{"id":148580,"date":"2015-12-09T18:01:02","date_gmt":"2015-12-09T17:01:02","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=148580"},"modified":"2015-12-09T18:01:02","modified_gmt":"2015-12-09T17:01:02","slug":"tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/","title":{"rendered":"&#8220;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi &#8211; lijepo se govori&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" aligncenter\" src=\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/camil.jpg\" alt=\"\u0107amil sijari\u0107\" width=\"428\" height=\"603\" \/><\/em><\/p>\n<p><em>Ovih dana prelistavam stare bilje\u017enice. U jednoj nailazim na\u00a0pri\u010du koju sam \u010dula od \u0106amila Sijari\u0107a na Limskim ve\u010derima\u00a0poezije gdje se govorilo o likovima i lirskim slikama u knji\u017eevnom\u00a0djelu ovoga pisca: \u201eNeki \u010dovjek po\u0161ao na dalek put.\u00a0Idu\u0107i tim putem, on ugleda njivu. Na toj njivi ore \u010dovjek. Taj\u00a0koji ore nije u ralo upregao ni konja, ni vola, ni magarca, nego\u00a0je upregao \u010dovjeka.<\/em> <span id=\"more-70\"><\/span><em>Putnik potegne za uzde, zaustavi konja,\u00a0okrene se onome \u0161to vu\u010de ralo i ka\u017ee mu: Sram te bilo ti si\u00a0\u010dovjek, za\u0161to mu ti vu\u010de\u0161 to ralo? Ralo vu\u010de vo, konj, a ne \u010dovjek.\u00a0Iza\u0111i iz tog rala! Ne daj da te taj poni\u017eava! A onaj iz rala\u00a0\u0107e mu odgovoriti: \u201e\u0160ta se tebe ti\u010de, hajd\u2019 tamo kud si navalio,\u00a0i ovo \u0107e pro\u0107i\u201d. Putnik oti\u0161ao, pro\u0161lo vremena toliko koliko\u00a0pro\u0161lo, vra\u0107a se istim putem, pokraj iste njive i vidi sasvim\u00a0<\/em><em>druk\u010diju sliku. Onaj \u0161to je vukao ralo, sad vodi ralo, a u jaram\u00a0su upregnuta dva dobra bijela konja. Pa mu sad konji vuku\u00a0ralo. I ovaj \u0107e putnik: \u201eEto kako je to dobro, vidim kako \u0107e to\u00a0ljudski, ti si za ralom, a konji vuku. Vidi\u0161 kako je to dobro\u201d. A\u00a0ovaj \u0107e njemu: \u201eHajd\u2019 kud si navalio, ni\u0161ta te se ovo ne ti\u010de, i\u00a0<\/em><em>ovo \u0107e pro\u0107i\u201d.<\/em><\/p>\n<p><em>Sve je ovo ispri\u010dao da bi objasnio kako je sve ono \u0161to\u00a0je napisao u znaku tragike ljudskog prola\u017eenja. Su\u0161tinu ove\u00a0pri\u010de u ovom trenutku valja razumjeti.<\/em><\/p>\n<p><em>Na ovu pri\u010du podsjetila sam Sijari\u0107a u jednom razgovoru\u00a0koji smo vodili 5. marta 1989. godine u Sarajevu u njegovom\u00a0stanu, samo mjesec dana prije odbrane moje disertacije: Jezik\u00a0i stil \u0106amila Sijari\u0107a .<\/em><\/p>\n<p><em>Uobi\u010dajeno je da oni koji se bave jezikom nekoga pisca\u00a0uspostave s njim vezu kako bi jezi\u010dke pojave tuma\u010dili na\u00a0pravi na\u010din. Napravila sam neke teze o kojima sam \u017eeljela da\u00a0\u010dujem mi\u0161ljenje ovoga pisca. Najvi\u0161e ih je iz oblasti jezika, alikako se jezik ne mo\u017ee prou\u010davati bez tuma\u010denja knji\u017eevnog djela, morala\u00a0sam pone\u0161to pitati i iz knji\u017eevne oblasti.<\/em><\/p>\n<p><em>Razgovarali smo otvoreno, toplo, ljudski. Sijari\u0107 je zra\u010dio neposrednom\u00a0jednostavno\u0161\u0107u \u010dovjeka koji s le\u017eerno\u0161\u0107u besjedi s ljudima, lako i\u00a0<\/em><em>prijatno kao u svojim djelima. Kako sam se godinama bavila njegovim\u00a0djelom, \u010dinilo mi se da smo se oduvjek poznavali. I u ovom razgovoru, kao\u00a0i u svim njegovim djelima, osje\u0107ala sam izuzetnu te\u017enju ovoga pisca kako\u00a0poku\u0161ava da da odgovor na smisao \u017eivota i njegovog ga\u0161enja, na ljudski\u00a0nestanak u vje\u010dnosti, i \u017eelji da se \u0161to vi\u0161e stvari sa\u010duva od zaborava. Zato\u00a0\u017eelim da upoznam \u010ditaoce o \u010demu smo jo\u0161 razgovarali.<\/em><\/p>\n<p><strong>U svim Va\u0161im djelima slikate pro\u0161lost, rekla sam, sva su protkana\u00a0<\/strong><strong>minulim vremenima. Slikate li to istoriju?<\/strong><\/p>\n<p>Taman tako. Sve je istorija. Svi smo dio pro\u0161losti. I svi neminovno\u00a0prolazni. Eto zbog prolaznosti i nastaju djela. Tako je nastao ep \u201eGilgame\u0161\u201d,\u00a0\u201eBiblija\u201d. Znate, ljudi su se uvijek bunili. Najprije protiv bogova. Zato\u00a0\u0161to su bogovi vje\u010dni, a \u010dovjek prolazan. To je nepravda. O toj nepravdi govori\u00a0se i u \u201eKur'anu\u201c i u \u201eFaustu\u201c i u jo\u0161 mnogim drugim djelima. I ne samo\u00a0umjetni\u010dkim, Na ovim prostorima sve je podre\u0111eno istoriji. Kad se \u010dovjek\u00a0vra\u0107a pro\u0161losti, dolazi do tame. A umjetnost je sredstvo kojim se ba\u0161\u00a0ulazi u tamu. Tra\u017ee se fakta, doga\u0111aji, njih umjetnik treba da osvijetli i\u00a0stanja zapretana u njima. Medutim, prave istorije u mojim djelima nema.<\/p>\n<p>Koga interesuje istorija neka \u010dita ono sto istori\u010dari pi\u0161u. Oni su ti koji se\u00a0bave tom problematikom. Litaratura nema pretenzija da tuma\u010di istoriju.\u00a0Ne bar ova koju ja stvaram. Ja previ\u0161e volim narod. Ne\u0107u da se stavljam\u00a0ni na \u010diju stranu. Ne \u017eelim da razvodnjavam stvari, niti da nipoda\u0161tavam\u00a0ne\u010dije vrijednosti. Htio sam da izvla\u010dim ono korisno za svakog \u010dovjeka,\u00a0posebno onoga \u0161to voli \u017eivot i ljubav, i \u0161to smrt do\u017eivljava kao neminovnost.<\/p>\n<p>lspri\u010dao sam bezbroj ljudskih sudbina, sitnih i krupnih, upe\u010datljivih\u00a0i obi\u010dnih. Mnogi likovi postojali su u \u017eivotnoj stvarnosti, ali da sam ih\u00a0takve dao bili bi be\u017eivotni. Zato sam im udahnuo du\u0161u. Istorijske podloge\u00a0nema u tom djelu. Ja znam istoriju, ali to je mrtvo, \u0161turo. Unosim u nju\u00a0elemente \u017eivota, bivstvovanja i pri\u010dam onako kako je moglo biti. I svim\u00a0sredstvima nastojim da u to ubijedim \u010ditaoca.<\/p>\n<p><strong>Podsjetili ste me na jednu re\u010denicu koju je izrekao Antonio Ma\u010dado\u00a0<\/strong><strong>o tome kako se zbog nedostatka ma\u0161te \u201eizmi\u0161lja \u010dak i istina\u201d, koliko ste\u00a0<\/strong><strong>je Vi izmi\u0161ljali?<\/strong><\/p>\n<p>Kad pisac ima dovoljno maste, mo\u017ee i istinu da izmisli. Izmi\u0161ljena\u00a0istina je isto \u0161to i stvarnost. \u010citalac ne osje\u0107a koliko pisac koriguje pro\u0161lost,\u00a0pisac je najzainteresovaniji da upu\u0107uje na ljep\u0161e, na ono \u0161to \u0107e biti\u00a0od koristi u budu\u0107nosti. Umjetnost, pisana rije\u010d, izmi\u0161ljena istina, kako\u00a0rekoste, \u017eive mnogo du\u017ee od pisca. I zato valja pisati o vje\u010dnim, univerzalnim\u00a0istinama. Istinita je ljubav i mr\u017enja, smrt i \u017eivot. Sve one \u017eive u\u00a0narodu, u \u010dovjeku, u meni, u vama. Zato je moja Hatka stvarna, moj Nurbeg,\u00a0Ilija, D\u017eeka, Jaglika, Ram-Bulja\u2026 I zato sam \u010desto isticao da je moj\u00a0Sand\u017eak, i moj Bihor, sli\u010dan ameri\u010dkom Jugu.<\/p>\n<p><strong>Koliko je stvarno uticao zavi\u010daj na Va\u0161e stvaralastvo?<\/strong><\/p>\n<p>Zavi\u010daj to je neka nje\u017enost koja vas oblije pri svakom sje\u0107anju na\u00a0njega, to je neki mir koji vas obuzima i neki zvukovi koje \u010dujete samo vi.\u00a0On je stvarala\u010dka, podsticajna energija, koja osmi\u0161ljava i pokre\u0107e \u010duvstva\u00a0sazdana u \u010dovjeka. On me vra\u0107a u neku stalnu igru, igru pravu dje\u010da\u010dku,\u00a0igru \u017eivota i smisla \u017eivljenja. Sve je nekako igra. Iz zavi\u010daja i djetinjstva\u00a0se nose sve traume i o\u017eiljci, oni \u017eive duboko u meni, pulsiraju i ponekad\u00a0mi se \u010dini da se sunce i zemlja jo\u0161 i sad potajno dodiruju samo u mom\u00a0zavi\u010daju.<\/p>\n<p>Ja sam istinski \u017eivio i mislio svoju zavi\u010dajnu pjesmu. Iz zavi\u010daja je\u00a0uvijek zra\u010dio \u010dovjek istinski, stvaran, mo\u0107an i nemo\u0107an, i realni sadr\u017eaji i\u00a0prostori. Kroz sje\u0107anja iz zavi\u010daja i iskustva ste\u010denog u novom ambijentu,\u00a0jednom ili vi\u0161e, izra\u017eavao sam \u017eivot, moj, mojih predaka i onih koji \u0107e\u00a0poslije do\u0107i, tra\u017eio sam odgovore na mnoga pitanja. Vjerujem da sam na\u00a0neka na\u0161ao odgovore. Ja jesam u velikoj mjeri slikao zavi\u010daj, ali zavi\u010dajne\u00a0slike su mi slu\u017eile kao osnova umjetni\u010dkog oblikovanja, bile su mi vodiljekroz nepoznati put koji sam pro\u0161ao kao pisac, slu\u017eile su mi kao iskustvene\u00a0u oblikovanju mogu\u0107eg \u2013 umjetni\u010dkog. Otuda moje djelo nije bukvalna\u00a0kopija Sand\u017eaka. Sve izgleda vi\u0111eno i do\u017eivljeno, ali je sve pro\u0161lo kroz\u00a0nekakvu transformaciju koja je ina\u010de karakteristika svakog umjetni\u010dkog\u00a0djela. Me\u0111utim, svako ko malo poznaje ovaj kraj, zna\u0107e da on \u017eivi pravim\u00a0\u017eivotom u mom djelu. Ja mu nijesam oduzeo miris mlijeka, divizme, \u0111ubreta,\u00a0polegle trave: nje\u017enost, humor i pjesmu, trke konja, svadbe, kra\u0111e\u00a0djevojaka, hrtove, bunare, vode, ptice, mirise halve i pite, zvuk su\u0111a bakarnoga,\u00a0\u0161um vjetrova i voda. Nastojao sam da slikam zanimljive pojedinosti,<br \/>i da ih tuma\u010dim.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta zna\u010di biti tuma\u010d?<\/strong><\/p>\n<p>Pisac nije tuma\u010d samog sebe, on jednostavno odgovara na sve zvukove\u00a0prirode i jezike ljudi. I ja, kao pisac, u njihov smisao prodirem. U\u00a0jednom trenutku priroda prestaje da bude divljina iz koje se samo \u010duju\u00a0krici. Ja je o\u017eivljavam, pripitomljavam, prepoznajem njen jezik, zalazim u\u00a0njenu kristalnu dubinu. Ja ne djelujem na nju. Ona mi sama kazuje \u0161ta\u00a0mi je \u010diniti. Ne tr\u010dim za figurama. One se prosto u meni rode. Ja nijesam\u00a0ravnodu\u0161an prema ljudima, stvarima, prirodi, ali pi\u0161em i o njima ne razaraju\u0107i\u00a0ih. Ne dodajem im ni\u0161ta \u0161to bi se osjetilo kao strano tijelo na njima.\u00a0Ni\u0161ta nije proizvoljno i ki\u0107eno figurama koje bi zakr\u010dile prirodni tok misli.\u00a0Ja se prosto povjeravam \u010ditaocu. Tra\u017eim istinu u suo\u010davanju sa stvarnim\u00a0\u017eivotom. Pisac osje\u0107a \u0161ta je to iluzija, a \u0161ta stvarnost, on stremi op\u0161tim\u00a0istinama i te\u017ei da sa\u010duva ideju da se ne gubi u prostoru. Gra\u0111a kojom se\u00a0umjetnik slu\u017ei uti\u010de na njegovu invenciju, ona ga vodi i navodi na razli\u010dita\u00a0rje\u0161enja, na pobunu protiv smrti, razdvajanja, bola, protiv surove prirode\u00a0u kojoj mora da prona\u0111e ljepotu, ljepotu \u017eivljenja.<\/p>\n<figure id=\"attachment_73\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-73 size-full\" src=\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/camil-sijaric.jpg\" alt=\"camil-sijaric\" width=\"519\" height=\"316\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">\u0106amil Sijari\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>U Va\u0161oj prozi ipak ima puno poetskih elemenata iako, kako ka\u017eete,<\/strong><br \/><strong>nijeste posebno tragali za njima. Pjesme ste pisali u mladosti?<\/strong><\/p>\n<p>Pi\u0161em ih i sad (te godine je iza\u0161la njegova zbirka pjesama \u201eLirika\u201d).\u00a0Moja djela su, svakako, poetski intonirana, natopljena lirsko-poetskim\u00a0slikama. Ka\u017eu da ima pravih pjesama u mojoj prozi.<\/p>\n<p><strong>Posebno se izdvajaju one o ki\u0161i?<\/strong><\/p>\n<p>Tako je. To je dobro kad uo\u010davaju, jer ima ne\u0161to veliko u ki\u0161i. I u zemlji.\u00a0Kao i u nebesima. Ali i ne\u0161to stra\u0161no. Kao u vojskama. A \u010dovjek najja\u010de\u00a0\u017eivi kad su najve\u0107e ki\u0161e. U njemu se tada ra\u0111a ne\u0161to veliko. Ja sam \u010desto\u00a0po ki\u0161i hodio sam po \u0161umama. Osje\u0107ao sam se vitak i prav. Osje\u0107ao sam\u00a0da rastem. Tada sam jo\u0161 rastao. Voda me mnogo zaokuplja. Valjda zbog\u00a0toga \u0161to je \u010dovjek s njom najbli\u017ei. Ona me podsje\u0107a na \u017eivot. Jedna rijeka,\u00a0jedan \u010dovjek, jedan \u017eivot. Vode i ljudi odlaze, gube se, nestaju, proti\u010du.<\/p>\n<p><strong>Mnoge Va\u0161e pri\u010de imaju nesre\u0107an zavr\u0161etak?<\/strong><\/p>\n<p>To je zbog toga \u0161to sam \u017eivot posmatrao sa njegove bolne strane,\u00a0one gdje treba staviti lijek i zaviti zavoj. Mo\u017eda to dolazi otuda \u0161to sam\u00a0cijeli vijek stajao na onom mjestu gdje stoje samo siro\u010dad, Rano sam\u00a0ostao bez roditelja. Prema meni je \u017eivot bio previ\u0161e grub i nijesam vjerovao\u00a0u krhke gra\u0111evine snova. Jer u \u017eivotu je sve nesigurno, sem puteva\u00a0i konjskih kopita, izukr\u0161tanih drumova, pra\u0161njavih staza i bogaza pod\u00a0vje\u010dno rasutim zvijezdama ispod kojih promi\u010du tu\u017ene i ranjive ljudske\u00a0sudbine. O njima se pri\u010dalo na skupovima i zborovima, volio sam da slu\u0161am\u00a0Ijude koji lijepo govore i da ih u tome opona\u0161am, da zalazim u tamne<br \/>bud\u017eake i tamu ljudske prirode. Vjerovao da se iz ti\u0161ine mo\u017ee oti\u0107i daleko,\u00a0i da se mo\u017ee pobje\u0107i iz praznih prostora u neke nove. Shvatio sam da\u00a0nema prostora u kojima se bar na trenutak ne \u010duje glas ljudske tragike,\u00a0tada sve potone na dno o\u010dajanja.<\/p>\n<p><strong>Pi\u0161ete li u jednom dahu?<\/strong><\/p>\n<p>Ne. Dugo \u017eivim sa sadr\u017eajem. Te\u0161ko misli prenosim na papir. Pi\u0161em\u00a0sporo, ali dugo sjedim i dugo dr\u017eim olovku u ruci. Desi se da danima ne\u00a0napi\u0161em nijednu rije\u010d. A za mene ka\u017eu da sam velika pri\u010dalica. Jesam. Priznajem.\u00a0\u041do\u0107u sve da napi\u0161em, sve \u0161to znam. Ne volim da \u0107utim, samo se na\u00a0groblju \u0107uti. Ja sam iz kraja u kojem ljudi rado pri\u010daju, zar zbog toga \u0161to je to\u00a0kraj u kojem se malo pisalo, a mnogo pri\u010dalo. I tako, nijesam pisao u jednom\u00a0dahu, ne bar dok se u meni ra\u0111ala pri\u010da, ali kad sve sli\u010dice o\u017eive i po\u010dnu da\u00a0tra\u017ee svoje mjesto, onda pisanje krene. \u010cesto sam se nalazio u nedoumici\u00a0kako da \u0161ta napi\u0161em. Po sto puta \u010ditam napisano i oslu\u0161kujem govor svojih likova. Kad u njemu zazvoni prirodnost, \u017eivotnost kazivanja, tekst vi\u0161e nijesam\u00a0dirao. Najvi\u0161e problema imao sam s ritmom. Ja ga osje\u0107am, ali nije\u00a0dobro kad prozni tekst odi\u0161e ritmom, zato sam ga spre\u010davao i gu\u0161io. Detalj\u00a0je vrlo va\u017ean. Ka\u017eete, do\u0111e \u010dovjek, vi morate \u010ditaocu da stvorite sliku da je\u00a0on do\u0161ao i da ga prosto bombardujete nizom kojim treba da ubijedite da\u00a0je sve to tako. Pas zalaja. Izu opanke, one mokre. Objesi ih iznad ognji\u0161ta\u00a0i stavi u pepeo noge. Onda vas pri\u010da opije kao lijepo pi\u0107e. I tada nijesam\u00a0\u017eelio da vidim dno \u010da\u0161e u kojoj je to pi\u0107e. Ima se o mnogo \u010demu pisati. O\u00a0jadima, nevoljama i pustim \u017eeljama, mojim, mojim poznanika, mojih prijatelja.\u00a0A mnogo ih je. Za to je malo jedan ljudski vijek. Eh, \u0161to se ne \u017eivi bar\u00a0dvjesta godina pa da se lijepo ispri\u010damo. Komotno se osje\u0107am kad pri\u010dam,\u00a0ne osje\u0107am onu tjeskobu, onu stegnutost i oklope koji me ste\u017eu kad pi\u0161em.\u00a0Pisane rije\u010di se bojim. A da pri\u010dam volim. Vjerujem da pri\u010danje i putovanje\u00a0produ\u017eavaju \u017eivot. Andri\u0107u sam recitovao i pri\u010dao svoja djela, prepri\u010davao\u00a0sam mu svoje pripovjetke, onda kada smo se sretali u Beogradu. Nikada mi\u00a0nije bilo jasno da li mu se to dopada ili ne. Nije komentarisao. A slu\u0161ao me.\u00a0\u010citao je sve \u0161to sam napisao, mada ga Sand\u017eak nije zanimao.<\/p>\n<figure id=\"attachment_72\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-72 size-full\" src=\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/1181253_camil-sijaric-i-ivo-andric.jpg\" alt=\"1181253_camil-sijaric-i-ivo-andric\" width=\"495\" height=\"379\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">\u0106amil Sijari\u0107 i ivo Andri\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>Folklor Vas je veoma inspirisao, Va\u0161e pripovijedanje izvire iz folklorne\u00a0tradicije i usmenih predanja Va\u0161eg zavi\u010daja, elementi folklora Vam\u00a0slu\u017ee kao pitoreskni okvir za brojne ljudske drame?<\/strong><\/p>\n<p>Da, ali njima ipak prevazilazim dokumentarnost i \u010distu deskripciju. A\u00a0likovi ne mogu prosto izniknuti. Moji ljudi su \u017eivi, sna\u017eni, vrlo vezani za\u00a0zemlju, a bogami za njene okrutne zakone. Folklorni elementi su vrelo\u00a0sa kojih se napajam. U meni neprekidno odzvanja huka planina koje je\u00a0pritisla ki\u0161a, snijeg, me\u0107ava. Ja \u010dujem vodo promuklice, \u017eubor planinskih\u00a0rijeka, eho dubokih pe\u0107ina, vidim nebo sjajno, mlije\u010dnu bjelinu, i mjesec\u00a0\u0161to plovi iznad moje glave. Osje\u0107am miris li\u0161\u0107a. Ali znam, slu\u0161ao sam od\u00a0svojih stri\u010deva brojne legende i vjerovanja, pa \u010dovjeka kojeg predstavljam\u00a0\u010ditala\u010dkoj publici, ne mogu odvojiti od svijeta u kojem se bori za goli\u00a0opstanak, a u su\u0161ini u svakom svijetu se pojedinac bori za nekakav opstanak.<\/p>\n<p>Imao sam stra\u0161nu potrebu da uhvatim ono \u0161to se vi\u0161e ne\u0107e ponoviti,\u00a0da sa\u010duvam boju \u0161to se jednom vidi i miris \u0161to se rijetko osje\u0107a.\u00a0Potajno sam \u017eelio da budem istori\u010dar svoga kraja, ali ne onakav koji kaopuki posmatra\u010d nekome prepri\u010dava doga\u0111aj. Htio sam da ispri\u010dam istoriju\u00a0\u017eivljenja i bitisanja u nemogu\u0107im uslovima. Takvih je, prizna\u0107ete, jako\u00a0mnogo na ovome svijetu. A ja najbolje znam ovaj dio, moj, sand\u017ea\u010dki, ove\u00a0moje ljude, ljude sa kojima sam stasavao, \u017eivio i radio. Onima \u0161to sam ih\u00a0nosio u svojoj du\u0161i i umjetni\u010dkoj viziji. Mnoge sam vidio bolje i istinitije\u00a0nego \u0161to su ih drugi gledali. Proniknuo sam im u du\u0161u, i sve pore njihovog\u00a0bi\u0107a, pa neka su \u017eivjeli nekada davno, na nekom mjestu skrivenom od<br \/>svijeta. Ja sam ih prona\u0161ao, i javnosti predo\u010dio. Vjerovatno ste i vi na\u0161li\u00a0nekog poznanika. Mnogo je na svijetu sli\u010dnih ljudi. I istih. Nijesam morao\u00a0daleko. Cio svijet \u017eivi u Sand\u017eaku, sa svim manama i vrlinama.<\/p>\n<p><strong>Bora Stankovi\u0107 je pisac Vranja, za Vas ka\u017eu da ste pisac Sand\u017eaka, to je\u00a0jasno, vidi se po tematici, likovima\u2026 i po jeziku. Kakav je u stvari taj jezik?<\/strong><\/p>\n<p>Bogat, veoma bogat. I \u0161to se ka\u017ee so\u010dan. Jezik bogat leksikom, izrazima,\u00a0slikama. Dodu\u0161e u dobroj mjeri druga\u010diji od knji\u017eevnog, ali ne u\u00a0bitnome. To \u0161to \u0107e neko re\u0107i da se rodio u Bihor, ili daj mene, i nije ne\u0161to\u00a0\u0161to smeta. Ko nam je kriv \u0161to u knji\u017eevnom jeziku imamo sedam\u00a0pade\u017ea. Mojim Bihorcima, svim mojim narodnim likovima, dovoljna su\u00a0tri-\u010detiri pade\u017ea i da se lijepo razumiju. Pisac mora da se slu\u017ei foklornim\u00a0elementima govora. I ja sam se slu\u017eio. Ali sam se u dobroj mjeri i \u010duvao\u00a0folklora. Jezik pisca se mora razlikovati od jezika likova. Pisac je onaj \u0161to\u00a0ih nadgleda i objedinjuje. Ali im ne smije oduzeti lokalni govor. Ukoliko\u00a0to u\u010dini, likovi su blijedi i be\u017eivotni. Samo jezik iznikao iz narodnog jezika\u00a0mo\u017ee biti lijep i razumljiv. Ja danas ne mogu da razumijem neke pjesnike.\u00a0\u010citam ih, pa se napre\u017eem, napre\u017eem, i ni\u0161ta, ama ba\u0161 ni\u0161ta ne razumijem.\u00a0A jezik je tu da se razumije, da bude jasan, lak, zvu\u010dan, melodi\u010dan,\u00a0precizan. On mora da pjeva. Jezik je u neku ruku muzika. Jezik je gomila\u00a0gline koju treba oblikovati, iz koje treba stvoriti lik koji govori ne samo<br \/>govorom ve\u0107 i odje\u0107om, obu\u0107om, pokretom.<\/p>\n<p><strong>Uvre\u017eeno je mi\u0161ljenje da su lokalni jezi\u010dki izrazi i dijalekti, kolokvijalni\u00a0govor, nu\u017eno nekorektni u odnosu na standardni jezik. Ali su to\u00a0elementi kojima se ostvaruje komunikacija. Ponekad je te\u0161ko komunicirati.\u00a0Koliko ste vodili ra\u010duna o jezi\u010dkim pravima u Va\u0161em jezi\u010dkostilskom\u00a0izrazu?<\/strong><\/p>\n<p>Ja sam se u tome veoma trudio. Pisci, umjetnici, moraju izuzetno\u00a0dobro poznavati jezik, moraju biti sposobni da se slu\u017ee njegovim slo\u017eenim,\u00a0rekao bih, delikatnim izra\u017eajnim sredstvima. Moraju odabirati ona\u00a0prava. Pisani jezik je veoma slo\u017een, mnogo slo\u017eeniji od govornog. Poku\u0161avao\u00a0sam, a vjerujem i uspijevao u tome, da ovu razliku svedem na\u00a0najmanju mjeru.<\/p>\n<p>Pisac je du\u017ean da pred \u010ditaoca iza\u0111e pristojno. Mora da pi\u0161e jasno\u00a0i pravilnim jezikom. Treba da ima reda u izlaganju. Pisac ne smije biti\u00a0nejasan, ne smije da se ponavlja, ne smije da tapka na istom mjestu.\u00a0Pri\u010danje mora biti zanimljivo, a to uspijeva samo darovitim piscima. Mislim\u00a0da sam pismen \u010dovjek, mada se nijesam slu\u017eio pravopisom, ni bilo\u00a0kakvim rje\u010dnikom. Imam ih, i sre\u0107an sam zato \u0161to imam Vukov Rje\u010dnik. Ja\u00a0sam prenosilac so\u010dnog jezika zetsko-sjeni\u010dkog (ju\u017enosand\u017ea\u010dkog). To je\u00a0izuzetno razvijen jezik, s akcentom koji nije o\u0161tar u onom smislu kao \u0161to\u00a0je to onaj akcenat kojim se karakteri\u0161e sarajevska sredina. Jezik ovoga\u00a0kraja mora odjeknuti jer je bogat i to zaslu\u017euje.<\/p>\n<p><strong>Vi ste pisac dijaloga?<\/strong><\/p>\n<p>Pisati dijaloge to je najte\u017ea stvar. Jer on mora da te\u010de kao voda. Mora\u00a0da je prirodan, a ne izvje\u0161ta\u010den. Andri\u0107 je kabinetski pisac, veliki, ali nije\u00a0pisac dijaloga.<\/p>\n<p><strong>Ipak vulgarizma nema?<\/strong><\/p>\n<p>Vulgarizam jeste stvarnost, ali djelu oduzima kulturnu vrijednost.\u00a0Moji likovi nijesu vulgarni. Jezik uli\u010dnog \u017eargona televizije, reklame, filma,\u00a0stripa, prodire u knji\u017eevno djelo. Savremena prozna umjetnost prihvata\u00a0sve \u0161to je \u017eivot u hodu, i sve \u0161to karakteri\u0161e novo doba. U mom djelu\u00a0pulsira krv predaka, osje\u0107a se miris znojavih \u0161api, \u010dije se prigusan zvuk\u00a0\u010deki\u0107a nekog kova\u010da koji juri oko svojih nakovanja, su\u010de sablju taru\u0107i je\u00a0o svoju ko\u017enu kecelju pred vatrom miri\u0161ljavog drveta. \u010cuje se galop i\u00a0kas konjski, vide se mahovinasti krovovi ku\u0107a, vrata nagri\u017eena od \u017ei\u0161ka,\u00a0pocrnjela od rasto\u010denog drveta, loze \u0161to se penju uz izlomljene tarabe.\u00a0Iz takvog svijeta ra\u0111ao se jezik koji nije mogao biti proizvod vje\u0161ta\u010dkog\u00a0ukr\u0161tanja. Naprotiv, prilagodio se tom i takvom svijetu i s njim srastao kao krv i meso. Umjetnost stvarana jezikom ne smije da bude odvojena,\u00a0zatvorena i nedosti\u017ena. Moja je namjera bila da rije\u010d do\u0111e do naroda.<\/p>\n<p><strong>Svi knji\u017eevni kriti\u010dari isti\u010du da Vam je jezik so\u010dan i bogat. U \u010demu je<\/strong><br \/><strong>so\u010dnost i bogatstvo Va\u0161eg jezika?<\/strong><\/p>\n<p>U svemu. Najprije u leksici. Ljudi sa kojima sam kontaktirao \u010desto su\u00a0me pitali za zna\u010denje nekih rije\u010di. Zna\u010di da sam na svijet iznio neke rije\u010di\u00a0za koje mnogi nijesu \u010duli. Jezik ljudi mog kraja bio je dugo petrificiran, o\u00a0njemu se ni\u0161ta nije znalo.<\/p>\n<p><strong>Valjda se zbog toga iz Va\u0161ih Bihoraca i pripovjedaka Ram-Bulja uzimala<\/strong><br \/><strong>gra\u0111a za Re\u010dnik MS i MH?<\/strong><\/p>\n<p>Ba\u0161 mi je drago \u0161to je tako. To je potvrda da je jezik Sand\u017eaka bogat,\u00a0interesantan. A ka\u017eete da je moj jezik i so\u010dan. U pravu ste. So\u010dan mo\u017ee\u00a0biti plod neke vo\u0107ke, usta djevojke, ali i jezik. Njegova so\u010dnost izvire iz \u017eivota.<\/p>\n<p>Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi lijepo se govori. To je neka ravnote\u017ea. Ljudi\u00a0u gradu slabije poznaju jezik sela, jezik bilja. Ja sam u prednosti. Znam da\u00a0opi\u0161em kako izgleda, i kako miri\u0161e divizma. Ja i sad znam gdje koja trava\u00a0raste u mojim \u0160ipovicama, znam gdje ima djeteline sa \u010detiri lista, znam\u00a0\u0161ta je spori\u0161, a \u0161ta konj\u0161trak. Znam boljke \u017eivotinja, imena vjetrova i jo\u0161\u00a0puno toga. Zato je moj jezik so\u010dan. Svaki lik govori svojim jezikom. Ljudi\u00a0se i razlikuju po tome kako govore. I pisci, dabome. O tome bih valjalo da\u00a0vas pitam. Vi se tim bavite. Vjerujem da sam u pravu.<\/p>\n<p><strong>Jeste, u pravu ste, svakako. Zato je Va\u0161 jezik i bio interesantan za\u00a0prou\u010davanje. Nijesam ga slu\u010dajno izabrala. Poslije svakog pro\u010ditanog\u00a0Va\u0161eg djela \u010ditalac postaje bogatiji, nau\u010di puno toga. Umalo pa da i turski\u00a0nau\u010dim od Vas. Znala sam puno rije\u010di, ali za mnoge,, koje ste Vi upotrijebili,\u00a0morala sam da zavirim. U rje\u010dnike. Orijentalnim rje\u010dima ste dali\u00a0posebnu funkciju. O\u010dito smi\u0161ljeno?<\/strong><\/p>\n<p>Veliki broj posu\u0111enica ne mo\u017ee da se prilagodi odre\u0111enim zakonima\u00a0jednog jezi\u010dkog sistema. Ali mi smo tako usvojili orijentalne rije\u010di da ih\u00a0do\u017eivljavamo kao svoje. Za mnoge i ne znamo da su turske. One prosto\u00a0\u017eive \u017eivotom ostalih rije\u010di na\u0161eg jezika. Na\u0161a je zemlja vjekovima bila uneposrednim odnosima sa Turcima, a oni su ostavili traga u materijalnoj\u00a0i duhovnoj kulturi. U Sand\u017eaku, na Balkanu, ukr\u0161tale su se razlicite civilizacije,\u00a0i svaka je imala neku ulogu u duhovnoj sferi. Sand\u017eak bez orijentalizama\u00a0se ne mo\u017ee zamisliti. To je dio svijeta koji \u010duva jedan \u201epro\u0161li vakat\u201d.\u00a0U njemu \u017eive imena: Hatema, D\u017eeka, Sulje\u0161a, D\u017euza, Behra, Harun,\u00a0to su na\u0161a imena. Druga\u010dija nijesu mogli nositi moji likovi.<\/p>\n<p><strong>Vi ste vodili ra\u010duna o imenu likova?<\/strong><\/p>\n<p>Ime je veoma va\u017eno. \u010cesto sam preturao sva imena i uvijek tra\u017eio,\u00a0ba\u0161 tra\u017eio, ono koje odgovara liku. Prevodio sam mnoga da bi \u010ditalac bolje\u00a0razumio njihov karakter.<\/p>\n<p><strong>I ina\u010de su turcizmi vrlo prisutni u Va\u0161em djelu?<\/strong><\/p>\n<p>Da, oni imaju pravo na \u017eivot. \u017dlica je meni tuda rije\u010d. U mom kraju je\u00a0tako, turcizama ima mnogo i ja ih samo preta\u010dem u svoje djelo.<\/p>\n<p><strong>Da li su lektori intervenisali i mijenjali ne\u0161to u Va\u0161em umjetni\u010dkom<\/strong><br \/><strong>tekstu?<\/strong><\/p>\n<p>Smatram da nije dobro da lektori vr\u0161ljaju ni u kakvom pogledu, jer\u00a0mogu intervenisati i onda kada ne treba, i kako ne treba. Od izdava\u010dkih\u00a0ku\u0107a nikada nijesam dobijao obja\u0161njenja o bilo kakvim izmjenama. Bio\u00a0sam jako povrije\u0111en kada mi je titogradska \u201ePobjeda\u201d objavila pri\u010du koja\u00a0je zbog intervencija bila unaka\u017eena. Li\u010dno sam se pismom obratio \u201ePobjedi\u201d\u00a0i kritikovao ih za nepo\u0161tovanje autenti\u010dnosti umjetni\u010dkog teksta.\u00a0Svojim se djelima nikada ne vra\u0107am. Niti \u0161ta u njima mijenjam. \u010cak smatram\u00a0da ih sada ne bih mogao tako dobro napisati.<\/p>\n<p><strong>Vi ste individualna pojava u jezi\u010dkom izrazu. Preko Va\u0161ih djela do\u017eivljavaju\u00a0se svi vidovi \u017eive rije\u010di u \u017eivotu jedne sredine. Jezi\u010dku raznovrsnost\u00a0ste veoma uspje\u0161no uklopili u vlastiti umjetni\u010dki do\u017eivljaj. Rad na\u00a0prou\u010davanju Va\u0161ega jezika i stila bio je pravo u\u017eivanje.<\/strong><\/p>\n<p>Bilo mi je drago \u0161to ste prou\u010davali moj jezik, a i svoj. Vi ste Beranka,\u00a0rekoste Muratagi\u0107. Lijepo, ko \u0107e koga, nego svoj svoga. Volio bih da ste\u00a0mi donijeli ne\u0161to od toga \u0161to ste napisali. Lijepo je \u010ditati o sebi. Posebno\u00a0kad vas hvale. Jeste li me kudili ili hvalili?<\/p>\n<p><strong>I jedno i drugo. Vi\u0161e sam Vas hvalila. Vi to zaslu\u017eujete. Zbilja, rad na\u00a0prou\u010davanju Va\u0161eg jezika bio je pravo u\u017eivanje.<\/strong><\/p>\n<p>Nema razloga da Vam ne vjerujem. \u017delim Vam sre\u0107u. Ba\u0161 ste me\u00a0prijatno obradovali.<\/p>\n<p>Razgovarala: Hasnija Muratagi\u0107-Tuna<\/p>\n<p>*objavljeno u:\u00a0<em>Kod<\/em>, \u010casopis za kulturu, knji\u017eevnost i nauku, broj 4, Podgorica 2013., str. 16-25<\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/\">sandzackaknjizevnost.com<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0106amil Sijari\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":125,"featured_media":148581,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-148580","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>&quot;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi - lijepo se govori&quot;<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"&quot;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi - lijepo se govori&quot;\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u0106amil Sijari\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-12-09T17:01:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"278\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"392\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Korektor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Korektor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\"},\"author\":{\"name\":\"Korektor\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\"},\"headline\":\"&#8220;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi &#8211; lijepo se govori&#8221;\",\"datePublished\":\"2015-12-09T17:01:02+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\"},\"wordCount\":4130,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg\",\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\",\"name\":\"\\\"Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi - lijepo se govori\\\"\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg\",\"datePublished\":\"2015-12-09T17:01:02+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg\",\"width\":278,\"height\":392},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"&#8220;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi &#8211; lijepo se govori&#8221;\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\",\"name\":\"Korektor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Korektor\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\"Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi - lijepo se govori\"","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"\"Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi - lijepo se govori\"","og_description":"\u0106amil Sijari\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-12-09T17:01:02+00:00","og_image":[{"width":278,"height":392,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Korektor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Korektor","Est. reading time":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/"},"author":{"name":"Korektor","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c"},"headline":"&#8220;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi &#8211; lijepo se govori&#8221;","datePublished":"2015-12-09T17:01:02+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/"},"wordCount":4130,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg","articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/","name":"\"Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi - lijepo se govori\"","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg","datePublished":"2015-12-09T17:01:02+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/camil.jpg","width":278,"height":392},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/tamo-gdje-se-tesko-zivi-lijepo-se-govori\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"&#8220;Tamo gdje se te\u0161ko \u017eivi &#8211; lijepo se govori&#8221;"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c","name":"Korektor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Korektor"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148580"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/125"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148580"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148580\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/148581"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}