![\"\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/Genocid_Plav_Gusinje_strijeljanje_plavskih_prvaka_5_mart_1913_Ibrahim_Rekovic1.jpg\")
<\/center>Bo\u0161njaci.Net: Uva\u017eeni gospodine Rekovi\u0107u, u periodu smo 100.godi\u0161njice genocida koji je izvr\u0161ila Vojska Kraljevine Crne Gore nad Bo\u0161njacima i Albancima u plavsko-gusinjskom kraju 1912. 1913., tada je na vrhu crnogorske piramide vlasti bio kralj Nikola. Vi ste danas me\u0111u starijim gra\u0111anima Plava, dok kroz radni vijek obna\u0161ali ste vi\u0161e va\u017enih funkcija u op\u0107ini. Kroz godine \u017eivljenja naslu\u0161ali ste se pri\u010da o doga\u0111ajima nasilnog masovnog pokr\u0161tavanja muslimana, pokolju na Previji, strijeljanjima u Plavu i Gusinju… Mo\u017eete li nam bar u kratkim crtama re\u0107i na osnovu onaga \u0161to ste \u010duli, zapamtili, bilje\u017eili i \u010duvali u sebi, \u0161ta se prije jednog stolje\u0107a de\u0161avalo u plavsko-gusinjskoj ljugi, na trome\u0111i Albanije, Kosova i CG?
REKOVI\u0106: <\/b>Prije nego odgovorim na postavljeno pitanje \u017eelim da ka\u017eem da mi nije be\u0161 prijatno \u0161to me potsje\u0107a\u0161 na starost, kao da se to iz prilo\u017eenog ne vidi. Svi se mi \u017ealimo na manjak para i na vi\u0161ak godina. Pare nam niko neda, a godine ne\u0107e da uzme. No, tu je \u0161ta je.
Za va\u0161e \u010ditaoce otkrit \u0107u jednu stvarnost iz mojih \u0161kolskih dana. Imao sam jako veliku averziju prema historiji koju smo u\u010dili u osnovnoj i srednjoj. Prosto je nisam volio, niti sam u\u010dio i\u0161ta \u0161to nisam morao. Kao da sam predosje\u0107ao da su je pisali ljudi na osnovu pri\u010da a ne na osnovu \u010dinjenica. I kada su bile \u010dinjenice, one su birane, i u skladu sa raspolo\u017eenjem autora, njegovog naroda, a \u010desto i naru\u010dioca. Eto za\u0161to nisam volio predmet historiju.
Jednostavno pogre\u0161no u\u010denje historije navodi mladost da sti\u010du pogre\u0161na znanja. Zar nije istina da su neznatni rezultati pojedinaca i pojedinih naroda uzdizani visoko, dok se na drugoj strani, sve svjesno potirali. Najzad iz takvo \u00abskrojene\u00bb historije je dobrim dijelom proiza\u0161la mr\u017enja i netrpeljivost me\u0111u narodima. Ba\u0161 je tako! Po\u010dinioci na sve na\u010dine poku\u0161avaju da sakriju istinu od neposrednih o\u010devidaca i sudionika, zatiranjem pisanih materijalnih i tragova.
Mislim da je akademik Zuvdija Hod\u017ei\u0107 to najslikovitije opisao u knjizi \u00abGusinjska godina\u00bb, prenosim par fraza: \u00bbNa\u0161u djecu u \u0161kole ubje\u0111uju da su Turci, a u\u010de ih da mrze Turke\u00ab, \u00bbSvoju djecu u\u010de da mrze na\u0161u, a na\u0161u da mrze sami sebe\u00bb i \u00abKao da mi nismo imali ni junaka, ni obi\u010daja, ni ljudi, ni pjesama, ni u\u010denjaka. Ako se neko njihov ubo – sad ga pominju i turaju u knjige, slave i u\u010de. A o na\u0161ima ni\u0161ta. Ne pominju ni one \u0161to su dizali bunu protiv Turaka\u00ab.<\/i>
Mislim da je ovo jasno, ali da se vratimo pitanju i tematici u povodu 100 godi\u0161njice. Jasno je kao dan, da je su tada\u0161nje crnogorske vlasti dobro isplanirani i uz znanje, suglasnost, financijsku pomo\u0107, dobru, stru\u010dnu i pripremu od strane Ministarstava unutarnjih djela i vjera, kao i Crkve, izvr\u0161eni planetrani zlo\u010dini nad muslimanima plavsko-gusinjskog kraja. Crnogorska tada\u0161nja vlast se postarala i u Avru Cemovi\u0107u, kojeg je neposredno prije toga unaprijedila u \u010din brigadira, na\u0161la \u00abpravog\u00bb egzekutora, po narud\u017ebi da \u00abizmiri\u00bb stare ra\u010dune, na nedu\u017enim civilima Plava i Gusinja, i osveti se za poraze crnogorske vojske i njegovih Vasojevi\u0107ana na Nok\u0161i\u0107u.
Dozvolite mi da na pitanje odgovorim jednim primjerom, kako se nevje\u0161to poku\u0161ava prikriti istina o stradanju muslimana Plava i Gusinja. Naime, prije oko \u0161est godina (02. 08 2007), u Centru za kulturu u Plavu, uz veliko prisustvo Plavljana, promovisana je knjiga \u00abGornje Polimlje \u2013 priroda, stanovni\u0161tvo i naselja\u00bb autora prof. dr. Radovana Baki\u0107a. Listaju\u0107i knjigu, nai\u0161ao sam na poglavlje pod nazivom \u00abOni su oli\u010denje borbe za slobodu i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje dr\u017eavne vlasti\u00bb. U tom poglavlju na 247. strani, portret din-du\u0161manina i krvoloka Avra Cemovi\u0107a. Mo\u017ee mi neko pri\u010dati, ali ne i ubijediti, da 80-to godi\u0161nji Andrijevi\u010danin i autor, koji je nekada radio kao nastavnik u Gusinju i bio ministar u ranijim i sada\u0161njim sastavima Vlade Crne Gore, nije ni\u0161ta znao o \u00abu\u010dincima\u00bb njegovog sunarodnika i zlo\u010dinca kojeg predstavlja \u00bbherojem\u00bb za nasilnom masovno pokr\u0161tavanje muslimana, Bo\u0161njaka i Albanaca, i strijeljanje 12 plavskih prvaka 05. marta 1913. godine na Racini, te najmanje 800 Gusinjana i Plavljana na Previji, i ko zna jo\u0161 koliko posredno ili neposredno ubijenih. Isklju\u010dive i neoprostive \u00abgre\u0161ke\u00bb tih ljudi su bile \u0161to su bili muslimani, odnosno Bo\u0161njaci i Albanci, i \u0161to nisu ni u zamjenu za nu\u0111eni im \u017eivot pristali da prihvate pravoslavnu vjeru, tu\u0111e ime, crnogorsku kapu i kuma. Ministar je vjerovatno pomislio da je i dalje u Plavu i Gusinju na snazi \u00abembargo\u00bb na istinu o tim doga\u0111ajima. Nije ra\u010dunao da se Plavljani i Gusinjani nerado sje\u0107aju, ali i da ne zaboravljaju te genocidne radnje, onog kojega on amnestira od odgovornosti, stavljaju\u0107i ga u red onih koji su \u00aboli\u010denje\u00bb borbe za slobodu. Ako se strijeljanje, vezanje konopima i \u017eicama nedu\u017enih ljudi, bez gre\u0161aka i prava na sudsku za\u0161titu i odbranu, uvodi kao novi reper za sticanje titule \u00aboli\u010denog borca za slobodu\u00bb, onda \u0107e ih iz najnovijih ratova vo\u0111enim na prostorima eks Jugoslavije, biti jo\u0161.
Svakako da sam imao prilike da o tim slu\u010dajevima, razgovaram sa nekoliko, do skora \u017eivih savremenika i sudionika u tim doga\u0111ajima, koji su bili prisutni strijeljanju 12 plavskih prvaka na Racini. Sje\u0107aju se imena strijeljanih ljudi i njihovih hrabrih dr\u017eanja prije plotuna koji su ih pokosili. Nerado pominju imena koja su dobijali uz prijethodno nasilno ljubljenje krsta i prskanje \u00absvetom vodicom\u00bb, te i imena kumova koji su im nametani i stanovanjem u njihove ku\u0107e, nadgledali \u00abiskrenost\u00bb prihvatanja nove \u201epra\u0111edovske vjere\u201c. Moramo shvatiti da je njihov izbor tada bio izme\u0111u krsta, kape i smrti.<\/p>\n
Bo\u0161njaci.Net: Da li ste imali priliku propratiti aktivnosti potomaka \u017ertava genocida koje su od oktobra 2012. pokrenute u New Yorku, gradu u kojem su na\u0161li uto\u010di\u0161te nakon crnogorskog politi\u010dkog progona i ratova iz 90-tih u kojima Crna Gora sa Srbijom \u017earila i palila?
REKOVI\u0106: <\/b>Da imao sam priliku \u010ditati da ste pokrenuli konkretne korake o obilje\u017eavanju 100-godi\u0161njice tog planetarnog zlo\u010dina\u010dkog \u010dina, vezanog za nasilno pokr\u0161tavanje i strijeljanje u Plavu i Gusinju i pokolj na Previji. Iskreno me to raduje, jer sam stalno govorio, ako jo\u0161 ova na\u0161a generacija to ne uradi, oni koji \u0107e do\u0107i poslije nas ne\u0107e znati ni za Plav i Gusinje, a ne za pomenute doga\u0111aje. Ideja se dosta \u00abkr\u010dkala\u00bb i sre\u0107a je da je bar negdje do\u0161lo do realizacije, u svakom slu\u010daju zahvaljuju\u0107i vama u emigraciji. Smatram da je dobro da se makar negdje po\u010dne, \u0161to \u0107e, nadam se, otvoriti \u00abventil\u00bb za realizaciju te ideje o obilje\u017eavanju mjesta i na podru\u010djima gdje su ti zlo\u010dini po\u010dinjeni.
Akademik Sidran ka\u017ee: \u00bbNije me strah od genocida, strah me od zaborava\u00ab. Zato moja podr\u0161ka ovoj inicijativi je \u0161to u njoj niti u ljudima inicijatorima ne nazirem makar trunku osvetoljubivosti i poziva na mr\u017enju. Osjetio sam jedan ljudski gest da se ti doga\u0111aji, mjesta i ljudi nazovu pravim imenom, sa ciljem da se ne zaborave, a ne da bi se neko pozivao i potstrekavao na osvetu. Narod ka\u017ee: \u201eVeliki opra\u0161taju, slabi zaboravljaju, a lo\u0161i se sve\u0107aju\u201c.
Iskreno mislim da je sre\u0107a \u0161to ste se u nedostatku na\u0161e politi\u010dke hrabrosti i straha da ne izgubimo ste\u010dene strana\u010dke pozicije koje naravno nose i ne male privilegije, vi u tu\u0111ini na\u0161li da pokretanjem ove inicijative i budete prepreka zaboravu ovih doga\u0111aja i ljudi. U svakom slu\u010daju inicijatorima halal vjera i moje po\u0161tovanje.
Moramo biti svjesni da su te \u017ertve tih dana sebi, ali Plavu i Gusinju, napavili najve\u0107i Spomenik, ispisuju\u0107i zlatnim slovima svijetlu stranicu historije svoga zavi\u010daja. Zaslu\u017euju od strane njihovih pokoljenja da nikada ne budu zaboravljeni. Dosada\u0161nji inicijatori pokretanja ove ideje, tako\u0111er. Dobro je \u0161to je nakon 100-godi\u0161njeg namjernog zata\u0161kavanja strpljivom \u010dekanju \u00abpravog vremena\u00bb i uzaludnom o\u010dekivanju prevashodno va\u0161om zaslugom do\u0161ao kraj, da se bar neko sjeti ovih doga\u0111aja, mjesta i ljudi.<\/p>\n
Bo\u0161njaci.Net: Hvala Vam na rije\u010dima koje ste rekli. Da li to zna\u010di da su aktivnosti u New Yorku onu pokrenule pozitivnu energiju i u zavi\u010daju i malo \u0161ire?
REKOVI\u0106: <\/b>Svakako to \u0107e i nama u Plavu i Gusinju biti ne samo podstrek, nego i dodatna obaveza. Posebno da tome slu\u010daju prilazimo sa vi\u0161e odgovornosti i bez uro\u0111enog straha da \u0107emo se bilo kome zamjeriti. Na\u0161i preci su zaslu\u017eili da ih se sa posebnim pijetetom sje\u0107amo.
Smatram da bi se tim \u017ertvama na najljep\u0161i na\u010din odu\u017eili, izme\u0111u ostaloga pokretanjem inicijative prema Skup\u0161tini Op\u0161tine Plav, koju i ja koriste\u0107i ovu priliku u svojstvu va\u0161eg sagovornika, jer na\u017ealost drugih nemam, evo sada kandidujem da se u okviru obilje\u017eavanja 100-godi\u0161njice od njihovog strijeljanja, jednoj od plavskih ulica, mo\u017eda umjesto Racina, da ime ULICA PLAVSKIH PRVAKA.<\/p>\n
Bo\u0161njaci.Net: Recite nam za\u0161to se cijelo stolje\u0107e prikrivalo i \u010dekalo da se obilje\u017ei stradanje na\u0161eg naroda? <\/p>\n Bo\u0161njaci.Net: Poznati ste po umjetni\u010dkim radovima, ali i po sakupljanju kulturno-historijskog blaga ovog kraja, pa bez obzira \u0161to u \u0161koli niste voljeli taj predmet. Povod ovog na\u0161eg razgovora je ujedno i umjetni\u010dka slika koju ste upravo zavr\u0161ili, a to je va\u0161 doprinos na sje\u0107anje na sve \u017ertve od Plava i Gusinja do Previje, posebno na plavske prvake koji su strijeljani 5.marta 1913. na Racini. Ovog je puta najiskrenije zahvaljujemo \u0161to ste Bo\u0161njaci.Net ustupili ekskluzivno pravo na objavu… Bo\u0161njaci.Net: Pojasnite nam sa umjetni\u010dke strane kako ste zamislili tu va\u0161u umjetni\u010dku kompoziciju? Bo\u0161njaci.Net: Mo\u017eete li nam dati klju\u010dni opis umjetni\u010dke slike kako bi je \u010ditaoc lak\u0161e prepoznao, posebno oni koji su van Plava i Gusinja i koji ovu tematiku tek spoznaju? Bo\u0161njaci.Net: Polo\u017eili su \u017eivot ali su ostali dosljedni svojoj vjeri, narodu i Zavi\u010daju kojem su pripadali. Zaista zaslu\u017euju svu pa\u017enju! Bo\u0161njaci.Net: U razgovoru ste mi u nekoliko navrata spominjali dvanaestog prvaka koji je strijeljan, a koji se ne spominje u objavljenim tekstovima. Vjerovatno nije se do\u0161lo do tog podatka… Bo\u0161njaci.Net: Jako je va\u017eno ispraviti taj nedostak, to sada \u010dinimo. Bo\u0161njaci.Net: Odli\u010dna je prilika da ponovimo spisak plavskih prvaka, \u017ertava od 5.marta 1913. 1. Mulla Sado Musi\u0107 <\/p>\n Bo\u0161njaci.Net: Ne mo\u017eemo zaobi\u0107i da vas ne upitamo vezano za pro\u0161logodi\u0161nje obilje\u017eavanje Dana dr\u017eavnosti CG i dernek upravo na mjesto gdje su prebijani, ubijani i strijeljani plavski prvaci muslimani ovog kraja. U najmanju ruku mo\u017ee se re\u0107i da je to bilo krajnje neprimjerno…. Bo\u0161njaci.Net: Poni\u017eavaju\u0107e je da je u Plavu doveden potomak kralja Nikole koji je odgovoran za zlo\u010din genocida u plavsko-gusinjskom kraju? Bo\u0161njaci.Net: A \u0161ta \u0107emo za no\u0161nje? Bo\u0161njaci.Net: I na samom kraju, iskreno vam se zahvaljujemo na razgovoru. <\/p>\n Autor: Esad Krci\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bjelje\u017eenje pam\u0107enja je najbolji na\u010din borbe protivu zaborava Bo\u0161njaci.Net: Uva\u017eeni gospodine Rekovi\u0107u, u periodu smo 100.godi\u0161njice genocida koji je izvr\u0161ila Vojska Kraljevine Crne Gore nad Bo\u0161njacima i Albancima u plavsko-gusinjskom kraju 1912. 1913., tada je na vrhu crnogorske piramide vlasti bio kralj Nikola. Vi ste danas me\u0111u starijim gra\u0111anima Plava, dok kroz radni vijek obna\u0161ali […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":64916,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,399,10173],"tags":[],"class_list":{"0":"post-156023","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-plav_","9":"category-gusinje-vase-vijesti"},"yoast_head":"\n
REKOVI\u0106: <\/b>Pa vidite, imaju\u0107i u vidu da su u brutalnim ubijanjima, strijeljanjima i nasilnim masovnim pokr\u0161tavanjima Bo\u0161njaka i Albanaca u Plavu i Gusinju bili umije\u0161ani predstavnici Vlade tj. ministri vjera kao i Vojska Kraljevine Crne Gore, za one koji svojom glavom razmi\u0161ljaju, zaklju\u010dit \u0107e da je to Dr\u017eavni zlo\u010din. To je i razlog \u0161to se ovoliko dugo \u010dekalo, da se javno bez posljedica progovori o tim zlo\u010dinima na na\u0161em podru\u010dju.
Albert En\u0161tajn je rekao: \u201eSvijet je suvi\u0161e opasano mjesto za \u017eivot, ne zbog ljudi koji \u010dine zlo, nego zbog ljudi koji sjede i dopu\u0161taju da se ono dogodi\u201c. I doista oni koji herojima ra\u010dunaju zlikovce i sami su zlikovci. Dok istinu o nama pisali su drugi, zato nam je takva kakva jeste. Ali priznanje, osuda i izvinjenje zvani\u010dne vlasti Crne Gore za Previju, strijeljanje plavskih prvaka, strijeljanje po Gusinju i Plavu, nasilno pokr\u0161tavanje muslimana 1912. i 1913, bio bi pravi \u010dojski \u010din i potvrda da u Crnoj Gori ima vi\u0161e ljudi od onih koji to nisu.
Na taj na\u010din bi se u\u010dinila razlika od onih koji su to planirali i realizovali, od onih koji negiraju, minimiziraju ili pak preuveli\u010davaju te doga\u0111aje i veli\u010daju njihove po\u010dinioce koji to po Bo\u017eijem i svim ovozemaljskim zakonima nisu zaslu\u017eili. Zato smatram da se makar sada, iako sa velikim zaka\u0161njenjem, iskrenom osudom od strane dr\u017eavnih organa Crne Gore mo\u017ee ispraviti ta gre\u0161ka. To nije poziv na osvetu, jer je osveta oru\u017eje slabih, nego na priznanje i osudu ne\u010dega \u0161to je bilo lo\u0161e, sa ciljem da se ne ponovi. Ako nakon 100 godina ne do\u0111e do osude od strane vladaju\u0107ih struktura, iskreno se pla\u0161im jo\u0161 te\u017eih, da nam se ne\u0161to sli\u010dno ovdje ili bilo gdje drugo ne ponovi.<\/p>\n\n\n
\n ![\"\"](\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/Genocid_Plav_Gusinje_strijeljanje_plavskih_prvaka_5_mart_1913_Ibrahim_Rekovic1.jpg\")
Ibrahim Rekovi\u0107: Strijeljanje plavskih prvaka na Racini, 5.mart 1913.<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Ja sam jo\u0161 2004. godine, razmi\u0161ljaju\u0107i na ovu temu uradio skicu vezanu za strijeljanje plavskih prvaka 05. marta 1913. godine, na Racini. Ta skica je kao ilustracija, u nekoliko navrata kori\u0161\u0107ena u tekstovima o ovom doga\u0111aju, koji su objavljeni upravo na Bo\u0161njaci.Net.
Od momenta saznanja da se formiranjem Odbora (za koji sam sasvim slu\u010dajno saznao), mislim da se ozbiljnije pri\u0161lo obilje\u017eavanju tog doga\u0111aja, a ta skica mi je poslu\u017eila da je konkretnije razradim i pretvorim je u ozbiljnije umjetni\u010dko djelo.
Tako \u0107u, nadam se, prvi na likovni – najbolji na\u010din dati moj konkretni doprinos obilje\u017eavanju ove 100.godi\u0161njice. Rad sam dosta dugo i strpljivo radio, sa izvjesnom dozom straha da ne proma\u0161im temu. <\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Na toj kompoziciji je \u0161esnaest likova, preko kojih sam, po mojem mi\u0161ljenju, \u00abugradio\u00bb sve ono \u0161to sam smatrao bitnim za konkretni doga\u0111aj. To je prava ilustracija iz koje se mo\u017ee u potpunosti rekonstruisati i \u00bb\u010ditati\u00ab dio na\u0161e historije, sa svim bitnim detaljima, kao i potvrda one izreke da \u00bbslika govori vi\u0161e od hiljadu rije\u010di\u00ab. <\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Da, svakako. Tu su dvanaestorica nasilno privedenih plavskih PRVAKA. Spu\u0107enih ruku konopcima i \u017eicama su dovedeni na Racinu i uslonjeni uza zid, na \u010dijem je vrhu bio akvadukt – \/jaz za navodnjavanje imanja\/. Da su prisilno dovedeni svjedo\u010de njihova oskudna odjevenost, sa i bez obu\u0107e, po snijegu, a posebno \u00abizbijeno\u00bb i, krvlju obliveno oko Emina Jakup Ferova.
Tu je pop, kao predstavnik pravoslavne crkve, koji je u ime Ministarstva vjera sa krstom i svetom vodicom, spu\u0107enima u zamjenu za strijeljanje nudio primanje, tamo njegove vjere, imena, \u0161i\u0161ake (crnogorske kape op. ur.) i dr. Tu su i dvojica imama. Jedan, koji je ostao dosljedan Dinu i Imanu, i drugi koji je prije toga \u2019ra\u0161\u010dinjen\u2019. Radi koristoljublja promijenio je vjeru, ime i prezime, a ahmediju (koja se vidi ispod ruke), zamijenio sa crnogorskom oficirskom \u0161apkom, uniformom i ulogom sudije Prijekog vojnog suda. U ime Vojnog Ministarstva i Suda, on \u010dita, pripremljeni mu, spisak onih koje treba strijeljati prije dono\u0161enja presude, sa ciljem \u00abutjerivanja\u00bb straha u kosti svima koji odbiju da \u00abdobrovoljno\u00bb prihvate pokr\u0161tavanje.
Tu su i poba\u010dane u snijeg i prkosno ga\u017eene \u0161i\u0161ake. Tu je i pripadnik crnogorske vojske sa pu\u0161kom i bajonetom na njoj, koji s merakom metcima \u00abobavlja\u00bb, a bajonetom \u00abovjerava\u00bb postavljene mu zadatke.
I, u pozadini se nazire lik, koji iza zida motri, odvijali se zami\u0161ljeno, kako je i planirao!
Tu su ubijeni oni koji su uzdignute glave i ruku sa uspravljenim ka\u017eiprstima, glasno i ponosno u\u010dili Kelim i \u0161ehade. Uz povik Allahu ekber su do\u010dekivali smrtonosne metke i vrhove bajoneta koji su ih prekidali u tome, ali su otvorena usta i ka\u017eiprsti jasno potvr\u0111ivali njihove zadnje rije\u010di sa kojima su kao \u0161ehidi oti\u0161li u vje\u010dnost. <\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Ba\u0161 tako! Ni jedan od njih nije dozvolio da se na glavi tih ponosnih i prkosnih PRVAKA stavi ta \u00abspasonosna \u0161i\u0161aka\u00bb. Ostali su dosljedni dinu i imanu, imenu i vatanu. Zato \u017eive sje\u0107anja na njih. Na njihovo pona\u0161anje, odlu\u010dnost i upornost u odbrani na\u0161ih ljudskih vrijednosti. Oni su za svoga \u017eivota sebi podigli spomenik, koji \u0107e vje\u010dito sijati i kao svjetionik izgubljenim i zalutalim kapetanima i brodskim posadama pokazivati pravac kojim treba da se kre\u0107u i stignu do mirne i ljudske luke.
Da su prihvatili \u00ab\u0161i\u0161ake\u00bb, kao \u0161to neki sada, dragovoljno i bez posebne prisile rade, bili bi odavno zaboravljeni. I ako bi ih neko i pomenuo, to bi bilo samo u negativnom kontekstu. <\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Esade, \u010ditaju\u0107i Memi\u0107a i druge, koji su se bavili ovim doga\u0111ajem, primijetio sam da se pominje njih dvanaest, a ne jedanaest, koji su toga 5. marta strijeljani na Racini. Od rahmetli had\u017ei Emra To\u0161i\u0107a, koji je kao dje\u010dak sa svim uku\u0107anima prisilno odveden i bio o\u010devidac tog sramnog \u010dina. Rahmetli Rustem Guti\u0107 i drugi sa kojima sam razgovarao su mi tako\u0111er govorili, da je toga dana i na tom mjestu strijeljano dvanaest prvaka.
Znati\u017eeljno sam tragao koji je ta\u010daniji podatak i ko je taj dvanaesti, nenamjerno izostavljeni. Tragaju\u0107i za tim, do\u0161ao sam do podatka tj. imena i prezimena koje potvr\u0111uje to. Naime, u jednom razgovoru sa Halimom Lukovi\u0107em, vezanom za taj doga\u0111aj rekao mi je da se radi o njegovom daid\u017ei, tj. bratu njegove majke Nurke, koju smo svi znali kao Nurka D\u017eekova. Ona je Halimu pri\u010dala da su, na Racini, toga dana, strijeljana i njena dva brata. Tada je imala sedam godina.
Vidi, radi se o pogre\u0161no upisanom prezimenu jednoga od strijeljanih, te i o izostavljanju njegovoga brata – odnosno Haljimovih dajid\u017ea. U spisku se pominje Aljimulji\u0107 Be\u0107o. <\/i>U Plavu niko ne pamti da je takvo prezime nekad postojalo. Radi se o prezimenu ALJIHULJI\u0106, a ne Aljimulji\u0107, kako je upisano. To je va\u017eno da se ispravi. Tako\u0111er, osim Be\u0107a Aljihulji\u0107a, toga dana strijeljan je na Racini i njegov brat \u0160E\u0106O Aljihulji\u0107. Njihov otac Mehmed je, po Nurkinoj i Halimovoj pri\u010di, nakon njihove pogibije, odselio za Tursku, a sedmogodi\u0161nju Nurku, ostavio kod svojte – Med-Dre\u0161ka, brata Ljaza Dre\u0161kovi\u0107a, iz \u010dije ku\u0107e se i udala za D\u017eekom.
Siguran sam da ovaj podatak nije bio do skora poznat. Njegovo ime je neznanjem izostavljeno, ali bi bila i velika gre\u0161ka ne uvrstiti ga u spisak onih sa kojima je toga dana zavr\u0161io ovozemaljski \u017eivot. Re\u010deno je da je ljudski pogrije\u0161iti, ali je ljudskije gre\u0161ku ispraviti. To je dug i obaveza svih nas da se nakon 100 godina ispravi ono \u0161to se mo\u017ee i sa du\u017enim po\u0161tovanjem o\u017eive sje\u0107anja na sve njih. Oni to zaslu\u017euju!<\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Smatram da to treba, a ti zna\u0161 kako, u\u010dineti dostupnim onima, koji \u0107e u okviru obilje\u017eavanja ove stogodi\u0161njice, kako bi se izbjegla gre\u0161ka, na koju nemamno pravo jer smo svi mi njihovi du\u017enici.<\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Kona\u010dan spisak nakon ove ispravke bi trebao da bude ovako: <\/p>\n
2. Adem – Demo Markovi\u0107
3. Junuz Nurov Omeragi\u0107
4. Hajro Nurov Omeragi\u0107
5. Ago Jakupov Ferovi\u0107
6. Emin Jakupov Ferovi\u0107
7. \u0160e\u0107o Ferovi\u0107
8. Mazo Had\u017eimu\u0161ovi\u0107
9. Hako Had\u017eimu\u0161ovi\u0107
10. Osman aga \u0160ehovi\u0107
11. Be\u0107o Mehmedov Aljihulji\u0107
12. \u0160e\u0107o Mehmedov Aljihulji\u0107<\/p>\n\n\n
\n ![\"\"](\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/Plav_svjedoci_vremena_Ibrahim_Rekovic.jpg\")
Ibrahim Rekovi\u0107: Plav svjedo\u010di vremena<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Za odgovor na ovo pitanje neka mi bude dozvoljeno da se poslu\u017eim mojom zabilje\u0161kom, koju sam napravio 14.jula pro\u0161le godine.
\u201eNa samom otvaranju, kulturno-turisti\u010dke manifestacije \u201cDani borovnice\u201d, u Plavu, 13. jula djevojka, koja je uz jednog mladi\u0107a, vodila program je naglasila, da je na nivou dr\u017eavnih organa Crne Gore i \u010dlanova Savjeta manifestacije iz Plava, odlu\u010deno da se Centralna proslava 13. jula – Dana ustanka u Crnoj Gori, ove godine odr\u017ei u Plavu i da je to razlog \u0161to se termin odr\u017eavanja ovogodi\u0161nje manifestacije pomjerio desetak dana unaprijed, t.j. za danas, i podredio pomenutoj proslavi\u201c. <\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Na ovoj manifestaciji izme\u0111u ostalih gostiju, prisustvao je i unuk kralja Nikole I. Vjerovatno je princ Nikola mislio da \u0107e dolaskom obradovati sve Plavljane. Njegovu najavu kao i obra\u0107anje prisutnima, posebno oni koji su se sjetili \u201cu\u010dinaka\u201d njegovog djeda i imenjaka, iz 1912. i 1913., ali ranijih i kasnijih godina u Plavu, Gusinju, posebno na tom dijelu Racine, gdje je na 20-tak metara od mjesta odr\u017eavanja te manifestacije, propratili su zvi\u017educima i povicima UA, UA…
Voditeljka je, obra\u0107aju\u0107i se momku iz Savjeta mladih DPS-a Crne Gore koji joj je pomagao, veselo je uzviknula: \u201cHvala ti \u0161to si me doveo u Plav. Imam osje\u0107aj kao da sam na vrhu \u010dovje\u010danstva, ali i 20 vjekova ispod civilizacije\u201c! Eto, kako nas je do\u017eivjela ta mlada stovjerica.<\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Valja napomenuti da je na usmeni zahtjev prilikom prvog dolaska u Plavu, Princ obe\u0107ao, a kasnije pla\u0161e\u0107i se da, ne daj Bo\u017ee, zaboravi, pismenim putem podsjetili prvaci Op\u0161tine i od njega tra\u017eili da za potrebe ovakvih i sli\u010dnih manifestacija \u010dlanovima KUD u Plavu, obezbijedi 20-tak crnogorskih no\u0161nji! \u0160ta bi i kako bi izgledao taj folklor u Plavu i gra\u0111anskoj Dr\u017eavi Crnoj Gori, bez tih 20-tak no\u0161nji?
Sliku na bini su upotpunjavale i zastave \u201egra\u0111anske dr\u017eave\u201c sa vjerskim obilje\u017ejima, te i no\u0161nja na bera\u010dicama borovnica i djevojkama iz folklora, koje su, vjerujem, sra\u010dunato tako dizajnirane, da pristaju svakome, ko ih nosi, a ponajmanje plavsko-gusinjskim bera\u010dicama i jo\u0161 manje muslimankama. Aman te\u017eak zaman!
Sa ovim \u010dinom, vjerovatno su se kosti \u017ertava ubijanih i strijeljanih po Gusinju, Plavu, Previji, na Racini i drugim mjestima od 1912., 1913. i 1919. godine, prevr\u0107ale u neznanim i neobjelje\u017eenim grobovima i neistra\u017eenim masovnim gobnicama…<\/p>\n
REKOVI\u0106: <\/b>Hvala tebi, ujedno svim \u010dlanovima tima i \u010ditaocima web magazina Bo\u0161njaci.net \u010destitam jubilej \u2013 10 godina rada.<\/p>\n