{"id":158768,"date":"2016-04-11T20:53:34","date_gmt":"2016-04-11T18:53:34","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=158768"},"modified":"2016-04-12T14:28:06","modified_gmt":"2016-04-12T12:28:06","slug":"procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/","title":{"rendered":"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg\" alt=\"2\" \/><\/strong><\/p>\n<p><strong>SOCIJALNO ODGOVORNA EKONOMIJA<\/strong><\/p>\n<p>Ekonomska misija Bo\u0161nja\u010dke demokratske zajednice Sand\u017eaka (BDZ) je da se pove\u0107a blagostanje gra\u0111ana u Sand\u017eaku. Sand\u017eak posjeduje veliki ekonomski razvojni potencijal sa svojim mladim i dinami\u010dnim stanovni\u0161tvom, bogatim prirodnim resursima, pojedince sa poduzetni\u010dkim duhom, historijske i prirodne ljepote, kao i geostrate\u0161ki polo\u017eaj.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p>Ekonomski sektor je od najve\u0107e va\u017enosti za socijalno blagostanje cijelog dru\u0161tva. Poslovni ljudi u sand\u017ea\u010dkoj regiji nose veliku dru\u0161tvenu odgovornost. Oni su odgovorni za obezbje\u0111ivanje prihoda hiljadama radnika, kao i njihovih porodica. Ovi poslovni ljudi svjesni su svoje odgovornosti, nezavisno iz koje op\u0107ine dolaze, kojoj nacionalnoj strukturi pripadaju, da li su politi\u010dki opredijeljeni, ili ne. Na\u017ealost, u sand\u017ea\u010dkim op\u0107inama nivo priznavanja zasluga poslovnog sektora od strane politi\u010dkog sektora, kao i samih gra\u0111ana, ne podudara se sa njihovom va\u017eno\u0161\u0107u. Glavni razlog le\u017ei u neizbalansiranoj podjeli mo\u0107i izme\u0111u politi\u010dkog i ostalih sektora. Vlast ne dozvoljava ve\u0107i uticaj drugih aktera zbog straha od gubitka kontrole nad procesom podjele javnih pozicija. Kontrola nad javnim pozicijama za njih ozna\u010dava glavni izvor njihove mo\u0107i. Tako\u0111er je i poslovni sektor suvi\u0161e slab, mada u njemu ima potencijala za pozicioniranje kao glavnog nosioca uticaja. Iz svih nabrojanih razloga politi\u010dka misija BDZ bi\u0107e apsolutno usmjerena u prevazila\u017eenje ovih problema i stvaranje najboljeg mogu\u0107eg ambijenta kako bi se ekonomska slika Sand\u017eaka u narednom periodu zna\u010dajno pobolj\u0161ala.<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka \u0107e implementirati strategiju kontinuiranog i odr\u017eivog ekonomskog rasta kako bi se mobilizirali potencijali Sand\u017eaka. Realizacija ove strategije \u0107e smanjiti siroma\u0161tvo i nezaposlenost, \u0161to \u0107e pove\u0107ati \u017eivotni standard na\u0161ih gra\u0111ana. Tako \u0107e Sand\u017eak postati atraktivno mjesto za \u017eivot sada\u0161njim i budu\u0107im generacijama.<\/p>\n<p>Ekonomski razvoj i blagostanje vodi i do ve\u0107e odgovornosti kod raspodjele ste\u010denog bogatstva. BDZ je mi\u0161ljenja da treba provesti socijalne politike kako bi se osigurala dobrobit i sre\u0107a svih na\u0161ih gra\u0111ana. Neizbje\u017eno je stalno unapre\u0111ivati koncept socijalne dr\u017eave koja \u0107e brinuti o nezaposlenim, siroma\u0161nim, bolesnim i osobama sa posebnim potrebama, \u0161to \u0107e ovim kategorijama, kao i svim ostalim gra\u0111anima, omogu\u0107iti dostojanstven \u017eivot.<\/p>\n<p>U skladu sa ovom strategijom, BDZ je odredila svoje socio-ekonomske principe, ciljeve i politike i uspostavit \u0107e koncept vlasti radi efikasne implementacije.<\/p>\n<p><em>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka je usvojila sljede\u0107e osnovne principe ekonomskog razvoja:<\/em><\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Ljudi su glavni resurs i subjekt ekonomskog razvoja i zato treba prilagoditi ekonomiju prema potrebama ljudi.<\/li>\n<li>Privredni razvoj je neophodno bazirati na slobodi tr\u017ei\u0161ta u ambijentu zdrave konkurencije.<\/li>\n<li>Monopolizacija i nelojalna konkurencija treba se sprije\u010diti po svaku cijenu.<\/li>\n<li>Svi razvojni projekti moraju podrazumijevati ekonomski i ekolo\u0161ki odr\u017eivi razvoj.<\/li>\n<li>Pretpostavka privrednog razvoja je izgradnja kvalitetne infrastrukture i saobra\u0107ajne mre\u017ee, prije svega, autoputa i aerodroma u Sand\u017eaku.<\/li>\n<li>BDZ \u0107e podr\u017eati sve razvojne projekte u sferi energetike u pogledu iskori\u0161tavanja prirodno obnovljivih resursa, kao \u0161to su rije\u010dni potencijali, vjetrovi i solarna energija.<\/li>\n<li>BDZ se zala\u017ee za razvoj malih i srednjih preduze\u0107a.<\/li>\n<li>Budu\u0107i privredni razvoj neophodno je bazirati na o\u010duvanju postoje\u0107ih privrednih grana, kao \u0161to su tekstilna i drvna industrija, te o\u017eivljavanju poljoprivrede, naro\u010dito sto\u010darstva, kao i drugih ekonomskih grana poput turizma i prerade ljekovitog bilja.<\/li>\n<li>Va\u017eno je podsta\u0107i i o\u017eivljavanje tradicionalnih zanata i doma\u0107e radinosti.<\/li>\n<li>Smatramo da treba pripremiti sand\u017ea\u010dku ekonomiju za ulazak u globaliziranu privredu. Najbolji na\u010din jeste pove\u0107anje konkurentske prednosti putem efikasnog kori\u0161tenja postoje\u0107ih resursa.<\/li>\n<li>Treba pripremiti uslove za privla\u010denje stranog kapitala s posebnim naglaskom kapitala iz dijaspore, te me\u0111unarodnog znanja i iskustva za razvoj sand\u017ea\u010dke ekonomije.<\/li>\n<li>Kroz dugoro\u010dnu edukaciju nu\u017eno je o\u017eivjeti eti\u010dke tradicionalne vrijednosti u poslovanju, jer su po\u0161tenje, odgovornost i ta\u010dnost osnovi profesionalizma.<\/li>\n<li>Mi\u0161ljenja smo da dr\u017eava na\u010delno treba da ostane izvan svih vrsta ekonomskih aktivnosti i da nosilac ekonomije treba biti privatni sektor.<\/li>\n<li>Funkcija dr\u017eave u ekonomiji treba biti regulatorna i kontrolna. Stoga, smatramo da je stvaranje pozitivnog i pravednog ambijenata putem dr\u017eavne uprave jedan od glavnih stubova za ekonomski razvoj Sand\u017eaka.<\/li>\n<li>Smatramo da sve javne slu\u017ebe treba kvalitetno organizirati prema potrebama gra\u0111ana.<\/li>\n<li>Neophodno je razvijati koncept javno-privatnog partnerstva kod ponude javnih dobara, poput obrazovanja, zdravstva i komunalnih usluga.<\/li>\n<li>BDZ \u0107e razvijati zajedno sa vjerskim zajednicama i nevladinim organizacijama posebne programe za siroma\u0161ne, penzionere, siroma\u0161nu djecu, nezaposlene i gra\u0111ane koji se suo\u010davaju sa te\u0161ko\u0107ama i ne smiju se u dru\u0161tvu osje\u0107ati napu\u0161tenim i osamljenim.<\/li>\n<li>BDZ \u0107e ponuditi projekte za rehabilitaciju djece uli\u010dara, prosjaka i besku\u0107nika u cilju smanjenja ovakvih pojava.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Za realizaciju ovih principa BDZ ima sljede\u0107e osnovne ciljeve za ekonomiju:<\/em><\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Ponuditi ambijent gdje se privatno poduzetni\u0161tvo mo\u017ee slobodno razvijati bez suvi\u0161nih politi\u010dkih i birokratskih barijera.<\/li>\n<li>Ponuditi puteve, \u017eeljeznicu i aerodrom kao neophodnu infrastrukturu za razvoj ekonomije.<\/li>\n<li>Pove\u0107ati proizvodnju roba i usluga.<\/li>\n<li>Pove\u0107ati izvoz lokalnih proizvoda i njihovo brendiranje.<\/li>\n<li>Smanjenje nezaposlenosti, spre\u010davanje visokih tro\u0161kova \u017eivota i pravedna raspodjela dohotka.<\/li>\n<li>Iskorijeniti nepravedno profiterstvo i nelojalnu konkurenciju, koje spre\u010davaju stabilan i pravedan ekonomski razvoj. Sprije\u010diti svaki vid monopolizacije.<\/li>\n<li>Reforma administracije lokalnih uprava, kao i policijskih, tu\u017eila\u010dkih i pravosudnih organa kako bi se korupcija i organizirani kriminal sveli na minimum.<\/li>\n<li>Nu\u017eno je poduzeti sve raspolo\u017eive mjere radi za\u0161tite zdrave privrede od narko i drugih vidova prljavog kapitala.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Za postizanje ovih ciljeva BDZ \u0107e implementirati sljede\u0107e mjere:<\/em><\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Kori\u0161tenje svih resursa za razvoj privrede zasnovane na inovacijama, tehnologiji i produktivnosti.<\/li>\n<li>Ekonomski razvoj se mo\u017ee posti\u0107i putem investicija. Zato \u0107e se promovirati obim i kvalitet investicija radi pove\u0107anja zaposlenosti.<\/li>\n<li>Finansijski sektor treba struktuirati prema potrebama svih u\u010desnika u ekonomiji, a ne obratno.<\/li>\n<li>Treba ubla\u017eiti regionalne neravnote\u017ee u ekonomskoj snazi i ponuditi ambijent za kori\u0161tenje svih resursa u svim mjestima i op\u0107inama.<\/li>\n<li>Treba reformisati poreski sistem uzimaju\u0107i u obzir ekonomsku snagu poreskih obveznika i pravednost raspodjele poreskih tereta.<\/li>\n<li>Treba reformisati na\u010din tro\u0161enja javnih rashoda i sprije\u010diti zloupotrebe vezano za njih.<\/li>\n<li>Javni rashodi trebaju se isklju\u010divo tro\u0161iti za op\u0107e dobro svih gra\u0111ana, a prije svega za javne investicije.<\/li>\n<li>Treba obezbijediti vladavinu prava uz nezavisno sudstvo, za\u0161ti\u0107ena imovinska prava i slobodan pristup tr\u017ei\u0161tu.<\/li>\n<li>Treba uklju\u010diti obrazovne i nau\u010dne institucije u cilju postizanja konkurentnosti ekonomije.<\/li>\n<\/ul>\n<ol>\n<li><strong> Javne finansije <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong><em>1.1. Transparentnost tro\u0161enja javnih prihoda<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Poreski prihodi se ostvaruju uzimanjem dijela prihoda od gra\u0111ana. Zato tro\u0161enje ovih sredstava predstavlja veliku odgovornost za izvr\u0161nu vlast bilo kojeg nivoa. Zbog toga gra\u0111ani imaju pravo znati u koje svrhe je potro\u0161en pla\u0107eni porez. Radi bolje transparentnosti tro\u0161enja javnih prihoda treba namjenski odrediti korisnike poreskih prihoda, \u0161to \u0107e pove\u0107ati spremnost poreskih obveznika za pla\u0107anje poreza i smanjiti zloupotrebe poreskih prihoda. Kada gra\u0111ani uo\u010de da se poreski prihodi koriste za njihovu dobrobit, pove\u0107at \u0107e se spremnost za pla\u0107anjem. Transparentnost \u0107e povratiti povjerenje gra\u0111ana u vlast i njene zvani\u010dnike, \u0161to je su\u0161tina demokratije.<\/p>\n<p>Svi nivoi vlasti trebaju optimalno koristiti javne prihode da bi se postigli \u0161to ve\u0107i rezultati uz \u0161to manje poresko optere\u0107enje gra\u0111ana i privrede. Treba sprije\u010diti zapo\u0161ljavanje nekompetentnih kadrova u javnoj administraciji, koji uzimaju dr\u017eavni novac bez davanja adekvatne protivusluge za dobijenu zaradu. Zato se BDZ zala\u017ee za transparentnu proceduru zapo\u0161ljavanje kadrova u dr\u017eavnim ustanovama, gdje \u0107e se pojedinac zaposliti na osnovu objektivnih kriterija.<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka se zala\u017ee da u svim dr\u017eavnim ustanovama, \u010diji je osniva\u010d Republika ili lokalna samouprava, struktura zaposlenih bude uskla\u0111ena sa strukturom stanovni\u0161tva po polu, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka \u0107e preuzeti sljede\u0107e mjere radi pove\u0107anja transparentnosti tro\u0161enja javnih prihoda:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka se zala\u017ee sa maksimalnu transparentnost o tro\u0161enju javnih rashoda. Bud\u017eeti i zavr\u0161ni ra\u010duni vlada svih nivoa, javnih preduze\u0107a, kao i konkursi za javne nabavke moraju biti javno dostupni putem interneta. Postavljeni podaci moraju biti obja\u0161njeni gra\u0111anima bez optere\u0107enja stru\u010dnih termina. Ovdje je posebno bitno da se za svaki ubirani porez, odnosno taksu, koliko je mogu\u0107e odredi i ograni\u010di namjena za\u0161ta se mo\u017ee koristiti.<\/li>\n<li>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka se zala\u017ee da svaki poreski prihod dobija ta\u010dnu definisanu kategoriju primaoca.<\/li>\n<li>Struktura javnih rashoda u svakom bud\u017eetu \u0107e biti jasno definisana radi efikasnijeg tro\u0161enja javnih prihoda, tako da \u0107e se odrediti maksimalno mogu\u0107e tro\u0161enje za zaposlenike i javne nabavke u procentima od javnih prihoda, dok \u0107e svaki bud\u017eet morati odre\u0111eni procent odvojiti za investicije. Ovi procenti \u0107e se odrediti prema stepenu razvoja svake lokalne samouprave.<\/li>\n<li>Uvo\u0111enje pozitivne diskriminacije o strukturi zaposlenih u ustanovama i preduze\u0107ima, \u010diji je osniva\u010d Republika ili lokalna samouprava, prema strukturi stanovni\u0161tva po polu, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Godi\u0161nje \u0107e se predati izvje\u0161taj lokalnoj skup\u0161tini o po\u0161tovanju principa ravnopravnosti u zapo\u0161ljavanju i uskla\u0111enosti sa strukturom stanovni\u0161tva lokalne samouprave.<\/li>\n<li>Prilikom zapo\u0161ljavanja u ustanovama i preduze\u0107ima, \u010diji je osniva\u010d Republika ili lokalna samouprava, neophodno je uvesti sistem \u201cKonkurs-bodovanje-javni izvje\u0161taj\u201d. To zna\u010di da se za svako radno mjesto mora raspisati javni konkurs, sa unaprijed odre\u0111enim sistemom bodovanja, formirati komisija za ocjenu kandidata, javno objaviti izvje\u0161taj o bodovanju i odabiru kandidata. Na ovaj na\u010din \u0107e se pobolj\u0161ati struktura zaposlenih u ovim ustanovama, a istovremeno \u0107e biti zadovoljeni kriteriji ravnopravnosti i transparentnosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>1.2. Pravedni poreski sistem<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Poreski sistem treba reformisati uzimaju\u0107i u obzir realnu ekonomsku snagu poreskih obveznika i pravednost raspodjele poreskih tereta. Zbog trenutne lo\u0161e ekonomske situacije treba za\u0161titi porodice sa ve\u0107im brojem \u010dlanova, siroma\u0161ne, penzionere i nezaposlene od previsokog poreskog optere\u0107enja. Zato treba pojednostaviti poreske zakone, smanjiti broj vrsta poreza, smanjiti stope oporezivanja i pove\u0107ati pravednost oporezivanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka \u0107e preuzeti sljede\u0107e mjere radi postizanja pravednijeg poreskog sistema:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Ponuditi poreske olak\u0161ice pravnim licima koja investiraju u nerazvijene lokalne samouprave, poput poreskih oslobo\u0111enja i poreskih kredita.<\/li>\n<li>Uskla\u0111ivanjem zakona ponuditi poreske olak\u0161ice za investicije na podru\u010djima iznad 700 metara nadmorske visine, zbog klimatski i komunikacijski ote\u017eanih uslova \u017eivota, \u010dime bi se pospje\u0161ila privredna ulaganja u brdskim i planinskim podru\u010djima.<\/li>\n<li>Pravedno oporezivanje privrednih dru\u0161tava nezavisno od na\u010dina finansiranja. Treba sprije\u010diti diskriminaciju privrednih dru\u0161tava koja se prete\u017eno finansiraju sopstvenim kapitalom time \u0161to se kamatni rashodi ne priznaju kao rashod za obra\u010dun poreza na dobit.<\/li>\n<li>Porez na imovinu treba reformisati na taj na\u010din da se imovina koja se koristi kao osnovna potrep\u0161tina (npr. osoba posjeduje samo jedan stambeni objekat kojeg li\u010dno koristi) ne\u0107e oporezivati. Porez na imovinu treba reformisati prema koli\u010dini, tj. treba oporezivati vi\u0161ak, kada osoba posjeduje nekoliko stambenih objekata, te pro\u0161iti prema vrsti predmeta, tj. pla\u0107ati porez na imovinu i na nov\u010danu u\u0161te\u0111evinu, vrijednosnice, udjele i nekretnine.<\/li>\n<li>Socijalno ugro\u017eenim kategorijama stanovni\u0161tva (zajedni\u010dka doma\u0107instva sa \u0161est i vi\u0161e \u010dlanova, penzioneri sa minimalnim penzijama, nezaposlena lica) treba omogu\u0107iti pravo na povra\u0107aj pla\u0107enog poreza na dodatnu vrijednost, da bi lak\u0161e mogli finansirati svoje rashode.<\/li>\n<li>Akcize treba napla\u0107ivati samo na po zdravlje \u0161tetne proizvode, kao \u0161to su cigarete, alkohol i sli\u010dni proizvodi. Ostali proizvodi, poput naftnih derivata, kafe i elektri\u010dne energije, treba osloboditi akciza, jer se ovdje u dana\u0161njem vremenu radi o osnovnim potrep\u0161tinama koje ne treba vje\u0161ta\u010dki poskupjeti.<\/li>\n<li>U cilju smanjenja emisije \u0161tetnih gasova i drugih negativnih efekta po okolinu treba uvesti ekolo\u0161ki porez na sve proizvo\u0111a\u010de i korisnike predmeta koji negativno uti\u010du na okolinu.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>1.3.\u00a0 Spre\u010davanje rasta javnog duga<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Bud\u017eetski deficiti i javni dugovi ne smiju biti iznad prihvatljive visine. Nagli rast javnog duga negativno uti\u010de na privredu i socijalno stanje u dru\u0161tvu. Zato treba ograni\u010diti rast javnog duga samo do odre\u0111enog maksimuma i dozvoliti zadu\u017eivanje samo za op\u0107ekorisne projekte, poput razvoja infrastrukture, za\u0161tite \u017eivotne sredine i sl.<\/p>\n<p>U cilju smanjenja i kontrole javnih zadu\u017eivanja BDZ \u0107e:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Dozvoliti javno zadu\u017eivanje samo za projekte koji \u0107e pove\u0107ati \u017eivotni standard gra\u0111ana, kao na primjer iz oblasti infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i za\u0161tite \u017eivotne sredine.<\/li>\n<li>Spre\u010davati dalji rast javnog duga i bud\u017eetskih deficita i uraditi efikasan plan otplate javnih dugova.<\/li>\n<li>Razvijati alternativne instrumente za finansiranje javnih investicija, koji ne\u0107e biti bazirani na kreditnim zadu\u017eenjima.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>1.4. Fiskalna decentralizacija <\/em><\/strong><\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka zala\u017ee se za decentralizaciju dr\u017eavne uprave i pribli\u017eavanje dr\u017eavnih funkcija gra\u0111anima, jer lokalno stanovni\u0161tvo najbolje poznaje svoje potrebe, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti kvalitetan \u017eivot bez regionalnih neuravnote\u017eenosti.<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka tra\u017ei da radi osna\u017eivanja finansija lokalnih samouprava republi\u010dka vlast ustupi dio najizda\u0161nijih poreza u Srbiji lokalnim samoupravama. Ve\u0107a fiskalna autonomija \u0107e omogu\u0107iti takmi\u010denje lokalnih samouprava u dobijanju investicija i na taj na\u010din pove\u0107at \u0107e stepen efikasnosti tro\u0161enja javnih prihoda.<\/p>\n<p>Da bi se pribli\u017eila vlast gra\u0111anima, Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka nastoji oja\u010dati mjesne zajednice putem dobijanja statusa pravnog lica i ustupiti jasno definisane nadle\u017enosti lokalnih samouprava mjesnim zajednicama. Pored toga, mjesne zajednice \u0107e dobiti pravo na autonomne finansije poput samodoprinosa, dijela poreza na imovinu i namjenskih transfera vi\u0161eg nivoa vlasti.<\/p>\n<p>Radi postizanja ovih ciljeva, BDZ \u0107e poduzeti sljede\u0107e mjere:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Zakonske promjene u cilju podjele prihoda od poreza na dodatu vrijednost i akciza kao najizda\u0161nijih poreza izme\u0111u republi\u010dke vlasti i lokalne samouprave.<\/li>\n<li>Pribli\u017eavanje vlasti gra\u0111anima kroz formiranje mjesnih centara.<\/li>\n<li>Promjena Zakona o lokalnoj samoupravi gdje \u0107e se ta\u010dno definisati nadle\u017enosti, finansije i status pravnog lica mjesnih zajednica.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>1.5. Ponuda javnih dobara<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Javna dobra treba organizirati na najbolji na\u010din prema potrebama stanovni\u0161tva. Najbolji na\u010din ponude \u0107e se ostvariti ukoliko postoji konkurencija ponu\u0111a\u010da i uz uklju\u010divanje privatnog sektora kod ponude javnih dobara.<\/p>\n<p>Kod ponude javnih dobara treba voditi ra\u010duna o socijalno ugro\u017eenom stanovni\u0161tvu i o potrebama nerazvijenih gradova i op\u0107ina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za bolju ponudu javnih dobara BDZ \u0107e poduzeti sljede\u0107e mjere:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Privatizacija javnih ustanova i liberalizacija tr\u017ei\u0161ta, gdje je mogu\u0107e da se razvija konkurencija izme\u0111u ponu\u0111a\u010da.<\/li>\n<li>U tr\u017ei\u0161ta gdje postoji prirodni monopol (infrastruktura kod telekomunikacije, elektri\u010dna energija, \u017eeljeznica i sl.) treba razlikovati izme\u0111u ponude usluge i infrastrukture. Infrastruktura treba ostati u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, dok \u0107e ponu\u0111a\u010di usluga dobiti slobodan pristup infrastrukturi uz pla\u0107anje nadoknada. Upravljanje javnim preduze\u0107em za infrastrukturu \u0107e se prepustiti profesionalnom menad\u017ementu, uz nadzorni odbor gdje \u0107e biti uklju\u010deni krajnji potro\u0161a\u010di, dobavlja\u010di, zaposlenici i drugi uklju\u010deni akteri u procesu davanja usluga. Uticaj dr\u017eave treba smanjiti na op\u0107i nadzor i razvoj nerazvijenih podru\u010dja.<\/li>\n<li>Kod ponude javnih dobara, prije svega usluga komunalnih preduze\u0107a, treba \u0161to vi\u0161e koristiti javno-privatna partnerstva kao model uspje\u0161nog tr\u017ei\u0161nog upravljanja po uzoru na razvijene zemlje. Koliko je mogu\u0107e neophodno je otvoriti ova tr\u017ei\u0161ta za privatna privredna dru\u0161tva.<\/li>\n<li>Reorganizacija procesa i obuka zaposlenika javnih uprava u cilju \u0161to efikasnijeg pru\u017eanja usluga gra\u0111anima i pravnim licima.<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"2\">\n<li><strong> Saobra\u0107ajna infrastruktura <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Razvoj sektora saobra\u0107aja i njegove infrastrukture klju\u010dni je faktor privrednog razvoja Sand\u017eaka. Kompanije \u0107e za svoje investicije tra\u017eiti lokacije sa izvanrednim pristupom i vezama &#8211; u blizini luka, aerodroma i transportnih koridora. Povoljan geoprometni polo\u017eaj Sand\u017eaka omogu\u0107uje komplementaran razvoj sa bli\u017eim i \u0161irim okru\u017eenjem &#8211; ostalim dijelom Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosovom. \u010cinjenica da se Sand\u017eak nalazi u blizini nekoliko mora &#8211; Crno more, Sredozemno more, Jadransko more, Jonsko more, Egejsko more i Mramorno more &#8211; stavlja Sand\u017eak u poziciju da se povezuje sa pomorskim transportom. Idealna lokacija Sand\u017eaka izme\u0111u Azije i Evrope predstavlja konkurentsku prednost za na\u0161u regiju i time priliku za transformaciju u veliko trgovinsko \u010dvori\u0161te.<\/p>\n<p>Za razvoj saobra\u0107ajne infrastrukture Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka \u0107e uraditi Master plan za optimalno kori\u0161tenje svih vrsta saobra\u0107ajnih sistema. Obzirom da je saobra\u0107ajna infrastruktura u Sand\u017eaku nerazvijena, neophodno je utvrditi prioritet razvojnih projekata. Prvi prioritet jeste izgradnja autoputa kroz Sand\u017eak. BDZ \u0107e ulagati sve postoje\u0107e resurse da bi se realizirao ovaj historijski projekat. Pored politi\u010dkog lobiranja, BDZ \u0107e aktivno raditi na privla\u010denju investitora koji \u0107e iskoristiti budu\u0107i autoput.<\/p>\n<p>Pored izgradnje autoputa neophodno je efikasno povezivati sand\u017ea\u010dke gradove magistralnim putevima, i to u najkra\u0107im varijantama sa direktnim vezama. Zato treba sanirati postoje\u0107e magistralne puteve i probijati nove puteve, koji \u0107e spajati sand\u017ea\u010dke gradova u sjevernom, kao i napraviti veze sa sand\u017ea\u010dkim gradovima u ju\u017enom Sand\u017eaku.<\/p>\n<p>Za BDZ posebno je bitno da \u0161to ve\u0107i broj sela dobije pristup asfaltiranim putevima koji \u0107e ih povezati sa zna\u010dajnim magistralama kroz Sand\u017eak. Na taj na\u010din kvalitet \u017eivota na selima \u0107e se pove\u0107ati, a pored poljoprivrede tada \u0107e postojati mogu\u0107nosti razvoja drugih ekonomskih grana na seoskim podru\u010djima, na primjer, putem izgradnje industrijskih parkova u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\n<p>Kod sanacije i izgradnje puteva posebno treba voditi ra\u010duna o njihovom kvalitetnom odr\u017eavanju i bezbjednosti saobra\u0107aja uz prikladnu signalizaciju. Isto va\u017ei i za infrastrukturu unutar gradova. BDZ se, tako\u0111er, zala\u017ee za rje\u0161avanje problema parking prostora, prije svega, u centrima gradova.<\/p>\n<p>U skladu sa modernim strategijama u poslovnoj ekonomiji i potrebi gra\u0111ana, treba sanirati i pro\u0161iti \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu u Sand\u017eaku. Ovo bi obuhvatilo pro\u0161irenje pruge Beograd-Bar i povezivanje gradova Novi Pazar, Sjenica i Tutin sa \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom. Na taj na\u010din bi se pove\u0107ao zna\u010daj Sand\u017eaka kao logisti\u010dkog centra i omogu\u0107io bi se masovni transport ljudi i roba na efikasan na\u010din. Pored toga, izgradnja modernih \u017eeljezni\u010dkih stanica \u0107e dobiti poslovni prostor sa razli\u010ditim sadr\u017eajima, \u0161to \u0107e otvoriti dodatna radna mjesta.<\/p>\n<p>BDZ se zala\u017ee i za izgradnju civilnog aerodroma u Sand\u017eaku. Civilni aerodrom bi olak\u0161ao transport ljudi i roba iz Sand\u017eaka i u Sand\u017eak. Povoljna geoprometna pozicija Sand\u017eaka omogu\u0107ila bi da sand\u017ea\u010dki aerodrom postane bitan transferni aerodrom za povezivanje me\u0111unarodnih letova. Radi privla\u010denja putnika ovaj aerodrom bi trebao biti prepoznatljiv po jedinstvenim aerodromskim sadr\u017eajima, koji \u0107e svakom putniku pru\u017eiti izuzetan ugo\u0111aj tokom boravka na aerodromu. Mogu\u0107nost da se plasiraju trgovinski, ugostiteljski i smje\u0161tajni objekti, kao i biblioteke, muzeji, spa centri na aerodromu, pove\u0107ava mogu\u0107nosti otvaranja novih radnih mjesta i atraktivnost aerodroma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za razvoj saobra\u0107ajne infrastrukture u Sand\u017eaku BDZ predla\u017ee sljede\u0107e mjere:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Izgradnja autoputa Beograd-Bar preko Sand\u017eaka.<\/li>\n<li>Izgradnja aerodroma u Sand\u017eaku za civilno kori\u0161tenje.<\/li>\n<li>Rekonstrukcija pruge Beograd-Bar preko Sand\u017eaka.<\/li>\n<li>Priklju\u010dak Novog Pazara, Tutina i Sjenice na mre\u017eu \u017eeljeznice.<\/li>\n<li>Rekonstrukcija i asfaltiranje puteva prema prioritetima odre\u0111enim du\u017einom puta i brojem stanovnika, odnosno korisnika puta i zna\u010dajem za razvoj poljoprivrede i turizma.<\/li>\n<li>Rekonstrukcija magistrale Novi Pazar-Sjenica.<\/li>\n<li>Rekonstrukcija magistrale Novi Pazar-Tutin.<\/li>\n<li>Izgradnja moderne magistrale Tutin-Sjenica.<\/li>\n<li>Izgradnja nove magistrale Sjenica-Prijepolje.<\/li>\n<li>Priklju\u010dak sela na magistralne puteve modernim asfaltiranim putevima.<\/li>\n<li>Zavr\u0161etak zaobilaznice oko Novog Pazara.<\/li>\n<li>Otvaranje novih grani\u010dnih prijelaza izme\u0111u sjevernog i ju\u017enog Sand\u017eaka.<\/li>\n<li>Probijanje novih seoskih puteva i asfaltiranje istih.<\/li>\n<li>Rekonstrukcija gradskih ulica i izgradnja parking prostora.<\/li>\n<li>Izgradnja, rekonstrukcija i popravka mostova.<\/li>\n<li>Izgradnja plo\u010dastih propusta i potpornih zidova.<\/li>\n<li>Izrada studije za pove\u0107anje bezbjednosti u saobra\u0107aju.<\/li>\n<li>Uspostavljanje i \u0161irenje telekomunikacijske, radijske, televizijske i informacijske mre\u017ee sa jeftinom, kvalitetnom i pouzdanom uslugom na liberalnom tr\u017ei\u0161tu sa konkurencijom koja \u0107e korisniku omogu\u0107iti izbor razli\u010ditih alternativa.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li><strong> Razvoj industrijskih parkova (zona) kao podsticaj dinami\u010dnijem privrednom razvoju Sand\u017eaka<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong><em>3.1. Industrijski parkovi kao pokreta\u010di regionalnog razvoja Sand\u017eaka<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Klju\u010d razvoja svakog podru\u010dja, regije i cijele zemlje jeste pove\u0107anje zaposlenosti i stvaranje dohotka koju ta zaposlenost omogu\u0107ava. U okviru pove\u0107anja zaposlenosti najve\u0107i zna\u010daj ima, prije svega, otvaranje novih radnih mjesta u procesu proizvodnje. Samo rentabilno odr\u017eiva proizvodnja koja ima kupca za svoj proizvod omogu\u0107ava dalji razvoj jedne regije, odnosno cijele dr\u017eave u kojoj se ta regija nalazi.<\/p>\n<p>Osnivanje industrijskog parka na mjestu koje mo\u017ee da odgovori zahtjevima odre\u0111enih industrijskih grana u velikoj mjeri olak\u0161ava posao pronala\u017eenja adekvatne lokacije sa pozicije ulaga\u010da i ubrzava investicioni proces. Industrijski parkovi se, manje-vi\u0161e, svuda u svijetu defini\u0161u kao poseban prostor koji namjenski i funkcionalno ispunjava kriterije da to postane. U Srbiji se pojam industrijskog parka posebno defini\u0161e kroz Zakon o industrijskim parkovima. Ovaj zakon uvodi u na\u0161u pravnu praksu i novu instituciju \u201cupravitelja industrijskog parka\u201d, odnosno, doma\u0107eg ili stranog privrednog dru\u0161tva kome je izdata licenca za odr\u017eavanje, izdavanje u zakup i pru\u017eanje drugih usluga korisnicima industrijskog parka. Zakon o industrijskim parkovima predvi\u0111a da dr\u017eava finansira do 50% vrijednosti tro\u0161kova izgradnje saobra\u0107ajnica, elektroinstalacija, vodovoda, kanalizacije, gasovoda i telekomunikacione mre\u017ee, koji bi bili smje\u0161teni u industrijskim zonama u blizini magistralnih putnih i rije\u010dnih arterija. Dr\u017eava finansira i do 80% tro\u0161kova izgradnje sekundarne infrastrukture industrijskog parka koji se nalazi na teritoriji nerazvijenog podru\u010dja. Sa kojom visinom sredstava \u0107e dr\u017eava u\u010destvovati zavisit \u0107e od toga da li je za konkretnu lokaciju zainteresovan strate\u0161ki investitor. Ukoliko to jeste slu\u010daj, dr\u017eava je u obavezi da pokrije sve tro\u0161kove i investitor \u0107e mo\u0107i da izgradi svoju fabriku bez straha da \u0107e se suo\u010diti sa nerealnim zahtjevima i birokratizmom lokalne samouprave. Kada je rije\u010d o poreskim olak\u0161icama, misli se, prije svega, na osloba\u0111anje od pla\u0107anja poreza na dodatu vrijednost. Sve bi to trebalo na kraju da ima za rezultat decentralizaciju stranih investicija, koje se uglavnom koncentri\u0161u u velikim gradovima i razvijenim podru\u010djima. I svi gradovi koji se oslanjaju na Koridor 10 potencijalni su dobitnici izgradnje industrijskog parka. U pojasu Koridora 10 koncentrisan je i veliki broj nerazvijenih podru\u010dja koja bi izgradnjom jednog ili vi\u0161e ovakvih objekata imala ogromne dobiti. Autoput je pogodan (o tome je bilo rije\u010di u prvoj ta\u010dki ovog programa) \u0161to osim zbog prednosti transporta nudi ve\u0107 izgra\u0111ene potrebne instalacije (telekomunikacije, struja) sa kojima industrijski parkovi mogu brzo da se pove\u017eu. Da \u0107e za onog ko gradi fabriku u industrijskim zonama biti jo\u0161 privilegija govori i to da Zakon o industrijskim zonama daje mogu\u0107nost da pojedine industrijske zone dobiju i status bescarinskih zona, \u0161to bi svakako dodatno motivisalo investitore da do\u0111u i investiraju u Sand\u017eak.\u00a0<\/p>\n<p>Za razliku od industrijskih zona koje predstavljaju infrastrukturno ure\u0111enu oblast za potrebe industrije i trgovine, u industrijskim parkovima posluju firme, instituti, fakulteti, komercijalni i drugi objekti, dok jedna kompanija upravlja parkom obezbje\u0111uju\u0107i im dodatne usluge. U ovoj \u010dinjenici i le\u017ei i konkurentska prednost Novog Pazara i cijelog Sand\u017eaka. Akcenat te prednosti u odnosu na druge sli\u010dne nerazvijene regije u Srbiji jeste postojanje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i nekoliko samostalnih fakulteta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za kori\u0161tenje potencijala industrijskih parkova BDZ \u0107e poduzeti sljede\u0107e mjere:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>BDZ \u0107e ponuditi strate\u0161kim investitorima subvencije za pokrivanje tro\u0161kova izgradnje infrastrukture, kao i poreske olak\u0161ice, prije svega osloba\u0111anje od poreza na dodatu vrijednosti i carina.<\/li>\n<li>BDZ \u0107e koristiti svoje izgra\u0111ene veze i vrlo otvorenu komunikaciju sa dijasporom da putem industrijskih parkova investira kapital u Sand\u017eak.<\/li>\n<li>BDZ \u0107e obezbijediti saradnju izme\u0111u obrazovnih institucija i potencijalnih investitora da bi se ljudski potencijal Sand\u017eaka na najbolji na\u010din koristio za razvoj industrijskih parkova, pa time i otvaranja novih radnih mjesta.<\/li>\n<li>BZD \u0107e na nivou lokalne samouprave pokrenuti formiranje posebnih odjeljenja koji \u0107e se baviti razvojem industrijskih parkova. Obuka i program studijskih putovanja predstavlja klju\u010d ideje vodilje razvoja ovog koncepta za\u0161ta \u0107e se BDZ kao pokreta\u010d ove ideje i svestrano zalagati.<\/li>\n<li>Pored priliva stranih investicija, industrijski parkovi omogu\u0107ili bi primjenu novih tehnologija i edukaciju radne snage, smanjili bi nezaposlenost, \u0161to jeste primarni programski cilj BDZ.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong><em>3.2. Finansiranje izgradnje industrijskog parka (zone)<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Iako su se, kroz historijat razvoja industrijskih parkova, pojavila brojna inovativna rje\u0161enja u finansiranju njihovog razvoja, generalno postoje tri modela osnivanja i finansiranja razvoja parkova:<\/p>\n<ul>\n<li>Model lokalne (op\u0107inske) uprave, \u0161to bi kod nas podrazumijevalo da op\u0107ina registruje preduze\u0107e za upravljanje industrijskim parkovima, unese zemlji\u0161te parka u kapital tog preduze\u0107a, ili da preduze\u0107e posreduje u zakupu industrijskog zemlji\u0161ta izme\u0111u investitora i op\u0107ine. Pored toga, preduze\u0107e za upravljanje parkom obezbje\u0111uje infrastrukturno opremanje parcela u parku, bilo da se radi o investicijama iz lokalnog bud\u017eeta ili nekog drugog izvora.<\/li>\n<li>Model privatne uprave koji podrazumijeva da privatni investitor osnuje preduze\u0107e za upravljanje industrijskim parkom, unese svoje zemlji\u0161te u preduze\u0107e i finansira infrastrukturne radove. Ovdje problem mo\u017ee da bude planska dokumentacija vezana za namjenu zemlji\u0161ta, pro\u0161irivanje parka u slu\u010daju potrebe, kao i obezbje\u0111ivanje potrebnih dozvola od strane lokalne administracije. U ovom slu\u010daju BDZ se zala\u017ee za maksimalno pojednostavljivanje procedure za dobijanje potrebnih dozvola \u010dime bi se otvorio put i olak\u0161ao dolazak potencijalnih investitora.<\/li>\n<li>Model JPP-a (javno-privatnog partnerstva), gdje privatni investitor i op\u0107ina organizuju zajedni\u010dko preduze\u0107e za upravljanje industrijskim parkom, a zemlji\u0161te i komunalno opremanje zavisi od udjela u osniva\u010dkom i naknadno unijetom kapitalu partnera u preduze\u0107u. Ovaj model, u velikoj mjeri, elimini\u0161e nedostatke prethodna dva. Mehanizam javno-privatnog partnerstva kao model uspje\u0161nog upravljanja i njegovog uvo\u0111enja u praksu (praksa ve\u0107ine zemalja EU) jedan je od zadataka BDZ.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz ovoga se mo\u017ee izvu\u0107i zaklju\u010dak da odgovornost i najve\u0107i teret na budu\u0107u izgradnju parkova imaju lokalne samouprave. BDZ se zala\u017ee da u tom slu\u010daju treba iskoristiti sve mogu\u0107e povlastice koje dr\u017eava preko zakonskih rje\u0161enja mo\u017ee dati kao stimulans izgradnji ovih, nesumnjivo, veoma zna\u010dajnih projekata kakvi su industrijski i tehnolo\u0161ki parkovi. Prednost Novog Pazara, Sjenice, Tutina i Prijepolja jeste veliki broj malih i srednjih preduze\u0107a koja figuriraju oko 2-3 industrijske grane, \u010dime postoji veoma dobar osnov za privla\u010denje ve\u0107ih igra\u010da koji bi u okviru parka bili uklju\u010deni u zajedni\u010dku proizvodnju. Velika prednost jeste i postojanje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru koji bi davao neophodnu visokoobrazovanu radnu snagu, a mogao bi i svoje programe po potrebi da prilago\u0111ava potrebama industrijskog parka (\u0161to je praksa najrazvijenijih zemalja u svijetu).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li><strong> Razvoj vodoprivrede u Sand\u017eaku<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Osnovni principi na kojima treba zasnivati budu\u0107a rje\u0161enja u sektoru upravljanja izvori\u0161tima podzemnih voda za potrebe vodosnabdijevanja stanovni\u0161tva i industrije, a za koje se zala\u017ee BDZ, jesu:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>u budu\u0107em razvoju regionalnih sistema za vodosnabdijevanje pridr\u017eavati se principa da se do ekolo\u0161ki prihvatljivih granica iskoriste lokalna izvori\u0161ta podzemnih i povr\u0161inskih voda, a samo nedostaju\u0107u koli\u010dinu obezbijediti iz regionalnih sistema. Prioritet kod eksploatacije lokalnih izvori\u0161ta dati resursima podzemnih voda i za\u0161tititi ih od zaga\u0111ivanja,<\/li>\n<li>rezerve podzemnih voda visokog kvaliteta koristiti samo za snabdijevanje stanovni\u0161tva vodom za pi\u0107e i industrije u tehnolo\u0161kim procesima koji zahtijevaju vodu najvi\u0161eg kvaliteta. Dinamiku eksploatacije prilagoditi dugoro\u010dnim zahtjevima bez uticaja na pogor\u0161anje kvaliteta,<\/li>\n<li>intenzivirati istra\u017ene radove na utvr\u0111ivanju stvarno potencijalnih kapaciteta uz mogu\u0107nost pove\u0107anja eksploatacionih mogu\u0107nosti vje\u0161ta\u010dkim prihranjivanjem,<\/li>\n<li>za\u0161tititi zone sanitarne za\u0161tite postoje\u0107ih i potencijalnih izvori\u0161ta i slivnih podru\u010dja podzemnih voda,<\/li>\n<li>u ravni\u010darskim predjelima u slivnim podru\u010djima rijeka koje prihranjuju podzemne vode, a naro\u010dito u onim koji su zavisni od kori\u0161tenja tranzitnih voda, izvr\u0161iti prostornu preraspodjelu voda i stvoriti uslove za njihovo vi\u0161enamjensko kori\u0161tenje, za\u0161titu od zaga\u0111ivanja, kao i za\u0161titu od voda.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pored toga, BDZ tra\u017ei da se:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>pove\u0107a stepen snabdjevenosti stanovni\u0161tva vodom za pi\u0107e u ruralnim podru\u010djima i pobolj\u0161a kvalitet isporu\u010dene vode za stanovni\u0161tvo i<\/li>\n<li>pove\u0107a broj doma\u0107instava koja su priklju\u010dena na kanalizacionu mre\u017eu te koli\u010dine komunalnih i industrijskih otpadnih voda koje se adekvatno pre\u010di\u0161\u0107avaju izgradnjom novih i rekonstrukcijom postoje\u0107ih postrojenja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>BDZ zalagat \u0107e se i da se:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>zainteresovanom privatnom kapitalu omogu\u0107i investiranje u otvaranje fabrika za proizvodnju i preradu vode niskomineralnog i mineralnog sastava po sistemu koncesionih ugovora na du\u017ee vremenske periode. U tom kontekstu, BDZ u prvi plan stavlja dobrobit onih koji investiraju i tragaju za profitom, novozaposlenih, ali i onih koji iz razli\u010ditih razloga tragaju za kvalitetnom i vodom koja je dokazana kao zdravstveno po\u017eeljna za pi\u0107e. Nezanemarljiva korist bi se odnosila i na zna\u010dajna sredstva koja bi se u tom slu\u010daju kroz datu koncesiju slijevala u gradski bud\u017eet, a od koga bi svi gra\u0111ani pojedina\u010dnih op\u0107ina u Sand\u017eaku imali koristi (pove\u0107anje izdvajanja za one projekte koji imaju urgentnu potrebu za novcem, a koje su od op\u0107eg interesa).<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"5\">\n<li><strong> Obezbje\u0111ivanje stabilnog snabdijevanja elektri\u010dnom energijom <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Osnovni cilj energetske politike sastoji se u osiguravanju pouzdanosti i odr\u017eivosti snabdijevanja energijom privrede i stanovni\u0161tva na efikasan na\u010din uz za\u0161titu \u017eivotne sredine i zdravlja ljudi. Sand\u017eak posjeduje velike resurse za kori\u0161tenje obnovljivih i neobnovljivih energenata &#8211; bogatstvo \u0161uma, uglja, rijeka, geotermalnih izvora, kao i predispozicije za uspostavljanje vjetroparkova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Radi postizanja ovih ciljeva Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka \u0107e poduzeti sljede\u0107e mjere:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Podsticaj investicija privatnog sektora u oblasti energetike po modelu \u201cizgradi i odr\u017eavaj\u201d.<\/li>\n<li>Dugoro\u010dna stimulacija investiranja u obnovljive izvore energije (hidroelektrane, vjetroparkovi, upotreba biomase, geotermalnih izvora i sl.).<\/li>\n<li>Potpuna transparentnost i otvorenost procesa izdavanja dozvola i licenci u oblasti energetike.<\/li>\n<li>Primjena mehanizama za\u0161tite \u017eivotne sredine, naro\u010dito kod upotrebe neobnovljivih izvora energije, prije svega uglja, kako bi se sprije\u010dile negativne posljedice po \u017eivotnu sredinu i zdravlje ljudi.<\/li>\n<li>Promocija unapre\u0111enja energetske efikasnosti u svim segmentima privrede i dru\u0161tva u cjelini.<\/li>\n<li>Racionalno kori\u0161tenje drveta kao energenta.<\/li>\n<li>Unapre\u0111enje kvaliteta i stabilnosti distributivne mre\u017ee elektri\u010dne energije.<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"6\">\n<li><strong> Prerada poljoprivrednih proizvoda <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Ve\u0107 du\u017ei niz godina Srbija bilje\u017ei spoljnotrgovinski deficit u platnom bilansu. Spoljnotrgovinski deficit Srbije u januaru iznosio je 276,7 miliona evra, \u0161to je za 49,3 odsto manje nego u istom mjesecu pro\u0161le godine, dok\u00a0 je\u00a0 u\u00a0 ostvarenoj\u00a0 razmjeni\u00a0 sa\u00a0 zemljama\u00a0 potpisnicama\u00a0 CEFTA\u00a0 sporazuma\u00a0 Srbija\u00a0 zabilje\u017eila\u00a0 suficit od 63 miliona\u00a0 dolara.<\/p>\n<p>Napomenimo\u00a0 da\u00a0 u\u00a0 strukturi\u00a0 proizvoda\u00a0 koji\u00a0 su\u00a0 obuhva\u0107eni\u00a0 CEFTA\u00a0 sporazumom\u00a0 figuriraju uglavnom\u00a0 poljoprivredni\u00a0 proizvodi\u00a0 \u0161to\u00a0 opravdava\u00a0 strategije\u00a0 ulaganja\u00a0 u\u00a0 poljoprivredu,\u00a0 a\u00a0 posebno\u00a0 proizvodnju hrane.<\/p>\n<p>Na osnovu postoje\u0107ih neiskori\u0161tenih potencijala, podru\u010dje Pe\u0161teri ima realne osnove da postane jedan od va\u017enijih\u00a0 regiona\u00a0 u\u00a0 proizvodnji\u00a0 hrane.\u00a0 Pe\u0161terska\u00a0 visoravan\u00a0 (poznata\u00a0 i\u00a0 samo\u00a0 kao\u00a0 Pe\u0161ter)\u00a0 je\u00a0 kra\u0161ka\u00a0 visoravan (nadmorska visina od 1100-1250 m). U srcu Pe\u0161terske\u00a0 visoravni, u sredi\u0161njem dijelu Sand\u017eaka, velika nadmorska visina i o\u0161tra klima ne pogoduju razvoju zemljoradnje. Prostrani pa\u0161njaci zato su izuzetno povoljni za gajenje stoke, posebno ovaca.<\/p>\n<p>Poljoprivredni\u00a0 proizvo\u0111a\u010di,\u00a0 posljednje\u00a0 dvije\u00a0 decenije,\u00a0 sa\u00a0 propadanjem\u00a0 dru\u0161tvenog\u00a0 kombinata bili su prepu\u0161teni sami sebi. Ostale su zastarjele ma\u0161ine i oskudica u znanju o novim tehnologijama koje se primjenjuju u uzgoju stoke. Sto\u010dari sa Pe\u0161teri suo\u010davali su se sa problemom prodaje sira, mlijeka, \u017eive stoke, ali i odlaganjem vune poslije obaveznog striganja stada.<\/p>\n<p>Iako je Pe\u0161ter sinonim za sto\u010darski kraj, ovdje je sve manje stada. Prema procjenama stru\u010dnjaka ostalo je 50 hiljada grla krupne stoke i stotinak hiljada ovaca, a uz minimalna ulaganja moglo bi se uzgajati i tri puta vi\u0161e stoke. Me\u0111utim, umjesto da se sto\u010dni fond na Pe\u0161teri umno\u017eava, on se i iz godine u godinu drasti\u010dno prorje\u0111uje.<\/p>\n<p>Na Pe\u0161terskoj visoravni, poznatoj po surovim zimama, nedirnutoj prirodi i vrijednim sto\u010darima, proizvodi se \u010duveni sjeni\u010dki sir, koji bi ponovo mogao da, uz jagnjetinu, postane glavni izvozni adut tog dijela jugozapadne Srbije. Tajna\u00a0 sjeni\u010dkog\u00a0 sira\u00a0 ne\u00a0 krije\u00a0 se\u00a0 samo\u00a0 u\u00a0 na\u010dinu\u00a0 pripreme,\u00a0 ve\u0107 i\u00a0 u\u00a0 podneblju,\u00a0 kvalitetu\u00a0 mlijeka\u00a0 i raznovrsnosti\u00a0 trave\u00a0 kojom\u00a0 se\u00a0 hrane\u00a0 krave\u00a0 i\u00a0 ovce.\u00a0 Poseban\u00a0 proizvod\u00a0 sa\u00a0 ovog\u00a0 podneblja\u00a0 koji\u00a0 ima\u00a0 \u0161ansu\u00a0 za vanregionalni uspeh jeste i meso koje posjeduje izuzetan kvalitet kako u sirovom tako i u su\u0161enom stanju. Dakle, nesumnjivo je da hrana sa Pe\u0161terske visoravni nema problema sa kvalitetom, kao ni sa tr\u017ei\u0161tem za njen plasman, a\u00a0 u uslovima ekonomske krize, kada cijene hrane rastu, ulaganja u ovu privrednu granu mogu biti veoma isplativa.<\/p>\n<p>Osvrnut \u0107emo se na trenutno stanje privrede u Sand\u017eaku. Sand\u017eak je poznat po razvijenoj\u00a0 tekstilnoj industriji. Me\u0111utim, ekonomska kriza kao i u drugim svjetskim industrijama i ovdje\u00a0 uzima svoj danak. Napomenimo da ovi podaci ne poti\u010du sa evidencije tr\u017ei\u0161ta rada jer isti \u010desto ne daju stvarnu sliku stvari na terenu. Nasuprot industriji, poljoprivreda ima problema sa manjkom radne snage i nedostatkom\u00a0 kapitala.\u00a0 Uz \u010dinjenicu da je tra\u017enja za\u00a0 poljoprivrednim\u00a0 proizvodima\u00a0 sa ovog podru\u010dja skoro neograni\u010dena, prelijevanje kapitala iz zasi\u0107ene industrije predstavljalo bi rje\u0161enje za izlaz cijelog regiona iz nastale krize.<\/p>\n<p>Prelijevanje lokalnog kapitala iz industrije u poljoprivredu dugoro\u010dno ne nosi nu\u017enost\u00a0 smanjenja industrijske proizvodnje ve\u0107 bi iskori\u0161tavanjem potencijala Pe\u0161teri do\u0161lo i do razvoja prehrambene prera\u0111iva\u010dke industrije.\u00a0 Me\u0111utim,\u00a0 preduslov\u00a0 razvoja\u00a0 prera\u0111iva\u010dke\u00a0 industrije\u00a0 je\u00a0 i razvoj kvalitetne sirovinske baze poljoprivrednih proizvoda kroz, prije svega, pove\u0107anje sto\u010dnog fonda i obezbje\u0111ivanje osnovnih uslova za ostanak ljudi na selu.<\/p>\n<p>Poljoprivreda na Pe\u0161teri treba da se usmjeri na proizvodnju proizvoda za kojima postoji tra\u017enja kako na doma\u0107em tako, uz ispunjenje odre\u0111enih uslova, i na stranim tr\u017ei\u0161tima \u010dime se otvara\u00a0 \u201ebeskona\u010dno\u201c tr\u017ei\u0161te, poput sjeni\u010dkog sira, pe\u0161terske pr\u0161ute i sud\u017euka, kajmaka, \u017eive stoke i sirovog mesa. Tako\u0111er, plasman vune i sirove ko\u017ee mo\u017ee dati izuzetan doprinos razvoju privrede regiona.<\/p>\n<p>Dosada\u0161nji na\u010din proizvodnje hrane na Pe\u0161teri, iako posjeduje neosporan kvalitet, mo\u017ee da zadovoljava samo lokalne potrebe. Pri plasmanu proizvoda sa Pe\u0161teri, prije svega mlijeka i\u00a0 mlije\u010dnih\u00a0 proizvoda, susre\u0107u se sa mno\u0161tvom problema kako na lokalnom tako i na \u0161irim\u00a0 tr\u017ei\u0161tima. Razlog tome le\u017ei i u nestandardizovanom procesu proizvodnje koji se bukvalno razlikuje od doma\u0107instva do doma\u0107instva te tako ne postoji konzistentan proizvod. Sjeni\u010dki sir kao najperspektivniji proizvod iz \u201egrupe\u201c pe\u0161terskih proizvoda suo\u010dava se sa problemima na\u00a0 pijacama \u0161irom regiona i zemlje. Zbog nepostojanja adekvatnih proizvodnih deklaracija ovaj\u00a0 nesumnjivo kvalitetan proizvod je nerijetko na meti sanitarnih i tr\u017ei\u0161nih inspektora i veoma\u00a0 \u010desto zavr\u0161ava u kontejnerima, a proizvo\u0111a\u010de dovodi do ogromnih gubitaka. Kvalitet tako\u0111er\u00a0 naru\u0161ava i slabo razvijena, prije svega, putna infrastruktura regiona koja pove\u0107ava tro\u0161kove i nesigurnost snabdijevanja tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>\u010cuveno sjeni\u010dko su\u0161eno meso tako\u0111er bi moglo da postane brend i da se plasira na probirljive trpeze zapadnih zemalja. Doma\u0107i stru\u010dnjaci upozoravaju da tradicionalni na\u010din su\u0161enja nema pro\u0111u na tr\u017ei\u0161tu Evropske unije i upu\u0107uju proizvo\u0111a\u010de na Pe\u0161teri kako da osavremene su\u0161are i primijene savremene tehnologije. Kada novi procesi za\u017eive, pe\u0161terski proizvodi postat \u0107e jedan\u00a0 od cijenjenih brendova. Ukoliko proizvodi sa Pe\u0161teri \u017eele uspje\u0161an nastup na inostranom tr\u017ei\u0161tu, prije svega tr\u017ei\u0161tu Evropske unije, neophodna je proizvodnja po HCCP standardu, dok za nastup na tr\u017ei\u0161tima islamskih zemalja Halal standard predstavlja preduslov izvoza.\u00a0<\/p>\n<p>Menad\u017eeri prepoznaju va\u017enost uvo\u0111enja HCCP standarda u proizvodnji hrane koji pored rasta\u00a0 proizvodnje, izvoza i prodaje blago pove\u0107ava i zaposlenost. Implementacija ovog procesa u principu traje od 6 do 12 mjeseci. Zbog svega je jasno da je uvo\u0111enje ovog standarda investicija, a ne tro\u0161ak.<\/p>\n<p>\u010cak 70 odsto muslimanske zajednice \u0161irom sveta \u017eivi i hrani se u skladu sa Halal standardom tako da svjetsko Halal tr\u017ei\u0161te \u010dini populacija od preko milijardu muslimana u svijetu. To je ujedno i najbr\u017ee rastu\u0107e tr\u017ei\u0161te koje je 2005. godine imalo ukupni promet od 550 milijardi dolara, od \u010dega je 170 milijardi utro\u0161eno na prehrambene proizvode.<\/p>\n<p>S druge strane, sve ve\u0107i broj nemuslimana koristi halal proizvode jer ih smatraju zdravijim i sigurnijim za upotrebu, naro\u010dito kada je u pitanju ishrana. Da bi neki proizvod bio ozna\u010den kao halal, ne smije sadr\u017eavati tzv. haram sastojke (svinjsko meso, krv, alkohol, meso mrtvih \u017eivotinja&#8230;). Pomenimo da su Halal standardom obuhva\u0107eni svi propisi u okviru HCCP regulative tako da uvo\u0111enje Halal standarda, pored toga \u0161to omogu\u0107ava plasman proizvoda na\u00a0 tr\u017ei\u0161te islamskih zemalja, omogu\u0107ava i slobodan izvoz na tr\u017ei\u0161te Evropske unije i \u0161ire.<\/p>\n<p>U \u017eupskim dijelovima Sand\u017eaka, poput Novog Pazara i Prijepolja, postoji veliki potencijal za intenzivno gajenje vo\u0107a i povr\u0107a. Uzgajiva\u010dima treba obezbijediti adekvatnu opremu i stru\u010dno znanje da bi se ponudila vrsta vo\u0107a i povr\u0107a prema tr\u017ei\u0161nim potrebama i omogu\u0107iti tr\u017ei\u0161te za plasiranje proizvoda. BDZ se zala\u017ee za olak\u0161avanje uslova za udru\u017eivanje proizvo\u0111a\u010da i za subvencionisanje nabavke neophodne opreme za proizvodnju vo\u0107a i povr\u0107a, kao i stimulisanje prodaje ovih proizvoda u zemlje EU i islamskog svijeta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za kori\u0161tenje ovog potencijala, BDZ \u0107e preuzeti sljede\u0107e korake:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Sve ve\u0107a implementacija i sertifikovanje poljoprivredne proizvodne Halal i HCCP standardom.<\/li>\n<li>Podr\u0161ka organskom uzgoju hrane.<\/li>\n<li>Uvesti jedinstvenu statisti\u010dku bazu o proizvodnji organske hrane.<\/li>\n<li>Imenovati i omogu\u0107iti lak kontakt sa sertifikacionim tijelima akreditovanim od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije.<\/li>\n<li>Omogu\u0107iti kontakt sa internacionalnim sertifikacionim tijelima koja kontroli\u0161u organski karakter ugovorene doma\u0107e proizvodnje direktno za inostrane kupce.<\/li>\n<li>Omogu\u0107iti organizovanu edukaciju u organskoj proizvodnji.<\/li>\n<li>Obezbijediti odgovaraju\u0107u podr\u0161ka dr\u017eave i organizovano tr\u017ei\u0161te.<\/li>\n<li>Robu treba u\u010diniti dostupnom na svim gradskim pijacama i u supermarketima.<\/li>\n<li>Svi organski proizvodi moraju da budu sertifikovani, a ambala\u017ea, objekti za skladi\u0161tenje, pa i transport moraju da budu izdvojeni od konvencionalne hrane.<\/li>\n<li>Pru\u017eiti podr\u0161ku proizvo\u0111a\u010dima i udru\u017eenjima poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da u procesu dobijanja sertifikata o jedinstvenom geografskom porijeklu proizvoda<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"7\">\n<li><strong> Kori\u0161tenje potencijala prera\u0111iva\u010dke industrije<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>U Sand\u017eaku postoji nekoliko ve\u0107 razvijenih industrijskih grana koje, me\u0111utim, u savremenim okvirima poslovanja nemaju konkurentske prednosti, a o drugima niko nije ni razmi\u0161ljao. I tu se nalazimo u tra\u017eenju onoga \u0161to je veoma te\u0161ko na\u0107i. Veoma je te\u0161ko na\u0107i na\u010din za podsticaj tekstilne industrije ili industrije ko\u017ee i obu\u0107e\u00a0 ukoliko znamo za sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom i na pritisak proizvoda iz Kine. Upravo zato trebamo \u201eupaliti svjetlo\u201c, to jest koncipirati nove na\u010dine rada u ovim privrednim granama. Osim ovog prilaza mogu\u0107 je jo\u0161 jedan \u2013 \u201eobratiti pa\u017enju na bijelog psa koji drijema u \u0107o\u0161ku\u201c, to jest na\u0107i neke druge privredne grane u koje vrijedi ulagati i koje na srednji i dugi rok mogu ste\u0107i i odr\u017eati konkurentsku prednost.<\/p>\n<p>Unapre\u0111enje postoje\u0107ih kapaciteta veoma je diskutabilna stvar. Po teoriji o polovima rasta znamo da ne postoji odr\u017eivi rast i razvoj u podru\u010dju koje nema definisan pol rasta ili u podru\u010dju gdje je pol rasta ogoljen. Na\u017ealost, ako se to mo\u017ee upotrijebiti kao ekonomski termin mi imamo ba\u0161 takvu situaciju.<\/p>\n<p>U Sand\u017eaku imamo, prije svega, tri industrije koje bi trebalo da budu polovi rasta. To su tekstilna industrija, industrija ko\u017ee i obu\u0107e i industrija namje\u0161taja.<\/p>\n<p>Ako bacimo osvrt na tekstilnu industriju kao pol rasta vidjet \u0107emo da je taj pol potpuno ogoljen. Nemamo proizvodnje tekstilnih vlakana, nemamo mre\u017eu dobavlja\u010da, nemamo distribuciju i nemamo sirovine za doradu u vidu proizvodnje hemikalija, pakovanja i sirovina za pakovanje itd. A \u0161ta imamo u tekstilnoj industriji? Imamo veliki broj malih proizvo\u0111a\u010da koji nemaju me\u0111usobnu saradnju. Dalje, imamo velike kapacitete u opremi i zgradama, ali se oni koriste u obimu manjem od 40%. Sama \u010dinjenica o maloj procjeni iskori\u0161tenja postoje\u0107ih kapaciteta govori o nekonkurentnosti ove grane. Dalje treba navesti da je tekstilna industrija jedna od najniskoprofitabilnijih privrednih grana sa veoma malim zaradama za zaposlene i veoma lo\u0161im uslovima rada. Osim lo\u0161ih uslova rada tekstilna industrija lo\u0161e uti\u010de i na \u017eivotnu sredinu zbog odsustva prerade otpadnih voda.<\/p>\n<p>Sli\u010dnu situaciju imamo i u industriji ko\u017ee i obu\u0107e, s tim \u0161to je tu jo\u0161 ve\u0107a usitnjenost proizvo\u0111a\u010da i istaknutija zavisnost od uvoza sirovina. Sve sirovine u industriji obu\u0107e su uvezene, osim papira za ambala\u017eu koji se proizvodi u Srbiji. Nadalje, i u industriji obu\u0107e, posebno onoj kakvu smo mi razvili, imamo veoma lo\u0161e uslove rada zaposlenih i veoma lo\u0161 efekat po \u017eivotnu sredinu.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n<p>Za potrebe ove na\u0161e analize industriju namje\u0161taja \u0107emo podijeliti u dvije grane: proizvodnja plo\u010dastog namje\u0161taja i proizvodnja komadnog namje\u0161taja. Proizvodnja plo\u010dastog namje\u0161taja sastoji se u preradi, prije svega, drveta i drvnih derivata: iverice, medijapana i dr. \u0160to se ti\u010de drveta, Tutin je op\u0107ina koja ima veliku povr\u0161inu \u0161uma tako da drvo kao resurs postoji, me\u0111utim dalje se nije i\u0161lo. Nemamo proizvodnju iverice i medijapana ve\u0107 se ti repromaterijali uvoze, iako imamo velike koli\u010dine drveta na raspolaganju. Vezano za plo\u010dasti namje\u0161taj izuzetno je va\u017eno navesti veoma jaku konkurenciju iz Kine i zemalja isto\u010dne Evrope. U pore\u0111enju sa ovim konkurentima, na\u0161 plo\u010dasti namje\u0161taj nije konkurentan \u010dak ni na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu, a pogotovo ne na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu. U svakom slu\u010daju, sa aspekta me\u0111unarodne ekonomije imamo apsolutne, ali ne i komparativne prednosti.\u00a0<\/p>\n<p>Kada govorimo o komadnom namje\u0161taju, on ima jednu veliku prednost koja se sastoji u tome \u0161to je kabast za transport. Zato na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu, ako ni zbog \u010dega drugog onda zbog visokih tro\u0161kova prijevoza, imamo konkurentsku prednost. Tako kada se ozbiljno analiziraju mogu\u0107nosti trenutnih potencijala veoma je te\u0161ko na\u0107i odgovaraju\u0107u granu u koju treba ulagati.<\/p>\n<p>Pored toga, BDZS \u0107e se zalagati za odr\u017eavanje i razvoj malih i srednjih preduze\u0107a iz oblasti prera\u0111iva\u010dke industrije. BDZS smatra da je neophodno koristiti potencijal nekada\u0161njih dr\u017eavnih preduze\u0107a time \u0161to \u0107e preduzetnici iz Sand\u017eaka i dijaspore ulo\u017eiti kapitali i svoju kreativnost da bi transformisali dr\u017eavna preduze\u0107a, koja ve\u0107 godinama ne rade, u uspje\u0161na privredna dru\u0161tva. BDZS se zala\u017ee da investitori trebaju dobiti povoljnosti kod preuzimanja ove dr\u017eavne svojine uz obavezu da transformi\u0161u ova preduze\u0107a u moderne fabrike i omogu\u0107e zapo\u0161ljavanje lokalnog stanovni\u0161tva. Mogu\u0107nost kupovine dijelova dr\u017eavnih preduze\u0107a \u0107e o\u017eivjeti nekada\u0161nje gigante poput FAP-a i drugih dr\u017eavnih preduze\u0107a, jer strani investitori ne \u017eele ulo\u017eiti ogromnu koli\u010dinu kapitala bez dr\u017eavnih garancija, tako da bi neto korist od takvih investicija za dr\u017eavu i lokalno stanovni\u0161tvo bila jaka ograni\u010dena. Zato je neophodno da se mobili\u0161e kapital lokalnih privrednika i preduzetnika iz dijaspore koji su privr\u017eeni svom rodnom kraju i koji su spremni ulo\u017eiti kapital u Sand\u017eak.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>BDZ \u0107e poduzeti sljede\u0107e mjere za razvoj ovog sektora:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Podr\u0161ka izvoznicima u oblasti prera\u0111iva\u010dke industrije.<\/li>\n<li>Podr\u0161ka proizvo\u0111a\u010dima u uspostavljanju prodajno-distributivnih centara u inostranstvu.<\/li>\n<li>Podr\u0161ka formiranju biznis inkubatora za novoosnovane firme.<\/li>\n<li>Podr\u0161ka klasterima \u2013 udru\u017eenjima proizvo\u0111a\u010da u kreiranju zajedni\u010dkog nastupa na tr\u017ei\u0161tu.<\/li>\n<li>Podr\u0161ka za unapre\u0111enje kapaciteta i uvo\u0111enje tehnologije u cilju smanjenja tro\u0161kova proizvodnje.<\/li>\n<li>U industriji plo\u010dastog namje\u0161taja potrebna je izgradnja prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta i ulaganje u stru\u010dne kadrove koji bi mogli rukovoditi i raditi u preradi drveta.<\/li>\n<li>U industriji namje\u0161taja razviti izradu ekskluzivnog namje\u0161taja (duborez itd.), ali i za to treba stru\u010dnih kadrova koji bi prenijeli znanja.<\/li>\n<li>U industriji prerade ko\u017ee i tekstila raditi na uspostavljanju kapaciteta za preradu otpadnih voda.<\/li>\n<li>Regulisati mjere subvencije za: novootvorena preduze\u0107a, izvoznike, preduze\u0107a koja upo\u0161ljavaju nove radnike, kao i preduze\u0107a koja ula\u017eu u proces oplemenjivanja sopstvenih proizvoda.<\/li>\n<li>Regulisati mehanizme podr\u0161ke mladim preduzetnicima u sklopu lokalne uprave i preduze\u0107a \u010diji je osniva\u010d op\u0107ina .<\/li>\n<li>Podr\u017eati aktivnosti sertifikacije proizvoda i usluga u skladu sa me\u0111unarodnim standardima.<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"8\">\n<li><strong> Razvoj turizma<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Prema Prostornom planu Republike Srbije, dijelovi novopazarskog kraja obuhva\u0107eni su sljede\u0107im turisti\u010dkim zonama i regijama: Sredi\u0161njom zonom I.1 stepena (me\u0111unarodnog i nacionalnog zna\u010daja) i visokoplaninskim regijama Golije Sr.2 i Kopaonika Sr.1 (ve\u0107i dio podru\u010dja op\u0107ine Novi Pazar s Novim Pazarom kao centrom turisti\u010dke regije Golija, sjeverozapadni i zapadni dio podru\u010dja op\u0107ine Tutin i sjeveroisto\u010dni dio podru\u010dja op\u0107ine Sjenica); Ju\u017enom turisti\u010dkom zonom I.1 stepena (me\u0111unarodnog i nacionalnog zna\u010daja) i visokoplaninskom regijom Prokletija J.2 (ju\u017eni dio podru\u010dja op\u0107ine Tutin), te Zapadnom zonom II.1 stepena (nacionalnog zna\u010daja, Tara-Zlatibor-Zlatar &#8211; sjeverozapadni i zapadni dijelovi podru\u010dja op\u0107ine Sjenica).<\/p>\n<p>Ova \u010dinjenica ukazuje da su prirodni i antropogeni resursi novopazarskog kraja sastavni, nezaobilazan dio kompleksne i sveobuhvatne turisti\u010dke ponude navedenih turisti\u010dkih zona i regija Srbije u cjelini. Od posebnog zna\u010daja za razvoj turizma na Sand\u017eaku predstavlja okolnost da se na sjeverozapadu oslanja na turisti\u010dki razvijenu Zapadnu zonu i regiju Tara-Zlatibor-Zlatar, a na sjeveroistoku na Sredi\u0161nju zonu i regiju Kopaonik. Usmjeravanje klijentele iz ovih turisti\u010dkih zona i regija ka Sand\u017eaku predstavljat \u0107e kako oboga\u0107ivanje ponude tih turisti\u010dkih prostora Srbije, tako i afirmaciju specifi\u010dnih prepoznatljivih turisti\u010dkih potencijala i vrijednosti Sand\u017eaka, \u0161to je preduslov za pokretanje kapitalnih investicija u oblasti turizma na podru\u010dju tri op\u0107ine. Sve tri op\u0107ine \u010dine jedinstven turisti\u010dki prostor novopazarskog kraja zajedni\u010dkim prirodnim, kulturolo\u0161kim, etni\u010dkim i etnografskim karakteristikama, koje predstavljaju izuzetan potencijal za razvoj turizma kako od nacionalnog, tako i od me\u0111unarodnog zna\u010daja.<\/p>\n<p>Potencijali za razvoj turizma na podru\u010dju Sand\u017eaka vrednovani su na osnovu zainteresovanosti tr\u017ei\u0161ta turisti\u010dke tra\u017enje, odnosno masovnosti za ponudom zasnovanom na raspolo\u017eivim prirodnim i antropogenim resursima i adekvatnom strukturom turisti\u010dkih proizvoda, i to:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>skijali\u0161ta;<\/li>\n<li>jezera s priobaljem;<\/li>\n<li>urbani centri;<\/li>\n<li>tranzitne saobra\u0107ajnice;<\/li>\n<li>kulturno-historijski spomenici;<\/li>\n<li>rijeke \u2013 kao ribolovni vodotoci;<\/li>\n<li>pe\u0107ine i klisure &#8211; kao prirodne rijetkosti i atrakcije;<\/li>\n<li>\u0161umsko-lovni kompleksi \u2013 lovi\u0161ta;<\/li>\n<li>etno lokaliteti, sabori\u0161ta i drugi obi\u010daji;<\/li>\n<li>za\u0161ti\u0107ena prirodna dobra i<\/li>\n<li>banjska mjesta.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svi navedeni resursi nalaze se na teritoriji Sand\u017eaka, s nejednakom zastupljeno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Resursi koji su dominantno zastupljeni u pojedinim op\u0107inama uslovno se mogu okarakterisati kao njen osnovni potencijal za razvoj specifi\u010dne-prepoznatljive turisti\u010dke ponude, i to u:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>op\u0107ini Novi Pazar \u2013 dominatno urbani centar s nagla\u0161enim multietni\u010dkim i multikonfesionalnim karakteristikama, jedinstvenim u Republici i centar podru\u010dja sa kulturno-historijskim naslije\u0111em od me\u0111unarodnog, nacionalnog i zna\u010daja za Sand\u017eak;<\/li>\n<li>op\u0107ini Sjenica \u2013 potencijalno dominatan saobra\u0107ajno-turisti\u010dko-sportski centar, tzv. \u201esaobra\u0107ajna kapija\u201d Pe\u0161teri i Sand\u017eaka preko koje \u0107e se ostvarivati veze ovog dijela Srbije s Evropom i svijetom, aktiviranjem sjeni\u010dkog aerodroma za civilni vazdu\u0161ni saobra\u0107aj i izgradnjom autoputa Beograd-Ju\u017eni Jadran; zatim jedinstven speleolo\u0161ki centar s ponudom zasnovanom na U\u0161a\u010dkoj i drugim pe\u0107inama, kao i centar zimskih sportova sa skijali\u0161tima na planinama Jadovnik i Ozren, ribolova na Sjeni\u010dkom jezeru i Vapi te prirodnih rijetkosti \u2013 stani\u0161te bjeloglavog supa u klisuri Uvca, prirodni fenomen \u0110alovi\u0107a klisura, ulazna kapija u rezervat biosfere Golija kod Duge Poljane i dr.;<\/li>\n<li>op\u0107ini Tutin &#8211; dominantno kao centar zimskih sportova sa skijali\u0161tima na Mokroj Gori (Pogled \u2013 2154 m.n.v. i Ponor), jezerom Gazivode u Brnja\u010dkoj \u017eupi, Vidrenjakom, klisurom Gornjeg Ibra, prirodnim rijetkostima i dr.<\/li>\n<li>op\u0107ina Prijepolje &#8211; ima potencijal za seoski turizam, zdravstveni turizam (vazdu\u0161ne banje) i ugostiteljstvo. Po\u0161to se nalazi na putu od Beograda ka Jadranskom moru, Prijepolje bi moglo da bude mjesto za jednodnevni odmor turistima koji tuda prolaze tokom ljeta.<\/li>\n<li>op\u0107ina Nova Varo\u0161 posjeduje planinu Zlatar sa velikim potencijalom kao turisti\u010dko odredi\u0161te gdje se mo\u017ee organizovati sportsko-rekreativni, izletni\u010dki, zdravstveno-lje\u010dili\u0161ni, lovni, kongresni, ekskurzivni i turizam na selu. Tako\u0111er, specijalni rezervat Uvac nudi prirodne ljepote koje su jedinstveni u Evropi.<\/li>\n<li>op\u0107ina Priboj nudi mogu\u0107nost banjskog turizma u Pribojskoj banji, kao i rijeke Lim za sportove na vodi i ribolov.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jedinstveno za novopazarski kraj jeste da je na bazi prirodnih resursa sve tri op\u0107ine mogu\u0107e zasnivati i zimsku i ljetnu turisti\u010dku ponudu, zimi \u2013 na skija\u0161kim potencijalima, ljeti \u2013 na atraktivnim akvatorijama pogodnim za raznovrsne rekreativne aktivnosti na vodi (kupanje, veslanje, jedrenje, surfovanje i sl.).<\/p>\n<p>Pokrivenost ljetnom i zimskom turisti\u010dkom ponudom je preduslov profitabilnog poslovanja turisti\u010dkih centara, \u0161to je osnovna pretpostavka opravdanosti razvoja turizma. Pored toga, u novopazarskom kraju postoje atraktivni motivi i za vansezonske periode (prolje\u0107e, jesen) za turisti\u010dku ponudu kulturolo\u0161kog, etnolo\u0161kog, ekolo\u0161kog i speleolo\u0161kog turizma, zasnovanu na zna\u010dajnim i posebno vrijednim kulturno-historijskim, speleolo\u0161kim te o\u010duvanim etnolo\u0161kim i ekolo\u0161kim resursima ovog podru\u010dja.<\/p>\n<p>Za upoznavanje stvarnih vrijednosti ovog prostora nu\u017eno je da se ustanove tematski itinereri za dominantne turisti\u010dke motive. Mogu se koncipirati za cjelokupnu teritoriju Sand\u017eaka ili za svaku op\u0107inu odvojeno, \u0161to je u domenu operativnih poslova na kreiranju i prezentaciji turisti\u010dkih potencijala i resursa podru\u010dja.<\/p>\n<p>Osnovni cilj je razvoj turizma uskla\u0111en sa zahtjevima o\u010duvanja i unapre\u0111enja kvaliteta \u017eivotne sredine i o\u010duvanja prirodnih vrijednosti, dobara i resursa.<\/p>\n<p>Drugi osnovni cilj je razvoj turizma koji \u0107e biti uskla\u0111en s interesima i podsticati razvoj lokalnih zajednica \u2013 u prvom redu zajednica naselja na ruralnom podru\u010dju.<\/p>\n<p><strong><em>Preporuke<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Polaze\u0107i od osnovnih ciljeva, strategijsko opredjeljenje je da doma\u0107inski turizam predstavlja osnovni vid organizacije turisti\u010dkih smje\u0161tajnih kapaciteta, naro\u010dito na ruralnom podru\u010dju &#8211; u kontaktnim zonama skijali\u0161ta, akvatorija, speleolo\u0161kih i etno lokaliteta, \u0161umsko-lovnih kompleksa i za\u0161ti\u0107enih prirodnih dobara, ali i u banjskim mjestima i urbanim centrima.<\/p>\n<p>Dakle, preporuke bi bile sljede\u0107e:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>nu\u017eno je da se seoska doma\u0107instva organizuju u seosku turisti\u010dko-poljoprivrednu kooperativu\/asocijaciju.<\/li>\n<li>najatraktivnije i najkomercijalnije prostore turisti\u010dke ponude novopazarskog kraja, posebno skijali\u0161ta i akvatorije, treba za\u0161titi u skladu sa novim zakonskim rje\u0161enjima u oblasti turizma i usmjeravati razvoj na tim prostorima, prije svega uz podr\u0161ku zemlji\u0161ne politike.<\/li>\n<li>obezbje\u0111enje saobra\u0107ajne dostupnosti turisti\u010dkih prostora visokog kvaliteta i blagovremeno pribavljanje zemlji\u0161ta za javne i komercijalne namjene i njegovo opremanje infrastrukturom, preko aran\u017emana u javnom i javno-privatnom sektoru.<\/li>\n<li>Priprema i \u201eproizvodnja\u201d gra\u0111evinskog zemlji\u0161ta, tj. gra\u0111evinskih parcela u zonama odre\u0111enim za izgradnju turisti\u010dkih kapaciteta, zasnivala bi se na tr\u017ei\u0161noj vrijednosti tog zemlji\u0161ta koja pokriva tro\u0161kove kompleksnog ure\u0111enja, opremanja i izgradnje svih objekata komunalne i rekreativne infrastrukture i poduzimanja mjera za\u0161tite \u017eivotne sredine i prirodnih vrijednosti na samoj lokaciji, u njenoj funkcionalnoj zoni (skijali\u0161te, akvatorija) i neposrednom okru\u017eenju.<\/li>\n<li>Pru\u017eiti podr\u0161ku preduzetnicima koji svoje aktivnosti \u017eele zasnovati na dominantnim vidovima turizma: alpsko i nordijsko skijanje (na Pe\u0161terskoj visoravni) i zimski sportovi, rekreacija i sportovi na vodi, kulturolo\u0161ki, tranzitni, speleolo\u0161ki i ekolo\u0161ki turizam, sa komplementarnim vidovima turizma &#8211; etnolo\u0161ki, lovni, ribolovni i banjski turizam.<\/li>\n<li>Na podru\u010dju op\u0107ine Novi Pazar, prema potencijalima za razvoj (odgovaraju\u0107a konfiguracija terena, kontinuirano trajanje snijega od minimum tri mjeseca \u2013 90 dana, potencijalno kvalitetna saobra\u0107ajna dostupnost i komunikacijske veze s tr\u017ei\u0161tima urbanih centara u Srbiji i evropskim zemljama) predvi\u0111ena je izgradnja nekoliko skijali\u0161ta na obroncima planina Golije i Rogozne.<\/li>\n<li>Skijali\u0161ta, njihove kontaktne zone i seoska turisti\u010dka naselja neophodno je povezati kvalitetnim regionalnim i lokalnim putevima s magistralnim putnim pravcima, opremiti objektima tehni\u010dke infrastrukture, suprastrukture i rekreativne infrastrukture (\u017ei\u010dare, ski staze, snje\u017ena vozila i dr.).<\/li>\n<li>O\u010duvati, afirmisati i prezentirati urbani centar Novog Pazara sa svojim trgovinskim zonama, kulturno-historijskim, etnolo\u0161kim, urbanim i pejza\u017enim obilje\u017ejima, koji ima ambijentalne, kulturolo\u0161ke, multietni\u010dke i multikofesionalne vrijednosti, pod uslovom da se zna\u010dajno unaprijedi nivo i kvalitet javno-komunalne, socijalne i, naro\u010dito, zelene infrastrukture i pove\u0107a atraktivnost turisti\u010dke ponude specifi\u010dnim sportsko-rekreativnim, zabavnim, kulturnim i gastronomskim sadr\u017eajima.<\/li>\n<li>Tranzitni turizam \u0107e se razvijati u koridorima magistralnih puteva, i to:<\/li>\n<\/ul>\n<p>o\u00a0\u00a0 planiranog autoputa Beograd-Ju\u017eni Jadran preko Pe\u0161terske visoravni, kojim \u0107e se ostvariti najbr\u017ea veza turisti\u010dke tra\u017enje Vojvodine i sredi\u0161nje Srbije sa crnogorskim primorjem; s vezom preko magistralnog puta M-8 od Duge Poljane do Novog Pazara i veze sa magistralnim putem M-22 na podru\u010dju Op\u0107ine<\/p>\n<p>o\u00a0\u00a0 magistralnog puta M-22 koji, preko Jadranske magistrale M-2, povezuje crnogorsko primorje sa sredi\u0161njom Srbijom, tako da u ljetnoj sezoni predstavlja dominantan turisti\u010dki tranzitni pravac na podru\u010dju Op\u0107ine.<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>Investirati u razvoj prate\u0107ih sadr\u017eaja puta (odmori\u0161ta, parkirali\u0161ta, servisi, usluge i smje\u0161tajni kapaciteti) i informativnih turisti\u010dkih punktova, kao i ponuda jednodnevnih i vi\u0161ednevnih tematskih itinerera za animiranje i zadr\u017eavanje tranzitnih putnika u novopazarskom kraju.<\/li>\n<li>Postoje\u0107e banje, Novopazarska i Raj\u010dinovi\u0107a banja, zasnovane na ljekovitom faktoru \u2013 termomineralnim vodama, treba usmjeriti ka specijalisti\u010dkim lje\u010dili\u0161nim funkcijama.<\/li>\n<li>Kao preduslov za intenzivniji razvoj ribolovnog turizma uraditi za\u0161titu i ure\u0111enje obala rijeka i jezera.<\/li>\n<li>Urediti i aktivirati \u0161umsko-lovna podru\u010dja za razvoj lovnog turizma.<\/li>\n<li>Treba istra\u017eiti, opredijeliti i nominovati dio prostora novopazarskog kraja koji raspola\u017ee potencijalima i ispunjava uslove za sticanje statusa vazdu\u0161nje banje.<\/li>\n<li>Radi efikasnije organizacije i prezentacije turisti\u010dke ponude i turisti\u010dkog proizvoda Novog Pazara treba organizovati \u201evizitor centar\u201c (prezentacija ponude, informisanje i edukacija turista) na pogodnoj lokaciji u Pazari\u0161tu kod Novog Pazara.<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"9\">\n<li><strong> Upravljanje otpadom (\u010dvrsti otpad, otpadne vode)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Upravljanje otpadom od njegovog nastanka do odlaganja treba se odvijati na odr\u017eiv i efikasan na\u010din uz po\u0161tovanje na\u010dela odr\u017eivog razvoja, bezbjednosti, blizine i regionalnog pristupa upravljanju otpadom i izbora najoptimalnije opcije za \u017eivotnu sredinu. Za efektivno upravljanje otpadnom potrebno je smanjenje koli\u010dine proizvedenog otpada i otpadnih voda, sprje\u010davanje izlijevanja otpadnih voda u povr\u0161inske i podzemne vodotokove, smanjenje koli\u010dine odlo\u017eenog otpada na podru\u010djima primarne selekcije korisnog otpada, smanjenje udjela biorazgradivog otpada odlo\u017eenom komunalnom otpadu, smanjenje negativnog uticaja odlo\u017eenog otpada na \u017eivotnu sredinu, klimu i zdravlje ljudi i upravljanje proizvedenim otpadom na osnovu principa odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Radi postizanja ovih ciljeva Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka \u0107e se zalagati za sljede\u0107e mjere:<\/p>\n<ul style=\"list-style-type: circle;\">\n<li>uspostavljanje efikasnih sistema upravljanja otpadom na na\u010din kojim se ne ugro\u017eava zdravlje ljudi i \u017eivotna sredina;<\/li>\n<li>ponovno iskori\u0161tenje i recikla\u017ea otpada, izdvajanje sekundarnih sirovina iz otpada i kori\u0161tenje otpada kao energenta;<\/li>\n<li>prevencija nastajanja otpada, posebno razvojem \u010distijih tehnologija i racionalnim kori\u0161tenjem prirodnih bogatstava, kao i otklanjanje opasnosti od njegovog \u0161tetnog dejstva na zdravlje ljudi i \u017eivotnu sredinu;<\/li>\n<li>razvoj postupaka i metoda za odlaganje otpada;<\/li>\n<li>sanacija neure\u0111enih odlagali\u0161ta otpada i postoje\u0107ih nesanitarnih deponija;<\/li>\n<li>pra\u0107enje stanja postoje\u0107ih i novoformiranih odlagali\u0161ta otpada;<\/li>\n<li>promocija odr\u017eivog upravljanja otpadom;<\/li>\n<li>izgradnja kolektora za otpadne vode i fabrika za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda uz pomo\u0107 raspolo\u017eivih me\u0111unarodnih fondova za te namjene.<\/li>\n<\/ul>\n<ol start=\"10\">\n<li><strong> Socijalna politika<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>BDZ \u0107e poduzeti sljede\u0107e mjere za za\u0161titu porodice, kao osnove za dru\u0161tveni razvoj i opstanka:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Porodice sa troje i vi\u0161e djece<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Kako sa lokalnog nivoa ne mo\u017eemo uticati na to da se na nivou dr\u017eave donesu odre\u0111ena zakonska rje\u0161enja koja bi omogu\u0107ila pomo\u0107 porodicama sa troje i vi\u0161e djece, smatramo da se takva pomo\u0107 mora obezbijediti na lokalnom nivou. Izazov je jedino osmisliti model te pomo\u0107i koji je zakonski mogu\u0107, a finansijski odr\u017eiv. Pomo\u0107 porodicama sa troje i vi\u0161e djece mo\u017ee i\u0107i u dva smjera. Prvi je da im se pove\u0107aju primanja nov\u010danim davanjima, a drugi da im se smanje izdaci koje pla\u0107aju dr\u017eavnim i lokalnim preduze\u0107ima i institucijama.<\/p>\n<p>Konkretno, na lokalnom nivou mo\u017ee se djelovati u tom smjeru da se na nivou op\u0107ine raspi\u0161e konkurs za porodice sa troje i vi\u0161e djece kojim bi se tra\u017eilo od porodica da se prijave i nakon prikupljenih prijava bi se tim porodicama odobrila pomo\u0107 na sljede\u0107i na\u010din: Op\u0107ina bi preuzela pla\u0107anje polovine iznosa koji ove porodice pla\u0107aju preduze\u0107ima \u010diji je osniva\u010d op\u0107ina &#8211; Gradska \u010disto\u0107a, Vodovod i kanalizacija, Gradska toplana, Dje\u010diji vrti\u0107i&#8230; A za porodice sa petoro i vi\u0161e djece op\u0107ina bi preuzela pla\u0107anje cijelog iznosa svih ra\u010duna prema preduze\u0107ima \u010diji je osniva\u010d Op\u0107ina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Podr\u0161ka majkama i porodiljama<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Da bi se osna\u017eila porodica i majke motivisale na ra\u0111anje djece, potrebno je poduzeti niz konkretnih mjera. Status porodilja mora se dodatno pozitivno pospje\u0161iti, i to na na\u010din da u toku porodiljskoga statusa zaposlene majke primaju punu platu, da se materinski dodatak uvede i na lokalnome nivou, te da se subvencioniraju od strane lokalnih uprava u kupovini hrane, odje\u0107e i druge neophodne opreme iz bebi programa.<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dka demokratska zajednica Sand\u017eaka zalagat \u0107e se da se pozitivna praksa nekih dr\u017eava u pogledu usvajanja zakona da majke sa \u010detvoro i vi\u0161e djece dobiju punu penziju sprovede i na podru\u010dju Republike Srbije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Djeca u seoskim sredinama<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Djeca u seoskim sredinama suo\u010davaju se sa dva izazova. Prvi je odlazak u udaljenu seosku \u0161kolu koju poha\u0111aju djeca do \u010detvrtog razreda, naj\u010de\u0161\u0107e u istom ili nekom susjednom selu. Drugi je odlazak u \u0161kolu od petog do osmog razreda, a koja je naj\u010de\u0161\u0107e u nekom prigradskom naselju ili na jo\u0161 ve\u0107oj udaljenosti od \u010detvorogodi\u0161nje \u0161kole. Prije svega, treba se raditi na tome da svakom djetetu na seoskoj teritoriji bude obezbije\u0111en prijevoz do \u0161kole. Ukoliko op\u0107ina nije u mogu\u0107nosti da obezbijedi organizovani prijevoz, zna\u010di da tu obavezu preuzima roditelj. U tu svrhu on mora izdvojiti materijalna sredstva, kao i vrijeme. Trenutno postoji procedura da se roditeljima to nadokna\u0111uje u vidu odre\u0111enih nov\u010danih davanja, ali je ona izuzetno komplikovana. Op\u0107ina mora, po automatizmu, svakom roditelju na seoskom podru\u010dju \u010dijem djetetu nije obezbijedila prijevoz po automatizmu nadoknaditi sredstva za prijevoz, u zavisnosti od udaljenosti \u0161kole, po jednostavnoj proceduri.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Djeca bez roditeljskog staranja<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Kako na teritoriji op\u0107ina sjevernog Sand\u017eaka nema doma za djecu bez roditeljskog staranja, neophodno je isti izgraditi u \u0161to kra\u0107em roku. Istovremeno, op\u0107ina mora raditi na podizanju svijesti i motivisanju porodica da se uklju\u010de u program hraniteljskih porodica u kome se djeci bez roditeljskog staranja obezbje\u0111uje odrastanje u krugu porodice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Djeca sa posebnim potrebama<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Lokalna uprava mora poduzeti odre\u0111ene mjere da olak\u0161a porodicama odgoj djece sa posebnim potrebama. Smatramo da se to tako\u0111er mo\u017ee rije\u0161iti na sli\u010dan na\u010din kao i pomo\u0107 porodicama sa troje i vi\u0161e djece gdje bi op\u0107ina raspisivala poziv na koji bi se porodice prijavljivale, a op\u0107ina tim pozivom preuzela pla\u0107anje obaveza prema preduze\u0107ima \u010diji je op\u0107ina osniva\u010d, u cjelosti ili u jednom dijelu.<\/p>\n<p>Kako postoje slu\u010dajevi u kojima situacija zahtijeva da dijete sa posebnim potrebama bude smje\u0161teno u ustanovu gdje \u0107e mu se svakodnevno pru\u017eati medicinska i stru\u010dna pomo\u0107, a uzimaju\u0107i u obzir da takva ustanova ne postoji na teritoriji sjevernog Sand\u017eaka, neophodno je izdvojiti lokaciju i krenuti u izradu projekta za jednu takvu ustanovu. Sa izra\u0111enim projektom za takvu ustanovu veoma je lako na\u0107i investitora, to jest donatora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Podr\u0161ka reformi penzijskog sistema<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Neophodno je promijeniti trenutni na\u010din finansiranja penzija. BDZ se zala\u017ee da se svakom gra\u0111aninu obezbje\u0111uje minimalna penzija nezavisno od upla\u0107enih doprinosa. Ovakav vid penzija mo\u017ee se finansirati putem prihoda od indirektnih poreza, poput poreza na dodatu vrijednosti i akciza.<\/p>\n<p>Tr\u017ei\u0161te penzijskog osiguranja treba liberalizovati, pa time pored dr\u017eavnog penzijskog fonda ponuditi i prikladne privatne fondove, gdje \u0107e svaki gra\u0111anin mo\u0107i da bira svog ponu\u0111a\u010da. Me\u0111utim, da bi se svakom gra\u0111aninu obezbijedio prihod u starosti, ovakav vid \u0161tednje bio bi i dalje obavezan, dok bi se ponu\u0111a\u010d birao. Na taj na\u010din bi se obavezni doprinosi smanjili i konkurentnost privrede bi se pove\u0107ala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BDZ<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":158720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[72,1,52,10196,327,392,393,394,8957],"tags":[10204,10223],"class_list":{"0":"post-158768","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-novi-pazar","8":"category-politika","9":"category-sjenica","10":"category-iz-pera-nasih-autora","11":"category-tutin","12":"category-prijepolje_","13":"category-priboj","14":"category-nova-varos","15":"category-vijesti-dana","16":"tag-muftija-muamer-zukorlic","17":"tag-bdz"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"BDZ\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2016-04-11T18:53:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-04-12T12:28:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1280\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"853\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"51 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a\",\"datePublished\":\"2016-04-11T18:53:34+00:00\",\"dateModified\":\"2016-04-12T12:28:06+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\"},\"wordCount\":10273,\"commentCount\":6,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg\",\"keywords\":[\"muftija Muamer Zukorli\u0107\",\"BDZ\"],\"articleSection\":[\"Novi Pazar\",\"Politika\",\"Sjenica\",\"Iz pera na\u0161ih autora\",\"Tutin\",\"Prijepolje\",\"Priboj\",\"Nova Varo\u0161\",\"VIJESTI DANA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\",\"name\":\"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg\",\"datePublished\":\"2016-04-11T18:53:34+00:00\",\"dateModified\":\"2016-04-12T12:28:06+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg\",\"width\":1280,\"height\":853},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a","og_description":"BDZ","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2016-04-11T18:53:34+00:00","article_modified_time":"2016-04-12T12:28:06+00:00","og_image":[{"width":1280,"height":853,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"51 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a","datePublished":"2016-04-11T18:53:34+00:00","dateModified":"2016-04-12T12:28:06+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/"},"wordCount":10273,"commentCount":6,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg","keywords":["muftija Muamer Zukorli\u0107","BDZ"],"articleSection":["Novi Pazar","Politika","Sjenica","Iz pera na\u0161ih autora","Tutin","Prijepolje","Priboj","Nova Varo\u0161","VIJESTI DANA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/","name":"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg","datePublished":"2016-04-11T18:53:34+00:00","dateModified":"2016-04-12T12:28:06+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/2-7.jpg","width":1280,"height":853},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/procitajte-socio-ekonomski-program-kampanje-muamera-zukorlica\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Pro\u010ditajte Socio-ekonomski program kampanje Muamera Zukorli\u0107a"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158768"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158768\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/158720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}