![\"Zviz\"](\"http:\/\/sonwau.com\/v2.1\/images\/stories\/JAN_2012\/Zviz.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Hasan-aga Zvizdi\u0107 je ro\u0111en 1892. godine u Sjenici kao najstariji sin Muhameda i Amine Zvizdi\u0107. Ovu familiju, kao i ve\u0107inu porodica toga vakta, pratila je tu\u017ena i te\u0161ka muhad\u017eirska sudbina. Muhamed, otac Hasan-age Zvizdi\u0107a, je zbog \u010destih napada divljih crnogorskih plemena, bio je prin\u0111en da napusti svoje rodno mjesto Gacko (Bosna i Hercegovin) i krene za slobodarski Sand\u017eak.<\/p>\n
Uvac, u neposrednoj blizini Sjenice, postao je njegov novi dom, ali ga to ne\u0107e potpuno za\u0161tititi, jer su i Bo\u0161njaci Sand\u017eaka i sami bili stalna meta krvolo\u010dnih kom\u0161ija. U vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata, 1915. godine, Hasan-agina familija do\u017eivljava masakr od srpsko-crnogorskih formacija koji su, zbog silne \u017eelje da o\u010diste Sand\u017eak od nesrpskog naroda, ubijali i palili sve pred sobom. U toku jedne no\u0107i ubijeni su Hasan-age Zvizdi\u0107a majka, sestra, amid\u017ea i starac Halit koji je bio zapo\u0161ljen na imanju Hasan-aginog oca Muhameda. Hasan-aga sko\u010div\u0161i kroz prozor, i izbjegavaju\u0107i paljbu neprijatelja, uspjeva spasiti svoj \u017eivot.<\/p>\n
Kada je do\u0161ao u Sjenicu Hasan-aga Zvizdi\u0107 je imao 23 godine. Kao mladi\u0107, s velikim talentom za trgovinu, ubrzo ulazi u ortakluk s najboljim Sjeni\u010dacima, Azimom i Latifom Vrci\u0107em. Zahvaljuju\u0107i Hasan-aginoj preduzimljivosti oni otvaraju mnoge trgova\u010dke radnje na teritoriji Crne Gore, Sand\u017eaka i Kosova. Uspje\u0161no su trgovali mje\u0161ovitom robom i stokom. \u010cak su, pred po\u010detak Drugog svjetskog rata, kupili fabriku tekstila u Pe\u0107i. Hasan-aga Zvizdi\u0107 je imao jake trgova\u010dke veze sa Turskom, Italijom, Albanijom i Gr\u010dkom. On ubrzo postaje jedan od najutjecajnijih ljudi u sjeni\u010dkom kraju. Dolaskom Drugog svjetskog rata, ovaj kraj biva prvi na udaru zdru\u017eenih Dra\u017einih, Ljoti\u0107evih i Nedi\u0107evih \u010detnika koji su poku\u0161ali da putem ubijanja i terora likvidiraju ili protjeraju sand\u017ea\u010dke muslimane.<\/p>\n
U septembru 1941. godine velikazlo iz pravca Srbije Sjenici je prijetilo koje je mogle, na samom po\u010detku rata, da ugrozi sigurnost muslimansog stanovni\u0161tva ovog kraja i \u0161ire, nakon \u010detni\u010dkog napada na Novi Pazar, 4. novembra 1941. godine. Naime, zdru\u017eene \u010detni\u010dke snage su planirale da sa podru\u010dja Ivanjice napadnu Sand\u017eak preko Kladnice i Sjenice, i osvoje Pe\u0161tersku visoravan, te Korita i Bihor, i ta ko se pove\u017eu sa crnogorskim \u010detnicima koji su krenuli iz pravca Mojkovca, Berana i Andrijevice.<\/p>\n
(Ovaj plan ima sli\u010dnosti sa Kara\u0111or\u0111evim u Prvom srpskom ustanku 1809. godine, kada se po prvi put, ali i na kratko, sreo sa crnogorskim pobunjenicima na Jahovcu, te ima sli\u010dnosti s akcijom srpske i crnogorske vojske u Prvom Balkanskom ratu 1912. godine).<\/p>\n
Jake snage, koje su brojale oko 15000 dobro naoru\u017eanih \u010detnika, su krenule u osvajanje Sjenice i Pe\u0161teri. Me\u0111utim, ni Pe\u0161terci nisu sjedeli skr\u0161tenih ruku, ve\u0107 su se odmah organizovali. Pou\u010deni krvavim iskustvom, iz svoje neposredne i daleke pro\u0161losti, ugledni ljudi sjeni\u010dkog kraja donose odluku da se brane. Sjeni\u010dki muslimani su zajedno sa Srbima, jer tada je ve\u0107ina sand\u017ea\u010dkih Srba vjerovalo da Sand\u017eak treba da ostane jedna cjelina i da niko nema pravo da ga dijeli, formirali Odbor za odbranu podru\u010dja Sreza sjeni\u010dkog. Za predsjednika Odbora je izabran Hasan-aga Zvizdi\u0107, a za zamjenika Uro\u0161 Karamarkovi\u0107. U Odboru su kao \u010dlanovi bili i Sreto \u017divanovi\u0107, Aziz Vrci\u0107 i Hilmija Kugi\u0107. U cilju priprema za odbranu od mogu\u0107ih napada donijeta je i odluka o formiranju milicije, u \u010dijem sastavu su, tako\u0111er, bili i Srbi i Bo\u0161njaci. Za komandira milicije imenovan je \u0106amil Pra\u0161ovi\u0107, a za njegovog zamjenika Marko Tripkovi\u0107, koga je, poslije ostavke, zamijenio \u017eandarmerijski narednik Marko Ivkovi\u0107. Prestavnici oba naroda donijeli su odluku o odbrani Sjenice od bilo \u010dijeg i bilo kakvog napada na nju. Za odbranu je mobilisano oko 4000 \u017eitelja ovoga kraja, \u0161to \u0107e imati sudbonosno pozitivne posljedice u za\u0161titi naroda Sand\u017eaka.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu, \u010detnici \u0161alju svog kurira do sjeni\u010dkog rukovodstva tra\u017ee\u0107i pregovore o njihovom “mirnom” prolasku kroz Sjenicu, jer, navodno, idu dalje da se bore protiv partizana. Hasan-aga Zvizdi\u0107 pristaje na razgovore o \u010dijoj se pripremi i danas pripovijeda, jer genijalnim idejama odvratio napad a, mo\u017eda, i izmejenio tok ratnih zbivanja na teritoriji Sand\u017eaka i \u0161ire.<\/p>\n
Da bi zbunio delegaciju on je pripremio da u centru Sjenice paradiraju “novi regruti,” koji se \u201cspremaju\u201d za front. Prije dolaska \u010detni\u010dke delegacije Hasan je \u201cregrute\u201d opremio, a toga je imao u svojim du\u0107anima, velikim brojem fesova, \u0107ulafa (albanskih kapa) i \u010dalmi (\u0161to su ranije nosili na glavi Arnauti sa Pesteri), s kojima su postrojeni regruti prolazili ispred hotela idu\u0107i ka izlazu grada. \u010cetni\u010dki oficir je bio vidno zbunjen onim \u0161to je vidio ispred hotela “Srbija”.<\/p>\n
![\"Sjenica\"](\"http:\/\/sonwau.com\/v2.1\/images\/stories\/JAN_2012\/Sjenica.jpg\")
<\/p>\n
A, na izlazu iz Sjenice, na uzvi\u0161enju “Na grad,” izlaze\u0107u \u201cvojsku\u201d su \u010dekale Sjeni\u010danke koje su im skidale fesove, stavljale \u0107ulafe, a ovi bi se opet vra\u0107ali na scenu na novi regruti. I tako u krug. Ovi isti ljudi, samo sada sa drugim kapama ponovo bi se vra\u0107ali ispred hotela. Hasan-aga je obj\u0161anjavao delegaciji da to pristi\u017eu dobrovoljci da pomognu u odbrani Pe\u0161teri i Sjenice, \u201cjer se u nadaju napadu nekakvih partizana\u201d.”Ovi sa fesovima, to su Pazarci, nastavljao je Hasan, ovi s bijelim kapama su na\u0161a bra\u0107a s Kosova, a ovi s \u010dalmama su na\u0161i Pe\u0161terci. Svi su oni do\u0161li da brane Sjenicu\u201d.<\/p>\n
Zbunjeni \u010detni\u010dki oficiri sve su manje vjerovali u sukob sa ovako sna\u017enom vojskom. A, da bi utisak bio kompletaniji, Hasan-aga je delegaciju izveo iz hotela s namjerom da joj poka\u017ee naoru\u017eanje koje su mu \u201cNijemci ostavili, jer mu je neophodno zbog partizana koji stalno upadaju.\u201d Pokazao je pet sjeni\u010dkih pet \u0161an\u010deva, Petru\u0161ki, Pa\u0161ino brdo, Radi\u0107evo brdo, Hucaljka i Lupoglav, na kojima je Hasan-aga je rasporedio svoje “te\u0161ko naoru\u017eanje” i objasnio da iz tih pravaca o\u010dekuju napade, pa su zato tamo postavljeni topovi i baca\u0107i. Nakon zavr\u0161enih razgovora, Hasan-aga je poslao povjerljive Srbe da isprate \u010detnike do njihove komande, a ovi su kasnije pri\u010dali \u0161ta je ova delegacija prenijela svojoj komandi.<\/p>\n
Glavni oficir delegacije naveo: \u201cDa se svi pretvorimo u so, ne mo\u017eemo im jelo ostaviti! Da se svi pretvorimo u municiju, ne mo\u017eemo im topove napuniti.\u201d I pored \u010dinjenice, da je \u010detnika bilo oko 15 hiljada, nakon ovog izvje\u0161taja \u010detnici su se pokolebali, a oficir je jo\u0161 i dodao da se “cijeli Pazar digao da im pomogne.”<\/p>\n
Hasan-agina taktika je uspjela zahvaljuju\u0107i vje\u0161tini snala\u017eenja. Naime, on je umjesto topova na \u0161an\u010deve postavio prednje dijelove konjskih i volovskih kola, na \u010dije je rude stavljao sulendare od furuna, dok su im baca\u010di bile furune koje su vje\u0161to prikrili ceradama i \u010debadima. Ovako \u201cnaoru\u017eani\u201d odvratili su neprijatelja koji se usmjerio ka Novom Pazaru<\/p>\n
Velike \u010detni\u010dke snage su se povukle preko planina Javora i Golije do gradi\u0107a Ra\u0161ke, odakle su, nakon par sedmica, napali Novi Pazar. Me\u0111utim, tamo su nai\u0161li na pravi otpor, gdje su ih Pazarci, uz pomo\u0107 kosovskih Albanaca i Pe\u0161teraca razbili, i u sna\u017enom naletu oterali do Ra\u0161ke, odakle su \u010detnici, nakon kra\u0107eg vremena, izveli jo\u0161 dva napada na Novi Pazar, ali bez uspjeha.<\/p>\n
Odlaskom \u010detnika do\u0161li su patrizani da “pro\u0111u” kroz Sjenicu, ali ovoga puta Hasan-aga Zvizdi\u0107 je morao braniti Sjenicu onim s \u010dime je raspolagao. Jedno je bilo jasno \u2013 partizani nisu do\u0161li u Sjenicu da samo pro\u0111u, ve\u0107 i da je osvoje. Sjeni\u010daci su znali da ako puste partizane u grad, da \u0107e postai stalna meta \u010detni\u010dke odmazde.
Done\u0161ena je sudbonosna odluka \u010dije \u0107e posljedice sjeni\u010dki kraj dugo osje\u0107ati, jer \u0107e ga nova vlast staviti na marginu dru\u0161tveno-ekonomskog razvoja, \u0161to je bio i slu\u010daj sa ostalim dijelovima Sand\u017eaka, sve do raspada Jugoslavije.
Vije\u0107e za odbranu grada je odlu\u010dilo da nikoga ne pu\u0161ta u Sjenicu. Partizani su poslali sedam svojih izvi\u0111a\u010da da osmotre stanje u Sjenici, jer su \u010duli za \u010detni\u010dki izvje\u0161taj, ali su ovi brzo zarobljeni i odvedeni na saslu\u0161anje. Sjeni\u010dko rukovodstvo ih je saslu\u0161alo i nakon toga odobrilo partizanima da mogu da samo pro\u0111u kroz Sjenicu, bez ikakvog zadrzavanja, uz obe\u0107anje da \u0107e od naroda dobiti i 52 tovara namirnica i dozvolili onima, koji su bili zainteresovani da se pridru\u017ee partizanima, da to mogu da u\u010dine bez posljedica. (Partizane sjeni\u010dkog kraja predvodio je Muhamed Abdagi\u0107 koji \u0107e nakon zavr\u0161etka rata od partizana biti tri puta osu\u0111ivan na smrt).
Dr\u017ee\u0107i se dogovora Vije\u0107e je izdalo nare\u0111enje da se stra\u017ee Muslimanske milicije povuku sa svih pet \u0161anceva sa kojih su branili Sjenicu. Narednog dana, 2. decembra 1941. godine, dok su Sjeni\u010daci klanjali sabah-namaz, partizani su uz muziku i igru ulazili u grad.<\/p>\n
Sada je bilo jasno da je namjera partizana da ostanu i zadr\u017ee Sjenicu. Vije\u0107e je ovakvo pona\u0161anje partizana ocijenilo kao ga\u017eenje dogovora, kojim su utvr\u0111ena pravila prolaska partizana kroz grad \u2013 bez zadr\u017eavanja.<\/p>\n
Presedavaju\u0107i Vije\u0107e, Hasan-aga Zvizdi\u0107, odmah je poslao svoje kurire da pozovu u pomo\u0107 Prijepoljca Sulejmana hod\u017eu Pa\u0107ariza, komandanta muslimanske milicije zapadnog Sand\u017eaka. Hod\u017ea Pe\u0107ariz je brzo stigao sa svojim ljudima i uz pomo\u0107 mje\u0161tana do nogu su potukli partizane. Tako je samo na mjestu, koje se danas zove Partizansko groblje, poginulo 52 partizana, a mrtvih je bila i u drugim dijelovima grada, a ostatak se jedva se izvukao iz Sjenice. Me\u0111u njima su bili Peko Dap\u010devi\u0107, Petar Stamboli\u0107 i Hilmija Hasanagi\u0107. U ovom napadu, pored hod\u017ee Pa\u0107ariza, istakli su se i \u0106amil Pra\u0161evi\u0107, Sefer Tari\u0107 i mnogi drugi. Treba naglasiti da je u svim gradovima, gdje je organizovana muslimanska milicija, narod uspio je da sa\u010duva i sebe, i svoje gradove od \u010detnickih kolja\u010da i drugih napada\u010da.<\/p>\n
Itovremeno, Nijemci su bili u Dugoj Poljani, nedaleko od Sjenice, koja je tokom cijelog rata bila poste\u0111ena ratnih razaranja od bilo koje vojske. S druge strane, Sjenica je dugo odolijevala poku\u0161ajima partizana da je zauzmu, ali je 22. decembra 1944. godine probijen za\u0161titni obru\u010d i Sjenica je pala u ruke partizana. Va\u017eno je istaknuti da je Milicija \u0161titila, ne samo Bo\u0161njake – muslimane, ve\u0107 i sve lokalne Srbe koji su se ravnopravno borili u odbrani Sjenice.<\/p>\n
Najve\u0107i junak sjeni\u010dkog kraja je Hasan-aga Zvizdi\u0107. Za razliku od Hasan-aga Zvizdi\u0107a, njegov mla\u0111i brat Osman je bio povu\u010den \u010dovjek i nije bio dru\u0161tveno anga\u017eovan, ali ga nakon rata to nije moglo za\u0161titi od partizanskih vlasti. Osman je likvidiran, jer je partizanima je zapalo za oko njegovo veliko imanje i bogatstvo, te zato \u0161to mu je Hasan-age Zvizdi\u0107a bio ro\u0111eni brat. Osman Zvizdi\u0107 je streljan na Had\u017eetu 1945. godine.<\/p>\n
Bo\u0161njacima je nova vlast odmah dala do znanja da \u0107e im \u017eivot u novoj Jugoslaviji biti pun muka i problema. Nakon pada Sjenice u partizanske ruke, 22. decembra 1944. godine, Hasan-aga Zvizdi\u0107 se preko Kosova povla\u010di u Albaniju, s namjerom da se prebaci u Tursku. Sa sobom je nosio i dvije vre\u0107e dukata koje je zaradio kao trgovac. Dio ovoga bogastva on \u0107e ponijeti sa sobom za Italiju, a drugi dio \u0107e ostaviti kod svog prijatelja Albanca, kojeg je dobro poznavao i sa kojim je trgovao prije rata. U albanskoj luci Dra\u010d uspjeva da kapetana broda nagovori da ga prebaci u Italiju.<\/p>\n
Partizani su mu bili na tragu, i znali su da se Hasan-aga Zvizdi\u0107 ukrcao na brod, ali je brod isplovio iz luke prije nego \u0161to su partizani stigli. Po dolasku u Italiju vlasti su mu oduzele svo bogastvo \u0161to je imao kod sebe, tako da je Hasan-aga Zvizdi\u0107 ostao bez i\u010dega. Nakon kra\u0107eg pritvora, Ameri\u010dka vojska ga prebacuje u Njema\u010dku, u logor Dahau kod Minhena, gdje je proveo je dvije godine.<\/p>\n
Zahvaljuju\u0107i velikom anga\u017eovanju svog amid\u017ee, koji je \u017eivio u Turskoj, Hasan-aga Zvizdi\u0107 je pu\u0161ten iz logora i preba\u010den u Tursku gdje se nastanio u Adapazaru, na obali Crnog mora. U tom gradu, gdje je \u017eivjela velika bo\u0161nja\u010dka kolonija, turska vlada mu je, zbog zasluga u ratu, dodijelila ku\u0107u i imanje.<\/p>\n
![\"Zviz2\"](\"http:\/\/sonwau.com\/v2.1\/images\/stories\/JAN_2012\/Zviz2.jpg\")
<\/p>\n
Nakon rata, Hasan-aga Zvizdi\u0107 je od strane komunista progla\u0161en ratnim zlo\u010dincom, a svi pripadnici Muslimanske milicije petokolona\u0161ima. Iz Beograda su upu\u0107ivali zvani\u010dne zahtjeve Ankari za njegovim izru\u010denjem, ali ih je turska vlada kategori\u010dki odbijala progla\u0161avaju\u0107i ih neosnovanim.<\/p>\n
Mali\u0107a, Hasan-agina \u017eena, poslije velike komunisti\u010dke torture uspjela je da sa svojom djecom 1956. godine odseli za Tursku.<\/p>\n
Hasan-aga Zvizdi\u0107 je i u Turskoj bio po\u0161tovana i cijenjena li\u010dnost. Njegov lik i danas \u017eivi kod sand\u017ea\u010dkih muslimana kao svijetli primjer kako se brani svoj dom, vjera, narod i obraz koji su svetinje za Bo\u0161njake.<\/p>\n
U Adapazaru, u krugu svoje mnogobrojne familije, Hasan-aga Zvizdi\u0107 je preselio na Ahiret 1980. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hasan-aga Zvizdi\u0107 je ro\u0111en 1892. godine u Sjenici kao najstariji sin Muhameda i Amine Zvizdi\u0107. Ovu familiju, kao i ve\u0107inu porodica toga vakta, pratila je tu\u017ena i te\u0161ka muhad\u017eirska sudbina. Muhamed, otac Hasan-age Zvizdi\u0107a, je zbog \u010destih napada divljih crnogorskih plemena, bio je prin\u0111en da napusti svoje rodno mjesto Gacko (Bosna i Hercegovin) i krene […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":148345,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,52],"tags":[],"class_list":{"0":"post-148231","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-sjenica"},"yoast_head":"\n