![\"\"](\"http:\/\/mesihat.org\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/pramenkovic-304x3001.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Evropska Unija nije zamisliva bez islamske komponente. Kako \u0107e se Evropa sa tim nositi odlu\u010duju\u0107e je pitanje za nju<\/strong><\/p>\n Evropa treba intenzivirati saradnju i komunikaciju sa autenti\u010dnim i relevantnim institucijama koje predstavljaju muslimane Nakon hladnog rata opasnost od nuklearnog rata supersila je nestala, ali su vjerske, kulturne i etni\u010dke razlike dobile na te\u017eini na osnovu \u010dega su napisane brojne knjige o sukobima me\u0111u civilizacijama, kulturama i vjerama. Posebno je zanimljivo da se islam uzima kao neprijatelj. Teorija sukoba civilizacija Samuela Hantingtona veoma je poznata u tom kontekstu. I Fukojama tvrdi da islam predstavlja prijetnju zapadnom globalizmu. Osim toga, o islamu postoje predstave koje su refleksija promatranja islama u praksi kod odre\u0111enih dekadentnih sredina i zajednica, ili kao rezultat saznanja dobijenih putem zapadne interpretacije islama, nastale u eri sukoba i konfrontacije Zapada i Istoka jo\u0161 u Srednjem vijeku, preko krsta\u0161kih ratova, pa do kolonijalizma i na\u0161eg doba.<\/p>\n U vrijeme kada se rade nekriti\u010dni poku\u0161aji obja\u0161njenja i opravdanja brojnih konflikta i kriza isklju\u010divo putem razlika koje postoje u smislu vjere, civilizacije ili kulture, potrebno je vi\u0161e nego ikada do sada zalaganje i promicanje drugih i druga\u010dijih na\u010dina ocjene i razumijevanja svijeta u kojem \u017eivimo. Va\u017enost komunikacije i dijaloga, u\u010denja i razumijevanja drugih kultura i religija za sticanje uvida u stvarnost razli\u010ditu od uobi\u010dajenih stereotipa i nametnutih predrasuda bitnija je nego ikada do sada. Moramo shvatiti da bez komunikacije i po\u0161tovanja ba\u0161tine \u201cdrugih\u201d ne mo\u017eemo osigurati mirnu budu\u0107nost. Va\u017eno je na pravi na\u010din pojmiti razli\u010ditosti kao vrijednost dru\u0161tvenog sistema. Me\u0111utim, da bi se to postiglo Evropa treba imati iste ar\u0161ine prema svakom i svim vjerskim tradicijama u svim aspektima dru\u0161tvenog \u017eivota. Prije danskih karikatura, poznat je slu\u010daj Selman Ru\u0161dijevog romana Satanski stihovi<\/em>koji je objavljen u Engleskoj 1988. godine, a koji je doveo zapadni i muslimanski svijet u sukob. Sli\u010dno je sa romanom Dragulj Medine<\/em> od ameri\u010dke autorice \u0160eri D\u017eouns. Na tome se ne zaustavlja, ve\u0107 dobijamo novu epizodu uvreda na svetinje islama kao \u0161to su karikature Poslanika a.s. nedavno objavljene u francuskom \u010dasopisu \u0160arli Ebdo<\/em>. Sti\u010de se utisak da je sloboda umjetnika svetija od vjere. Osim toga, brada \u010ce Gevare se smatra progresivnom dok se brada muslimana smatra opasno\u0161\u0107u. Mahrama na slikama Marije izaziva emocije kod kr\u0161\u0107ana, ali na glavi muslimanske marama je negativna. Kad muslimani kolju \u017eivotinje to je problem, a kada to rade Jevreji nije problem. Takvim dvostrukim standardima samo se proizvode animozitet, sukob i konfrontacija muslimana i kr\u0161\u0107ana. U zapadnom svijetu hate speach<\/em> \u2013 govor mr\u017enje <\/em>je ka\u017enjiv, ali kada je on usmjeren protiv islama onda se radi o slobodi izra\u017eavanja. Hate speach<\/em> je za druge suvereno i neprikosnoveno pravo. Mo\u017ee se samo zamisliti na kakvu osudu u zapadnim krugovima nailazi knjiga koja osporava holokaust. Muslimani se danas u svijetu \u010desto shvataju kao apriorni<\/em> problem. Nijedan drugi narod nije sporan, njegova vjera, identitet, kultura, tradicija. Odnos Evrope je selektivan prema islamu. Kada Anders Brejvik ubije desetine nedu\u017enih ljudi nijednog trenutka se ne mo\u017ee \u010duti termin \u201ekr\u0161\u0107anski terorizam\u201c, dok se u slu\u010daju gdje je po\u010dinitelj \u201emusliman\u201c to apriori <\/em>podrazumijeva. Nijedno razumno bi\u0107e ne opravdava nasilje, a kamoli ubijanje nevinih ljudi. Me\u0111utim, krv nevino ubijenih mora biti jednaka bilo da su \u017ertve u Francuskoj (Parizu), Libanu, Siriji, Palestini itd.<\/p>\n Danas su pojedini muslimani, suo\u010deni sa gubitkom identiteta i napadima na islam, prihvatili radikalno ekskluzivisti\u010dko stajali\u0161te kada je u pitanju odnos prema drugim religijama. Me\u0111utim, to je mali procenat \u2013 7%, kojeg ne treba identificirati sa ostalih 93% muslimanske populacije. Jasno je da manjina ne mo\u017ee predstavljati ve\u0107inu. Posljedice ovakve pozicije se razumiju kada se sumira njena poruka u sljede\u0107em: \u201eSamo pripadnici moje vjerske tradicije imaju \u0161ansu za spasenje; svi ostali su prezreni grje\u0161nici i bezbo\u017enici, osu\u0111eni na vje\u010dni pakao (D\u017eehennem) u ovoj ili onoj verziji.\u201c<\/em> Iako i sama ova pozicija mo\u017ee biti problemati\u010dna, ona postaje vrlo nezahvalnom kada dobije svoju negativnu ovozemaljsku primjenu \u2013 kad preraste u dru\u0161tveni apsolutizam ili isklju\u010divost. Naime, neki zastupnici ovog stajali\u0161ta idu dalje pa razmi\u0161ljaju: \u201eKao takvi (grje\u0161ni i nevjerni) sljedbenici drugih vjera ne zaslu\u017euju na\u0161 respekt i po\u0161tovanje ni na ovom svijetu. Njihova prava na \u017eivot, imovinu, slobodu itd. nisu sveta kao ona mojih suvjernika<\/em>.\u201c Nije nimalo te\u0161ko doku\u010diti da je ovakva pozicija bila nekako odr\u017eiva u svijetu izolovanih ili dominantnih vjerskih zajednica, odnosno da je izvor brojnih problema i sukoba u dana\u0161njem pluralnom, globaliziranom svijetu. U takvom kontekstu reinterpretacija naslije\u0111enih tuma\u010denja, rad na boljem me\u0111usobnom razumijevanju i izgradnji mostova izme\u0111u razli\u010ditih vjerskih zajednica name\u0107u se kao prioritet prvog reda.<\/p>\n Islam je postavio zadatak da izgradi svjetsko vjersko bratstvo ljudi pred kojim \u0107e nestati sve prepreke rase, krvi, jezika, vjere. Poslanik Muhammed a.s. je rekao: \u201eKo po\u010dini nasilje prema kr\u0161\u0107anima ili Jevrejima, ili ih optereti iznad njihovih mogu\u0107nosti, ja \u0107u mu biti protivnik na Sudnjem danu.\u201c <\/em>Neosporno je da islam zagovara i proklamuje kulturolo\u0161ko-religijski pluralizam, jer uva\u017eava sve vrste etni\u010dkih, religijskih, lingvisti\u010dkih i rasnih razlika, prihvataju\u0107i ih kao razlike koje dolaze od Boga i koje su, shodno tome, prirodne. Islamski koncept odnosa spram drugog bazira se na vrhovnom moralnom zakonu, a to zna\u010di da su ljudski \u017eivot, \u010dast, vjera i vlasni\u0161tvo sveti. Ovo va\u017ei kako za muslimane tako i za nemuslimane. Narav vjere islama nije ekskluzivna, ve\u0107 je pro\u017eeta duhom \u010dovje\u010dnosti i humanosti. \u201eA da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili poru\u0161eni manastiri, i crkve, i havre, a i d\u017eamije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime.\u201c <\/em>(Kur'an, 22:40) U ovom ajetu (citatu) nabrajanje molitvenih mjesta po\u010delo je sa manastirima i crkvama, prije d\u017eamija, \u0161to izra\u017eava priznanje svih tih mjesta i njihovu nepovrjedivost, kao i respekt onih koji se u njima mole. Radi boljeg upoznavanja pristalica jedne vjere sa drugima i uspostavljanja mira i spokoja u dru\u0161tvima, moramo dati ve\u0107i zna\u010daj me\u0111uvjerskom dijalogu, o njemu razmi\u0161ljati s potpunim razumijevanjem i kloniti se formalisti\u010dkih pristupa. Kur\u2019an se obra\u0107a pripadnicima drugih religija i emfati\u010dno insistira: \u201eDo\u0111ite, po\u017eurite da se okupimo oko onog zajedni\u010dkog \u0161to nas me\u0111usobno povezuje i zbli\u017eava, a to je vjera u Jednog Boga<\/em>.\u201c (Kur'an, 23:12) U svojoj koncepciji solidarnosti, me\u0111usobnog povezivanja Kur\u2019an ide dalje. On na \u010dovjeka, bez obzira na razlike, gleda kao na ravnopravnog pripadnika ljudske zajednice: \u201eLjudi, Bog vas je stvorio od mu\u0161karca i \u017eene. Podijelio vas je na narode i plemena, da bi se me\u0111usobno \u0161to bolje upoznavali. Najbolji me\u0111u vama zaista je onaj koji je najkorisniji ljudima \u2013 najbogobojazniji.\u201c <\/em>(Kur'an, 49:13)<\/p>\n Islam kao religija me\u0111usobnog po\u0161tivanja par excellence<\/em> isti\u010de da su razlike me\u0111u ljudima po pitanjima boje i jezika prirodne, nego \u010dak opisuje ideolo\u0161ki i religijski pluralizam kao Bogom dan: \u201eA da je Allah htio On bi vas sve jedne vjere stvorio<\/em>.\u201c (Kur'an, 11:118) Priznaju\u0107i u principu sve ranije poslanike, a samim tim i neosporno jezgro ranijih objava, Kur'an je objava koja nagla\u0161ava: \u201eReci: \u2013 Mi vjerujemo u Allaha i u ono \u0161to se objavljuje nama i u ono \u0161to je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono \u0161to je dato Masau i Isau i vjerovjesnicima \u2013 od Gospodara njihova; mi nikakvu razliku medu njima ne pravimo, i mi se samo Njemu predajemo.\u201c <\/em>(Kur'an, 3:84). Poslanik Muhammed a.s. je poslao poruke susjednim vladarima: kr\u0161\u0107anskom vladaru Abesinije, isto\u010dno-rimskom imperatoru. Ova epizoda u diplomatskoj historiji ozna\u010dava po\u010detak slu\u017ebenih odnosa izme\u0111u Zapada i Istoka, islama i kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n Dijalog je bitno obilje\u017eje islama, ali najva\u017eniji je dijalog koji se de\u0161ava izme\u0111u Boga i \u010dovjeka, jer \u010dovjek koji nije u dijalogu sa Bogom ne umije se ophoditi ni prema biljki. Zapravo, takav je u opasnosti, jer mo\u017ee pomisliti da je on gospodar te krhke biljke. Prema islamu, \u010dovjek je odgovoran za stanje dijaloga izme\u0111u \u010dovje\u010danstva i Boga. U islamu takve vrijednosti su utemeljene prije vi\u0161e od \u010detrnaest stolje\u0107a, kada je Poslanik islama donio specifi\u010dnu predstavu \u010dovjeka i dru\u0161tva i definisao sistem koji reguli\u0161e odnose me\u0111u ljudima i narodima.<\/p>\n Uprkos skora\u0161njim de\u0161avanjima, budu\u0107nost Evrope je u mno\u0161tvu religija, uklju\u010duju\u0107i i vjeru islam. Stoga, \u0161to prije shvatimo hitnu potrebu za prevazila\u017eenjem historije sukobljavanja, bolje \u0107e biti i za Evropu i za islam. U tom smislu veoma je va\u017ena saradnja i komunikacija Evrope sa autenti\u010dnim i relevantnim institucijama koje predstavljaju muslimane. Danas nema grada u kojem nema razli\u010ditih vjera, kultura i nacija. Iz njihovih susreta su nastali plodovi ljudskog uma. Odbiti razgovor sa drugom vjerom i kulturom zna\u010di odbiti mogu\u0107nost da se ne\u0161to novo nau\u010di. Razlike me\u0111u vjerama nisu osnov za sukobe ve\u0107 za razumijevanje. Ako bi rat zavisio od vjere onda rata ne bi ni bilo, jer su vjere, po pravilu, za mir. U svim svjetskim vjerama va\u017ei pravilo: ne radi drugom \u0161to ne \u017eeli\u0161 da on tebi uradi.<\/p>\n Preko 50 miliona muslimana \u017eivi u EU. Dakle, demografski razvoj u Evropi vodi multikonfesionalnoj Evropi. O\u010digledno je da EU nije zamisliva bez islamske komponente. Kako \u0107e se Evropa sa tim nositi odlu\u010duju\u0107e je pitanje za nju. Ukoliko ne uspije integracija, a odre\u0111ene vjerske zajednice se osjete getoiziranim i dru\u0161tveno marginalizovanim, onda \u0107e dijalog i me\u0111usobno razumijevanje postati utopije. Vjerske razlike se mogu instrumentalizovati, zato ih treba iskoristiti u smislu da budemo jedni od drugih bolji u dobro\u010dinstvu. Da bi bili zajedno, a ne jedni pored drugih, potrebno je dijalogom izgra\u0111ivati \u0161to bolji \u017eivot. Prakse Isusa i Muhammeda a.s. trebaju nam poslu\u017eiti kao pravilo za dijalog koje \u0107e garantovati o\u010duvanje izvornog identiteta i kroz dinamiku dijaloga stvarati osnovu za su\u017eivot. Za kr\u0161\u0107ane va\u017ei biblijsko pravilo: \u201eNe ubij! Ko ubije bit \u0107e odgovoran sudu<\/em>.\u201c Isus je odbacio ma\u010d, tako da nenasilje i po\u0161tivanje proizilazi iz Isusovog \u017eivota i to bi trebao slijediti svaki kr\u0161\u0107anin. Mir, dijalog i nenasilje mogu\u0107e je samo ukoliko se kr\u0161\u0107anstvo i islam vrate svojim vlastitim izvorima.<\/p>\n Danas muslimani \u010dine milijardu i po \u010dovje\u010danstva. Zajedno sa kr\u0161\u0107anima \u010dine vi\u0161e od pola ljudske populacije. Konsekventno tome, situacija u svijetu zavisi od odnosa muslimana i kr\u0161\u0107ana. Svakom pojedincu, bez obzira kojoj religiji da pripada, sljede\u0107i slogan mora biti vodilja:<\/p>\n \u2013 Mir nije mogu\u0107 bez mira me\u0111u religijama;<\/p>\n \u2013 Mir me\u0111u religijama nije mogu\u0107 bez dijaloga i<\/p>\n \u2013 Dijalog nije mogu\u0107 bez razumijevanja.<\/p>\n \u00a0Glas islama 271, strana Rubrika: Analiza,\u00a0<\/strong>Autor: Dr. hfz. Almir Pramenkovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dr. hfz. Almir Pramenkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":148799,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-148798","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n
<\/strong><\/p>\n