![\"\"](\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/350_Mula_Jakup-ef_Kardovic45.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Jakup ef. Kardovi\u0107, gazija i mud\u017eahid sandza\u010dki, je zasigurno velikan ummeta iz redova Bo\u0161njaka, poznat po svojoj hrabrosti, mudrosti i znanju, kao i velikom doprinosu u odbrani Novog Pazara, Sjenice, ro\u017eajskog i bihorskog kraja od \u010detnika i partizana.<\/p>\n
Ro\u0111en je 1869. godine u Ro\u017eajama, od oca mula Ahmetage i majke Nurke (ro\u0111ene Hubani\u0107, iz Bijelog Polja).\u00a0Poti\u010de iz ulemanske porodice, njegov otac Ahmet je tako\u0111e bio imam u Sultan Muratovoj d\u017eamiji u Ro\u017eajama, nadaleko poznat po svom znanju i mudrosti, kao i po vakufu zemlje na kojoj je izgra\u0111ena Ku\u010danska d\u017eamija.\u00a0Jakup ef. je zavr\u0161io medresu u Skoplju, a zatim i vi\u0161e islamske nauke u Turskoj.<\/p>\n
Kao jedan od najobrazovanih ljudi tada u ro\u017eajskom kraju govorio je i pisao: albanski, makedonski, turski, persijski, arapski, itaijanski i njema\u010dki.
Po povratku iz Turske sluzio je vojsku u Beranama, sve do odlaska Turaka, 1912. godine.<\/p>\n
Nakon odlaska Osmanlija, ju\u017eni Sand\u017eak potpada pod crnogorsku upravu, i dolazi do masovnog iseljavanja u Tursku, muslimansko stanovni\u0161tvo u Sand\u017eaku je skoro prepolovljeno, a ono \u0161to je ostalo izlo\u017eeno je nevi\u0111enom teroru.<\/p>\n
Tada se i mula Jakup-efendija odselio u Baranama kod Pe\u0107i gdje je ostao i radio kao imam i predsjednik te nahije osam godina, upoznavaju\u0107i prvake iz redova albanskog naroda, sklapaju\u0107i sa njima prijateljstva koja \u0107e mu kasnije biti jako korisna.<\/p>\n
Nakon formiranja vje\u0161ta\u010dke tvorevine Kraljevine Jugoslavije, mula Jakup-efendija 1920. godine dolazi u selo Vu\u010doj na imanje svog oca i po\u010dinje da radi kao dr\u017eavni imam u Bi\u0161evu.
\u017denio se tri puta i imao desetoro djece.\u00a0U periodu izmedju 1919-1924. godine na podru\u010dju ju\u017enog Sand\u017eaka se de\u0161avaju dva velika genocida, prvi 1919. godine , \u010detnici pod vo\u0111stvom Koste Pe\u0107anca pusto\u0161e 194 sela i ubijaju 1300 muslimana, a zatim i u toku 1924. godine Crnogorci izvr\u0161avaju dva velika pokolja u Sand\u017eaku. Prvi u \u0160ahovi\u0107ima (dana\u0161nje Toma\u0161evo) i Pavinom Polju u novembru 1924. godine, a drugi u ro\u017eajskom kraju 12. decembra iste godine.<\/p>\n
Zbog po\u010dinjenih crnogorskih zlo\u010dina mula Jakup-efendija upu\u0107uje \u017ealbe nadle\u017enim vlastima, ali bez ikakvog uspjeha, a nedugo zatim postaje predsjednik op\u0161tine Tutin, na \u010dijem \u010delu ostaje u dva saziva do samog po\u010detka II svjetskog rata.\u00a0Poslije toga se vra\u0107a u Ro\u017eaje gdje u avgustu 1941. formira muslimansku miliciju, kada mu prilazi ogroman broj Bo\u0161njaka, \u0161to svjedoci njegovom velikom autoritetu.<\/p>\n
Jakup ef. mud\u017eahid u 72-oj godini!<\/strong><\/p>\n Kada je Novom Pazaru\u00a0 i Sjenici zaprijetila smrtna opasnost od srbijanskih \u010detnika, mula Jakup-efendija, iako tada ve\u0107 72-godi\u0161njak odmah je organizovao Ro\u017eajce i Bi\u0161evce i istovremeno obavijestio svog prijatelja sa Kosova \u0160abana Polu\u017eu da odmah prisko\u010di Pazaru u pomo\u0107 jer mu prijeti velika opasnost.<\/p>\n Ova dva \u010dovjeka su pored A\u0107ifa efendije, D\u017eemaila Koni\u010danina i bra\u0107e Dre\u0161evi\u0107 odigrala klju\u010dnu ulogu u odbrani Novog Pazara od srbijanskih \u010detnika.<\/p>\n Na poziv Acif ef. 4. Novembra 1941. godine, Jakup ef. mobilizira 2000 mud\u017eahida iz Ju\u017enog Sand\u017eaka, i kre\u0107e ka Novom Pazaru, dok u isto vrijeme i \u0160aban Polu\u017ea dolazi sa 3200 svojih boraca. Nakon \u0161to se niko nije odazvao, on \u0161alje svog sina Sulejmana, kome se pridru\u017euje amid\u017ea \u0106azim i jo\u0161 jedan dobrovoljac.\u00a0Allahovom odredbom punkt je razbijen, \u0161ehidili su \u0106azim i dobrovoljac, dok je Sulejman ostao \u017eiv, bla\u017ee je ranjen.\u00a0Kada je u\u0161ao u grad, Jakup ef. je na svom bijelom konju izu\u010dio jako glasno ezan, stavljaju\u0107i do znanja neprijatelju da je punkt razbijen.\u00a0U isto vrijeme iz pravca Rogozne je do\u0161ao \u0160aban Polu\u017ea, koji je takodje razbio \u010detnicki punkt.<\/p>\n U periodu izme\u0111u 10-17 novembra 1941. godine udru\u017eene snage spomenutih mud\u017eahida sa pazarskom vojskom je o\u010distila pazarska sela sve do Ra\u0161ke, koja je tada bila jak \u010detnicki centar.\u00a0Iako je plan bio i da se ona osvoji, to se nije dogodilo na zahtjev njema\u010dke vojske.\u00a0Nedugo zatim,12. decembra 1941. godine, Hasan\u00a0 aga Zvizdi\u0107, predsjednik Vije\u0107a odbrane, upu\u0107uje poziv za odbranu muslimana Sjeni\u010dkog kraja od partizana i \u010detnika, i sprije\u010davanje pokolja, Sulejman ef. Pa\u010darizu, D\u017eemailu Koni\u010daninu i Jakup ef. Kadrovi\u0107u.<\/p>\n Sva trojica se naravno odazivaju i nanose te\u017eak poraz i jednim i drugim.\u00a0Nakon toga Hasan aga Zvizdi\u0107 poziva Jakup ef. da u\u010dine hidzru u Tursku \u0161to on odbija, ne \u017eele\u0107i napustiti Sand\u017eak. Pravda i \u0161ehadet Jakup ef<\/strong>.<\/p>\n Nakon do\u017eivljenog poraza na planini Turjak u avgustu 1943. godine crnogorski \u010detnici nisu vi\u0161e nikada krenuli na Ro\u017eaje. Me\u0111utim, nova snaga koja se pojavila, partizanski pokret u koji je u\u0161ao i veliki broj sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka, nadaju\u0107i se da \u0107e dobiti autonomiju koju su im komunisti obe\u0107ali, uradili su ono \u0161to nije uspjelo \u010detnicima. Uspjeli su da razbiju sand\u017ea\u010dku Muslimansku miliciju i njene vo\u0111e pobiju.<\/p>\n Uprkos tome sto je sam Jakup ef. spasao veliki broj komunista iz redova Bo\u0161njaka , poput Hasa Ro\u017eajca i Hivzije \u0106atovica, i \u0161to je nakon oslobo\u0111enja Novog Pazara, 420 lokalnih Srba stavio u prostorije Okru\u017enog zatvora iz straha od odmazde lokalnih muslimana, garantiraju\u0107i im bezbijednost, \u010dime je dokazao svoju pravednost, nakon dolaska komunista na vlast sve je to zaboravljeno.<\/p>\n Godine 1944. \u00a0komunisti\u010dke vlasti podi\u017eu optu\u017enicu protiv Jakup ef. za ubistvo bra\u0107e Hamzagi\u0107 u Tutinu, za koja su odgovorni braca Dre\u0161evi\u0107, koji su izbjegli u Tursku.\u00a0U ovom namje\u0161tenom procesu, 1945. godine Jakup ef. biva uhap\u0161en.<\/p>\n Ono sto je posebno zanimljivo jeste da su nakon njegovog hap\u0161enja, lokalni novopazarski Srbi, protestvovali kod komunisti\u010dkih vlasti tra\u017ee\u0107i njegovo osloba\u0111anje!\u00a0Iako su tvrdili da im je namjera da mu se sudi, partizanski borci su ga mu\u010dki, sa le\u0111a ubili.<\/p>\n Njegovoj d\u017eenazi u Ku\u010danskoj d\u017eamiji je prisustvovao veliki broj dzematlija iz svih krajeva Sand\u017eaka, Kosova, Albanije i BIH.\u00a0Gradski trg u Ro\u017eajama danas nosi ime ovog velikog sand\u017eackog gazije, Allah mu podario najljep\u0161e D\u017eenetske dered\u017ee.<\/p>\n Autor: Denis Hadzibuli\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Denis Hadzibuli\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":155560,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196,16],"tags":[],"class_list":{"0":"post-155532","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"category-novine"},"yoast_head":"\n
Pazar je tada bio blokiran sa svih strana \u010detnicima, a jedan od ve\u0107ih punktova je bio na Pazaristu.\u00a0Kada je Jakup ef. dosao do Pazari\u0161ta tra\u010dio je dobrovoljce koji \u0107e pre\u0107i most i raznijeti bombom punkt, \u0161to je bi omogu\u0107ilo ulazak u grad, ali sa druge strane i sigurnu smrt.<\/p>\n
Sredinom 1943. godine branitelj Gornjeg Bihora mula Osman Rastoder obavje\u0161tava pismom mula Jakup-efendiju Kardovi\u0107a o planovima \u010detnika za pokolj muslimana, na \u0161ta Jakup ef. ubrzano okuplja vojsku, odlazi u Tiranu za oru\u017eje , i poziva Albance za pomo\u0107.\u00a0Albanci se odmah odazivaju i mobiliziraju borce.\u00a0U avgustu 1943. godine desava se presudna bitka u podno\u017eju planine Turjak, gdje su \u010detnici pod vo\u0111stvom Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a do nogu potu\u010deni.\u00a0Uporedo s tim povla\u010de se i italijanski vojnici iz Ro\u017eajskog kraja, kojim Jakup ef. oduzima oru\u017eje.<\/p>\n