![\"zlatan\"](\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/zlatan.jpg\")
<\/i><\/b><\/p>\n<\/i><\/b><\/p>\n
Prof. Dr. Zlatan \u010colakovi\u0107 (Zagreb 1955.g.), diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i filozofiju (1979), magistrirao (1982) i doktorirao (1984) na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1984-1988, kao dobitnik Fulbrightove stipendije, suradjuje s Albertom Lordom na Harvardu i radi u Slavisti\u010dkom odjelu biblioteke \u201cWidener\u201d Harvardskog koled\u017ea. Predavao na Harvardu i sveu\u010dili\u0161tu Waterloo. U zbirci \u201cThe Milman Parry Collection\u201d transkribirao je i editirao tekstove snimki oko 90,000 stihova bo\u0161nja\u010dkih epskih pjesnika.1989. godine, sakupljao je bo\u0161nja\u010dku epiku i prvi zabilje\u017eio cjelovite bo\u0161nja\u010dke epske pjesme na filmu.<\/i><\/b><\/span><\/p>\n Dr. Zlatan \u010colakovi\u0107 je ujedno \u010duvatelj rukopisa i urednik knji\u017eevne ostav\u0161tine njegovog oca, rahmetli Envera \u010colakovi\u0107a, jednog od najpoznatijih i najplodnijih na\u0161ih stvaralaca. Objelodanio je niz njegovih djela ( Izabrane pjesme, romani Mali svijet, Lokljani, Iz Bosne o Bosni, nekoliko izdanja Legenda o Ali-pa\u0161i), te pripremio za \u0161tampanje \u010colakovi\u0107eve knjige Jedinac, Biblijske pri\u010de XX stolje\u0107a, Knjiga majci. 1989. objavio je knjigu \u201cTri orla tragi\u010dkoga svijeta\u201d o starogr\u010dkoj tragediji, Aristotelu, homerskoj i bo\u0161njackoj epskoj mitotvorbi. Nadamo se da \u0107e se i bo\u0161nja\u010dke institucije sjetiti ovog vrsnog intelektualca i pozvati ga da odr\u017ei seriju predavanja iz bo\u0161nja\u010dke epike i lirike kao i o bogatoj rukopisnoj ostav\u0161tini Envera \u010colakovi\u0107a.<\/i><\/b><\/p>\n Epikom se bave nadareni<\/b><\/p>\n Uva\u017eeni prof. \u010colakovi\u0107\u010du, srda\u010dno Vam se zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili da uradimo interview. Ujedno Vam se zahvaljujemo za afirmaciju i o\u010duvanje \u2018zaboravljene\u2019 bo\u0161nja\u010dke epike gdje su Va\u0161e zasluge zaista nemjerljive. Naravno, zahvaljujemo se i Va\u0161oj supruzi Mr. Marini Rojc-\u010colakovi\u0107. Njene su zasluge isto tako velike. Nadamo se da \u0107e na\u0161i \u010ditatelji iz ovoga razgovora saznati ne\u0161to vi\u0161e o bo\u0161nja\u010dkoj epici kao i da \u0107e znati \u010duvati i njegovati njenu vrijednost. Za po\u010detak mo\u017eete li nam re\u0107i, \u0161ta je to ustvari bo\u0161nja\u010dka epika i ko su ti Bo\u0161njaci koji su se bavili epikom?<\/b><\/p>\n Bo\u0161nja\u010dka epika jest tradicionalna umjetnost tvorbe povijesno-mitskih pjevanih pri\u010da u stihu, ponajvi\u0161e uz pratnju gusli ili tambure. Po\u010detak njenog razvoja u drugoj polovini 15. vijeka podudara se s prodorom Osmanlija i postepenom islamizacijom stanovni\u0161tva. Odre\u0111eni oblici autohtone ju\u017enoslavenske epike, predanja, lirike i balade bili su ve\u0107 prisutni u Bosni i njenoj \u0161iroj okolini. Upravo iz njih se bo\u0161nja\u010dka epika razvila, jer bo\u0161nja\u010dka epika prema mom uvidu ne ukazuje na presudne formalne utjecaje Osmanlija, dok su stilski utjecaji bitni.<\/p>\n Bo\u0161nja\u010dka epika se dakle otpo\u010dela razvijati u jednom sudbonosnom razdoblju, kad se radilo o samom opstanku stanovni\u0161tva. Primanje islama, nove religije, te preobrazba iz kraljevine ili banovine, koja je bila u te\u0161koj krizi i previranjima, u istaknuti dio najmo\u0107nije svjetske sile koja se \u0161irila ognjem i ma\u010dem, ali i novom vjerom koja je privukla mnoge, dalo je neslu\u0107eni polet razvoju odu\u0161evljene ratni\u010dke epike. Na djelu je bio ogromni sukob dvaju svjetova, o \u010demu bo\u0161nja\u010dka epika svjedo\u010di jasnije i istinitije od pisane historije. Epske pjesme i predanja koja su se po\u010dela oblikovati koncem 15. vijeka o spasitelju-za\u0161titniku \u00d0erzelezu, te zmajevima ili zmaj-ognjenim vukovima poput Sibinjanin Janka, Doj\u010di\u0107a kapetana ili Gavrana-Kostre\u0161a, ostale su temelj bo\u0161nja\u010dke epike sve do konca 20. vijeka. Ona je u sebi isto tako zadr\u017eala prastara slavenska vjerovanja u vile, zmajeve i vukodlake. Epikom su se bavili nadareni pripadnici svih stale\u017ea. Zna\u010dajnih pjesnika ni u kom razdoblju nije bilo mnogo, jer umjetnost dobre tvorbe povijesno-mitskih pri\u010da nije lako usvojiti. Veliki pjeva\u010d je samo onaj koji utjelovljuje tradiciju, to jest onaj koji poznaje sve pjesme iz svoje regije, te svojim velikim artisti\u010dkim talentom izna\u0161a tu tradiciju. Samo takav Pjeva\u010d mo\u017ee tvoriti istinite povijesno-mitske pri\u010de. Oko njega se okupljaju zadivljeni slu\u0161atelji i novi u\u010denici. Poznata su nam imena nekolicine takvih epohalnih Pjevaca. Naravno, postojao je i ve\u0107i broj pjeva\u010da skromnijeg dometa. Oni su pjevali svojoj djeci i prijateljima u svom domu, a ponekad po kahvanama i u hanovima. No takvi pjeva\u010di nisu pjevali na begovskim dvorovima ili kulama, niti privla\u010dili mase slu\u0161atelja. Oni su bili \u010duvatelji tradicije, ali nisu sudjelovali bitno u njenu razvoju.<\/p>\n Ko poznaje povijest, on razumije sada\u0161njost i predvidja buducnost<\/b><\/p>\n Koji su to prostori koji su najbolje o\u010duvali bo\u0161nja\u010dku epiku, kao i \u0161ta su u tim epovima sami autori \u017eeljeli prikazati?<\/b><\/p>\n Bo\u0161nja\u010dka epika pokazala je svoju nevjerojatnu otpornu snagu time \u0161to je uspjela pre\u017eivjeti cijeli 20. vijek, uglavnom u ruralnim prostorima, dok je kr\u0161\u0107anska epika ve\u0107 u kasnom devetnaestom vijeku bila u procesu odumiranja i izobli\u010denja. Najbolji epski pjevaci, poput Me\u0111edovi\u0107a i Kurtagi\u0107a, bili su na\u0161i suvremenici. Lord je u \u0161ezdesetim godinama prona\u0161ao nekoliko dobrih pjeva\u010da, kako u Biha\u0107u i Cazinu, tako na Pe\u0161teri, u Crnoj Gori i u mnogim krajevima Bosne. Nakon Lorda, D\u017eenana Buturovi\u0107 takodjer je prona\u0161la sna\u017enu epsku tradiciju u zapadnoj Hercegovini (Dre\u017enica), a sabirala je i u isto\u010dnoj Hercegovini. Ja sam snimao pjesme Muratage Kurtagi\u0107a 1989. godine u Crnoj Gori. \u0160ta mislite, koji je razlog da bo\u0161nja\u010dko epsko pjesni\u0161tvo jednog malog europskog naroda po broju, a velikog po kulturnom stvarala\u0161tvu, otkrivaju, \u010duvaju i njeguju Amerikanci i to na \u010duvenom Harvardu, dok na drugoj strani upravo narod kome pripadaju jedan Avdo Me\u0111edovi\u0107, Murataga Kurtagi\u0107, Salih Ugljanin, Bejto Smaki\u0107, Sulejman Maki\u0107 i brojni drugi jedva da je \u010duo za njih?<\/b><\/p>\n Mislim da je to \u017ealosno, a dovoljno govori o \u0161kolskim programima i odnosu spram Bo\u0161njaka i u Jugoslaviji izme\u0111u dva svjetska rata i u biv\u0161oj Jugoslaviji. \u010cinjenica je da su najkvalitetnije zbirke bo\u0161nja\u010dke epike sabrali stranci, te da su i danas te zbirke, osim Hermannove, nedostupne Bo\u0161njacima ili su im potpuno nepoznate. Tu prije svega mislim na slijede\u0107e kolekcije:<\/p>\n 1. fenomenalna zbirka krajinske epike Luke Marjanovi\u0107a s konca 19. vijeka, koja je poznata samo malobrojnim bo\u0161nja\u010dkim specijalistima, a \u010duva se u Zagrebu, Bosanki jezik je zasnovan na epskoj i lirskoj leksici<\/b><\/p>\n Koliko je bitan fenomen bo\u0161nja\u010dke epike u kreiranju i o\u010duvanju na\u0161eg bosanskog jezika?<\/b><\/p>\n Kada je istaknuti njemacki znanstvenik Gerhard Gesemann 1925. godine objavio Erlangenski rukopis, koji je nastao pocetkom 18. vijeka, odmah je postalo jasno da on sadr\u017ei najstarije zapise bo\u0161njackih epskih i lirskih pjesama. Bile su jasno prepoznatljive ne samo svojom tematikom, nego i jezikom. Isti je slucaj i s prekrasnom baladom o Hasanaginici. Govor bo\u0161njacke lirike i epike bitno je utjecao na knji\u017eevni jezik bo\u0161njackih pisaca, na primjer Hume, Colakovica, Nametka ili Sijarica. Napokon, \u0160kaljicev i Isakovicev rjecnik zasnovani su na epskoj i lirskoj leksici.<\/p>\n Parryjeve teze o bliskosti homerske i bo\u0161njacke epike<\/b><\/p>\n U periodu izmedju 1984. \u2013 1988. godine suradjivali ste sa glasovitim prof. Albertom Lordom na Harvardu (Boston, USA). Tada Vam je omoguceno da se upoznate sa kolekcijom bo\u0161njacke epike ciji je vlasnik sam Univerzitet. O kakvoj se doista zbirci radi i koliko je ona vjerodostojna u prikazu epske tradicije Bo\u0161njaka i kako je uopce nastala ideja za nastavkom zapocetog istra\u017eivanja harvardskog dvojca Parry \u2013 Lord?<\/b><\/p>\n Dr. Colakovic<\/b>: Na Harvard sam do\u0161ao kao post-doktorski stipendist Fulbrightove zaklade. Specijalizirao sam se u proucavanju starogrcke drame, pa sam htio upoznati homersku epiku i epska izvori\u0161ta drame. Takodjer, htio sam provjeriti Parryjeve teze o bliskosti homerske i bo\u0161njacke epike. (O tome sam 1989. u Zagrebu objavio knjigu Tri orla tragi\u00e8koga svijeta).<\/p>\n Pokojni Albert Lord je tada bio najugledniji svjetski autoritet na podrucju proucavanja epike. 1984. godine, Lord mi je ponudio da radim na transkripciji i ediciji epskih zbirki koje je snimio izmedju 1962. i 1966. godine. Rado sam prihvatio tu ponudu, a projekt je financirao Harvard, te Fulbrightova zaklada i The Milman Parry Collection. Radilo se o potpuno nepoznatoj, a ogromnoj zbirci koja je sadr\u017eavala preko 90.000 stihova. Popis ove zbirke i mojih edicija objavio sam pod naslovom South Slavic Muslim Epic Songs, Problems of Collecting, Editing and Publishing u zborniku \u201cCalifornia Slavic Studies\u201d, vol. XIV (UC Press, Berkeley-Los Angeles-Oxford, 1992). U tom eseju objavio sam i detaljni kriticki osvrt na povijest sabiranja i objavljivanja tekstova bo\u0161njacke epike. Sa stajali\u0161ta kakvoce tekstova, dosad objavljeni tekstovi \u017denidba Smailagic Meha (preko 12,000 stihova), Osmanbeg Delibegovic i Pavicevic Luka (preko 13,000 stihova), te \u017denidba Vlahinjic Alije, nisu najkvalitetniji tekstovi ovoga genijalnog pjevaca. Navedeni veliki epovi ne predstavljaju nepatvorenu tradiciju, jer je Parry nagovorio Medjedovica da dulji te svoje pjesme. Naravno, znacaj ovih pjesama jest prije svega u tome \u0161to su poslu\u017eile kao nepobitni dokaz da su Homerovi epovi mogli nastati bez pomoci pisma, te da ih je mogao kreirati jedan veliki Pjevac. \u0160to se bo\u0161njacke knji\u017eevnosti tice, one predstavljaju jedinstvene epove, najdulje ikad stvorene na tlu Europe. S pojavom Medjedovica je ne samo bo\u0161njacka, nego cjelokupna slavenska knji\u017eevnost dobila svoj prvi tradicionalni veliki ep.<\/p>\n \u0160to se bo\u0161njacke knji\u017eevnosti tice, one predstavljaju jedinstvene epove, najdulje ikad stvorene na tlu Europe. S pojavom Medjedovica je ne samo bo\u0161njacka, nego cjelokupna slavenska knji\u017eevnost dobila svoj prvi tradicionalni veliki ep.<\/b> Parryjeva zbirka posjeduje snimke niza drugih dobrih pjevaca, posebno iz podru\u00e8ja Novog Pazara, te ogromnu zbirku snimaka lirskih pjesama (tim materijalima bavio se glasoviti kompozitor Bela Bartok, i o njima napisao knjigu). Popis epskih tekstova Parryjeve zbirke nedavno je objavila izdavaca kuca Garland, a popis lirskih i drugih snimki jo\u0161 uvijek nije dostupan javnosti. Napokon, Harvard posjeduje mikrofilmove arhivskih materijala Matice Hrvatske i Srpskog etnografskog zbornika, pa tako predstavlja najvecu svjetsku zbirku na\u0161e epike. Niko nece moci pojmiti u potpunosti bo\u0161njacku epiku, ukoliko sam ne do\u017eivi izvedbu<\/b><\/p>\n Va\u0161e se ime nalazi medju znacajnim imenima istra\u017eivaca i poznavalaca bo\u0161njackog epskog pjesni\u0161tva, gdje su izmedju ostalih: Milman Parry, Albert B. Lord, zatim tu su imena istaknutih bo\u0161njackih knji\u017eevnika i stvaralaca rahmetli Alija Isakovic, dr. Enes Kujund\u017eic, dr. Munib Maglajlic\u2026 Vi ste kao istra\u017eivac boravili prije vi\u0161e od desetak godina u Ro\u017eaju gdje ste imali priliku da na licu mjesta, u\u017eivo slu\u0161ate i snimate jednog od najboljih bo\u0161njackih epskih pjevaca rahmetli Muratagu Kurtagica. Hocete li nam reci ne\u0161to o tom Va\u0161em projektu kao i susretu sa Muratagom?<\/b><\/p>\n Dr. Colakovic<\/b>: Godine 1985., na Harvardu, slu\u0161ao sam i transkribirao Kurtagicevu tvorbu pjesme Katal-ferman na \u00d0erdjelez Aliju (2,075 stihova), koju je Lord snimio 1962. godine u Ro\u017eajama. Odmah sam shvatio da se radi o izuzetnom pjevacu Lordove zbirke. Kada sam zatim procitao i njegovu pjesmu Osvajanje Bagdada, koju je Lord snimio 1951. godine, uvjerio sam se da je najbolji. U to doba otpoceo sam pisati knjigu o bo\u0161njackim pjesmama o smrti dvojnika, pa sam u kompjuter ubacio tekstove desetak takvih pjesama, ukljucujuci i pjesmu Avda Medjedovica, uz tematski bliska ostvarenja iz Marjanoviceve i Hoermannove zbirke.<\/p>\n Zatim, godine 1987., predavao sam o tim pjesmama, s posebnim osvrtom na Medjedovica i Kurtagica, na Konferenciji AATSEEL-a u San Franciscu, a 1988., na Kalifornijskom sveucili\u0161tu UCLA, u Los Angelesu. Na tim predavanjima tvrdio sam da nitko nece moci pojmiti u potpunosti bo\u0161njacku epiku, ukoliko sam ne do\u017eivi izvedbu. Naime, osjetio sam da uz svo intenzivno bavljenje snimkama teksta, kao i citanje cjelokupne dostupne literature, ipak nisam dospio do punog razumijevanja bo\u0161njacke epike. Upitao sam: kako ce to uopce biti moguce buducim istra\u017eivacima, kad pjevaca vi\u0161e nece biti?<\/p>\n Smatrao sam da je Lord bitno pogrije\u0161io \u0161to nije snimao pjevace filmskom kamerom. Naime, njegovi prethodnici Gesemann i Parry \u017eeljeli su snimati epiku na film, te su i planirali takav poduhvat. Parry je nesretno poginuo vec 1935. godine, pa to nije dospio uciniti, a Gesemannov je projekt propao radi pocetka II. Svjetskog rata.<\/p>\n 1988. vratio sam se s obitelji u Zagreb. Svoju americku u\u0161tedjevinu iskoristili smo za nabavku tehnicke opreme i otputili se u Ro\u017eaje, da potra\u017eimo pjevace. Tako smo se Murataga i ja napokon sreli. Dakle, tra\u017eio sam Muratagu da snimim izvorne bo\u0161njacke epske pjesme s tehnicki najsavr\u0161enijim pomagalima, kako bih za buduce istra\u017eivace i citatelje sacuvao kvalitetne filmske i zvucne snimke tradicionalne izvedbe.<\/p>\n Koliko je dugo trajao taj Va\u0161 put istra\u017eivanja, bilje\u017eenja i snimanja materijala koji ste radili u Ro\u017eaju?<\/b><\/p>\n Dr. Colakovic<\/b>: Snimali smo pjesme u tri navrata u o\u017eujku i srpnju 1989. godine u Ro\u017eajama, te zatim u Zagrebu, gdje smo mogli snimati Muratagine pjesme u idealnim uvjetima. U tu svrhu pozvali smo k sebi u goste Muratagu Kurtagica i njegovu suprugu Amiru. 15. o\u017eujka snimili smo Katal-ferman na \u00d0erdjeleza video-kamerom i profesionalnim kazetofonom, a dva dana kasnije \u017denidbu Sirotna Alije. Tako je po prvi put u u povijesti sabiranja bo\u0161njacke epike cjelovita izvedba pjesme bila zabilje\u017eena na filmu.<\/p>\n Vjerovali ili ne, cak ni Harvard ne posjeduje na filmu vi\u0161e od otprilike 3 minute crno-bijelog filmskog zapisa pjevanja Avda Medjedovica! \u0160tovi\u0161e, harvardski filmski zapis je vrlo slabe kakvoce. Na\u0161a zbirka posjeduje oko 7 sati neprekidnog pjevanja na filmovima u boji, ukupno oko 12 sati filmova, te preko 50 sati zvucnih snimki izvanredne kakvoce.<\/p>\n \u00b7\u0160ta je uzrok da niti do sada Va\u0161 izuzetno znacajan rad na polju bo\u0161njacke epike nije \u0161tampan, osim \u0161to je predstavljen na web stranici kitabhana.net?<\/b> No, da se vratim u 1990. godinu. Tada sam dobio Nagradu dr\u017eave Canade, koja mi je omogucavala da predajem na bilo kom sveucili\u0161tu u Kanadi po mom izboru. Istodobno sam pokrenuo projekt \u201cUnutar biti bo\u0161njacke epike\u201d koji je financiralo Hrvatsko ministarstvo kulture pod pokroviteljstvom Matice hrvatske. Maticu je u to vrijeme vodio intelektualac i knji\u017eevnik Vlado Gotovac, na\u0161 pokojni prijatelj koji je s velikim zanimanjem pratio na\u0161 rad.<\/p>\n \u00b7Kako ste zamislili va\u0161 projekat i u kakvom obliku je trebao biti publiciran i \u0161tampan?<\/b> 1. Nakon \u0161estmjesecnog gostovanja na sveucili\u0161tu Toronto (kasnije sam se odlucio za sveucili\u0161te Waterloo),<\/p>\n 2. sa studentima i s nekoliko video-kamera, snimati epiku na \u0161irokom podrucju cijele Bosne, Sand\u017eaka i Crne Gore.<\/p>\n 3. Transkribirati i editirati sabrane materijale, te ih prezervirati digitalnom tehnikom.<\/p>\n 4. Pripremiti i objaviti tri knjige o bo\u0161njackoj epici, i time utemeljiti novi esteticki pristup toj umjetnosti.<\/p>\n 5. Napraviti bazu podataka (za proucavanje formula, tema i tematskih cjelina epike).<\/p>\n 6. Napokon, uz navedene knjige bili bi prilo\u017eeni audio-video zapisi.<\/p>\n O prvoj knjizi sam ve\u0107 govorio. Druga je trebala sadr\u017eavati na\u0161u zbirku Kurtagicevih pjesama snimljenu u Zagrebu. Treca knjiga, koju sam ve\u00e6 bio u velikoj mjeri pripremio na Harvardu, trebala je sadr\u017eavati 14 pjesama o smrti dvojnika, analize tih pjesama i na njima zasnovanu moju teoriju o biti bo\u0161njacke epike.<\/p>\n Medjedovic i Kurtagic su opjevali povijest Bosne, patnju i stradanje na\u0161eg naroda<\/b><\/p>\n Svojevremeno je Albert B. Lord za Muratagu Kurtagica rekao da je najbolji epski pjevac kojeg je cuo i sreo. Mo\u017eete li nam reci u cemu je kljucna razlika izmedju Kurtagica i Avda Medjedovica?<\/strong><\/p>\n Oni se kao pjevaci umjetnici potpuno razlikuju. Stilske osobine njihove tvorbe usporedio sam u poglavlju Herojska mitska prica knjige Tri orla tragickoga svijeta, pa cu ovdje progovoriti vi\u0161e o njihovom poimanju svijeta i povijesti, te o nacinu pjevanja.<\/p>\n Avdo Medjedovic pjevao je vrlo dubokim glasom, monotono, nerazumljivo, a gusle gotovo da i nije svirao. Sam je tvrdio da slabo udara u gusle, jer je svirku kasnije naucio, te da pjesma presti\u017ee svirku. Tvorio je strelovitom brzinom (20-25 stihova na minutu, a ponekad i br\u017ee!) Jezicno bogatstvo njegovih stihova nadilazi sve bo\u0161njacke pjevace. Isto tako, njegova je karakterizacija likova dublja, a u tijeku pjesme likovi se mijenjaju, izrastaju, zadobivaju karakter svojim djelima. To je znak izvrsne umjetni\u00e8ke tvorbe, prema Aristotelu. Svoje price Medjedovic smje\u0161ta u jasne mitske sklopove, te neobicno vje\u0161to koristi tradicionalnu tehniku duplikacije i paralelizma, kako bi svojim temama produbio znacenje. Napokon, njegove se pjesme stalno referiraju na druge pjesme iz tradicije. Referencijalnost je znacajna odlika Homerove epike, pa je i u tome Medjedovic blizak Homeru. (Napominjem da americki istra\u017eivaci tu bitnu osobinu Medjedoviceve tvorbe nisu uocili.) Takozvane kataloge i ukrasne teme (nabrajanja junaka, sakupljanje vojske, opisi ljepotice, juna\u00e8ke odore ili konja, opisi skupova), Medjedovic takodjer tvori savr\u0161enije od svih drugih pjevaca. Bio je misaon, vrlo skroman i pobo\u017ean covjek, a cjelokupnom svojom tvorbom velicao je Sulejmanovo carstvo, o kom je sanjario citav svoj \u017eivot. Duboko je vjerovao u nu\u017eno ispunjenje Bo\u017eje volje, pa u mnogim njegovim pjesmama, posebno o \u00d0erdjelezu i Halilu Hrnjici, sam Bog poma\u017ee junacima.<\/p>\n Murataga Kurtagic u mnogo cemu je suprotan Medjedovicu. Njegova je svirka gusli izvanredna, a svoju melodiju stalno varira i modulira, cime je stvorio osebujnu tehniku koja mu je omogucila da neprekidno pjeva punih osam sati. To nijednom pjevacu osim njega nije bilo moguce. Poceo je uciti pjesme jo\u0161 ranije nego li Medjedovic, kao malo dijete, od svoga djeda Abdulaha, koji je bio izvanredni pjevac. Premda i on ponekad stvara stihove ogromnom brzinom od 20 stihova na minutu, on pjeva polak\u0161e (prosjecno 13-16 stihova u minuti), ali zato stvara izvrsne stihove, koje oblikuje lijepo, a izgovara razgovijetno. Murataga nikad nije duljio svoju pjesmu, vec se trudio da iska\u017ee ono bitno (tako su tvorili i njegovi ucitelji, prije svega Sulejman Makic i glasoviti Re\u0161a Alihad\u017eic). Za razliku od Medjedovica, Murataga izbjegava tvorbu svih oko\u0161talih tema, te nerado koristi tradicionalne postupke duplikacija i paralelizma. On duboko razmi\u0161lja o svakoj svojoj pjesmi te svakoj od njih tvori jedinstvenu radnju. Namjerno sam od njega snimio neke od najkvalitetnijih pjesama zbirke Koste Hoermanna. Murataga je svaku od njih tvorio neizmjerno bolje! Kao covjek bio je istinski junak, a \u017eivotni uzor bio mu je Halil Hrnjica. Bio je mnogo realniji, a ja bih rekao i mudriji od Avda. Pro\u017eivio je mnoga zla, a \u017eivot mu je bio pun tegoba i borbe, te se nije divio carstvu, nego dobrom i juna\u00e8nom covjeku. On nije idealizirao pro\u0161lost, jer mu je bilo jasno da je sirotinji i onda bilo te\u0161ko, a da je povijest Bosne prepuna patnje i narodnog stradanja. Premda je bio pobo\u017ean poput Avda, on je duboko vjerovao u vjecitu borbu dobra i zla, te je bio svjestan da zlo cesto nadvladava dobro. Neke njegove epske pjesme imaju prave tragi\u00e8ke sklopove. Napokon, Muratagine pjesme takodjer su pune referencijalnosti, a bio je, poput Medjedovica, suvereni vladar tradicionalnog umijeca epske tvorbe.<\/p>\n Poznato je da su Parry-Lord bili i u Bosanskoj krajini i Hercegovini, da li ima nekih zapisa sa tog istra\u017eivackog puta?<\/b><\/p>\n U pogledu tehnike tvorbe, krajinski pjevaci bili su nenadma\u0161ni na cijelom poducju Bosne. Oni su tvorili pjesme uz pratnju tambure. Njihove melodije vrlo su ugodne za slu\u0161anje, a jezik pjesama i njihovo prete\u017eno ikavsko narjecje su prekrasni. Utjecaj balade na tu epiku lako je uociti. Napokon, pjesme su stroficne, pa se cesto posljednji stih strofe ponavlja u prvom stihu slijedece strofe.<\/p>\n Luka Marjanovic tvorac je velebne zbirke krajinskih pjesama, koja sadr\u017ei 250,000 stihova. Medju njegovim pjeva\u00e8ima najistaknutiji su bili Mehmed Kolak-Kolakovic, Salko Vojnikovic-Pezic i Becir Islamovic.<\/p>\n Analizirajuci umjetnicku tehniku ovih pjevaca, zaslu\u017eni Alois Schmaus u svojoj je Studiji o krajinskoj epici ukazao na mnoge elemente koje bo\u0161njacki pjevaci drugih regija nisu poznavali, medju kojima su najva\u017eniji udvajanje radnje, te simultano sagledavanje prikazanih scena iz vi\u0161e perspektiva. Dakle, u formalnom pogledu, oni su se vec pribli\u017eavali Homerovoj tehnici. Krajinski pjevaci na\u0161li su svoj uzor u legendarnom pjevacu Cerimu Caicu, kao \u0161to je na \u0161irokom podrucju Pe\u0161tere i Sand\u017eaka u 19. vijeku epohalni utjecaj na pjevace izvr\u0161io slavni begovski pjevac-putnik Cor Huso Husein, podrijetlom iz Kola\u0161ina.<\/p>\n Parry je sabrao kvalitetnu zbirku u Bihackoj Krajini, Cazinu i Kulen-Vakufu. Posebno se isticu pjevaci Mujo Velic, Murat \u017dunic i Camilbeg Kulenovic. Lord i Bynum dopunili su ovu zbirku pjesmama Ibrahima Nuhanovica. Njihove pjesme objavljene su na engleskom u Bynumovoj ediciji.<\/p>\n Neki od Marjanovicevih pjevaca bili su izvanredni. Po umjetnickoj kvaliteti, Mehmed Kolak-Kolakovic bio je najbolji medju njima. Americki sakupljaci nisu na\u017ealost prona\u0161li nijednog velikog Pjevaca u Krajini.<\/p>\n \u201cKostre\u0161 Haramba\u0161a\u201d je remek djelo bo\u0161njacke epike<\/b><\/p>\n Dr. Colakovic<\/b>: Kad smo pripremali spisak pjesama Muratage Kurtagica, on nam rece da mu je poznata pjesma o Kostre\u0161u iz Hoermannove zbirke. Tu pjesmu ispjevao je neki slab pjevac, koji je nije znao ni razumio, a on je ovu znacajnu historijsku pjesmu naucio od svoga djeda Abdulaha. Odmah smo se zainteresirali. Zamolio sam Muratagu da mi Kostre\u0161a dvaput ispjeva, kako bih bio siguran da cu zabilje\u017eiti svaki detalj pjesme. Kurtagiceva verzija u na\u0161oj zbirci predstavlja remek djelo bo\u0161njacke epike. Zatim sam na Harvardu temeljito proucio Medjedovicevu verziju epa o Kostre\u0161u, koja je isto tako izvanredna.<\/p>\n Prvu zanimljivu pjesmu o Kostre\u0161u zabilje\u017eili su franjevci sredinom 19. vijeka, a tridesetak godina kasnije Friedrich Salomo Krauss. Najpoznatiju verziju predstavlja doista slaba pjesma iz Hoermannove zbirke. Poznato mi je jo\u0161 nekoliko varijanata koje su sabrali Parry, Lord i drugi. Premda sadr\u017eaj glavnine pjesama na prvi pogled opisuje manje znacajni hajducki sukob u kom Kostre\u0161 zarobljava cetu junaka koju predvodi Mujo, a zatim ih Halil spa\u0161ava svladavaju\u00e6i Kostre\u0161a, uistinu se radi o pjesmi iz najstarijeg perioda bo\u0161njacke epike. Pjesma opisuje zbivanja iz druge polovine 15. vijeka. Dakle, najbolje i najpotpunije verzije bo\u0161njacke epske pjesme stare pet stotina godina, zabilje\u017eili smo Parry, moja supruga i ja, tek u tridesetim godinama i krajem dvadesetog stoljeca!<\/p>\n Najbolje i najpotpunije verzije bo\u0161nja\u010dke epske pjesme stare pet stotina godina, zabilje\u017eili smo Parry, moja supruga i ja, tek u tridesetim godinama i krajem dvadesetog stolje\u0107a!<\/i><\/b><\/p>\n Marina Rojc-Colakovic<\/b> pokazala je u svom magisteriju da se glavna tema pjesme o Kostre\u0161u treba odrediti kao temeljno eticko pitanje herojskoga doba: Tko je najbolji junak? To je isto tako glavna tema Homerovih epopeja Ilijade i Odiseje. Ona je takodjer u pjesmi o Kostre\u0161u prona\u0161la ne samo tematske sklopove srodne Homerovoj Odiseji iz osmog stoljeca prije na\u0161e ere, nego i prastarog sumerskog epa o Gilgame\u0161u, koji je jedno od najdrevnijih knji\u017eevnih ostvarenja covjecanstva, starije oko 1500 godina od Homera.<\/p>\n Mo\u017eete li nam pojasniti fundamentalnu razliku izme\u00f0u bo\u0161njackog epskog pjesni\u0161tva i epskog pjesni\u0161tva naroda koji \u017eive u bo\u0161njackom okru\u017eenju? O cemu su u vecini slucajeva epovi pjevali, kao i \u0161ta su \u017eeljeli prenijeti slu\u0161ateljima?<\/b><\/p>\n Bo\u0161njacka epika pocela se razvijati iz obujmom manjih epskih pjesama, balada i predanja. One su bile zajednicko tradicijsko blago Ju\u017enih Slavena. Posebne okolnosti, poput velikih ratova, promjene odnosno usvajanja nove vjere, te stvaranja novog ratni\u00e8kog stale\u017ea, a zatim jednomjesecni Ramazanski blagdani i razvoj bo\u0161njackog plemstva, koje je imalo mnogo slobodnog vremena i pomagalo epske pjevace, dale su poticaj za razvoj dugih i zapletenih prica. Ovu pojavu su teoretski objasnili Gerhard Gesemann, svojom idejom o shemama i primjenom njemacke teorije o takozvanoj epizaciji, te Alois Schmauss.<\/p>\n Prema vecini objektivnih istra\u017eivaca, medju koje i ja spadam, bo\u0161njacka epika je formalno najrazvijenija epika u Ju\u017enih Slavena. Pjesme su dulje od kr\u0161canskih, tematika, stil, izvedba razvijeniji, tehnika daleko te\u017ea, pa su zahtjevi na umjetnika pjevaca daleko veci.<\/p>\n Premda pjevaci nisu mogli \u017eivjeti iskljucivo od pjevanja, ipak su bili gotovo profesionalci. U doba carevine, kao i Austrougarske Monarhije bili su pocasni begovski gosti, nadaleko slavni. U pogledu statusa nisu se razlikovali od pjevaca koje je opisao Homer, ili onih na srednjovjekovnim feudalnim dvorovima.<\/p>\n Visoko kvalitetna ostvarenja bo\u0161njacke epike nimalo ne zaostaju, nego ponekad cak nadilaze vrhunska ostvarenja srednjovjekovne epike. To ni u kom pogledu ne umanjuje vrijednost drugih nacionalnih epika. Bo\u0161njacka epika nadahnjivala je formom i sadr\u017eajima kako srpsku i crnogorsku, tako i hrvatsku epiku, a nesumnjivo su i ove epske tradicije plodno utjecale na bo\u0161njacku.<\/p>\n Bo\u0161njacka epika nadahnjivala je formom i sadr\u017eajima kako srpsku i crnogorsku, tako i hrvatsku epiku, a nesumnjivo su i ove epske tradicije plodno utjecale na bo\u0161njacku.<\/p>\n Mo\u017eete li nam za kraj re\u0107i \u010dime se danas bavite i kakvi su budu\u0107i planovi prof. dr. Zlatana \u010colakovi\u0107a?<\/b><\/p>\n Upravo sam preveo Legendu o Ali-pa\u0161i na engleski. Nadam se da \u00e6u objaviti ovaj prijevod u Americi 2003. godine, uz 90-godi\u0161njicu rodjenja Envera Colakovica. Takodjer sam pripremio Colakovicev roman u stihovima Jedinac za tisak, kao i druga njegova djela.<\/p>\n U buducnosti, nadam se da \u00e6u objelodaniti na\u0161u trilogiju o bo\u0161njackoj epici, u kojoj cu predstaviti Muratagu Kurtagica te moja istra\u017eivanja o biti bo\u0161njacke epske tvorbe. Htio bih objaviti dosad nepoznate Medjedoviceve epove iz Parryjeve ostav\u0161tine, izbor iz Lordove zbirke, kao i Marjanovicevu zbirku krajinske epike. Najznacajnije bit ce ipak objavljivanje filmskih i zvucnih zapisa zbirke Colakovic, kako bi znanstvenici, studenti i citatelji mogli proucavati nepatvorenu tradicionalnu tvorbu. Vi\u0161e nema velikih epskih Pjevaca, pa su na\u0161e snimke na\u017ealost posljednji zapis izvorne visoko kvalitetne bo\u0161njacke epike.<\/p>\n Sve \u0161to sam naveo nedvojbeno ce predstavljati znatan doprinos bo\u0161njackoj knji\u017eevnosti i kulturi.<\/p>\n Htio bih na kraju ovog razgovora jo\u0161 jednom ukazati na svjetski znacaj bo\u0161njacke lirike i epike. U devetnaestom vijeku balada o Hasanaginici odu\u0161evila je cijelu Europu. U dvadesetom vijeku, epiku Avda Medjedovica i drugih bo\u0161njackih pjevaca proucavali su najveci teoreticari knji\u017eevnosti, folkloristi, muzikolozi i klasicni filolozi. \u0160to ce zainteresirati ovo stoljece pokazat ce vrijeme. Na nama ostaje da velika djela bo\u0161njacke knji\u017eevnosti dostojno prezentiramo Bosni i svijetu.<\/p>\n razgovarali Enver Julard\u017eija i Esad Krci\u0107, 3. 1. 2003.<\/p>\n *intervju je objavljen 3.1. 2003. godine na poratlu www.bosnjaci.net<\/p>\n
Za folkloristi\u010dki doprinos dobio je Nagradu dr\u017eave Canade \u201cThe Government of Canada Award\u201d. 1991. osnovao je i bio glavni istra\u017eivac projekta \u201cUnutar b\u00eeti bo\u0161nja\u010dke epike\u201d, koji je pod pokroviteljstvom \u201cMatice hrvatske\u201d financiralo Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. \u010clan je Hrvatskog dru\u0161tva knji\u017eevnika, PEN-a, te Harvardskog kluba Hrvatske i Canade. Kao kompjuterski stru\u010dnjak radio je u nizu ameri\u010dkih kompanija, te kao direktor informati\u010dkog sistema firme \u201cBH+A\u201d u Bostonu.
Poznato je da prof. Colakovi\u0107 dr\u017ei i javna predavanja \u0161irom Sjeverne Amerike, medju kojima izdvajamo:
Firman of Execution (Aesthetics of Epics) , folkloristi\u010dki panel AAATSEEL-a, San Francisco, 1987
Mythos and Epos, The Meaning of Southslavic Muslim Epics , University of California Los Angeles (UCLA), 1988
Muslim Epics on Film , University of Waterloo, Ontario, 1991.<\/i><\/b><\/p>\n
Nove sadr\u017eaje tradicionalna epika je zadobivala negdje sve do konca 18. vijeka, pa se posebno oblikuju veliki ciklusi oko glasovitog Mustajbega Li\u010dkog, te bra\u0107e Muja i Halila Hrnjice. Takodjer, nastaju velike ratne i opsadne epopeje, koje se temelje na historijskim doga\u0111ajima i opisuju niz vojnih pohoda u kojima su u \u0161irenju ili obrani carstva i Bosne od 16. do 18. vijeka aktivno u\u010destvovali bosanski junaci. Premda se nove pjesme stvaraju i u 19. vijeku, sami pjeva\u010di takve pjesme ne smatraju pravim kraji\u0161nicama, te one ne postaju u punom smislu rije\u010di tradicionalno blago, koje se \u010duva za budu\u0107a pokoljenja.<\/p>\n
O smislu pjesama sam Murataga Kurtagi\u0107 nam je rekao: \u201cU\u010di. Prvo u\u010di na pravdu, drugo te vodi na juna\u0161tvo, tre\u0107e te onda vodi da zna \u010dovek \u0161ta je obraz, \u0161ta je juna\u0161tvo, \u0161ta je dobro, \u0161ta je cove\u0161tvo.\u201d
Pjeva\u010d pouku nalazi u historiji, koja je tkivo pjesme. Pjesmom on rekreira, to jest ponovno stvara povijesno dogadjanje. \u0160to je pjeva\u010d bolji, to je i njegova pjesma istinitija. Ako poznaje povijest, on razumije i sada\u0161njost, te poput proroka predvi\u0111a budu\u0107nost. Pjeva\u010di su, opisuju\u0107i ratna i sli\u010dna zbivanja, pou\u010davali svoje slu\u0161atelje dobru, juna\u0161tvu, pravdi i humanosti. Najbolji junak je onaj koji posjeduje sve ove odlike. Bo\u0161nja\u010dka epika je, poput Homerove, sadr\u017eavala sva povijesna, geografska, eti\u010dka i druga znanja Bo\u0161njaka. Predstavljala je vrhovni oblik plemenite zabave i pouke.<\/p>\n
2. zbirka F. S. Kraussa, tako\u0111er s konca 19. vijeka, koja je dosad potpuno neprou\u010dena, a cuva se u Kaliforniji na UCLA-u,
3. Parryjeva, Lordova i Lord-Bynumova zbirka na Harvardu,
4. audio video zbirka \u010colakovi\u0107, koja se \u010duva u Ontariju i dr\u017eavi Massachusetts (privatna kolekcija).
Postoje i mnoge druge zbirke, koje poznajem.<\/p>\n
Uz taj rad, proucio sam veliki broj pjesama iz Lordove zbirke iz pedesetih godina, te Parryjeve zbirke iz 1933-1935. Parryjevi tekstovi i snimke su, ukratko re\u00e8eno, fenomenalni! Vrhunac njegove zbirke epike predstavljaju Medjedovicevi epovi o \u00d0erdjelezu, Gavranu-Kostre\u0161u, Robovanju Tala Licanina i o Kandijskom ratu. Svi navedeni tekstovi jo\u0161 uvijek su neobjavljeni, potpuno nepoznati.<\/p>\n
Dr. Colakovic<\/b>: Napominjem da je u bo\u0161njackoj tradiciji i prije Medjedovica postojala tendencija tvorbe golemih epskih pjesama, to jest pravih epova (ponekad zvanih epopeja). Luka Marjanovic, a zatim i Matthias Murko, susretali su i spominjali pjevace koji su tvorili pjesme tako neobicne duljine, a jedan od njih bio je sin slavnog krajinskog pjevaca Mehmeda Kolaka-Kolakovica.<\/p>\n
Eticki gledano, Lord se u pedesetim godinama pokazao bolji sakupljac, no \u0161to je bio Parry. On nije pravio pokuse s pjevacima, ve\u00e6 se trudio da sabere \u0161to vi\u0161e kvalitetnih pjesama. Ponovno je snimio Medjedoviceve gore navedene velike epove, koji su se odmah smanjili za trecinu. Najznacajniji pjevac kog je sreo bio je nesumnjivo Murataga Kurtagic. Lord je tada snimio samo jednu njegovu pjesmu.
Lordovu zbirku iz \u0161ezdesetih godina pripremio sam za tisak, a bio sam prvi koji je transkribirao sve tekstove sa zvucnih snimki, pa taj segment zbirke najbolje poznajem. Najistaknutiji Lordovi bo\u0161njacki pjevaci su slijedeci: Ha\u0161ir Corovic i posebno Murataga Kurtagic (Ro\u017eaje), Bejto Smakic (Karajukici Bunari), Jusuf Makic (Sjenica), Himo Ibrovic (Duga Poljana), Camilbeg Kulenovic i Murat Kolakovic (Bihac), Ibrahim Nuhanovic (Cazin), Zahir Ahmetovic (Vrhovina), Avdo Kevelj (Od\u017eak), Hazir Colakovic (Kladnica).<\/i><\/b><\/p>\n
Dr. Colakovic<\/b>: Prije svega, do\u0161lo je do rata, prvo u Hrvatskoj, a zatim i u Bosni. 1990. godine, dovr\u0161io sam pripremu cjelokupne na\u0161e zbirke za tisak. O tome sam napisao knjigu pod naslovom Mrtva glava jezik progovara. Ona je sadr\u017eavala tekstove sabrane u Ro\u017eajama, a prihvatila ju je sarajevska izdavacka ku\u00e6a Svjetlost. Kada je izbio rat, rad na izdavanju knjige bio je obustavljen. Tek sam nekoliko godina kasnije uspio dobiti svoj rukopis. Svjetlost me je tada izvijestila da je izgorjelo i nekoliko tisuca primjeraka Legende o Ali-pa\u0161i mog oca. Naime, cetnici su zapalili njihovo skladi\u0161te knjiga.<\/p>\n
Dr. Colakovic<\/b>: Projekt koji smo zasnovali moja supruga i ja, ovako smo isplanirali:<\/p>\n
Oni koji prate bo\u0161njacko epsko stvaralastvo poznato im je, da je Va\u0161a supruga, Marina Rojc-Colakovic, magistrirala na pjesmi \u201cKostre\u0161 Haramba\u0161a\u201d, mo\u017eete li nam reci ne\u0161to vi\u0161e o toj pjesmi kao i drugim koje bi izdvojili ovoga trenutka?<\/b><\/p>\n