{"id":150201,"date":"2015-12-23T12:51:33","date_gmt":"2015-12-23T11:51:33","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=150201"},"modified":"2015-12-23T12:51:33","modified_gmt":"2015-12-23T11:51:33","slug":"poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/","title":{"rendered":"“Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja”"},"content":{"rendered":"

\"ibrahim<\/em><\/p>\n

Negdje na po\u010detku studija pro\u010ditao sam re\u010denicu Lava Tolstoja, o tome da je djetinjstvo nepresu\u0161an izvor za umjetnike. Slike i do\u017eivljaji koji su u tom periodu usvojeni, ostaju za cio \u017eivot. Bio sam pomalo ljut na genija iz Jasne Poljane. Pitao sam se \u010demu ostatak \u017eivota ako je to tako. Danas vidim da je Tolstoj bio u pravu, ka\u017ee Had\u017ei\u0107.<\/em><\/span><\/p>\n

Ibrahim Had\u017ei\u0107, lirski pjesnik, meditativni prozaik i filozof, ro\u0111en je u Ro\u017eajama 1944. godine. Osim vi\u0161edecenijskog bavljenja literaturiom, svestrani je prou\u010davalac jezika, prirodnih fenomena i svega onoga \u0161to iz posebnog ugla vidi ljudsko pjesni\u010dko oko, \u201esabirnik mnogobrojnih oblika i slika\u201c. Had\u017ei\u0107 je nedavno objavio novu knjigu poezije \u201eDuge senke kratkih pesama\u201c (Kulturni centar Novog Sada), u \u010dijem pogovoru Marjan \u010cakarevi\u0107 ka\u017ee da je u pitanju knjiga koja na prvom mjestu predstavlja ono \u0161to Had\u017ei\u0107 ina\u010de, rekao bih nastoji tokom ukupnog bavljenja literaturom, a to jeste da se u \u010dulima dostupnom svijetu prona\u0111e smisao postojanja.<\/em><\/p>\n

Poetika i poezija Ibrahima Had\u017ei\u0107a ve\u0107 je uobli\u010dena u prepoznatljiv i impozantan pjesni\u010dki opus, razvijale su se u obzorju modernog pjesni\u0161tva srpskohtvatskog jezika, jo\u0161 od prve autorove knjige Harfa vasiona, objavljene prije gotovo \u010detiri i po decenije. Had\u017ei\u0107 je bio dugogodi\u0161nji urednik \u0161kolskog programa Televizije Beograd.<\/em><\/p>\n

Knji\u017eevno\u0161\u0107u se bavi bezmalo pola stolje\u0107a. Obajvio je petnaestak knjiga poezije i proze, prevodi poeziju s ruskog jezika. No, s obzirom da je \u010dovjek iz prirode i da u prirodi nalazi najve\u0107eg sagovornika, ve\u0107 \u010detvrt vijeka ozbiljno izu\u010dava gljive \u2013 predstavnike carstva Fungi. Objavio je nekoliko knjiga o gljivama. Jedan je od osniva\u010da Mikolo\u0161kog dru\u0161tva Srbije i pokreta\u010d \u010dasopisa Svet gljiva. Njegove knjige o gljivama postale su priru\u010dnici za mnoge radoznale, ali i nau\u010dnike. Osim gljiva, nabokovljevski je pasionirani istra\u017eiva\u010d no\u0107nih i dnevnih leptirova. Za svoj rad dobitnik je mnogobrojnih nagrada od kojih je najva\u017enija \u201eBosanski ste\u0107ak\u201c na 51. Sarajevskim danima poezije.<\/em><\/p>\n

U novoj knjizi poezije, Duge senke kratkih pesama (Kulturni centar Novog Sada, 2014.), otvoreni realisti\u010dki motivi, teme, narativi i fabule dose\u017eu do refleksija, simbola i znakova Va\u0161e prve lirsko-meditativne knjige zbirke Harfa vasiona iz 1970. Da li ste poezijom otkrili barem dio onoga za \u010dim ste tragali gotovo pola stolje\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Pjesnik, bez obzira u kojem se \u017eivotnom dobu nalazi, on je uvijek na po\u010detku. Svejedno o kojoj se knjizi po redu radi, i prva i posljednja nastoje da daju odgovore na uvijek ista pitanja: pitanja smisla postojanja! U prvoj knjizi, kao mlad pjesnik bio sam zagledan u zvijezde. Mo\u017eda elipti\u010dnost, odnosno \u0161krtost u rije\u010dima, \u010dine prvu knjigu metafizi\u010dkom. No, u najnovijoj zbirci govorim o sli\u010dnim temama na druga\u010diji, ironi\u010dan na\u010din. Moje pjesme vi\u0161e nijesu u jeziku \u0161krte iako pojedine \u201ekratke\u201c imaju samo \u010detiri stiha, tj. formu katrena. Sada sam zaokupljen temama a ne ritmom. Moje pjesme mo\u017eda li\u010de na sa\u017eete eseje, gnome i sl. Ne mogu govoriti o uzorima, ali su mi vrlo drage pjesme koje pi\u0161u prozni pisci. Kod njih nema uvijanja i zaumnosti. Ispred svega ide si\u017ee, a taj si\u017ee ima vrlo jak oslonac u \u017eivotu, bilo da je simboli\u010dan, bilo da je istinit. Recimo, pjesma Dejvida Herberta Lorensa Zmija na pojilu je prosto genijalna, zatim poezija Bertolda Brehta, Vladimira Nabokova. Vrlo su zanimljive pjesme na\u0161eg \u0106amila Sijari\u0107a. Pa \u010ceslava Milo\u0161a. A tu su pjesme mog prijatelja, prozaiste, Bore \u0106osi\u0107a, pa pjesme Danila Ki\u0161a, pa Mirka Kova\u010da. Prozni pisci u pjesmama, osim \u0161to se slu\u017ee simbolima, parabolama, promi\u0161ljaju temu, misle duboko.<\/p>\n

Od kraja osamdesetih, mo\u017eda od zbirke Na staklu zapisano, okre\u0107ete se asocijativnom i narativnijem izrazu, istovremeno tu ste negdje na razme\u0111u generacija\u2026 Kakva je danas uloga pjesnika u vrtoglavom svijetu tehnologija, kultova novca, pornografije i spektakla?<\/strong><\/p>\n

Govoriti o ulozi pjesnika danas, vrlo je delikatno. Nekada sam, kao mlad, u jednoj knji\u017eevnoj anketi, koju je pripremio Predrag Palavestra za Savremenik, govorio o ravnopravnom vrednovanju svakog ljudskog bi\u0107a. Izdvajati pjesnika samo za to \u0161to je pjesnik, kazao sam da to nije u redu. Svaki po\u0161ten, kreativan i radan stvor zaslu\u017euje visoke ocjene.<\/p>\n

\u017divimo u ubrzanom, bezumnom vremenu. Vremenu hiperprodukcije svega i sva\u010dega. Vrlo se te\u0161ko razabrati \u0161ta je dobro a \u0161ta nije. Recimo, likovna umjetnost, ona postaje videoklip\u2026 eksperiment\u2026 instalacija\u2026 performans\u2026 hepening\u2026 To je drugi medij. Naravno, u filmu ima likovnosti, ali to nije ono \u0161to se zove umjetnost \u2013 likovna umjetnost. No, tokovi \u017eivota su nezaustavljivi. Mo\u017eda i to mora da se ostvari na taj na\u010din. Mo\u017eda nije dobro definisana sintagma Od pe\u0107inskog slikarstva do Pabla Pikasa. Mo\u017eda treba pro\u0161iriti pa re\u0107i Od pe\u0107inskog slikarstva do nagog tijela Marine Abramovi\u0107. Ja se divim tehnologijama, svjestan da je ovo vrijeme Interneta\u2026 mobilne telefonije\u2026 GPS-a \u2026 dronova. Danas djeca razmi\u0161ljaju kao starci. Potkovana su, kako bi kazali u mom zavi\u010daju. Sve znaju. Idoli su im ili virtuelna bi\u0107a, ili ljudska bi\u0107a koja ne pripadaju onoj. To su osobe koje imaju stra\u0161an uticaj na mlade, oni su vlasnici novih tehnologija, to su ljudi novca, pornografije i raznih vrsta spektakala.<\/p>\n

Danas pjesnici te\u0161ko da su ikom idol. Recimo, ono \u0161to su napisali Brana Petrovi\u0107 u pjesmi Prilog za evropsku istoriju i Mak Dizdar u pjesmi Poruka prosto je genijalno, genijalno i u pjesni\u010dkom smislu i u vidovitosti onoga \u0161to \u0107e do\u0107i, a do\u0161lo je. Oni su bili pravi vra\u010di iliti pretskaziva\u010di te\u0161kog zla koje je zadesilo sve nas na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Trebalo bi uvijek iznova \u010ditati te pjesme.<\/p>\n

Ro\u0111eni ste u Ro\u017eajama, na padinama Hajle\u2026 Ro\u017eajsko djetinjstvo ostavilo je dubok trag na Va\u0161em pjesni\u0161tvu i uop\u0161te \u017eivotu i traganjima. Posebno kada su u pitanju osje\u0107anje i do\u017eivljavanje ljepote i misti\u010dnosti prirode. (Boja okoline), to se osje\u0107a i u Va\u0161im urbanim, tzv. gradskim pjesmama?<\/strong><\/p>\n

Negdje na po\u010detku studija pro\u010ditao sam re\u010denicu koju je izgovorio veliki Lav Tolstoj, koja je govorila o tome da je djetinjstvo nepresu\u0161an izvor za umjetnike. Slike i do\u017eivljaji koji su u tom periodu usvojeni, ostaju za cio \u017eivot. Bio sam pomalo ljut na genija iz Jasne Poljane. Pitao sam se \u010demu ostatak \u017eivota ako je to tako. Danas vidim da je Tolstoj bio u pravu. Dakle, Ro\u017eaje osje\u0107am kao jedan nepresu\u0161an izvor u svakom pogledu. U zavi\u010daju provodim dva do tri ljetnja mjeseca. Ta tri mjeseca su moja energija i hrana za ostatak godine koji provodim u Beogradu. Ja se nalazim u Faradejevom kavezu a oko mene praskaju munje.<\/p>\n

Moj zavi\u010daj kao da je izronio iz djela Nikolaja Vasiljevi\u010da Gogolja. Paralelno uz realni svijet i \u017eivot, postojao je i mitski. Tu su \u0111avoli, tu su \u0161ejtani, tu su vragovi, tu su iblisi itd, itd. da samo nabrojim nekoliko naziva \u0111avola. Njihova imena u\u0161la su u ro\u017eajska pore\u0111enja ili kletve: \u0110avole jedan, J. ti \u0111avo majku, \u0160ejtanu jedan, Vra\u017ee jedan, kao Iblis si. I cijela priroda \u017eivi u dosluhu sa ne\u010dim \u0161to je izronilo iz mita. Kod nas padaju tri d\u017eemreta. Niko ne zna kakva su ona. Izgleda da su ta mitska bi\u0107a \u2013 duhovi, koji se ne mogu vidjeti i opipati ali \u010dija se djelatnost lako uo\u010dava nakon njihovog padanja jer bitno uti\u010du na promjenu klime, na prelazak zime u prolje\u0107e. Prvo d\u017eemre pada u vazduh, drugo u vodu i ter\u0107e u zemlju. Njihovo padanje po\u010dinje od druge polovine februara do po\u010detka marta mjeseca.<\/p>\n

Kad ve\u0107 govorite o zavi\u010daju, autor ste Rje\u010dnika ro\u017eajskog govora, u kojem osim pet hiiljada leksema (lokalizama, arhaizama, varvarizama\u2026) ima jo\u0161 mnogo jedinstvene jezi\u010dke gra\u0111e koja osvjetljava govor, a i mentalitet i duhovno i folklorno stanje duha ovoga kraja?<\/strong><\/p>\n

Moj rad na Rje\u010dniku bio je vrlo slo\u017een i dugotrajan, rije\u010di sam po\u010deo da prikupljam od studentskih dana. U tim brojnim rije\u010dima ima onih koje nijesu zapisane ni u jednom do sada \u0161tampanom s\/h, h\/s itd. rje\u010dniku. Te rije\u010di su svojina ro\u017eajskog govora, ili \u0161ireg regiona. Vrlo sam se iznenadio kada sam u Ki\u0161ovim Ranim jadima na\u0161ao moj zavi\u010dajni pojam fu\u0161kija. Ovdje nije mjesto da sada tuma\u010dim ovaj pojam, ali eto, mi i ne znamo kako je sve putovala ili nastajala neka odre\u0111ena rije\u010d. Moj Rje\u010dnik je diferencijalan a ne op\u0161ti. U njemu nema pojmova koji su op\u0161tepoznati. Ja sam se usredsredio na ono \u0161to je lokalno, ili \u0161to sam mislio da je lokalno.<\/p>\n

Pri \u0161tampanju Rje\u010dnika sa izdava\u010dem sam se dogovorio da napravimo jednu inovaciju za ovu vrstu djelatnosti. Naime, posjedovao sam tonski materijal, govor Ro\u017eajaca, koji sam snimio sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka. To je govor ljudi koji su ro\u0111eni krajem XIX i po\u010detkom XX vijeka, od kojih danas vi\u0161e niko nije \u017eiv. Dakle, svaki primjerak \u0161tampanog Rje\u010dnika sadr\u017ei i CD. Ovim postupkom omogu\u0107ili smo lingvistima da otprate akcenatsku i svaku drugu osobenost ro\u017eajskog govora. Izdava\u010d Rje\u010dnika je Institut za crnogroski jezik i knji\u017eevnost u Podgorici.<\/p>\n

No, jo\u0161 kod mene ima ne\u010dega \u0161to me vezuje za rodni kraj. Rade\u0107i na ovom Rje\u010dniku napisao sam jednu zbirku pjesama koja vrvi od lokalizama. Knjigu sam nazvao Maternji jezik. Ovaj naslov je simboli\u010dan a i bukvalan. Majka je glavna li\u010dnost. Ona govori \u201ero\u017eajskim govorom\u201c. Ja, kao pjesnik, u posljednje vrijeme \u010desto koristim majku da se zaklonim iza njene starosti. U pogovoru zbirke Maternji jezik zapisao sam sljede\u0107e: \u0160ta je to moj maternji jezik?<\/p>\n

To je jezik mije\u0161anog ijekavskog i ekavskog dijalekta, jezik sa puno gramati\u010dkih nepravilnosti, jezik sa brojnim lokalizamima i tu\u0111icama, jezik sa umek\u0161avanjem suglasnika l i njegovim obaveznim pretvaranjem u \u201clj\u201d ispred vokala \u201ei\u201d i \u201ee\u201d. I evo sada, u poznim godinama, otvorio mi se jezik djetinjstva. Po\u017eelio sam da na njemu napi\u0161em bar jednu knjigu, da nanovo o\u017eivim i pre\u017eivim slike i rije\u010di koje su bile duboko zapretane u meni.<\/p>\n

Knjiga Posmatra\u010d je esteti\u010dki odre\u0111ena u jednom eseju kao simbolisti\u010dka asocijacija na Bodlera i \u201ehram prirode\u201c\u2026Tu je kontemplacija misti\u010dnih i poetskih veza \u201etajnog \u017eivota biljaka\u201c veza koju vrhunite spram poezije, gljiva i no\u0107nih leptirova\u2026?<\/strong><\/p>\n

Posmatra\u010d je sublimacija mojih lirskih do\u017eivljaja, mog lirskog pogleda na svijet. To su slike, slike\u2026 To su mahom pjesme u prozi. Ja sam u toj knjizi rije\u010dima slikar slika. Ja posmatram svijet i nastojim da uo\u010dim ono \u0161to drugi ne vide. Kad vidim no\u0107nog leptira ja znam koji je mu\u017ejak a koji \u017eenka. Tako raspoznajem i vrapce, mu\u017ejak ima crnu fleku na grudima a \u017eenka nema. Znam da \u010davke imaju plave o\u010di. Znam da ma\u010dka ima vertikalne zjenice a koza horizontalne\u2026 Prepoznajem na stotine i stotine gljiva. Poprili\u010dan broj biljaka.<\/p>\n

\u010cemu to, pita\u0107e neko. Ne znam ni sam, ali mene mnoge stvari interesuju na koje drugi ne obra\u0107aju pa\u017enju. Sva ta moja razgranata interesovanja po malo, da se na\u0161alim, su \u0161izoidna. Ali ta \u0161izoidnost je, rekao bih uvijek pod mojom poeti\u010dkom kontrolom.<\/p>\n

Kao liri\u010dar, pjesnik senzitivizma, svakojake osjetljivosti zasigurno ste te\u0161ko pre\u017eivjeli surova nasilja i balkansku zbilju potonjih decenija.<\/strong><\/p>\n

To su tokovi istorije. To je \u010darobna i luda vrte\u0161ka. Danas, kada smo svi iz biv\u0161e Jugoslavije proklamovali demokratske principe, vidim da \u017eivimo u najsurovijem mogu\u0107em svijetu. Zar se demoni ne dokopavaju vlasti. Krenu kobajagi kao demokrate i za\u010das uvidi\u0161 da su \u010disti makijevelisti. Pratim surove obra\u010dune me\u0111u partijama koji se odvijaju ne zbog demokratskih principa ve\u0107 oko toga ko \u0107e se vi\u0161e i du\u017ee zadr\u017eati na vlasti, a vlast podrazumijeva mo\u0107, novac, bogatstvo\u2026 Ja obra\u010dune me\u0111u partijama vidim kao prastari balkanski obi\u010daj LAPOT. Zar to nije lapot? A \u0161ta je bio lapot: bio je ubijanje staraca. Ubijali su ih sinovi. To se odvijalo sve do onog trenutka dok jedan mladi\u0107, koji je trebalo da ubije svog oca, nije saznao da \u0107e i njega ubiti njegov sin kada za to do\u0111e vrijeme. Eto, zar te surove smjene, taj izgon na ulicu i sposobnih i mladih ljudi ne li\u010di na lapot?<\/p>\n

I sami ste stradali u balkanskom galimatijasu nasilja, zlol\u010dina i tortura. U svemu je participirala i kultura i ovda\u0161nji pisci, akademici i tzv. intelektualna elita. Zajedno sa Filpom Davidom i jo\u0161 grupom kolega, Milo\u0161evi\u0107eva diktatura Vas je proganjala i udaljila s posla na RTS-u. \u0160ta se u me\u0111uvremenu promijenilo?<\/strong><\/p>\n

To su vrlo nesretni trenuci, trenuci kada smo po prastarom balkanskom obi\u010daju, koji maloprije pomenuh, bili \u201eubijeni\u201c kao urednici i slu\u017ebenici Televizije Beograd (nas nekoliko stotina), a na na\u0161a mjesta dovedeni jaha\u010di nacionalizma i karijeristi. Jedan crnogorski pisac svojevremeno me je pitao za\u0161to sam tako mlad oti\u0161ao u penziju, kazao sam mu: \u201eZbog visokog pritiska\u201c. \u201eA kolik ti je pritisak?\u201c pitao je radoznalo i zabrinuto. \u201eSpoljnji, spoljnji, nije unutra\u0161nji.\u201c<\/p>\n

\u010cesto su pjesnici (M. Mili\u0161i\u0107, M. Stanisavljevi\u0107) Va\u0161i prijatelji koji su stradali zbog diktature i svakakvog nasilja tokom rata na Balkanu junaci Va\u0161e poezije. Osim \u0161to je to neka vrsta oma\u017ea njima, Vi kao da \u017eelite iznova da podsjetite i upozorite na tragediju koja se zbila i koja jo\u0161 traje na ovom prostoru?<\/strong><\/p>\n

Da, jedan je poginuo u svom rodnom Dubrovniku, u svojoj rodnoj ku\u0107i 1991, na samom po\u010detku rata i stra\u0161nog, bombarodvanja istorijskog grada od strane JNA i crnogorskih dobrovoljaca, a drugi je sagorio u samouni\u0161tavanju. Stanisavljevi\u0107a je za kratko vrijeme pokosila najte\u017ea bolest. I Mili\u0161i\u0107 i Stanisavljevi\u0107 su odli\u010dni pjesnici. No, na\u017ealost iako se situacija navodno promijenila, i jedan i drugi ostaju po strani. Vrlo rijetko su predmet interesovanja knji\u017eevne a i druge publike. Ne znam da li je dovoljno to \u0161to u U\u017eicu, gradu u kojem je Stanisavljevi\u0107 zavr\u0161io gimnaziju, svakog dana \u0111aci na klupu ispred \u0161kole stavljaju po jednu njegovu pjesmu za \u0161eta\u010da namjernika. Lijep gest.<\/p>\n

Mili\u0161i\u0107 je raspet izme\u0111u Hrvatske i Srbije. Mislim da ti slu\u010dajevi, bar u na\u0161im prilikama, nijesu preporu\u010dljivi. Naj\u010de\u0161\u0107e se ostane izme\u0111u, propada se. Donekle je i moj slu\u010daj takav. Jedni ka\u017eu pripada\u0161 crnogorskoj poeziji, drugi srpskoj, te\u0107i muslimansko\/bo\u0161nja\u010dkoj. I propadam izme\u0111u tog trojstva.<\/p>\n

Kako do\u017eivljavate danas dru\u0161tvenu, kulturnu i knji\u017eevnu zbilju u Beogradu i Srbiji, posebno u smislu sporih promjena i tog neprekidnog raspe\u0107a Srbije izme\u0111u Zapada, odnosno EU i Rusije?<\/strong><\/p>\n

Mi \u017eivimo u kompletno moralno posrnulom i nesre\u0111enom dru\u0161tvu. Nevjerovatne se stvari doga\u0111aju oko nas. Ona zla izreka Ko bi dolje sad je gore se neprestano, na na\u0161e o\u010di, realizuje. Zlikovci se progla\u0161avaju herojima, i obrnuto. Devalvirani su glavni stubovi zdravog dru\u0161tva. \u0160kolstvo i zdravstvo ne da posr\u0107u, bauljaju. Kada je u pitanju kultura i knji\u017eevna zbilja, tu ne mo\u017eemo govoriti ni o kakvom uzornom kulturnom modelu. Knji\u017eevna zbilja u Beogradu i Srbiji je zbilja katastrofalna. Crkveno-nacionalisti\u010dka struja uzela je sve pod svoje ruke, me\u0161etari, dodeljuje priznanja, \u0161tampa knjige, uti\u010de na cjelokupno vrednovanje.<\/p>\n

A okretanje Srbije \u010das Istoku, \u010das Zapadu, stari je to trik (uro\u0111ena mana na nervnoj bazi) ovog naroda. Pro\u010ditajte Memoare prote Mateje Nenadovi\u0107a i nai\u0107i \u0107ete na re\u010denicu (koju \u0107u parafrazirati), koju su Rusi proti i delegaciji koja je u Rusiju do\u0161la da tra\u017ei pomo\u0107 u borbi protiv Turaka, kazali: Vi ste nam dra\u017ei, Turci su nam bli\u017ei (misli se na geografski polo\u017eaj). Evo vam ovu ikonu na dar pa se molite Bogu.<\/p>\n

Izme\u0111u ostalih nagrada dobitnik ste uglednog priznanja Bosanski ste\u0107ak za 2012. godinu na Sarajevskim danima poezije. U kom smislu je danas mogu\u0107e obnavljanje regionalnih knji\u017eevnih i kulturnih veza, te s obzirom da ste \u010desto u Ro\u017eajama, kako vidite knji\u017eevnu i dru\u0161tvenu atmosferu u Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n

Nagrada Bosanski ste\u0107ak je, da se na\u0161alim, kamena nagrada, nagrada u te\u017eini od jednu 20 kg lijepog kre\u010dnjaka. I jo\u0161 pri tome li\u010di na nadgrobni spomenik. Sigurno da mi je drago \u0161to sam je dobio. Me\u0111u nagra\u0111enim pjesnicima ima svjetskih imena.<\/p>\n

Kada je u pitanju obnavljanje knji\u017eevnih i kulturnih veza na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, to se doga\u0111a na vi\u0161e nivoa. Ne tako da se mo\u017ee zavidjeti na tome, ali dosta dobro s obzirom u kojoj omrazi, omalova\u017eavanju, pa i sirotinji, \u017eivimo.<\/p>\n

Crnogorsku knji\u017eevnu atmosferu naslu\u0107ujem, a dru\u0161tvenu osje\u0107am jer mi u Ro\u017eajama \u017eivi kompletna had\u017ei\u0107ska familija. Knji\u017eevnost se u Crnoj Gori mijenja, napu\u0161taju se zastarjeli tematski modeli, prelazi se na li\u010dni plan, ne pjeva se vi\u0161e u desetercu o kolektivu i op\u0161toj stvari, iza pjesni\u0161tva stoje ljudi a ne figure i mitski heroji. Uo\u010dava se moderniji izraz. I kako su Crnogorci za sve bogomdani, tako \u0107e i knji\u017eevnost izvu\u0107i iz u\u010dmalosti.<\/p>\n

Osim poezije bavite se ozbiljnim prou\u010davanjem gljiva i gljivarstvom prou\u010davanjem no\u0107nih leptirova. \u0160to biste izdvojili kao Va\u0161a najnovija i esencijalna otkri\u0107a u ovim oblastima?<\/strong><\/p>\n

Gljive su \u010dudesna bi\u0107a. One su tema u knji\u017eevnosti. Pominje ih Lav Tolstoj i \u010cehov i Knut Hamsun i Tomas Man i Kastaneda i Italo Kalvino i Danilo Ki\u0161 i Dragoslav Mihailovi\u0107 i Viktor Jerofejev i jo\u0161 mnogi drugi. Svojevremeno sam se nosio mi\u0161lju da sa\u010dinim tematsku antologiju o pe\u010durkama.<\/p>\n

Moja veza sa gljivama je na nivou zavisnosti. Prije neki dan sam bio u zavi\u010daju sasvim odre\u0111enim povodom, ali kakav bih ja bio gljivar ako ne bih svratio do \u0161ume. I dan prije nego \u0161to je pao snijeg na sjeveru CG, skoknuo sam u \u010detinarsku \u0161umu. Gljiva je bilo na stotine vrsta, jedne se crvene, druge se \u017eute, tre\u0107e bijele. Te \u201e\u017eivotinje koje ne hodaju\u201c, kako se jo\u0161 popularno zovu, gledale su me ispod grana smreka, iz kleka, iz mahovine. Ispred jednog panja, dok sam le\u017eao na zemlji da fotografi\u0161em jednu zanimljivu vrstu, primetio sam da me posmatra vrsta koja li\u010di na morsku zvijezdu \u010diji se rod u nauci zove Geastrum. Za njih Indijanci ka\u017eu da su to pregorele zvijezde koje su pale na zemlju.<\/p>\n

Eto, pitam se, kako \u010dovjek mo\u017ee biti ravnodu\u0161an a da ne odgovori svim svojim bi\u0107em i svim svojim znanjem i radoznalo\u0161\u0107u na ove, a i druge stanovnike \u0161uma i livada.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de no\u0107nih leptira, tzv. moljaca, njih sam \u201eotkrio\u201c prije desetak godina. Pa\u017enju prema njima zadr\u017eao sam na nivou objekata koje fotografi\u0161em. To su bi\u0107a nevjerovatnih boja i oblika. Ove insekte, djecu mraka, priroda je opremila \u010dudesnim nagonom, odnosno \u010dudesnim sistemom orijentacije: prate mjesec. Njih zbunjuje na\u0161e vje\u0161ta\u010dko svjetlo i oni, zabludeli, nalije\u0107u na \u017earulje i u dervi\u0161kom okretanju, ponekada spr\u017eenih krila, padaju na zemlju. Recimo, ljetos (2014) dok sam bio u zavi\u010daju, bila je invazija jednih bijelih no\u0107nih leptira. Identifikovao sam ga i saznao da dla\u010dice sa tijela gusjenice, a i odrasle jedinke, izazvaju alergiju, tzv. kontaktni dermatitis. Ti leptiri su na gradskom trgu u velikim koli\u010dinama juri\u0161ali na lampione a odatle padali na \u0161eta\u010de. Mnogima su dobili alergiju. Svoje saznanje prenio sam mom prijatelju doktoru Mukovi\u0107u koji je zajedno sa jo\u0161 dvojicom ro\u017eajskih ljekara napisao zapa\u017een nau\u010dni rad s \u010dijim su rezultatima upoznali ljekarski skup na nedavno odr\u017eanom simpozijumu u Kotoru.<\/p>\n

U posljednje vrijeme fotografi\u0161em i dneve leptire. A \u0161ta tek re\u0107i o njihovoj ljepoti. Sjajni Josif Brodski u svojoj poemi Leptirka (koju sam s ruskog preveo 1990. godine) ka\u017ee: I ko bi taj juvelir\/ \u0161to ne mr\u0161te\u0107i ve\u0111e\/ u minijaturi pre\u0111e\/ rukom \u010ditav svemir.<\/p>\n

\u0160ta su danas Va\u0161a orfejska zavje\u0161tanja?<\/strong><\/p>\n

Volio bih kao odgovor na Va\u0161e posljednje pitanje da prilo\u017eim svoju pjesmu iz zbirke kojom ste po\u010deli ovaj razgovor, a koja se zove Za kraj o poeziji.<\/p>\n

I onaj koji ovo \u010dita\/ Bi\u0107e nula,\/ Kao \u0161to \u0107e i ovaj koji pi\u0161e\/ biti ni\u0161tica \/\/ A tek papir?\/ A tek papir?\/ Bi\u0107e pepeo\/ I prah \/\/ I kada se to troje spoji\/ I zalije vodom,\/ Uz tajnu formulu vremena,\/ Nasta\u0107e fosil.\/\/ I radoznali hominid,\/ \u010ceprka\u0107e po okamenjenom pepelu,\/ Prinose\u0107i o\u010dima\/ I nosu artefakt, zrnce koje sija.\/\/ U rukama zbunjenog istra\u017eiva\u010da\/ Bi\u0107e to novi paleolitski dokaz\/ O uzaludnosti smrti\/ I besmrtnosti poezije.<\/p>\n

razgovarao: Ljubeta Labovi\u0107<\/p>\n

* \u00a0 preuzeto sa\u00a0montenegrina.net<\/p>\n

sandzackaknjizevnost.com<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ibrahim Had\u017ei\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":125,"featured_media":150202,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[398,10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-150201","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-rozaje","8":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n"Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja"<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\""Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja"\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ibrahim Had\u017ei\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-12-23T11:51:33+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"825\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"510\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Korektor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Korektor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\"},\"author\":{\"name\":\"Korektor\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\"},\"headline\":\"“Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja”\",\"datePublished\":\"2015-12-23T11:51:33+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\"},\"wordCount\":3527,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg\",\"articleSection\":[\"Ro\u017eaje\",\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\",\"name\":\"\\\"Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja\\\"\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg\",\"datePublished\":\"2015-12-23T11:51:33+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg\",\"width\":825,\"height\":510},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"“Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\",\"name\":\"Korektor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Korektor\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\"Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja\"","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"\"Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja\"","og_description":"Ibrahim Had\u017ei\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-12-23T11:51:33+00:00","og_image":[{"width":825,"height":510,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Korektor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Korektor","Est. reading time":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/"},"author":{"name":"Korektor","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c"},"headline":"“Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja”","datePublished":"2015-12-23T11:51:33+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/"},"wordCount":3527,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg","articleSection":["Ro\u017eaje","Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/","name":"\"Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja\"","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg","datePublished":"2015-12-23T11:51:33+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/ibrahim-hadzic-1-825x510.jpg","width":825,"height":510},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/poeziju-crpim-iz-mitske-dubine-zavicaja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"“Poeziju crpim iz mitske dubine zavi\u010daja”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c","name":"Korektor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Korektor"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/150201"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/125"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=150201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/150201\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/150202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=150201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=150201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=150201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}