS upro\u0161lom sazivu, kojem je jo\u0161 2007. godine bio istekao mandat, donosi svoju deklaraciju, u kojoj se izmedju ostalog nagla\u0161ava da su dr\u017eava Srbija i njene organizacije i ustanove u prethodnih nekoliko godina ulo\u017eili\u00a0zna\u010dajne napore na pobolj\u0161anju i unaprje\u0111enju polo\u017eaja i prava sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka u Republici Srbiji.<\/p>\n

Nakon \u0161to je, na izborima za Bo\u0161nja\u010dko nacionalno vije\u0107e, u junu 2010. godine ubedljivo pobijedila lista Bo\u0161nja\u010dke kulturne zajednice, koju je predvodio Glavni muftija IZ-e u Srbiji, Muamer ef. Zukorli\u0107, te poku\u0161aja Ministarstva za ljudska i manjinska prava da ospori realizaciju izborne volje Bo\u0161njaka, suo\u010deni sa \u010dinjenicom da se to isto \u017eeli primjeniti i kada su u pitanju vjerska prava muslimana,\u00a0 na zasjedanju Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog sabora, na kome su u\u010destvovali predstavnici organizacija, ustanova i institucija koje okupljaju Bo\u0161njake, u organizaciji novoformiranog Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vije\u0107a, u Novom Pazaru, dana 14.07.2010. godine, usvojena je D E K L A R A C I J A kao platforma u razgovorima sa predstavnicima vlasti u Beogradu na putu re\u0161avanja pitanja Sand\u017eaka i Bo\u0161njaka koji \u017eive na ovim prostorima. Deklaracija, izmedju ostalog predvidja dasu\u00a0 Bo\u0161njaci konstitutivni narod u Srbiji, te da u cilju afirmacije rje\u0161avanja statusa regije Sand\u017eak, kroz proces decentralizacije Srbije, Sabor formira odbor za obnovu Narodnog vije\u0107a Sand\u017eaka. Ne\u0161to kasnije ovo tijelo formira i odbor za obnovu sand\u017ea\u010dke autonomije.<\/p>\n

Bitan momenat u re\u0161avanju pitanja sand\u017ea\u010dke autonomije svakako je i\u00a0 sporazum objelodanjen 2010. godine, potpisan 2006. godine,\u00a0 izmedju DPS Mila Djukanovi\u0107a i Bo\u0161nja\u010dke stranke. U sporazumu potpisanom\u00a0 23.03.2006.godine, uo\u010di referenduma o nezavisnosti Crne Gore, u ta\u010dki 4. koja se odnosi na Sand\u017eak stoji da \u201cSand\u017eak vidimo kao multietni\u010dku, multikonfesionalnu, prekograni\u010dnu regiju sa transparentnom granicom, koja bi bila most spajanja, a ne zid razdvajanja Srbije i Crne Gore.<\/p>\n

Sand\u017ea\u010dke perspektive<\/strong><\/p>\n

Zbog \u010dinjenice da samo Bo\u0161njaci na prostoru Balkana nemaju svoju mati\u010dnu dr\u017eavu koja bi \u0161titila njihova individualna i kolektivna prava, s obzirom na njihovu bolno i tragi\u010dno historijsko iskustvo, i to da je nad njima izvr\u0161eno 11 genocida zaklju\u010dno sa onim u Srebrenici, neophodno je izna\u0107i mehanizme kako bi i oni bili uvjereni da mogu ra\u010dunati na izvjesniju budu\u0107nost. Okvire za\u0161tite individualnih i kolektivnih prava Bo\u0161njaka, kao i statusa regije Sand\u017eak treba tra\u017eiti u okviru evroatlanskih integracija dr\u017eave Srbije i Crnoj Gori, posebno u procesu njihove decentralizacije i demokratizacije. Ignori\u0161u\u0107i zna\u010daj kapitalnih projekata: Islamske zajednice u Srbiji, Internacionalnog univerziteta, Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vija\u0107a u Srbiji, koji su svi, u osnovi, integristi\u010dki, koji ne ostavljaju prostora za sumnju da se iza zahtjeva za autonomijom \u201ekrije secesija\u201c, re\u017eim ozbiljno rizikuje.<\/p>\n

Da zaklju\u010dimo:\u00a0Autonomija Sand\u017eaka nikada nije bila izvjesnija i realnija opcija. Sand\u017eak je ponovo postao nezaobilazna tema svih regionalnih konferencija, kakva je prije neki dan zavr\u0161ena u Karadjordjevu.\u00a0Sand\u017eak ima sve uslove da u procesu evropskih integracija zemalja Balkana, dobije status moderne, multietni\u010dke evropske regije. Pitanje Autonomije Sand\u017eaka je ekonomsko, politi\u010dko, nacionalno, ali i je ono iznad svega pitanje opstanka ili nestanka sa ovih prostora!<\/p>\n

Dva su osnovna razloga za\u0161to Sand\u017eak treba da povrati svoju Atonomiju: Prvi: pravo na samoopredeljenje iskazano na Referendumu o autonomiji 1991. godine, na kojem je preko 90 % Bo\u0161njaka glasalo ZA.<\/p>\n

Drugi: Re\u017eimi u Beogradu i Podgorioci su, ignorisanjem zlo\u010dina po\u010dininjenih od strane pojedinih pripadnika istih, za vrijeme Milo\u0161evi\u0107a, Bulatovi\u0107a, \u0106osi\u0107a i Djukanovi\u0107a: \u0160trpci, Sjeverin, Bukovica, Kukuruzovi\u0107e i dr., policijska tortura nad Bo\u0161njacima Sand\u017eaka 1993, 1994. godine, agresijom na Islamsku zajednicu za vrijeme re\u017eima Ko\u0161tunice, osporavanjem izborne volje u procesu izbora za BNV, \u010destom zloupotrebom jedinice \u017dandarmerije u Sand\u017eak, anga\u017eovanjem u sve navedene svrhe sebi lojalnih i poslu\u0161nih Bo\u0161njaka za vrijeme Tadi\u0107a izgubio pravo da samostalno upravlja ovom teritorijom.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Sand\u017eaka on \u0107e imati onakav polo\u017eaj za kakav se izjasne njegovi slobodno izabrani, autenti\u010dni predstavnici i narodi koji na ovom prostoru \u017eive!<\/p>\n

Autor: dr. Admir Muratovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Izvor: Mesihat.org<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novopazarski Sand\u017eak ili kako je danas uobi\u010dajeno re\u0107i samo Sand\u017eak je historijska pokrajina koja obuhvata jugozapadni dio dana\u0161nje Republike Srbije i sjeverni dio dana\u0161nje Republike Crne Gore. Ova historijska pokrajina se tokom svog dugog postojanja razvila u posebnu geopoliti\u010dku, kulturno-historijsku, etni\u010dko-konfesionalnu i administrativno-teritorijalnu cjelinu, sa upravnim i kulturnim sredi\u0161tem u Novom Pazaru. Da bi bolje […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":16646,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-16645","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"\nAutonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-\u2013-historijski-i-politicki-kontekst\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Novopazarski Sand\u017eak ili kako je danas uobi\u010dajeno re\u0107i samo Sand\u017eak je historijska pokrajina koja obuhvata jugozapadni dio dana\u0161nje Republike Srbije i sjeverni dio dana\u0161nje Republike Crne Gore. Ova historijska pokrajina se tokom svog dugog postojanja razvila u posebnu geopoliti\u010dku, kulturno-historijsku, etni\u010dko-konfesionalnu i administrativno-teritorijalnu cjelinu, sa upravnim i kulturnim sredi\u0161tem u Novom Pazaru. Da bi bolje […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-\u2013-historijski-i-politicki-kontekst\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-11-21T09:00:13+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-11-21T13:38:07+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"450\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"402\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst\",\"datePublished\":\"2015-11-21T09:00:13+00:00\",\"dateModified\":\"2015-11-21T13:38:07+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/\"},\"wordCount\":4246,\"commentCount\":29,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/\",\"name\":\"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg\",\"datePublished\":\"2015-11-21T09:00:13+00:00\",\"dateModified\":\"2015-11-21T13:38:07+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg\",\"width\":450,\"height\":402},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-\u2013-historijski-i-politicki-kontekst\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst","og_description":"Novopazarski Sand\u017eak ili kako je danas uobi\u010dajeno re\u0107i samo Sand\u017eak je historijska pokrajina koja obuhvata jugozapadni dio dana\u0161nje Republike Srbije i sjeverni dio dana\u0161nje Republike Crne Gore. Ova historijska pokrajina se tokom svog dugog postojanja razvila u posebnu geopoliti\u010dku, kulturno-historijsku, etni\u010dko-konfesionalnu i administrativno-teritorijalnu cjelinu, sa upravnim i kulturnim sredi\u0161tem u Novom Pazaru. Da bi bolje […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-\u2013-historijski-i-politicki-kontekst\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-11-21T09:00:13+00:00","article_modified_time":"2015-11-21T13:38:07+00:00","og_image":[{"width":450,"height":402,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst","datePublished":"2015-11-21T09:00:13+00:00","dateModified":"2015-11-21T13:38:07+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/"},"wordCount":4246,"commentCount":29,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/","name":"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg","datePublished":"2015-11-21T09:00:13+00:00","dateModified":"2015-11-21T13:38:07+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/6691_1048852076140_1670853301_99963_7705573_n.jpg","width":450,"height":402},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-%e2%80%93-historijski-i-politicki-kontekst\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Autonomija Sand\u017eaka \u2013 historijski i politi\u010dki kontekst"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16645"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16645"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16645\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}